----------------- ---------

Privredno. kulturne

Matice

za Sjevernu Dalmaciju

-~----------~--------

l z l a z l Č e t v r t k o m.

----------------------~·-

RpHapeaHo·Kynrypue · ~

MaTHQe 38 [jea. Jl~nMBQIIiJ ~

Godiš!lja pretplata za naAu državu 40 din., za Amerc•ku 2 dolar~, a za ostalo inostranstvo 80 din.

lanovi Mahce dobivaju list besplatno. WnđeBBK, 19. <l>e6pyapa 1931. Vlasnik .. Privredno-kulturna Matlcacza s/PV. Dalmaciju

Urednik Dr. NIKOLA SUBOTIĆ

Primjerak l din. BPOJ 95. fOAMHA Ill. Uredništvo l uprava - Ulica Boždara Petranovića Telefon br. 63. - Broj ček. računa 38.2i2

HenpHjareJbH HaPOAHor npocaje1iHBalba Ao I<ora je KpHBH.a WTO je Haw ceJbaK aenpocsjehea.

O.a:aBHo ce no'leJia ocjehara no­rpe()a aa npocajehaaalbeM cen.aKa , jep OH caMo nyreM npocajehaaalba, MO>Ke ycaBpWRTH CBOj >KRBOT H pa.a: H J18KWe O,ltOJbeBaTB CBHMa CMeTlbaMa H H~~ahaMa, Koje ra cranHo npare. Yaany.a:aH je CBaKB UO.J<YJDal .a:a CeJb8K nO'IHe paAHTH MO,!tepHHM H8'1BBOM DpHje Hero nocTaHe DHCMeH B DpO­CBjefieH. Osa ce aK~aja HajDpaje no­sena y .a:aHac HanpeAHHM H KynrypaaM AP>KaBaMa, rAje Cy WJ<OJJOBaHH CBHOBH caora aapoAa yaH~ena .a:a 6ea sajeA­HB'IKe capaAibe cena a aapoma ee MO>Ke 6ara onhera naopeTKa n 6na­rocralba Bapo.a:Hor, a oso oneT Aa ce Be .MO>Ke nocraha c>ea opocajeheHora ceJbaKa. 3aro cy aajnpaje acKpeHo a no.>KpTBOBaBo Y'fHJIH H WKOJlOBaJIH cen.aKa, ao.a:elm ra aa opaaH nyr a DOKaayjyliH My CBpxy H Ba>KHOCT .MO­.a:epHora paAa H >KHBOra, opraHaaa~aje B UlKOJJe B T. A. l<aA ce y CeJbaKy AYX npeDOPOAHO lbeMy Baje C5ono re­WKO paayMjeTH norpe6y caera oBora mro MY roaope o namy lberoaa mKo­~aa~a JbYAif, jep OH 8Ha Aa CdMO

, ra_~.9 .. lM~*~ 11{J.O.CTaUB cpehaH H Hanpe­.a:an H CTaTH y pe.a: Caape..M.ettHX JbYAH.

Ann o8o ce He noctB}f(e npeKo AaHa, nero c·e Tpa.>Ke Ae~eHBja, 'laK a cToJĐeha ycrpajaora H ueyMopHora paAa, DyHa >KHBHx npoajepa nneMeHa­TOCTH, Mopana, cnore n JĐy6asa. He .MO}f(e 6aTD ycnjemae un je.a:aa paJt, rAje HeMa 'feCTHTBX JbYAH, KOjH cy Ka­APH craaaTH y cny}f(6y ~ujena caoj )l(BBOT aa .a:o6po csora 1<paja e caora uapoAa. fA.Je ce osaKa JĐYAB pa~aly, ry ce paija caaKa cpeha n TaMo Ha­POA DyHBM KOpai<OM HAC yuaopajeA.

JbYAe n yjeAHO ryđelin yajepelbe y HCnpaBHOCT H DOWTClbe WKOnoaaoa qoajeKa o aapornaHHHa y oDrnTe. Me­~YTBM OBB HapOAHH "npujaTeJbH", Aa 6u Ha ceJbaKa o6opano KpHBlby, orso­peuo npeA jaauocnt namy H roaope, KaKo ce ea H arnoM ceJbai<o~\ HeMo>I<e HHWTa HB DO'ICTB, a KaMO paAHTH1

uaaoaajyho ra naKosjepuaM., Manoy­MHHM, CTapOBOJbHHM H y onwre aa caaKH pa.a: uecoocođHHM.

I<onai<o je cen.aK caM Henpocsje­heH, TOJIHKO ra aacJbeDJbyjy MHOrH eroucTH ( ce6Đ'fEba~a) KOjHMa Haje y pa'lyH H Aa ce ceJbaK DpocajeTH, j ep ra onu ue đa Morna aapa6JbHBaTH. Muo­rH Hama sapomaua MRene, .a:a je ce­JbaK je.a:ua HeHCilpDJbHBa MaWHHa, KOja je craopeaa Aa HCKJbyqaao paAa aa lbHX, na 6no rJiaAaH, >KeAaH, ro H 6oc, 6onecraH Hna HeMohaH a T. A·

Ma caAa HeheMo cTaBHTH cay roc­no.a:y y HCTH peA, jep ·aMa H EbBX A0-6pa cp~a H DJieMeHHTe AYffie, anH OHH Cy TaKO OnKOJbeHH ea OBHMa rape, Aa Ce HBM.e~y EbHX jej\Ba BHAe.

3aro HHje 'IYAO, WTO KOA uamera ceJhaKa BJiaAa 080JIHKO neDoajepelbe opeMa rocnoAB. HcJ<ycTso ra yqu .a:a aa6jeraaa csaKy aaieAHB'IKY capaAlbY ea roCDOAOM, Koja Tpryjy lbBM.e H EberoBHM B.MaEbeM. Ero Ty je paanor aamTo ce ceJbaK cnopo o.a:nyqyje .a:a crynH y neKy oprauuaa~ajy, Kojy oo­Kpehy rocnoAa, na oHa 6ana HajBAean­uaje aaMBmJbeHa, jep je ou TBPAO yajepeu, Aa he ce cse p~aae nocJĐe: AH~e pacToBapHTH caM.o ua EberoBHM ne~HM.a .

Cae o8o npoyapoKyje Hajaehu ABO CeJba'fl\•)ra ana H AOBOAB CeJbaKa y

HeCH OCHO H anaTH'fHO (paBHOAYWHO) CTaa,e H OH ry6a yajepelbe y 6oJbH >~<liBor H 6oJb y 6YAYH HO CT. O a He MO>Kt! HR Aa aaMacne ouaj nyT, Koja &Ae ynopeJlO C AYXOM. BpeMeHa, Ha KOjH je OAaBHO RBBWao CeJbai< y HanpeAHRM H npocajeneuuM AP>KaBaMa.

Mo>KAa he MB HeKo aaMjepnTa, mTo oaaKo oTaopeuo ocnoajeJJ.aM 'IHCTY HCTBHy, MHCneli a Aa ea OBHM ODTY­>KyjeM namy rocnOAY npeA ceJĐaQHMa. He, Haje TO Moja HaMjepa, nero ja xoliy .a:a OHH, Kojo ce BCKpeno aana}f(y Aa npocajeTe uamera aaocTanora ce­JbaKa, qyjy rAJe je yapoK any, Koj e ycnopaaa HapoAHn npocajehoaaa,e H paA napoAHlfX DpHjaTeJba.

'Eeapci<e, <!Je6pyapa 1931 . fOjJ(O ne)l{aHJi 1 Te)f(al<.

CEJbAKY! T u en aCMJbe ose n cpu.e 11 AYWa, Eea Te6e Gn oHa, Aa, yaeuyna caa ; A-1' ce nnaK TBoja epno peTKO cnyma 11 aa Te6e MHOri! Heli e 6aw Hil Aa aHa.

X1be6au. T BOj j e ropa K, CTeu,ew, TeWKOTII je; OA ceux TPYAa najTemn je y ajeK 6no TBoj, j ep Te mer a nanu, HenorOIJ.a 6uje,

A H na np aw HOr nuu.a 6paa11.e K paaa uypu aHoj, 11oaK xpa6po, paaa6pano, CRocnw My~<e

fcw r<e, u, y HaAn O'leKyjyli AaHe Jbenwe, ncnoA !<peTa noH eKaAa pyr<e }f{yJbHe K He6y npymam, AYIDII Aa T' OAnaHe.

f ope cpu.e, nor neA HanpeA, ii<.JlbHe AO.'be PyKe, jep n CJTpa, a Haj, e HaMa 6nfie Bor Bnarn n npaBJ).e, Te t e Ha)l.oli e peMe Go1be, l<aA lie He6o, 3eMJba .Ma puT auwe :aa Ham

POA.

