Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste...
Transcript of Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste...
![Page 1: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/1.jpg)
Ekologija
![Page 2: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/2.jpg)
• Ekologija je znanost koja se bavi izučavanjem interakcija živih bića i njihova prirodnog okoliša.
![Page 3: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/3.jpg)
• Ekologija – znanstvena osnova za zaštitu prirode
• Zaštita prirode i zaštita okoliša – stručno područje održavanje i njegu prirodnih krajolika i očuvanje čovjekovog zdravog životnog okruženja
• Znanost o okolišu - interdisciplinarna znanost o međusobnoj povezanosti ljudske populacije, prirodnih resursa i onečišćenja (smjer ZOOK)
![Page 4: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/4.jpg)
Predmet interesa ekologije
Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na
određenom području u određenom vremenu.
Biocenoza jesu sve biljke i životinje koje žive u nekom prostoru
Biocenoza i biotop su sjedinjeni i međusobno ovisni i čine ekosustave. To je osnovna prostorna ili organizacijska jedinica organizama i nežive tvari, među kojima se stvaraju, kruže i izmjenjuju tvari.
Svi ekološki sustavi zajedno čine biosferutj. područje u kojem se odvija život (voda, zrak, tlo).
![Page 5: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/5.jpg)
Ekologija je multidisciplinarna znanost
Ponašanje životinja
![Page 6: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/6.jpg)
Sadržaj
• Utjecaj Sunca na Zemlju
• Biomi
• Populacija i odnosi
• Biocenoze (životne zajednice)
• Ekosustavi
• Utjecaj čovjeka za biosferu
• Zaštita prirode i okoliša
![Page 7: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/7.jpg)
Globalni utjecaji na biosferu• Globalne klimatske promjene uvelike određuje ulaz solarne
energije i kretanje Zemlje u svemiru Sunce zagrijava atmosferu, tlo i vodu. Takvo grijanje utvrđuje varijacije temperature, cikluse zraka i kretanja vode, a isparavanje vode uzrokuju daljnje dramatične varijacije u klimi.
U tropima jače i direktinije sunce -više vručine i svijetla.
Na višim geog. širinama sunce jedifuznije, slabije
![Page 8: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/8.jpg)
Globalno kruženje zraka i uzorci padalina
džungle
pustinje
Geografska (zemljopisna) širina
![Page 9: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/9.jpg)
Regionalni i lokalni efekti na klimu
• Klimu mogu mijenjati razni faktori, kao što su
• sezonske promjene u klimi
• velike vodne površine
• planinski lanci
![Page 10: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/10.jpg)
Sezonske promjene
https://www.youtube.com/watch?v=82p-DYgGFjI
Ljetni solsticij
Zimski solsticij
ekvinocij
ekvinocij
![Page 11: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/11.jpg)
Velike vodne površine
Voda se grije na ekvatoru i teče sjeverno i južno prema polovima, gdje se hladi. Uvidi sličnosti između smjera vode i smjer smjer vjetrova
Golfskastruja
![Page 12: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/12.jpg)
Planine
Mohave pustinja u sjevernoj Americi, pustinja Gobi Desert u Aziji –ista logika ali okrenuta u Hrvatskoj
Hladni zrak ide u unutrašnjosti utječe na temp blizu obale
Zrak pred planinom ide uzbrdo , hladi sekiša pada ili snijeg
Zrak iza planine ima manje vlagei stvara pustinjena unutrašnjoj strani planine
![Page 13: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/13.jpg)
Biomi
Klimatski i geografski sličnai homogena područja sa sličnim ekosustavimaKljučni faktori su:
Količina padalina i temperatura
![Page 14: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/14.jpg)
Klima ponajviše određuje biljni pokrov i život u njemu.
1. Kopneni biomi
![Page 15: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/15.jpg)
Tundra• Zaleđena ravnica pod nazivom tundra
okružuje vrh sjeverne hemisfere.
Mahovine i šaševima bogate močvare
Niska temperatura, kratka vegetacijska sezona i mala količina oborina.
Raznolikost faune je mala.
