e. Expl Liftovanjem

8/12/2019 e. Expl Liftovanjem

1/14

EKSPLOATACIJA LIFTOVANJEM

1. Sutina i karakteristike liftoan!a

Liftovanje se, kao metoda eksploatacije, primjenjuje jo od 1865 god. U poetku jeliftovanje vreno komprimiranim zrakom, ali se urzo prelo na primjenukomprimiranog slojnog gasa. !va metoda se jo naziva i metoda ""kompresorskeeksploatacije"".#oto je vremenom i slojni gas doio svoju vrijednost i cijenu time je dostigao solidante$niki nivo me%u metodama ekspoatacije.&ko ure%aji za liftovanje rade pomo'u komprimiranog zraka, onda se takvo liftovanjenaziva er ( liftom, a ako ure%aji rade pomo'u komprimiranog slojnog gasa, onda senaziva gas ( liftom.

#)*+!-/ eksploatacije liftovanjem su0 jednostavnost konstrukcije opreme u pore%enju sa nekim drugim metodama

eksploatacije, naroito za duine preko 522 m3 oprema je smjetena na povrini, tako da je lako dostupna za nadzor i

odr4avanje3 postoje realne mogu'nosti za proizvodnju veliki$ koliina nafte3 upumpavanjem tenosti nafte u me%uprostor mogu'e je sprijeiti stvaranje

pjeani$ epova u procesu rada3 jednostavna je regulacija proizvodnog rada na uotini3 istovjetna je primjena lifta u vertikalnim i koso uenim dirigovanim

uotinama3 gas, koji se izdvaja iz nafte u uotini, ne ometa normalnu eksploataciju, ve'

naprotiv, olakava podizanje ( liftovanje tenosti u uotini.

*+!-&7/ eksploatacije liftovanjem su0 koeficijent korisnog dejstva ne prelazi 5 za ukupan sistem, raunaju'i od

kompresora do pete tuinga3 ako su ote'ene zatitne cijevi to nije rijetko, nemogu'e je vriti liftovanje,

jer ne postoji $ermetinost3 ve'a je potronja cijevi ( tuinga, naroito kod uotina koje u struji tenosti

nose i pijesak3

s ozirom na ve'u upotreu gas ( lifta, neop$odno je raspolagati dovoljnimkoliinama gasa iz sloja, jer u protivnom neop$odna je izrada kompresorski$ stanica.

/skustvo govori da su trokovi opremanja uotina sa liftom tri puta ve'i odopremanja sa pumpanjem.9a podizanje 1 t nafte troi se oko 5 puta vie elektrine energije nego prieksploataciji pumpanjem, stoga se uotine male proizvodnje ne eksploatiu liftom.:oliina tenosti koju mo4e proizvesti lift zavisi od koliine radnog tijela. #roizvodnjalifta se mijenja sa mijenjanjem duine potapanja tuinga ispod nivoa tenosti uuotini, zatim sa prenikom cijevi tuinga i sa veliinom protivpritiska na izlazu iz


2/14

uotine, zatim od viskoziteta, zapreminske gustine tenosti ( nafte, koliine gasa usmjesi i koliine pijeska koja pridolazi iz uotine noena strujom nafte.- ozirom na ovoliki roj zavisni$ faktora, nemogu'e je teoretsko odre%ivanje

koliine radnog tijela ( zraka ili slojnog gasa ;+o danas nije dana tana formula za primjenu u praksi, tako da se pri projektovanjulifta slu4imo slijede'im veliinama0

optimalnu koliina radnog tijela za lift tenosti trea odrediti eksperimentalnimputem, tako to 'e se za svaku uotinu izraditi kriva zavisnosti od koliineradnog tijela3

prenik tuinga trea irati u zavisnosti od predvi%ene proizvodnje uotine3 duinu potapanja lift kolona trea pove'ati, jer se onda pove'ava koeficijent

korisnog dejstva lifta ( tuinga.

. #rincip liftovanja

+a i se omogu'ilo liftovanje iz uotine, potrena su dva cjevovoda u uotini (jedan za dodavanje radnog tijela i drugi za podizanje tenosti.#odizanje tenosti komprimiranim zrakom vri se pod dejstvom ekspandiranjakomprimiranog gasa koji se, po prirodnom zakonu, iri i kre'e kroz tuing navie ipred soom gura tenost. /stovremeno, to je pravac najmanjeg otpora ( premaustima uotine.+a i se smjesa kretala kroz tuing navie, trea da je u svakoj taki u zranomtuingu ve'i pritisak, nego to je pritisak stua gasificirane tenosti od date take

ulaza zraka u tuing do usta uotine.Uz to, svi usputni otpori trea da udu savladani.#ostoje dvije vrste guitaka, i to0

guici usljed proklizavanja mje$uri'a gasa i teku'ine3 guici usljed trenja tenosti o zidove tuinga.