BpeMe Gnaro, ya Haw TPYA n noMoll Bora . 0 6eliaje HaMa CBI!Ma MYAPIJ YH YI< n eTpoeulia 'Rop lja l..l,pHor, AU'iHII Bolja po]J,a ceor a. CaeaoTe ! Tu HaM qyaaj An eKcaHJJ.pa

I<apalj opljeanfia.

}f{ar poenh, 28. jaHyapa 193 1. PamJ<oauk joao n CTeae

T em ar<.

Hy, AY6oKo >KaJIHM WTo MopaM OTBOpeHO Ka8aTH, OBaKO DJJCMeBHTHX ·JbYAH K ' A Hac neaa. Muoro Bama WKOJJ08aHH JbYAH YMHjy HBBOAHTH He­WTO y reopnjo, ann y npa1<ca o cacBHM Jlpyraqsju. Oco6HTO BX Mo>KeMo o~aje­HHTH KaA HX yaMeMo :..YolcJiperpec y CBaKO.M noCJiy, KOjH ce ;RH'If Te>KaKa, 6ano ea EbBM ona aa Ibera. Oaa ce6a Hehe Aa ]loasone, Aa EbHXOB paA 6yAe yDepeu TaKo, KaKo 6a ceJĐaK OA Ebera ocjeTHO Ma Kojy KOpBCT, OA Koje 6H oBu cTeKJIH cnaay o nomToBalbe, uero je lbBMa rnaBHH ~HJb JIB'fHH lbHXOB BHTepec, Kora A06aaajy Ha paqyu HCTora ceJbaKa, aa Kora oHH 6ajaro paAe. At<o Hei<H mKonoBaH 'IOBjeK paAH noJeABHqy, To ceJĐaKa KomTa no rpa, ner, a ueJ<aA H AeceT nyTa same Hero aacny>Kyje. AKo cu y neKoM aa]eAHH'l­KOM. paAY ea ceJbaKoM (Ha np. y HeKoj oprauaaa~ujo) Ty noHeKaA aaanaAa opasa Kopyn~oja. AKo ceJbaKy Aajy noaajMH~Y y HOB~y BJJB CTBapHMa, Ty je aeneHamTBo aeorpauoqeuo. H TaKo ŠaM je cl<opo y cseMy.

Prigodom jedne slave 30-godišnjice

HeyKn u naKoajepHB ceJbaK sjepyje <;BoMe "rocnoAapy'', cae AOI< ra· oaaj itsje yDponacreo. A KaA ceJĐaKy AO­ropa .a:o HOKaTa u ue~\O>Ke seme no]l­BOCHTH, OH ce oner noana'IH y csoj Mpa'fHiil yrao, >Kane)la ce ea oaa1<e

Danas slavi naše lijepo selo Strmica jednu svečanost, koja je od velikog značenja ne samo za ovo selo, nego za cijelu ovu krajinu l u našem na­rodnom životu uopće. Izgleda nevje­rojatno da Ima kod nas sela, u kojem se može slaviti 30-godišnj fca kultur­nog l privrednog rada. s obzirom na naše prdike i ljude, za koje se i pre­više tvrdi da nijesu za nikakav na­;:redni rad, ali ipak primjer Strmice pokazuje da se može i po našim se­lima raditl, kad se nađe barem po jedan čovjek, kao što se je u Strmici pred 30 godina našao učitelj Nikola Čoko, pa njegov rad kasnije nastavio težak Sava Knežević, koji ga i danas vodi i sa svojim seljacima slavi 30-go­dlšnjicu zajedničkog zadružnog rada.

Povodom ove svečanosti nama se javljaju mnoge uspomene iz Knina l kninske krajine, koje su bile znak l Izraz lijepog stvaralačkog narodnog duha u ovim krajevima. Sada Izgledaju kao san oni doživljaji na našem Ko­sovu svake godine o VJdovdanu kod Lazarice, gdje je narod kao na pri­češće išao i oduševljavao se za svoje

•

narodne poslove. Nijesu bile same svečanosti Izraz onog oduševljenja, koje je svuda vladalo već se je pro­vodio jedan smišljeni rad po našim selima i varošima, kojem ravna možda nigdje nije bilo. Svečanosti su bile samo Izraz jedne istinske službe na­pretku narodnom, radi kojeg se je uvodi!~ štednja, napredniji način ži­vota i rada, planirali, pripremali i ostvarivali Narodni Domovi po selfma l Dosltejev Dom u Kninu, lcojl se je pred rat imao ostvariti. Da nije došao rat većina sela kninske krajine sada bi Imali svoje Narodne Domove, kao što su gotovo sva imala svoje školt>, ostvarene sa vlastitim naporima. Tada su nastajali pčellnjacf, voćnja ci , uvo­dili se trijerl, uobi čajilo se sijanje djeteline, uvodila bolja stoka, bolj e sj eme itd, To se je sve u Kninu ra­dilo, dok se nl znaci sličnog rada po mnogim drugim mjestima nijesu vidil i.

Mlli na je bila gledati ono odušev­ljenj e, sa kojim su ljud i u~estvovali u radu, koj! su izvodili sa mnogo razu ­mijevanja i shvaćanj a narodnih po-

treba. Na zadružnom kongresu u Kninu 1911. godine, sa kojega su po­ni jeli učesnici nezaboravne uspomene, taj lijepi rad najljepše se je odražavao. Tada se je držao tečaj pred kongres, na koji su dolazili učitelji , učiteljski

pripravnicl l bogoslovi po tridesetak km, pješice, pa sveštenici, težaci i Iz svih narodnih redova oduševljeni ljudi. A Kninjani su opet •. tako dočekivali,

kroz sve dane pratili i Ispratili sve učesnike, da smo još tada dobili svi uvjerenje, da Knin l njegova krajina u svemu prednjači.

Tada težak iz Biškupije Onislm Popović upoređuje udruženu narodnu snagu sa lijepim i moćnim slapovima, koji znače udružene kapljice vode, dok se pojedine kapi razdvojene gube u ništavilu. Oni pojedinci, koji se od­vajaju u· narodnom radu, koji se ne udružuju l ne prilaze drugim ljudima u zajedničkim pokretima slični su onim izgubljenim kapima vode.

Kao jedan znak iz tih vremena pred nekoliko dana pojavila se je gpet tabla s natpisom : .. srpska Kreditna Zadruga~, za vrijeme Austrije u Krku bačena , pa po rtoći Izvučena i sakri­vena, da dočeka- naše dane. Trebalo je tada na radu vidjeti Joeu Berlća,

tada veselog oduševljenog ; Veljka Pokrajca dok je vježbao sokolsku četu,

kao da je spremna za oslobod 1 la~ku

borbu; VJad!mira Jovića , uvijek u pr­vim redovima, pa Đuru Vojvodića,

koj i je dugo prednjačio u radu i mnoge druge, znane i neznane. U to doba u redovima učitelja vide se iz­razita lica Sime Simića, Sime Kne­ževića, Steve Bečkera, Dušana Nova­kovića, Špire Novakovića, Dane Pe­trancv i ća, Nikole Čoke , Kutlače, Drače, Bačka , Borovnice, Vukmirovića i mnogih drugih i svi sveštenici s reda pa čitavi redovi i građana i težaka u raznim pokretima i organizacijama.

Tada se razvija rad ,srpske Zorec, ,saveza Srpskih Privrednih Zadruga na Primorju c, l mnogih č itaonica, za­druga, društava. Nije se tada dospje­valo pitati ima li oumlsla rad i život uopće, gledati samo lmane u narodnom životu, kao što bl bilo nerazumno, kad je doba oranju, sijan j L' ili žetvi, pitati se imali smisla živiti i pripremati se za jesen i zimu. Na sve strane skup­ljale su se mobe, radilo se je, i zno­jilo se je i uživalo u radu.

Svak je osjećao da Ima svoju ulogu u radu i ni je se čekalo dole pojedinci dobiju vol ,u za zaJedničk i rad. Išlo se naprijed, ne obaziraj ući se na , mrtva­cec , koji su izgub il i smisao za život i napredak, a bez duha su za stvaranje i zajednicu .

Lijepa predratna vremena l tada zap očeta djela nalaze i u sadanjem našem društv l4 svo j nastavak. Slava u Strmici i da nas pokazuje u prvim ·re­dovima Savu Kneževi ća, jednog teža· ka, koji je počeo l ustrajao u radu trideset godina, pa i mnoge druge njegove drugove po raznim selima .