Dominantni kralješnjaci su biljojedi
Glavni predatori su vuk, arktička lisica,
bijeli medvjed
Tundra u Finskoj
![Page 16: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/16.jpg)
Tajga
• Najveća vegetacijska formacija na Zemlji je tajga.To je pojas šuma četinjača koji se pojavljuje na sjevernoj hemisferi, a pokriva 11 % ukupne kopnene površine Zemlje
• Hladna je kontinentalna klima s velikim sezonskim varijacijama karakteristična za pojas tajgi. Ljeta su kratka, hladna i vlažna, a zime duge i suhe; snježni se pokrivač dugo zadržava.
• smreka, bijeli bor i breza
• vjeverice, voluharicei tekunice, losovi i sobovi
![Page 17: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/17.jpg)
Šume umjerenog pojasa
• Uključuju vazdazelene šume četinjača i listopadne šume
Listopadne: bukve i hrasta
• Mali sisavci i kukci
![Page 18: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/18.jpg)
Travnjaci• Travnjaci umjerenog pojasa u prošlosti su pokrivali otprilike
42 % kopna na Zemlji, a danas travnjačka vegetacija čini manje od 12 % Zemljine površine.
U različitim dijelovima svijeta ove travnjake nazivaju različitim imenima.1. Stepa je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u Europi2. Prerija je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u Sjevernoj Americi. 3. Pampa je naziv za travnjake umjerenogapojasa u Južnoj Americi.
1.
3.
![Page 19: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/19.jpg)
• Tropski travnjaci najčešće su poznati pod imenom savana – česti požari
Biljke kratka životnoga vijeka (nekoliko desetljeća), izuzev afričkoga baobaba.
veliki preživači: slon, zebra, žirafa, razne antilope i gazele, nosorozi.
Travnjaci
![Page 20: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/20.jpg)
Mediteranska vegetacija• U pet mjesta na svijetu koja leže između 32 i 40
sjeverno i južno od ekvatora nalaze se područja s mediteranskom klimom: Kalifornija, središnji Čile, Sredozemlje, vrh Afrike, te sjeverozapadna i sjeveroistočna Australija.Gdje već tisućljećima djeluje erozija, šuma je pretvorena u zimzelenu šikaru tzv. makiju ili čak u kamenjar s niskim grmovima (garig).
![Page 21: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/21.jpg)
Pustinje• Pustinje su rezultat djelovanja kretanja zračnih masa i reljefa
Sve pustinje imaju nisku količinu vlage. Druga bitna karakteristika je veliko dnevno kolebanje temperature: danju do +40 °C, noću oko 0 °C.
1. Jednogodišnje zeljaste biljke pojavljuju se samo u vrijeme veće vlažnosti, a iščezavaju s početkom suše.2. Višegodišnje kserofitske vrste — vrste s grmolikim i trnovitim habitusom; listovi su reducirani, a korijenje vrlo duboko usađeno.3. Sukulenti su sposobni akumulirati veće količine vode, a imaju relativno plitak korijen.
Razne vrste životinja, koje su uglavnom aktivne noću: kornjaši skakavci, gušteri, zmije, ptice i sisavci. Fauna ovisi o tipu pustinje i njezinom položaju.
![Page 22: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/22.jpg)
Šume tropskog pojasa• Tropska kišna šuma: ograničena na
ekvatorijalno područje, a obilježava je topla ivlažna klima tijekom cijele godine. Najveća tropska šuma razvijena je u području rijeke Amazone u Južnoj Americi
Tropske kišne šume pripadaju područjima s najvećom bioraznolikošću na Zemlji.
Monsunska šuma prostire se na indomalajskom poluotoku i prolazi
sušno razdoblje tijekom kojeg oko
30 % najvećega drveća gubi lišće.
![Page 23: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/23.jpg)
2.1. Vodeni biomi: kopnene vode
• od ukupno gotovo 1,4 milijarde km3 vode na našem planetu — kopnene ili slatke vode čine tek nešto više od 0,5 %,
![Page 24: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/24.jpg)
Slatke vode
• u slatkim je vodama koncentracija soli oko 100 puta manja od one u moru, gdje dominiraju kloridi, a u kopnenim vodama karbonati.