U formule za proraun er ( lifta ulaze0 duina potapanja, visina podizanja tenosti i procent potapanja

#od "u#ino$ %ota%an!a se uzima visina stua degasificirane tenosti, koja jejednaka pritisku u peti tuinga za vrijeme rada uotine.

bph

=10


3/14

$2? L ( $


4/14

#rema roju ugra%eni$ cijevi lift mo4e iti !e"nore"ni i "ore"ni, a prema pravcukretanja radnog tijela mo4e da ude %rstenasti i 'entralni.

Prstenasti siste$

a slici 1, prikazan je prstenasti sistem liftovanja, i to jednoredni.

-L/:& 1 ( Jednoredni lift prstenastog sistema

:od ove varijante jednorednog lifta ugra%uje se jedan niz cijevi tuinga, a kao liftkolona slu4i zatitna eksploataciona kolona.)adno tijelo komprimirani zrak ili slojni gas utiskuje se u me%uprostor izme%uzatitne kolone i tuinga. :ao to se vidi na slici, radni nivo tenosti u uotini 'e itikod pete tuinga.a slici , prikazan je prstenasti dvoredni sistem liftovanja.

-L/:& ( +voredni lift prstenastogsistema:od ove varijante dvorednog lifta u uotinu se ugra%uju dva koncentrina niza cijevi( jedan u drugi. )adno tijelo se utiskuje u prstenasti prostor izme%u cijevi, a smjesatenosti i gasa se podi4e kroz unutranju cijev.-poljanji niz cijevi naziva se lift ( kolona, a unutranji tuing.

Festo se za spoljanje cijevi ka4e da su cijevi prvog reda, a za unutranje da sucijevi drugog reda.


5/14

Centralni siste$

:od centralnog sistema ugra%uje se samo jedan niz tuinga cijevi. )adno tijelo seutiskuje kroz tuing, a smjesa se podi4e kroz me%uprostor, stoga se kod ovogsistema ne mo4e osmatrati dinamiki nivo u uotini.!snovna prednost ovog sistema je nizak startni pritisak, a nedostaci su mogu'aote'enja spojnica tuinga i ote'enje zatitne kolone od pijeska.ako%e, mo4e do'i i do su4avanja me%uprostora od natalo4enog parafina kojeg nosismjesa iz sloja, ili od natalo4eni$ soli koje se iznose iz slojni$ voda.#rincip rada jednorednog i dvorednog lifta je isti.+voredni lift je olji, jer mu je zapremina me%uprostora manja, radni pritisak istrujanje tenosti stvaraju manje pulsacije koje mogu izazvati naruavanjepriuotinske zone i stvaranje pjeani$ epova.

-tartni pritisak je ni4i kod dvorednog, nego kod jednorednog lifta.:od jednorednog lifta znatno su pogorani uslovi iznoenja pijeska, pogotovo kadatuing nije sputen do perforiranog intervala.+ore strane jednorednog lifta su niske cijene opreme i iroke mogu'nosti izorarazliiti$ prenika tuinga.&ko se otklone nedostaci jednorednog lifta, onda se on mo4e smatrati kao veomapo4eljan za upotreu. U stvari, kod uotina sa velikom proizvodnjom i malimkoliinama pijeska najolja je primjena centralnog jednorednog sistema.

Mali lift

U cilju oljeg iznoenja pijeska iz uotine, i pove'anja rada izme%u dva remonta, nanekim uotinama u svijetu sa uspje$om su koriteni mali liftovi.-astav takvog lifta io je0

prvi red je io od cijevi unutranjeg prenika G"", drugi red je io od cijevi unutranjeg prenika 1 G"".

a nekim poljima uspio se pove'ati me%uremontni period uotina na >22 dana, acijena proizvodnje nafte smanjila se za dva puta u odnosu na cijenu duinskogpumpanja.!sim ovoga, operacije ugra%ivanja i izvlaenja cijevi malog lifta su olakane, zog

nji$ove manje te4ine.