I da nas se rad i sa Isto toliko sa­moprljegora i oduševljenja, kao l u

Strana 2.

predratna vremena, ali danas se rad nastavlja u mnogo težim prilikama. Danas se više umara u ra U1 all se ljudi Ipak odmjenju ju i nastavlja se rad u raznim obllctma i 'na raznim mjestima. I danas sa oduševljenjem radi dr. Tode Novaković i u tom ga slijedi dr. Ivo Miović , kao što na drugu stranu svu našu prošlost oživ­ljava ozbiijn!m stlld tjama Boško De­snica lli kao što u pojedinom odlučnom času svoju ulogu !zo.rš! dr. Uroš Desnica ili dr. N ikola Subotić. A stalno je na straži pop P.tjo oko Tre­bočnika, ill njegovi drugovi ispod Koma, Koz jaka, Promine l Sv1laje. Mnogi seljaci sa razumljevanjen sa­rađuju i pomažu postavljati temelje

naprednljem životu kod nas. A nj ih ima na desetine ponajbolj ih, a na stotine i hiljade takovih, sa koj i ma se može i sa kojima t reba rad iti. . Naši opć i nski načelni ci l njih ov!

saradn ici također pokazuju da su !\hvatili potrebe našeg vrem ena.

Prigod om 30.-god išnj !ce rada u j~dnom našem selu mi sa ponosom možemo gledati na našn prošlost i sa zadovoljstvom na našu sadašnjost, je· nije prekinuta ni t rad~ , koji je davno preJ rat započet, a koji se i sada nastavlja sa mnogo volje, oduševljenja l strpi jenja.

Našoj braći njihovoj slavi, nička Slava.

u Strm cl česFtllmo na jer je to naša zajed­

B. S.

OKO ŠIBENSKE PREP AR AND IJE Izjava prosvetn0g referenta na

banovinskim vijećima ; da je izgrad­njom zgrade za učiteljsku školu u Kninu dovršen program o potreb3ma učitelj kih ~kola u banovini - a i fakt, da nije pomenuta t.: lteljska škola u Š1beniku, k 10 da ne postoji, zab ;-i· nula je ibenske oce domovine, k ji su iz toga izveli zaključak, kao da šibenska učiteljska škola mora da se briše iz popisa učiteljskih škola i pot­sjetila ih je na njihove stare obaveze, na koje do sada nijedna opštinska uprava nikad nije ni pomišljala.

Da se opsje 1e prostotu br.le b ') lje rasturili su vijest u novinama o iz· gradnji đačkog konvikta, i ako, kad je vijest bila već štampana, inžinjer opštinski tek je u7.imao kote terena. Rasturili su vijest o odobrenom kre­ditu sa strane opštinske uprave, kao da ta obaveza nije postojala već de­set godina, o poslanstvima na mini­starstvo, o izjavama ministara i t. d. U jednu riječ ljudi su se užurbali. Sad im je svak kriv.

Malo historijata baciće svjetlosti o tom veoma važnom pitanju za na~ e narodno prosvećivanje u ovoj bano­vini, jer o mjestu, gdje se bude na­lazila učiteljska škola, mnogo će za­visiti, kakvi će narodt.l učitElji biti, a o načinu, kako u č iteljski pitomci pro­vedu vreme svoga školovanja, zavisiće i način njih :wo g rada.

Učiteljska škola u A rbanasima blizu Zadra bila je čedo narodne stra'lke iz šestdesetih godina prošloga vijeka. Ova je svim silama na<;tojala da na­cionalizuje ~kolu 1 upravu u Dalma­ciji, a kao glavno sredstvo odab·a 'a je narodno učiteljstva. Kako je kul­turni i politi čki centar Dalmac' j e u ono doba bio Zadar, izabrala je Ar~ banase kao gnjezdo seo:.kog u či telj­stva, makar da nije u tome bila sretne ruke, jer je dobar dio učite l ja izlaz.io iz posve heterogenog nar.iona'nog elementa. Kad su pale kule talijan­stva (autonomaša) po svim velikim gradićima i varošicama u Dalmaciji, tad je uskrsnulo pitanje, da se u či­teljska škola premjesti iz Arb :masa u jed an narodni centar Dalmacije.

To je pitanje bilo uvi jek spreča­vano pol itikom Austri je, koja nije nikako v ol ,Ja narodnog učitelja, ako nije bio odan si lama, na koje se je oslanjala n j ~n a moć. - A zato je još uvjek ZadAr bio najzgod niji , sa svojom vi sokom bi rokraci jom, vi sokim kl erom i protunarod n1m elementom. T ek ta­lija nska oku paci ja u č inila je to pitanje ektuelnim u našoj mladoj državi. 1919 god. morala je u čitelj s ka škola da sr JYrivremeno sel i u Dubrovnik, a dvije god ine je to pltajne čekalo definitivno rješenj e. Mnogi su se gradovi i varošice natjecali za tu kulturnu ustanovu: Makarska , Sinj, Šibenik i t. d. U ono

doba kad je part ijska pripadnost odlu­čivala i o najkrupnijim prob'emim 'l više nego stvarna potreba, uspjel0 j e nekolicini priJatelja i stranačk i h privr­žen .ka tac:\ašnjeg ministra pros ; ete, da iznude odluku, da se u<iteljska kola, koja se je tada nalazila u D ,, b<ovn kll prenese u • b ~ nik u jednu baraku, -koju je taliJanska oku patorna vl ast bila sagradrla za VOJni č ki ka i no na brzu ruku, bez čvrstih tem elja, sa tankim zidovima, od jedne opeke, sa krovom od katramovog pap ira, sa betonskim podom, bez ikakve h 'gijeoske naprave, sa bezbroj prozora, lwji se ne mogu da zatvaraju. Niko nije ni pomišljao, da li će moći nježno zdravlja mlad ća odolit zimskoj hladnoći i ljetnoj žegi u tom betonskom tankom kovčegu . Op rina se je bila obvezala na iz. gradnju konvikta na potpomaganje nastavniki:l, osobito u ono doba stan­bene krize, koja je bila u Šrben•ku možda najakutnija, jer su gubr tkorn Zadra bili pre ·li mnogi uredi, a Šibe­nik, kao selja ki grad, niJe imao gdje da smjesti mnogobrojno čhovni tvo, koje je bilo nadošlo, tako da je većina . stanovala po podrumima. U pn·om po četku, dok je bilo pogibelji da drugi konkurenti ne gri'lknu, opština je neKog jada podupi rala nastavnike u pogledu stana, ali kasnije nije te obavrze održavala. Na d l; e pak, na njihovu ishranu , na nj ihovo ziravljc nije nikad ni pomiSljala, tako d€1 i dandanas učen: c i stoje po kojekakvim brlozima, iskori~ ćavani u svojoj siro­tinji i od prljavih stanara i od neka­kvih spekulativnih menza. NiJe ni čudo da zdravlje d k~ stradwa sve to više što du~e traju ovakove ubi· kacione i rtruStvenc prilike. Nije ni čudo, da se kod đaka iz viših raz•eda, sve to više javljaju patološki prr c<.>si, osobito na plnćima. Da saradnja doma i ~kole može da dovede do nužne visine vaspitanja, po mato je ve ć i ped agoškim abecedarim a, a 1a u š:­ben iku ne može da bude ni govora o takvoj saradnji, jasno je svakom<> , koji iole pozna šiben ske društvene prilike. Dosta bi bilo, kad va'ljSki ambi jent ne bi destruktivno djelovao na u čenike, kad već ne može da dj e . luje konstruktivno. Zato i je ·t bila najpreča potreba da se izgradi intenat , koji je bio i preduslov otvaran!il škole u Srbenikn. Kol iko pak mogu da se u Šibeniku pitomcr izobrazc u nacionalnom i kulturnom pogledu, u duhu v jerske t rpeljivosti, gdje velika većina pu ča11s t va gleda, ostental ivn 1111 ravnodušnošću , n::t svaku naci naln ·1 mani festacij u, nije nam da dad emo oogovo r, a ni t i da prav imo uporedrnja s drugim kulturnim i nacionalnim centrim a.

Ured 1ištvo nije misl i lo šl am!Jati ovaj napis, p1 im! j en od l ica i Jz rc-

duva , bj i nisu ni u blizini ljud i oko " 0 1 S<1" , jer se n slaze u svemu ni sa on itr , što j e tu napisano, ni sa sa onim, št J je i3 napisa izcstavljcn J. Pro č i tav š i u ,<Novom Dubu)) jednu i7j 1vu iz krugovH opći nske Up:avc, koj a ima Zi:l~ lraš ujuće imc <odlučne rij t .i o Š1bcn~koj preparandijl», ured-

Broj 95.

ništvo «Glasa» odustRje od prve svoje misli i objavljuje ovaj napis, da se vidi kako se po ovom pitanju misli izvan reda ljudi oko :tGiasa«, koji će, drugom prilikom, dati odgo~or upravi­teljima opštine šibenske i njihovim rrijatelj ima u Splitu.

regled događaja u svijetu - Turska nije k :;nila. da odgo­

gowri na poziv D~uštva Nareda da učestvuje u radu komisije za pri rernu i organizaciju evropske unljr.