U slatke kopne vode ubrajamo podzemne i nadzemne ili površinske vode.
Površinske vode dijelimo na
• tekućice i stajaćice.
Podzemno jezero - špilja u kamenolomu kod Tounja
![Page 25: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/25.jpg)
Slatke vode• U tekućice ubrajamo
• izvore, potoke i rijeke
• Stajaćice dijelimo na
• lokve, močvare, bare i jezera.
Vransko jezero kod Biograda
![Page 26: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/26.jpg)
2.2. Vodeni biomi: Mora i oceani
• Nešto više od 70 % površine Zemlje pokrivaju mora i oceani. Gustoća morske vode, slanost (salinitet), koja se kreće od 35 do 41‰.Sastav morske vode vrlo je stabilan i malo se mijenja prostorno i vremenski, po čemu se moratakođer razlikuju od kopnenih voda.
Temperatura mora ima najslabija kolebanja u ekvatorijalnim i polarnim područjima.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_bodies_of_water_by_salinity
![Page 27: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/27.jpg)
Mikrobiom
• bakterije• gljivice• arhebakterije• i virusi
• 500 to 1,000 vrstibakterija žive u crijevima
Zajednica na svim višestaničnim organizmima
10-3:1 broj organizmima na broj stanica kod jedinke
![Page 28: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/28.jpg)
Populacije
• Populacija je skup jedinki iste vrste na nekom prostoru.
• Osnovna obilježja populacije su: prostorni raspored, gustoća populacije, uzrasna struktura, omjer spolova, tijek rasta i održavanje te odnosi jedinkiunutar populacije.
grupno
jednoliko
slučajno(maslačak)
![Page 29: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/29.jpg)
Populacije• Područje rasprostranjenosti neke vrste
(populacije) naziva se areal.
• Sveopću, kosmopolitsku, rasprostranjenost imaju pojedini odjeli životinja ili vrste koje su rasprostranjene preko velikih područja Zemlje. A čovjek?
• Neke vrste imaju vrlo sužen areal, odnosnopojavljuju se na ograničenom geografskom području. One se nazivaju endemi.
• (Velebitska degenija, Biokovsko zvonce, Istarski zvončić, Palagruški kupus, Dubrovačka zečina, Dalmatinska iglica, ogulinska špiljska spužvica, Dinarski špiljski školjkaš, podzemna pijavica, čovječja ribica, ….)
![Page 30: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/30.jpg)
Populacije
• Broj jedinki u populaciji ovisi o:
![Page 31: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/31.jpg)
Veličina populacije• Natalitet je broj novorođenih jedinki u
populaciji. Mortalitet ili smrtnost je broj umrlih jedinki neke populacije.
• Rast populacije može biti logistički i eksponencijalni.
Ovce dovezene na Tasmaniju (otok u blizini Australije) 1800. godine naglo povečale svoj broj — do skoro dva milijuna jedinki. Došlo je do velike kompeticije za hranom i 1885. godine njihov se broj naglo smanjio te ujednačio na otprilike 1,5 milijuna jedinki. Mljet zmije i mungosi 1910-
![Page 32: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/32.jpg)
![Page 33: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/33.jpg)
Odnosi između populacija
K O M P E T I C I J A
Ograničeni određeni resursi neophodni za život populacije, dolazi do suparništva, natjecanja među njezinim članovima. • Ako se natjecanje događa između jedinki iste vrste, to je
intraspecijska kompeticija, koja može ograničiti rast populacije.Unutar biocenoze može doći i do kompeticije između dviju ili više populacija, što se naziva interspecijska kompeticija.
• Tobolčari i sisavci (Australija): priča o kompeticiji
• Izravna kompeticija: teritorijalnost
![Page 34: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/34.jpg)
Ekološka niša
• položaj neke vrste unutar biocenoze u pogledu prehrane.Pojednostavljenorečeno, ekološka niša je zanimanje nekevrste, a stanište je adresaneke vrste!