Prora*un tu#in(a

!snovni uslov za to olje iskoritenje lifta nalazi se u pravilno odaranoj konstrukcijilifta i pravilno odre%enom re4imu njegovog rada.Hto se tie praktini$ iskustava, za doivanje odre%ene teku'ine smjese, treaodrediti tri osnovna parametra, i to0

du4inu tuinga,

prenik cijevi za liftovanje i


6/14


7/14

#roraun optimalne koliine radnog tijela

+nevna potronja radnog tijela rauna se po formuli0

QRV ouod = , prikazana je oprotena s$ema periodinog liftovanja0

-L/:& > ( Uprotena shema periodinog liftovanja


8/14

Kas ili vazdu$ se utiskuju u me%uprostor, a smjesa se podi4e kroz tuing. :ada seistisne nakupljena tenost prestaje se sa utiskivanjem radnog tijela. 9atim se eka da

se tenost ponovo nakupi, kada 'e se ciklus liftovanja ponoviti.#eriod liftovanja i period stajanja se utvr%uju ispitivanjem uotine u vremenu.9a sline uslove u uotini vri se liftovanje i pomo'u ventila.

Kontinualno +kontinuirano, liftoan!e

Dri se primjenom ventila za liftovanje. :od ovog liftovanja vri se neprekidnoutiskivanje gasa u pokretni stu tenosti, tako da od mjesta utiskivanja gasa nastajegasifikacija tenosti i dinamiki pritisak koji vri proizvodnju nafte.&ko je toka utiskivanja gasa lizu pete tuinga, koja se nalazi na sredini perforacije,

onda se dinamiki pritisak mo4e izraunati po slijede'oj formuli0

pd? pt Kg B


9/14

-L/:& @ ( Tipska oprema usta buotine kod dvorednog liftovanja

. Siste$i &a ras%o"!elu ra"no( ti!ela

a naftnom polju koje se eksploatie liftovanjem podjela radnog tijela mo4e da sevri na tri naina, i to0

individualni, magistralni i centralni

/ndividualni sistem slika 5, sastoji se u tome to svaka uotina ima svoj cjevovodza radno tijelo, a koji polazi od kompresorske stanice.:olektor za raspodjelu radnog tijela nalazi se kod kompresorske stanice.!vaj sistem se u praksi rijetko primjenjuje, jer ima oziljni$ nedostataka.


10/14

-L/:& 5 M Shema individualnog sistema za raspodjelu radnog tijela

Nagistralni sistem slika 6, predstavljen je jednim cjevovodom u koji se dovodikomprimirano radno tijelo od svi$ kompresora u stanici.U procesu liftovanja svaka uotina je posenim cjevovodom vezana za magistralnicjevovod, a pomo'u ventila se vri regulisanje koliine radnog tijela.edostatak mu je to se u cjevovodu mora konstantno odr4avati visok pritisak, iakoodre%enom roju uotina i nije prijeko potrean tako visok pritisak.

-L/:& 6 ( Shema magistralnog sistema za raspodjelu radnog tijela

7entralni sistem slika E je najpogodniji za raspodjelu radnog tijela, jer on predstavljakominaciju individualnog i magistralnog sistema.

-L/:& E ( Shema centralnog sistema za raspodjelu radnog tijela:od ovog sistema uotine se teritorijalno grupiu. U sredini svake grupe uotinaizra%uje se centar sa kompresorima. !d kompresorske stanice odvodi se radno tijelosa dva, tri ili etiri cjevovoda.&ko su u pitanju > cjevovoda, onda jedan slu4i kao startni, a druga dva za radni niskii visoki pritisak.7ijevi za startni su oino G"", a cijevi za radni pritisak su >"", @"" i ve'i$ prenika.a svakom cjevovodu na najni4im mjestima postavljaju se odvajai kondenzatavlage iz zraka ili slojnog gasa.

/a"na ti!ela


11/14

U poetku se, kao radno tijelo, upotreljavao samo vazdu$, iako on ima niznedostataka. !n, naime u smjesi sa gasom 6 ( 15 mo4e iti eksplozivan.U drugim procentima gasi vazdu$ ne mogu se koristiti, pa se onda sa njima gue i

lake frakcije nafte oko od ukupne proizvodnje nafte.9og naprijed navedeni$ razloga, umjesto zraka pristupilo se upotrei slojnog gasaza liftovanje nafte. !vdje su sistemi podeeni tako da se gas kre'e kroz jedanzatvoreni sistem, od separatora do uotina u liftovanju i nazad.9atvoreni sistem kretanja gasa, gruo, izgleda ovako0afta iz uotine dolazi u separator,gdje se odr4ava pritisak 1, ( 1,> ara, potreanza transport gasa do prijemnog voda kompresora. /z separatora nafta odlazi uvakuum separator, iji pritisak D&:UUN iznosi 1 222 mm v.s., gdje se naftapotpuno degasificira.+alje, nafta ide u stailizator, i na kraju u sairni kolektor za naftu.Kas iz gasnog separatora odlazi u kompresorsku stanicu, gdje ga kompresori

komprimiraju do 4eljenog pritiska. akon toga, komprimirani gas najprije prolazi kroz$ladnjak i separatore, odvajaju se kapljice enzina, a onda gasovodima ide u pravcucentra za raspodjelu gasa, a odatle prema potroaima, uotinama u liftovanju.