- Sad je odgovorila i Sovjetska Rusija, uputivš i notu, koju je potp'sao Litvlnov U noti se naglašava, da le sovjetska vlada, primajući poziv da uče stvuj u r?d!J. komis'je za prouča­vanj " Evropske unije, pažljivo pratila dosada~nji rad ove komisije i upore­đlva a poznati f ancuski memorandum o org~nizaciji unije sa drugim memo­randumlma i opštim radom komisije za Evropsku uni:u. Sovjet ka vlada smatra da je potpuno inf Hmis:ma o svemu što je sljedo valo akciji, koju je po\·eo g Brijan. Među tim u nekim pi tanjima sovjetska vlada je neodlučna j er joj trebaju detaljnija objašnjenja ko ja bi stavila u p ravu svjetlost gle­dišta i teze pojedinih država.

U noti se dalje kaže da za 'ntere­sovane države treba u prvom redu da obezbjede univerzalni mir, a specijalno evropski mir. Za postizanje ove-g cilja potrebno je da se uklone svi uzroci nemira, jer tek onda će se moći oz­bilJno tretirati mogućnost stvaranja šire evropske zajednice. Evropska solidarnost treba da bude svim drža­vama na srcu, pa će se lako urediti razna privredna polit 1 čka i bilo koj"\ druga pitanja.

Na kraju se u sovjetskoj noti naglaAava da je, s obzirom na to ito je sovjetskoj vladi bilo nemoguće da dobije objašnjenje o pojedinim pita­njima, ipak doneseno rješenje da uče­stvuje u pretstojećem I< du komisije za proučavanje Evropake unije, all s rezervom da svo je definitivno gledište udesi prema daljem razvoju rada ove komisije.

Sovjetska vlada, završava nota, iskreno je nadahnuta željom da do­prinese uspjehu sv&ke iniciJative koja j e upućena u pravcu ostvarenja uni­v rzalnog mira, a naročito mira u Evropi.

- U njemačkom iJarlamentu stranke većine primile su Izmjene poslovnika. Na to su nacionalni soCiJaliste njemač­ki nacional iste i zemljorađnička grupa izišl i iL parlamenta. Ministar inestranih djel a 0držao je velik! gcvor kojim je otvono debatu o budžetu ministarstva inostranih djela. On je prije svega govorio o ra·Ju v ij eća Lige naroda, Istaknuvši, da se na svim stunama može konstatovati velika volja za mcdu narod •tu saradnju. Raduje se, što će u radovima konferencije za evrop­S1nt uniju sudjelovati i sovjetska R•.t­Sija. Osj eća se potreba što veće so­lidarnosti u međunar dnirn odnosima na svim pc dručj lma djelatnost t. Ta se zada ća ne može p os ti ć i sa sredstvima me đ u n a ro d e politllce iz predratnog vremena. K o se služi sa takovima sredstvima, taj želi da nova Evropa b ude sa građena na najtežem njemač­kom porazu. I ma nade da će i fran­cu ska do ć i u tJm pogledu do pravil­nog razu njevanja. Poz. dravlj datum sastanka opče kon ferenciJe razoružanja U pit1nju držanjd Njemačke prema Ugl Naro da ~ njemačk i se je ministar osvrnuo na sve kritike i raL.Očaranja, koja su u t<. m p ogledu i t nescna, ka:.>

i na zahtjev, da Nlemačka istupi iz Lige Naroda. On je naglasio potrebu da Njemačka usprkos svemu tome ostane u Ligi Naroda, bel ebzira na to, kako se tamo odlučuje o pitanjima, koja se neposredno tiču Njemačke.

- Bri tanski parlamenat odbacio je sa 310 protiv 23G glasova predlog konzervativne stranke da e vladi izratl nepovjer nje zb , g neu .;pjeha koji je pret rpjela u svojim pokušajima da smanji dtžavne rashojc.

Odmah ii početku debate uzeo je riječ ministar ftnanslja g. Snouden koji je izjavio da prihvaća predlog li­beralne stranke da se obrazuje jedan naročiti parlamentarni odhor kome bi bilo stavljeno u dužnost da vladi podnosi konkretne predloge kako se ima sprovoditi štednja u državnoj administraciji. Za ovaj predlog liberal­ne f>tranke glasali su l članovi 1konzer­vativne stranke i parlamenat je predlog usvojio sa 468 protiv 21 ~las. Ovu manjinu sačinjavali su članovi lijevog krila radničke stranke.

Glavno interesovanje skrenuo je na sebe govor ministra finansija g. Snoudena, koji je govorio o stanju državnih f.nansija. Govor je saslušan u najvećoj tišini l kasnije je bio pred­met pažljivih diskusija u kulc.arima parlamenta. Taj govor je tako isto danas vrlo optTr'rio 'l'omertt'drlsan u svim listovima, koji se naročito zadr­žava!u na izjavi g. Sn~udena, da bi potrebno bilo preduzeti široke i ne­prijatne mjere da se u .. postavi ravno­tež!l budžeta i sprovede una,Jređenje industrije. U toj svojoj iz.j:1vi g. Sno­uden je pored ostalog rekao da bi ove mjere mo~le biti Iako sprovedene u vremenu kad je postojalo opšte blagostanje, all da su one danas, kada postoji opšta privredna kriza, nemo­guće. O Snouden je zatim rekao da se Velika Britanija u sravnjenju sa ostalim državama nalazi u vrlo po­voljnom položaju, all da je ipak po­trebno da se još uč . ne neke žrtve da bi se uspostavilo potpuno normalno stanje.

Ministar rada objavio je jedan me­moar, u kome se veli da će vlada tražiti od parlamenta 20 mil.jona funti sterlinga za blagajnu za osiguranje nezaposlenih~ zbog Č-!ga se državni za;am za ublaženje nezaposlenosti po­peo na 90 mllljona funti sterlinga.

- Stav bugarske vlade prema Intervenciji velikih sila učinio je dosta mučan utisak u grčkim političkim krugovima, koji smatraju da Bugcsrska ne f.eli ill bar da za sada izbjegava da se sporazumi sa Grčkom. Ipak, govori se u tim krugovima, ova intervenci ja engleskog ministra nije ostal sasvim bez rezultata. jer ona će pokazati svem svijetu do koga je krivica što pregovori, koji su ·počeli još prije tri godine, nisu donijeli že­ljenih rezultata. Dok je Grčka ra­spoložena da primi arbitražu, za sva pitanj<~, Bugarska želi da samo neka od njih iznese pred sud. Ona hoće da isključi sva pitanja, koja Grčka smatra neriješenima; dokazujući da su ona likvidirana. Drugim riječima bugarska vlada fell da na arbitražu Iznesemo aa

o k

v p u

T

v kO se

Z o z l p sj e na iza op go še v OSĐ

dr Da

[

ob![ se

dug janje u pr Kist O br lj ora

pokr dine zrel, selu, ocJe

~ Dal m odu~

renu, u za sUza v

za nje, §

zadru Pro m SVijet u ron druga nepre! da t d utno čijero rnac l vanja go~&\

ča &kl svoje

svoje da se

hl i sH koji će

)

Upravi. lliihovitn

je g.

o stanju saslu§an

bio pred-kul~arima

Broj 95. "O L A S •

ona pitanJa od čiJeg rješenja očikuje koristi za sebe.

Grčka štampa, zbog ovakog drža­nja Bugarske, preporučuje vladi da spor izne&e pred Društvo naroda.

- U Španjolskoj Berenguerova vlada je dala ostavku. Kralj Alfons potp 'sao je dekret, kojim se ukida ukaz o sazivu parlamenta za 15. marta. Time su parlamentarni izbori odgo đeni na neizvjesno vrijeme. Kralj je zapo~ ceo sa konzultovanjem političara. Po­vjerio je Sanchez Guerri da obrazuje koncentracioni kabinet. Ta vl adCI , ~ k se obraznje, sazvaće konstituantu.

Reko ns truk cija vlade M1 1 i ~t.1 g·adev1 '" Tr t f 1 tnov ić Fil1p

i Ill ' tl' tri ue z po rt le lja Dr. OH F Cl l tt-. rs i D r. l van VC J! l pod n i jeli ~~~ o t.1vkt', k .. j t' su illl uvažene, i uni Sll stav ljen i na r<1 spolo2enjc

Za ministra gratlev iua posta ljen je Dr. Kt)s ta Kum anudi . d osada ~n ji ministar bez portfelJa.