• Smanjuje se kompeticija između vrsta
• Studenti FKIT-a rade na različitim poslovima
![Page 35: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/35.jpg)
Simbioza
• Simbioza dolazi od dviju grčkih riječi: syn — zajedno i bios— život.
• Mutualizam je odnos od kojeg obje vrste imaju koristi.• gljivama i algama u lišajevima.
Mikoriza je također oblik mutualizmaasocijacija između korijenja višega bilja
(drveća) i gljiva.
![Page 36: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/36.jpg)
Simbioza - komenzalizam
• Komenzalizam je odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga nema ni korist niti trpi štetu.
• veliki čuvar školjke koji živi u periski i mali čuvar školjke koji živi u kamenici i dagnji. Školjkama ovi mali rakovi, koji traže utočište od predatora, ne smetaju
• Primjer komenzalizma su i epifitskebiljke (orhideje)
![Page 37: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/37.jpg)
Parazitizam
• To je odnos od kojega parazit ima koristi, a domadar trpi veću ili manju štetu. (oko 400 000 smrti u svijetu od malarije)
S obzirom na to gdje se na tijelu domadara nalaze, možemo govoriti o unutarnjim parazitima (edoparaziti) — trakavice i metilji, i vanjskim parazitima (ektoparaziti) — uši i buhe.
Prilagodbe parazita idu u dva glavna smjera: morfološke i fiziološke.
Rasplodni sustav parazita je jedini sustav koji nije nikada reduciran u parazita.
• U konačnici, oko 1.000 000 ljudi godišnje umire odparazita
![Page 38: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/38.jpg)
Predatorstvo• To je odnos u kojem jedan organizam (predator)
konzumira drugi organizam (plijen). Najčešće se predatorstvo povezuje s mesojednim(karnivornim) životinjama.
• U širem se smislu pod predatorima se podrazumijevaju i životinje koje brste (odnosno hrane se lišćem) ili pasu — ovce, koze i goveda, kao i drugi biljojedi (herbivori).
![Page 39: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/39.jpg)
Interspecijski odnosi
![Page 40: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/40.jpg)
Životne zajednice ili biocenoze
• Skupina jedinki različitih populacija na nekom području naziva se biocenoza ili životna zajednica. Biocenoze se obično metodički dijele na fitocenoze i zoocenoze.
• Pod nazivom flora predstavljaju se biljnevrste određenog područja, dok se naziv vegetacijaodnosi na njegove različite biljne zajednice, kaona primjer zajednice šuma, makije, gariga, travnjaka, stijena i druge.
• Faunu pak čine sve životinjske vrste koje stalno ili povremeno obitavaju na određenom području.
![Page 41: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/41.jpg)
• Raznolikost vrsta uključuje tzv. bogatstvo vrsta, koje podrazumijeva broj vrsta, i ujednačenost koja podrazumijeva broj jedinki pojedinih vrsta.
![Page 42: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/42.jpg)
• Sve biocenoze na svijetu nemaju jednaku raznolikost vrsta. Raznolikost životinja mijenja se s geografskom širinom. Tropska područja imaju mnogo veću bioraznolikost nego područja iste površine na većim geografskim širinama.
Dio Hrvatske u jednom od ovihpodručja s najvećom bioraznolikošću(istočni Mediteran).
![Page 43: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/43.jpg)
Globalna bioraznolikost
• Bioraznolikost je sveukupnost živogasvijeta na Zemlji.
• ljudska vrsta je najvećim dijelom odgovorna za pad bioraznolikosti u današnje doba.
![Page 44: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/44.jpg)
Ekološki sustavi (ekosustavi)• Ekosustav je zajednica živih organizama (biljaka, životinja i
mikroorganizama) i neživih komponenti njihovog okruženja (stvari poput zraka, vode i mineralnog tla), u interakciji kao sustav.
• Ove biotičke i abiotičke komponente se smatraju povezane kroz hranjive cikluse i energetske tokove.
![Page 45: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/45.jpg)
Hranjivi ciklus • Cijeli ciklus započinje sa Sunčevom energijom koju zelene biljke
koriste u procesu fotosinteze (nazivamo ih primarnimproizvođačima jer proizvode organsku tvar koristeći prvi izvor energije). Biljkama se hrane biljojedi (fitofagi ili herbivori). Nazivamo ih i primarnim potrošačima (konzumentima), jer prvi koriste i jedu organsku tvar koju su stvorile zelene biljke. Biljojede love i koriste u prehrani mesojedi (zoofagi ili karnivori) —sekundarni potrošači.
Budući da svi organizmi nakon određenoga vremena ugibaju, njihova tijela razgrađuju razlagači.Razlagači sudjeluju u razgradnji biljaka i životinja vraćajući tako hranjive tvari (nutrijente) u ciklus (na početak). Time omogućuju nesmetan rast i razvoj primarnih producenata.
![Page 46: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/46.jpg)
Produktivnost ekosustava
• Najproduktivniji kopneni ekološki sustavi jesu tropske kišne šume.
• Iako su slatkovodni sustavi, osobito močvare, među najproduktivnijima na svijetu, no zbog malog područja, nemaju velik učinak.
• Najproduktivniji dijelovi mora su obalna područja i koraljni grebeni
![Page 47: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/47.jpg)
Piramida brojeva, biomase i energije
Piramida brojeva i biomasa
![Page 48: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/48.jpg)
Biogeokemijski ciklusi
• Unutar biosfere postoje kruženja spojeva odnosno elemenata u sastavu tih spojeva.
Kemijski elementi koji sudjeluju u biogeokemijskim ciklusima nazivaju se biogenim elementima, a ima ih 66.
Elementarni ugljik, vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor čine 95 % mase žive tvari na Zemlji (makroelementi).
Makroelementi zajedno s kalcijem, silicijem, magnezijem, natrijem, kalijem, klorom i željezom (mikroelementi).
Ostali biogeni elementi (mangan, molibden, bakar, vanadij, nikal, bor) pojavljuju se u mnogo manjim koncentracijama i čine grupu elemenata u tragovima.
![Page 49: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/49.jpg)
Kruženje dušika
![Page 50: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/50.jpg)
• Ostali ciklusi:
• Kruženje vodika
• Kruženje kisika
• Kruženje ugljika
• Kruženje fosfora
Biljke soje bez fiksirajućih bakterija u nodulima ispred i s bakterijama u pozadini
![Page 51: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/51.jpg)
Čovjek i biosfera
• Utjecaj na kopnene ekosustave (biome):
• Tundra: štete na zajednicu tundre imala su otkrića nafte i zemnoga plina (Ukrajina, Rusija i Aljaska).
• Travnjaci tropskog pojasa pogođenisu isušivanjem, čiji je uzrok razvoj poljoprivrede, uzgoj domaćih životinja, gradnja naselja, te pretvoreni u polupustinje i pustinje.
• Mediteranska vegetacija i šikare.Iskorištavanje šuma za gradnju kuća, naselja i brodova, sječa šuma za prikupljanje drveta za ogrjev ili stvaranje poljoprivrednih zemljišta, te ispaša domaćih životinja. Mnoga su zemljišta izložena eroziji, a prirodna vegetacija je veoma uništena.
![Page 52: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/52.jpg)
• Utjecaj na kopnene ekosustave (biome)
Šume umjerenog pojasa. Njihova je degradacija počela vrlo rano, a u Europi su gotovo potpuno iskrčene već u srednjem vijeku!
Tropske šume. Godišnje zbog drveta iskrči otprilike 15,4 x 106 ha tropske šume u svijetu. Gubitak je neprocjenjiv, ako znamo da su to područja najveće bioraznolikosti.
Posljedice krčenja i sječe šuma su: povećano otjecanje vode, erozija tla i katastrofalne poplave u nizinama. Osim toga, uništavanjem šuma povećava se brzina vjetrova i ekstremne temperaturne razlike, smanjuje se količina oborina te nestaju pojedine biljne i životinjske vrste. Uništavanje šuma razlog je i širenju pustinja u mnogim dijelovima Afrike, Azije, Amerike i Australije.