Za mir.istra pri pretsjedništvu Mi~ nistar kog savjeta postavljen je dr. Mt lan Srškić, dosadanji ministar pravde.

Za ministra pravde postavljen je Ljoti ć Dtmttrije, advokat u Smederovu.

Dr. Fr11nrE>š i T .ifn 1ovir pn<:tavljeni : u za čl :' n O \ ' V t hu nng Znkono av~ nog Savjeta.

Oživljujmo i čuvajmo naše zadruge Kad je ono prije 30 godina ,,Srpsk<t

Zora" u Dubrovniku počela, na zau­zimanje i nav~)jivanje naših rodoljuba i pravih nar0dnifiw prijatelja, da u sjevernoj Dalmaciji blagotvorno djeluje na kulturnom i prosvjelnom pcl ju, Izabrana četa svfštenika i učitelj~. opojena zanosnim ideolog1m zadru­garstva pok. Pavlom Ar!inovom, odu­ševljeno je srnula u težak posao : osnivanje srpskih zemljoradnlčkih za­druga po zapuštenim selima sjeverne Dalmacije.

Dok je vlada bivše austrijske države objeručke pomagala osnivanje po selima "Seoske Poljodjelske Blagajne", koje su se većinom otvarale iz čiito političkih motiva. dotle su pioniri čiste zadrugarske ideje imali da svladaj u velike zapreke, da se bore protiv predrasuda. protiv izmišljenih l zlo­namjerno po selima protiv zadruga !irenih nepovoljnih glasina, protiv moći osiljenlh i u varošln.a mnogo upliYnih seosHh kamatara i želenaša.

Ipak naši poznati kulturno-prosvjetni radn;c~ sveštenici i učitelji, poslije dugog i prethodnog apostolskog si­janja zadrugarske m.sli, uspjevaju da u preko 30 naš! h sela Kninske, V rllčke, Klstanjske, Skradinske, B .:nkovačke i Obrovačke krajine otvore srpsku zem­ljoradničku zadrugu.

Ko je učestvovao. u zadrugarslwm pokretu i radu od 1 go2. do 1915. go­dinet · ili ko je pomnjivo pratio taj uel. i ozbiljni rad naših radnika na selu, .taj samo može da nepristrano i ocjeni zamašaj i značaj toga rada.

Ratne pnlik.e, za kojih su Srbi i u Dalmaciji, bill stavljeni izvan zakona, oduzevši zadrugarima poslovođl!, spremne i oduševljene radnike i nji­hove duhovne v<..đe, unijele su p vre­mećaj ne samo Yu~adu, nego i u shvaćanju zadrugarstva. All se je ovaj poremećaj ispoljio i u "Seoskim Po­ljodje:skim Blagajnama'', čiji temelJi nisu ld<.li na tvrdom ideolvškom te­renu, na cilju, - već na onome, šlo u zadrugarstvu služi za srestva u po­stizavanju cilja. ·

l ako se u našim Srpskim ZemlJO­Radničkim zadrugama nije izvitoperila zadrugarska misao, i iako se nepo~te­nje, špekulacija i krađ ~ nisu uvukle u zadruge, - ipak, zbog nastupljelih promjena u pogledima na život l na svijet i na poredak društveni, rad je u mnogim, da ne rečem u većini za­druga, zatajao. Ljudi, naviknuti na neprekinuto primanje, od vile li su se da i sami od sebe nešto daju. Pojam dužnosti izbrisao je boljševistički duh, čijem zacarenju i u n&šoj kršnoj Dal­mac ji najviše pomogoše suluda utrki­vanja i nadmetanja bjesnih i dema­gošk\h partizana. Težak je, kao stran­čarski špek:ulant, sad znao samo za svoje prava.

U ovakovim ideološkim i psiho­loškim prili~ama zadružna o1gani7acija nije mogla da ostane nepošteđena .

M ' znademo da u sjev. Dalmaciji ima jog dvade::etak srpskth zemljo­radničkih zadruga. Znademo da u tim zadrugama, i ako ne rade kako bi i koliko bi trebalo, Ipak još živi čisti i pravi zadrug~trski duh, koji čtka svog moćnog Mesiju, da g~ pokrene, oživi i vaskrsne.

J 0š ima živih zadrugarskih veterana, a i među mlađim sveštenstvom i uči­teljstvom ima oduševljenih pojfdinaca koji nim neprijatelji zadrugarstva. Na njima je da, zasukanih rukava, pregnu i opet uzbude zadrugarski kvasac, da prodrmusaju sve uspavale svoje prl­jatt:lje i istomišljenike, pa da svi opet krenemo onim putem, što nlm ga je ocrtao naš neumrli učitelj pok. Pavle Ar~ in ov.

Nedajmo da nam Zadruge na~e proyadnu. Preuredimo ih. Preobrazimo ih. Ulijmo u njih novu prep orođenu krv. Samo sačuvajmo čistu i netaknutu zadružnu ideju.

Danas, u vremenu poljoprivredne i ekonomske krize, koja je pqnaJviše nastupila zbog nepoštenja u trgovini l radu, napredak narodne privrede, r a­predak narodnog zdravlja, napredak u narodnom društvenom uređenju, na­rodno blagostanje jedn 1m riječi, ne da se ni zamisliti, ako nije zasnovano i utvrđeno na čistim i nepokolebivi m zadrugarskim načelima.

Čuvajmo i oživljujm') stare, a po­ctižim'J nove Zadruge po na~im seli­ma, pak će nastupiti bolje i ljepše vnjeme svima nama.

Prota K. I. Krstanović.

Narodna snaga (kuluk) za god. 1931

OJiukom Banske Uprave V Br. 19224 /30 od 14 Xl 30 riješeno je za god. 1931 :

t. Upotreba narodne snage, od­nosno plaćanje odgovarajućih nadnica u god. 193 1 iskorlstiće se u punoj mjeri t. j. 3 jedmice na ba11ovinskim, a 3 jedinice na općinskim putevima.

2. Prosječna nad!1ica običnog radnika za otkup ličnog rada u god. 1931 odmjerena je na 15 dinara.

Objavljujući ovo riješenje Kraljev­ske Uprave, mi bl mogli dati prlkaz o tome, kako je u god. 1930 bila upotrebljena narodna snaga u nas u sjevernoj D<~lmaelji. Moramo ga Izo­staviti, jer bl ispao dug, a ne bl mogao završiti sa pohvalom . Zato ćemo radije dati izraza svoji m že ljama da u god. 1931 uzimanje narodne snage bude razumno, sa poštedom selJaka u danima, kad on mora svrša­vatl svoje poljske rad'Jve, i da otkup Jlčnog rada bude strogo pravilan, tako da se ne ponove primjeri , koji su se mogli v1ditl ovdJe u Š1benlku.

ISPRAVAK U broju 93. ~Glasa" izašao je

članak od g. Dra Stanka Kovačevića, priznatog dipl hun1čara i posjednika u Mariboru, pod naslovo m : "Naj.sa~ uremen•j a srestva za praullrw hranje­nje stoke", u kojem se, nepažnj om slagarevom i korekt rovom, potkrala krupna pogrlješka u potpisu g. plsca lanka.

Tamo, mjesto: dipl. mehaničara, tr.:ba da stoti dipL hemičar, što ovim S<t gotovošću ispravljamo.

Hf\WV1 AOnV1CV1 l<pH'iKe, 29. jaHyapa

no OHOMe, WTO je HaW , fnac" )l.O­HHO o 6y!) eTy aawe 6aHoBRHe aa J 931-1932 rOAHHe, y RCTOMe Cy yrsp­ljeHe craBKe aa 1.fHWhetbe pHjeKa, npo­cytuHBatbe MO'!Bapa, aaUiyMJbHBalbe so.non.epwHa " r. A·

Osaj Kpaj aMa paanora )l.a ce se­cem! a6or THX craaaJ<a, jep H oH 1.fei<a esojy cpe1my asHjeaJJ.Y, Koja ke ra ocno6o)l.HTH OA MHorora jaAa, a Ha npBoMe MjecTy ocHryparH OA nonnasa npHT01.fHrle YlfKone, I<oja je H ose roAifHe norapawRna H DOHHWTHRa OHO, WTO rpa)l. (J<pyna) HRje carpo.