![Page 53: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/53.jpg)
• Pustinje. Danas su područja pustinja, osobito na Bliskom istoku, središte naftne industrije, a mnogi su polupustinjski predjeli navodnjavanjem pretvoreni u poljoprivredne površine.
• Tajga. Istraživanje i eksploatacija tajgi seže daleko u prošlost. Intenzivnije iskorištavanje započelo je u 17. stoljeću (oko 1600. godine) trgovinom krznima. Oko krzna i zbog krzna vodili su se čak i ratovi! Drugi veliki način iskorištavanja tajgi uključuje sječu šuma.
Područje tajgi bogato je nalazištima željezne rude, zlata, ugljena, zemnoga plina i nafte. Iskorištavanjem rudnih bogatstava poveæalo se zagađenje zraka, a velik dio slatkovodnih sustava bio je podvrgnut hidroregulaciji radi proizvodnje električne energije.
![Page 54: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/54.jpg)
Onečišćenje voda
• svaku fizičku ili kemijsku promjenu obilježja površinskih ili podzemnih voda, koja ima negativan utjecaj na žive organizme.
• Namjerno unošenje vrsta, u kojem su osobito aktivni ribiči. Posljedice su obično katastrofalne za izvorne (autohtone) vrste.
• unošenje stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave.
vodena kuga, Caulerpa taxifoliaribe: američki somić, babuške, sunčanice. Školjkaš Dreissenia polymorpha
Regeneracija – velika sposobnost samoočišćenja voda od otpadnih tvari
![Page 55: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/55.jpg)
Onečišćenje zraka• sumporni dioksid (SO2), dušični
oksidi (NOx),ugljični monoksid (CO), ozon (O3), amonijak (NH3), ugljikovodici (npr, metan, butan, propan), sumporovodik (H2S), fluorovodik(HF), freoni (CFCl3 i CF2Cl2) i teški metali.
Promjene u sastava zraka mogu biti prirodne (vulkanske erupcije, oluje, požari) i antropogene (spaljivanje fosilnih goriva, prerada i uporaba kemijskih tvari), te ih je ponekad teško razlikovati.
![Page 56: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/56.jpg)
Onečišćenje tla
• Glavni uzroci degradacije tla su krčenje šuma, pretjerana ispaša te loše gospodarenje ratarskim površinama. Ogromne su površine pretvorene u oranice, livade, pašnjake, u sela i gradove.
• Računa se da bilje može koristiti samo polovicu unesenih hranjivih tvari, dok druga polovica ostaje u tlu, pa nastaju promjene u kemijskom sastavu i kiselosti tla.
• Tlo se ne onečišćuje samo kemijskim toksičnim tvarima, nego i odlaganjem velikih količina glomaznoga komunalnog otpada (stari hladionici, televizori, štednjaci, automobili i dr.)
• Prekomjerna uporaba umjetnih gnojiva: previše dušika u zemlji izaziva rast algi ili trovanje djece (plava djeca)
![Page 57: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/57.jpg)
Globalne promjene
• Produkti čovjekove aktivnosti narušili su osnovne procese koji održavaju život na cijelom našem planetu!
![Page 58: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/58.jpg)
Efekt staklenika i globalno zatopljenje
Zadnjih se 100 godina koncentracija CO2 u atmosferi povećala oko 25 %.
![Page 59: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/59.jpg)
• Velik dio CO2 apsorbiraju mora i oceani, a manji kopnene biljke.
Zemljina površina apsorbira solarnu radijaciju i zatim je emitira u obliku dugovalnoga zračenja ili toplinske energije. CO2 apsorbira zračenje dugih valnih duljina. Dakle, atmosferski CO2 i vodena para ne dopuštaju odlazak suvišne topline iz Zemljine atmosfere. Ovaj se efekt naziva efekt staklenika, a uzrokuje globalno zatopljenje.