Y osoMe je nHcry, a B y JJ.pyrHM RHCTOBHMa, OHCBHO O TOMe KaKO, je Kpyna y Mj .:ceuy j ysy CJlHCTHRa BB­HOrpa.n.e, JJ.Oapeny nweHHU.Y H Mna)l.e KyKypyae, a WTJ je ocTano uaa rpaJ].a, Aa je nojena BOJJ.a, Kuja ua t.IaJ<one n'nasa H caTHpe nolba, jep, npaso .n.a ce l<c}l<e, Yf!Kona B HeMa csora Ko­pHTa npe~o 1.fHTaBOr " n erpOBOr noJba" ocHM uHO Muno BCnpe.n. APHJuna, na ce paanajesa H re •1 e KYA je !:bY BOJbJ, a Tal< J yHB WTaBa H MO '-iBapH noJba. tl Jberoc 6ujawe KOA r . EaHa je.n.Ha nenyrau.Rja aa osax Kpajesa, Aa MY B8J1 'l}IUI ja.n.e H cr. a.n.alba )f(HTeJba Ha nerpoBa fic'Jb~, D':! CTpaJ!.allHX CHnHO a6or rpa.n.a H a6or nonnasa. r. EaH je roj AeJyrau.HjH Hcnycnw o6 1ialbe, ,qa fie ce H<lCTpa.n.anoM Kpajy npy)f(HTH noMok paAOM Ha l.fRKonu. To ce 1111je HcnyHHJlo. Xotie nH ce HKaJI. HcnyHH­TH?

Paou11 l<oTapu, jaHy.-.pa

BeJIHJ<a noTpe6a je.n.uor J<paTKOr CDOja Ca >I<eJheBHH'fi<OM CTBHH~Oll\. - jow npHje npe)J.aje nH"!ke npyre cao6patiajy nocrapana ce je onhaaa KHCTalhCKa Jl,a A06Hje HajKpafia enoj ea cnoM eHytoM npyroM Ha craHBU.H na~eHe. Y ry cspxy enana je nper­crasi<e o.n.nyqyjyhliM <PaKropHMa, Ha­saljajytiH MjeCTq, KyJI,a 6R Taj KpaTI<Ii enoj Oil 4 IHinOMetpa Jl.Y)f(HHe Morao 6HTH npoBeAeH, a j e)l.HOM enana je a Aenyta~HiY y EeorpaA Aa aarosapa B HC!lOCnyje Taj TaKO Ba)f(HH H Ry)f(HH enoj, anH o.n. Tor cnoja J1:Đ AaHae HH­wra HeMa Te je He caMo onhliHa I<H­cTalbCKa Hero H sefi11 AHO I<oTapa, CHnOt.\ npHRHI<a ynyfieH Ha CTaBHU.Y Crapa CTpa>l{a Koja je 7 KHnoMeTapa y.n.a JbeHHja Oil I<acTalba uero craHHO:a naljeHe, r.moro EIHJ;e Hano»<eHa je HespeMeay, re)f(a, paAH ya6p)J.Hue aa Hasoa po6e, cna6or H ManeH0r ApBe­Hor MaraaHHa H TeWJ<Or ytosapa.

J3y)J.yfiH cy ce OA OH/lB }l,) )l.aHaC npHRHKe 3HaTHO HaMjeHHJie DOrOTOBO y 8J].MHHHCTpaTHB'iOM norJie/ly, !tUI Kp. BaH CKoj YnpaBH y Cnnary waJMMO Hawy r.wn6y, )l.a osaj seoMa sa>KIIH 11 KpaTKH eno j '!HM np11j e HaBeAe, jep TO He 611 6HnR DOr aHa I<aKBU TpOW­KOBR, a nor.wrn o 611 ce He car.\o on­'11BHH J<HCTal:bCKoj H fbeHOM ny1.faH­CTBy, Hero H ODiHHIH 6eHI<OBa1.fKOj

Strana 3.

o6poBa'li<Oj, a /lOllei<ne H CI<PaAHIICKO !<Oje cy CBe ynytieue Ila CTaliHU.Y na­bene paJJ.H Tprosa<JKo-cao6p ah~HHX HHTepcca, Te u.eurpamtHX yp e.n.a y CnnHTY u or<py»mor Cyna y WH6e­mu<y.

Cnoj 6H Hmao Ha Panyqak a, ea AP>I(asae u.ecTe Ha J<yfie Panuh na Ha 6yuap ~sjeTHHa~ IlO r<ylle E yu.ano y na bCHaMa, a H8HOeHO 611 CaM O 4 KH­noMeTpa AY)f(H 11e.

Ty)J.a, r<Yil 6H Taj >I<eJbCHH nyt nponaaoo, nocroj11 seh caJI,a soauHK aa ce.ll>a'!Ka Kon a, HeMa HHKaKBHX te­peHCI<HX noteUJKoha RH eKcnponpHja­U.Hja a BMa TY npe/lHOCT /l8 je Haj-6J11i>KH H BOJ!.H HapaBHO Ha CTaHHU.Y Te HMa Ha cpeAHHH )f(HBy BOAY·

Taj KpaTI<H caoj 6110 6a OJI. ae­npou.J elbHBe Ba)f(HOCTI1 H KOpHCTH aa Hei<OnHKO 38HBTepeCOB8HHX ODhHHa cjeaepae AanMao:Hje, te 6a THM nyTeM BUJaO H ITOUJTaHeKH ayT0•\\06HJI Ba l<HnBa, npeKo PaJ].y<Juha H l<Bcra!ha, Ha 13po6opcJ<e MocrHHe B Harpar, na 6a raJ<o craHtttta naljeHe, r)J.je ce aa­yctaBJb ajy CBB y6paaHH H OC06HH BO­aOBII, 6ana HajKpallaM nyTeM eno­jeHa ea lbeaRHHM npHpOJl.HBM aane~eM.

PaAH esar nono>f{aja, sarpa/l!he, ypeljaja B 6naaHRe HaMa je uajaroA­Haja B Rajno.n.eCHHja CTaHB[{a na~eHe aa ysoa H aasoa po6e caai<e spete Kao B cenot6y na Jl.p)f(HM, Aa tie osa Hawa CKpOMHa Mon6a Haka HY>t<Hor OAaaasa B paayxajesalba KO/l Kp. EaHCI<e Yupase.

Hei<onnKo ~oTapa~a

I{HcTalbe, l. <1Je6pyapa 1931 Aasac, nocne ce)J.MoMeceqaor 6o­

paBKa y Harnoj cpe)J.HHB, acnpatieH OA seher 6poja J<BctaH>au.a, otnyTosao je onet aa MansoKy (BBcKaacao) y Cje­sepHy Ar.tepaKy, Haw npajareJb r. AparoMHp JlaKBH, po)J.oM aa I<apsaa.

OJJ,lberoaaH je y cpnci<oj ceJba'JKOj KyHH y l<apHHY, p;o6ap, THX B DOWTeH AO Kpaja. jorn Kao neTBaecro-ro)J.BW­I:bB MJiap;ah orprao ce Oil csoje po~e­He rpy)J.e H aannor.Ho npeKo )J.aneKor 0KeaHa y CjesepHy AMepaKy, Aa no­tpa)f(H ce6a 6oJby cpeiiy, /lB noTpa)f(B ce6s nornreHor pa)J.a, KOjH ce y OHO spe.Me spno TeUJKO KO/l Hac Morao Haha.

nocne ABaAeCeT-rO)l.HIDiber đopaB­l<a y AMepuu.H, Aonaaa y aawy aer.Vby nyB Jby6aBH npeMa lboj, )f(eHB ce ea je)J.HOM CKpOMHOM H "!eCTRTOM )J.eBoj­KO.M aa I{HcTal:ba B o.n.naaa nyH aa­AOBOJbCTBa.

Oso HeKonHKO pe)J.aKa .Mano je Aa 6 11 ce OAY}I(HJlH TOMe 'IOBeKy, TOMe naTplWTY 11 HaU.H}OHaJIHOllt 6opu.y, BC­KpeHOM np.Bja.-reJby Hawe aeMJbe. 3a !Lerosax 20 rO/lBHa 6')pasKa y AMe­pHJJ:H, aall.y}I<Ho Hac je spno MBoro, OH je Kao Cp6HH cKynJbao npanore no A ~epHU.H aa OH)J.allllbH Cp n cl< H ~pBeHH I<pcT. I<aKo aa spHjeMe 6an­KaHCKor paTa, taKo H aa csjercr<Or paTa aawTo je Oil crpase Ayctpajasao:a 6Ho y 06posu.y ocyljeH Ha sjewajla.

Ao waBIDH y Hawy Jl.p)f(asy npaa MY je }l(eJba 6Hna )J.a BBAB 13eorpaA, Harny sojcKy B fu. B. I<paJba, J<oja MY ce ua csecoJ<onci<ot.\ cneTy H uc-nyHHJia.

0Tuwao j e, ana je .n.ao o6ehalbe, Aa he n }l.aJbe ocrarH JJ.o6ap npajateJb nawe AP)f(aae " AOije liH IlO noTpe6e, npBH ycTaTH H CBOjHM Cl<pOMHHM cpe)J.eTBHMa H CpeACTBBMa CBOjHX npll­jateJba, Aoap HHBjera sa ouwre )J.o6po Hawer Hapo}l.a.

nyTyj /~parOMBpe, CpeTaH TH DyT. T eojH TH npHjaTeJbH aaxBaJbyjy Ba y'iBibCHHM ycnyraMa npeMa HaiDoj aeMJblf, 13y}l.H KaO WTO CH B AO Ca }l.a 6ao.

Tsoje heMo o6ehalbe aaJJ.p>Kant y csj e)f{oj naMera.

CTojan >I<MBKOBllh y•tuTen.

Strana 4.

Smoković, 28. januara Svetosavska proslava u Smo­

koviću. - jllčer je u našem selu proslavljen dan sv. Save prosvjetitel ja velikom svečanošću. Pros lava je po­čela sa litu rgijom u hramu pod čiji

krov nije mogao stati sav narod koji je dohrlio iz našeg sela i okolnih se­la već ih je bil o i pred samim hra­mom.

Proslavi su učestvovali uz nas Srbe i veći broj braće Hrvata iz obližnjih sela.

Poslije liturgije, po našem starom ob i čaju, krenulo se je u povorci sa litijom k zadružnom domu pjevajući

> Uskliknimo s ljubavlju <<. U dosta velikoj sali Zadružnog

doma, koja je bila divno iskićena od mjesnog školskog odbora l zadružne uprave, a pod vodstvom mjesnog uči­telja g. D. Lakića l svešt. M. Vujato­vića, održalo se je u ime škole asve­ćenje vodice l rezanje (prvi put u našem selu) svetosavskog koloča.

Iza toga su školska djeca izvela pažljivo spremljen program pottčnih

i rodoljubnih deklamacija, koje su tako sjajno izvedene da su se suze radosnice opazile na očima prisutnih roditelja školske djece, jer su zaista i ovom prigodom vidili, da su djeca komad !jesta Iz koga se može napra­viti što sc god hoće, kako kaže neu­mrli Dositej.

Na završetku školske svečanosti

otpjevala se je himna sv. S we u cje­losti, a iza nje klicalo se je našem obljubljenom Kralju l domovini.

:)d važnosti je spomenut!, da su ovu proslavu uveličali sa svojim do­laskom i zarobljena braća preko gra­nice, te osjetivši se slobodni kod svoje braće i videći da nijesu na domaku očiju :tžbira l špijtmac iskoristili su ovaj slobodni dan, te se ispjevall materinskim jezikom našfh narodnih pjesama.

Poslije sasvim svršene školske sve­čanosti, odmah su naši zadrugari pro­dužili slaviti svoju zajedničku krsnu slavu - sv. Savu.

Tu se je zapalila voštanica, kod koje je mjesni svešt. Mirko Vujatović održao pomen umrlim zadrugarima, nakon čega se je pristupilo zajednič­kom prlređenom ručku, kojem su prisustvovali, osim zadrugara, gostl Iz okolnih sela i mjesni sveštenik l uči· telj.

Nakon svega ovog g. Mirko Vu­jatović iskoristi ovu prigodu te održi zadrugarlma dirlJiv govor, u kojem protumači potrebu i korist zadrugar­stva, preporuči složan l požrtvovnl rad, u kom da će l ort učestvovati.

' I dok su zad rugari u domu pro­slavili ovaj slavni dan, dotie je na­ša l suljedna mlađarija pred zadruž­nim domom igrala narodne •gre l pjesme. M. Pr.

Knin, 8. februara.

Svetosavska besjeda. - Knin, koji u svom napretku Iz dana u dan stiče nove atribute glavnog mjesta za­gvrske Sjeverne Dalmacije, proslavio j i ove godine dan Sv. Save na jedan svečan i sadržajan način.

U prepunoj crkvi Bogorodičina

Pokrova, za vrijeme liturgije, održao je paroh pop Mirko Sinubad propo­vijed o velikom Svetitelju, koja je svojom sadržinom podsl jećala na ve­like amvone sabornih crkava. Pored t l Jigioznog utiska što ga je ostavio miris tamjana l pompa liturgije, pro­povi jed popa Mirka bila je pravi in­telektualni užitak za one, koji ljube umnu i učenu riječ.

Poslije liturgije, sabralo se je sve, ito imade osjećaja za nacijonalnu iul-

• G L A S •

turnu tradiciju, u Sokolskom domu. Bio je to pravi narodni sabor. Izmi­ješan i, našli su se okupljeni svi dru­štveni slojevi Knina i sela. Seljaci, građani i rad nici. U dvorani nije više b.lo mjesta Poslije očitanih molitava pred olcićenom ikonom Svetitelja, izre­kao je sreski školski nadzornik, g. Niko Škovrlj prigodni proslov i, po­vezujući sa davnom prošlost i, dao popularan i opširan osvrt na savre­mene kulturne l političke prilike.

Iza proslava slljedile su igre i žive slike školske dJečice, sa smislom tu­mačenja proslave i sa nacionalnim ale­gorijama . Slcbodno l savr!eno pri­pravljeno nastupanje zlatne dječice

pred javnošću izazivalo je najpriJatnije osjećaje, kojima se je često davalo oduška pljeskanjem l poklicima odo­bravanja. Naravno sve priznanje ide nastavnicima osnovne škole, koji su umjeli na sjajan način itići iz okvira suvoparne zvanične dužnosti i uz. ne­zvanične napore pripremiti jedan vrlo lijep kulturni događaj.

Glavna tačka proslave ostala je, kao i svake godine, z.a Sokolsko dru­štvo, i ona je izvršena na vač r. Za razliku od svih javnih priredaba, sve­tosavska besjeda u Kninu je po tra­diciji pucka, narodna. Publika, seljačka i radnička, koja se inače ne viđa na drugim sličnim priredbama, ove je večeri do kraja ispunila sokolsku dvo­ranu.

Nažalost, zbog gripe, program nije mogao da se izvede u onom obimu u kome je najavljen bio. Pred samu proslavu raz.bolill su se t·)liki izvađači programa, da su mnoge tačke morale otpasti. A i ono što se je prikazalo, održano je uz veliku l!čnu žrtvu nekih, koji su sa vrućicom izaill na pozor­nicu.

Prva žrtva gripe bila je prva tačka programa. Najavljeni predavač je oJ­kazao, pa je vrijedni br. Dr. Čedo Novaković morao onako ex abrupto da ga odmijeni. Ou je to učinio sa puno razumijevanja prigodne teme i ' sa lakoćom izlaganja ul<Jge Sv. Save u osnivanju naše kulturne i dJplomat­sk.e historije.

Poslije predavanja prikazan je igro­kaz .Ropstvo Janković Stojana", dra­matb:acija narodne pjesme po jovanu P Jo tiću. Za ovu prigodu i z.a ovaj ambi1enat, br. Đuro Pokrajac, starešina i duhovni vođa kninskog Sokola, nije mogao učiniti sretnijeg izbora. I, ot­kad postoji Sokolska diletantska sek­c1j a, ona jamačno nije imala sretnijeg d"na, jer su i igra l njen duh i njen dcior najbliži nama i našemu. O sa­moj sadržini nema mnogo ita da se reč'!. Ali su d1letanti bili, što se kaže, u štimungu. Gdje je bilo pjesme, pje­valo se, gdje je bilo kola, igralo se. Divne junačke kotarske nošnje, do­bavljene dobrotom M. Đ. Matavulja iz Šibenika i popa Paje Zelića Iz. Žegara, komponirale su nezaboravne slike na pozornici. Kotari, serdar! i megdan!, za kojima nam srce tufl, jer ih više nema. Sltke, kojih se ni­kada nemoiemo dosta nagledati.

Utisak na publiku bio je izvanre­dan. Sve je bilo razdragano i odu­ševljeno. Raspoloženje se nastavrlo u nevez.anoj zabavi, koja je zatim po­trajala do zore.

* Drugarske veče rezervnih l

aktivnih oficlra. U subotu, 7. fe­bruara prired ili su rezervni i aktivni oficiri drugarska veče u hotelu "B :ll­kan". Veliki broj gostiju iz najboljeg kninskog društva bio je iznenađen

u!(rasom sale i ostalom organizacijom večeri, što spada u zaslugu poglavito art. kap. O. jovanoviću. Zabava se

razvila u vrlo živom i famllijarnom tc nu . Tek oko 3 sa ta poslije ponoći

počel i su oni najdremljlvijl napuštati lokal, dok su ostali produžiti da uži · vaju ovo istinsko drugarsko veče.