![Page 60: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/60.jpg)
• Osim ugljikova dioksida (CO2), i neki dugi plinovi imaju „staklenička” svojstva: metan (CH4), klorfluorugljici (CFC), klorfluorugljikovodici (HCFC), didušik oksid (N2O), ozon (O3) i sumpor dioksid (SO2). Prema nekim predviđanjima do 2100. godine povećat će se prosječna temperatura zraka na Zemlji oko 2 °C.
• Posljedice: porast razine mora
• Također se očekuje da će klima biti nestabilnija, s puno više oluja i olujnih padalina.
• Zakiseljavanje oceana
• Smanjenje količine dostupne hrane
![Page 61: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/61.jpg)
Kisele kišeOborine poput kiše i snijega imaju — zbog određene količine CO2 u zraku — prirodnoblago kiseli pH, obično između 5 i 5,6. Naziv kisele kiše označava oborine čiji je pH niži od 5. Takve kisele oborine nastaju zbog veæe količine sumpornoga dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx), koji dospijevaju u zrak raznim zagađivačima
![Page 62: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/62.jpg)
Kisele kiše
• Oborine s niskim pH oštećuju biljke. Najosjetljivije su četinjače poput bora, smreke i jele.
• Zanimljivo je da je područje Hrvatske —iako djelomičnozahvaćeno kiselim kišama — pošteđenozakiseljavanja vodenih staništa. Razlog jetomu geološka podloga: većina naših rijekai jezera je na vapnenačkoj podlozi, te uvodi sadrže velike količine hidrogenkarbonata i karbonata — spojeva djeluju kaoprirodni pufer, drugim riječima — sprječavaju zakiseljavanje i balansiraju pHvode.
![Page 63: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/63.jpg)
Uništavanje ozonskog omotača
• Ozonski sloj nalazi se u stratosferi na visini između 20 i 50 km. Apsorbira 99 % UV zračenja.
• Ozonski omotač uništava:Upotreba freona (CFC)
Let nadzvučnih aviona
Detonacija nuklearnog oružja
• Regeneracija ozonskog omotača• Ali u 2015 najveća rupa detektirana• 2018, opet CF-11 – izvor nepoznat??
![Page 64: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/64.jpg)
Zaštita prirode i okoliša
• Zaštita prirode u Hrvatskoj se temelji na UstavuRepublike Hrvatske, u kojem je navedeno da suočuvanje prirode i čovjekova okoliša najviše vrednote ustavnoga poretka Republike Hrvatske.
• Zakon o zaštiti prirode• Po biološkoj raznolikosti Hrvatska se ubraja u jednu od
najbogatijih zemalja Europe• Usprkos velikom bogatstvu divljih svojti, mnoge od njih
su u Hrvatskoj ugrožene. Takve se svojte objavljuju na CRVENIM POPISIMA te obrađuju u CRVENIM KNJIGAMA.
![Page 65: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/65.jpg)
Zaštićena područja u RH
• Zakon o zaštiti prirode u Hrvatskoj određuje devet kategorija zaštićenih prostora: nacionalni park,park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, zaštićeni krajolik,parkšuma i spomenik parkovne arhitekture.
Zaštićena područja danas obuhvaćaju 7,95 % ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 11,4 % kopnenog teritorija i 1,3 % teritorijalnog mora.
![Page 66: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/66.jpg)
Tri su nacionalna parka na otocima (Kornati, Brijuni i Mljet),
dva prikazuju zanimljivosti krške hidrografije i morfologije(Plitvička jezera i Krka)
a tri su tipično planinski prostori s raznolikom vegetacijom i reljefom(Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit)
![Page 67: Ekologija - fkit.unizg.hr2].pdf · Predmet interesa ekologije Populacija je skup svih jedinki iste vrste koje žive na određenom području u određenomvremenu. Biocenoza jesu sve](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022040418/5dd073e706d54218544536d2/html5/thumbnails/67.jpg)
Sadržaj
• Utjecaj Sunca na Zemlju
• Biomi
• Populacija i odnosi
• Biocenoze (životne zajednice)
• Ekosustavi
• Utjecaj čovjeka za biosferu
• Zaštita prirode i okoliša