Inicija tore ove priredbe valja iskre­no pohvaliti. Dobro je gajiti vezu iz­mc du naroda i vojske i još bolje i korisnije razvijati drugarstvo između

rez. i aktivnih oficira. Radi eventual-nih vel ikih iskušenja. K .

l{apHH, l. ljle6pyapa

Osux aaHa ocraauo Hac je Ham csewreHHI< r. HaRona Aparsqesah. OH je aođao npeMjewrel:be y 11MoTCKH. CaA cMo otrana đea nac.rnpa csora H Bor aHa, KaAa hell\o ao6arH crannor napoxa, jep y HameM. ceny ueMa na­

poxojcKor AOMa. Y HarneM cy ceny caa,AaHe rpu

WJ<OJICKe arpaae, anu HHCY nornyuo )I.OrOTOBJbeHe.

ITaTal:be napOXĐjCI<Or CBeWTeHHKa aa Hawe 6a ce cene noBOJbHO peje­wuno, Kaa 6H ao6ane csewreHHKa MJiaAa, o)f(el:beHa ea y"'HTeJbHL\OM., raKo 6a uMana csewreHJH<a u yqureJbsny, KOjH 6H CTaHOBaJIH Y illKOJIH.

JeaHa OA rpH Hawe mKoncKe arpaAe aasan AOM.awaja je csaKoMe aaceJII<Y KapaHa, H same đu npucrana ceny l{pywesy, Hero KapuHy.

O Ha 6a caaa Haj6oJbe nocJJy)f(HJI a Kaaa na ce y !:bY cMjeCTuna >KaH)I.ap­MepajcKa KacapHa u nomra, aa Koje 1J.p)f(aBa onaha BHCOKY KHpHjy, KOjOM đu ce aa Aecer-nerHaecr roAHHa Kyha orr<ynena, a ea rHM HosneM OA I<apeje oao.n.ant WI<oncKy arpaAY Ha DpH!UiaA­HajeM. H DpacrynattRojeM Mjecry.

11MaM .n.a BaM ce upBTy)f(BM Ha Heype.n.Hocr nowre. "rnac" ea oseM Reype)I.Ho DpBM.aMo. JTRcr u ocrana nomra croja nepaa)l.ajeJbeHa DO 15

A~Ha, a KaA csujer DO 2-3 nyra )I.O~e Aa nuTa csojy nowry, Aa caaHa aa csoje, Koja cy DO CBBjery, ne AO'fer<yje

ce A06po. 11 OBJl.je 6H rpe63JIO DOCTa8HTH

l{apDIL8H8~

Popis stanovništva Jugoslavije 1 aprila 1931

Izašao je zakon, po kome će se od l do 20 aprila 1931 Izvršiti popis stanovništva na cijeloj teritoriji naše države, popis svih poljoprivrednih gazdinstva (gospodarstva) i stoke. Pored općeg popisivanja svih obita­vall!ta u zemlji u varošima (gradovi­ma), lz.vršiće se l specijalan popis svih zgrada z.a stanovanje.

Jl<eJbeBHHU:a l{oc. Mnrposnu:a PalllKa.

npeAaH je 2 o. Mj. cao6pahajy )I.Ho J a.u.paHcr<e npyre, KocoBCKa MRtpo­BHL\a-PawKa, Ayra 63 KJIM., aa Kojy je yrpomeHO 158 MUJI. ABHapa

nosnrnelhe ysoaHe u:apHHe Ha )I(HTO H opalllHO

Maawao je aaKoH o aaMjeHH ra­pa!lJa y ODHHM l.{apH!i CKHM rapB!lJaM.a, o KoM e cr.to A06HJIH ođasjewrel:ba :

Y ena j eA cs e jaqer AHCoaparera y aeM.JbH nper.ta je<IJrsHujoj pycKoj H Mal,lapCI<Oj nmetU!l.{lt H Mai,IapCKOIII đpauJHy, Aa He đa y namoj )l.p)f(aBH Hacrana mrera aa Hamy npoHBBOA!:bY, Ha np CAJIOr MHHHCTpa rprOBHHe H BH)I.yCTpHje, OOBHllleR je 1.{8pHHCI<H CTaB aa DI.DeHHL\Y OA 5 Ha l 0 SJiaT­HRX Jl.HHapa, Ha I<y:<ypya OA 2.50 Ha 5 3JiaTBHX AHHapa, i Ha nmeHH'iHO 6paWHO 0)1. 8 Ha 16 BJiaTHHX A,&Uapa.

Broj 95

Postignut je sporazum o njemačkom zajmu u Parizu

U dobro obavještenim krugovima tvrdi se, da je konačno zaključen

sporazum o avansu na prlvilegovane akcije njemačkih državnih željeznlcil. Tvrdi se da su i francuske i engleske bankarske grupe, čiji potpis je nedo­stajao na ovom ugovoru, sada pristale na sporazum.

Dugovi zemljoradnika u poljoprivrednim zemljama

Avas javlja da je delegacija ftOan­sljskog odbora Društva naroda, kojoj je povjereno da bradi plan o orga­nlz.ovanju međunarodnog poljoprivred­nog kredita, nastavila svoja prouča­vanja u pogledu funkcionisanja po­ljoprivrednog kredita.

Iz podataka datih od strane poje­dinih zemalja, vidi se da dugov poljoprivrednika u Bugarskoj, EstonijU Madžarskoj, Letoniji, Poljskoj, Rumu-, niji i j ug o slavi ~~nose jednu milijardu i 582 milijona dolara. Delegacija i,e konstantovala da je interes na ovaj dug vanredno visok.

Gradnja novog rezervoara / za gradski vodovod.

Uvjeravaju nas, da će se .na Š u· bićevcu, u blizini sadanjeg rezervoara, podići jedan rezervoar sa korisnim vo# lumenom od 609 kub. metara. Tako će oba rezervoara moći primati dnevno 3.600 kubičnih metara. A to znači, da će na svako lice spadati na dan 2 ekt. vode. Uvjeravaju nas, a mi žedni hoćemo da vjerujemo, da će ovaj rezervni rezervoar biti gotov do po­četka mjeseca maja, a da za mjesec dana biti morttirana nova pumpa na vodostanici na Krci.

}1\H)I(H~a, KOja ~e HHKa1J,

He TpOWH

[JpoaanaaaK 6e'JKor J<eM.H'Iapa .opa Paarepa r. as. ajeqare >KB)f(H~e, or na­meH je aa npai<TH'fHO yu0rpe6JbHB.

Poslovice o alkoholu I. Vino oduzme brlgP, all samo do

sutra; ako pak pij d na vjeresiju, to

udvostručuje~ tvoje brige. (Njemačka

poslovica). Ovo znači:

Kad se čovjek napije, on Ulboravi na sve, pa i na brige, ali samo dok je u pijanom stanju. Ne treba sada misliti da bi, zbog izbjegavanja brlga, trebalo pitl, nego baš naprotiv, jer pijanac udvostručuje brige. I čovjek,

koji ne pije alkoholna pića, ima svojih briga, ali on dostigne da sa svojim brigama Izađe na kraj, idući razumnim putem.

2. Istina l glupost nalaze Sl!! u

ba čut. (Danska poslovica). Ovo znači:

Nije dobro kazivati istinu svuda l na svakome mjestu, veli jedna poslo­vica. To je vrlo razložno, jer je budala onaj, koji kazuje sve što zna, a pa­metan čovjek samo onu Istinu kaže, koja je potrebna.

Ljudi, koji plju, obično su glupaci jer im alkohol uništava osjećaje ra· zuma. Osim toga, što poslovica veli da se glupost nalaz.! u bačvi, dolazi i otuda, što je pri piću čovjek glup u tolikoj mjeri, kakav u trijeznom stanju nije bio.

3. Vino se ne stidi. (Njemačka

poslovica) . Ona znači: Kod pijanog čovjeka prestaje svaki stid.

NOV 4 ST M PARIJA - S BBN.K

NIKOLA CIKATO - Zutupnik.

,=.:il oo dJ Ame

Po

Ll pra vlje je kao koji s

zna dana, suda dosadi muž Q

p rizo je, pr za Ist

Uz žrtvu, štetu, jem r ko je

Ova

sa a, a Ka e rOA BU

fojKo 'b esp Teqaj cao 1 CROM

]e)lao H B

np o~ Ka e

sena cym Haj p i a&~ eas Han 6pa