Is%itian!e #uotina u liftoan!u

/spitivanje uotina u liftovanju vri se po metodi ustaljene proizvodnje uotine.#ritisak na dnu tuinga odre%uje se duinskim manometrom, ili prema pritiskuradnog tijela na ustima uotine.Ouotine u liftovanju nije uvijek mogu'e ispitivati pomo'u duinski$ manometara, i toiz slijede'i$ razloga0

velike rzine kretanja naftno ( gasne smjese ote4avaju sputanje manometra3 mo4e se mjeriti samo ako na kraju tuinga postoji lijevak koji sprjeava pri$vat

manometra i kidanje 4ice na kojoj je sputen.

/z navedeni$ razloga ispitivanje uotine vri se ez upotree duinski$manometara, tj. odre%uje se pritisak na dnu tuinga prema pritisku radnog tijela naustima uotine, i to na dva naina0

promjenom protivpritiska na ustima uotine pri konstantnoj potronji radnogtijela,

promjenom koliine radnog tijela pri konstantnom protivpritisku na ustima

uotine.a osnovu doiveni$ podataka utvr%uje se pritisak na dnu i izra%uje indikatorskakriva.:od zavodnjeni$ uotina neop$odno je uzeti u ozir stu vode koji se odre%ujeputem mjerenja./spitivanje uotina sa promjenom protivpritiska preporuuje se kod uotina uliftovanju sa visokim koeficijentom produktivnosti, a ispitivanje sa promjenom koliineradnog tijela, kod uotina sa niskim koeficijentom produktinosti.U toku ispitivanja uotine trea odrediti procent vode i pijeska u nafti, pa se ti podaciuzimaju u ozir pri utvr%ivanju te$nolokog re4ima rada uotine.


12/14

0. Otklan!an!e s$etn!i %ri liftoan!u

or#a sa %i!esko$

U cilju ore protiv tetnog uticaja pijeska, preduzimaju se slijede'e mjere0 regulacija proizvodnje tenosti postavljanjem dizni na ustima uotine, promjena duine potapanja tuinga i primjena kominovanog tuinga

promjenjivog presjeka, lagano i ravnomjerno putanje uotine u proizvodnju, i pumpanje nafte u me%uprostor.

#ostepeno pove'anje proizvodnje esto se naziva i ravnomjerno putanje uotine uproizvodnju.

U poetnom periodu eksploatacije, kod uotina koje su sklone stvaranju pjeani$epova, proizvodnja trea da je minimalna. U vrijeme najve'eg priticanja pijeska izsloja vri se upumpavanje nafte u me%uprostor, preko pokretnog pumpnog agregata.

or#a sa %arafino$

#arafi se talo4i u gornjem dijelu tuinga, zog ni4i$ temperatura. jegovo i'enjevri se pomo'u ""istaa"".ajprostiji, ali i neekonomian metod je izvlaenje cijevi tuinga iz uotine napovrinu i i'enje parafina putem produvavanja parom. #ara za tu priliku mo4e dase doije iz pokretnog agregata ##U ( .!sim navedeni$ metoda, mogu se koristiti i druge metode.

S%r!e*aan!e staran!a e$ul&i!e o"e i nafte

:ada zajedno sa naftom iz sloja dolazi i voda, onda se stvara dosta postojana

emulzija. *mulgirana nafta se mora poseno transportovati, razdojena od iste nafte.)azlaganje emulzije na naftu i vodu vri se u specijalnim ure%ajima, to neminovnodovodi do pove'anja cijena nafte.Pedna od preventivni$ metoda orazovanja emulzije je primjena naftnog gasa usvojstvu radnog tijela u toku proizvodnje liftom, ili prijelaz sa gas ( liftne eksploatacijena eksploataciju duinskim pumpanjem.+ori rezultati su doiveni unutar ( uotinskom deemulgacijom, a sutina se sastojiu tome to se u prstenasti prostor, zajedno sa komprimiranim zrakom, uacuje i tenideemulgator, koji sprjeava orazovanje emulzije.


13/14

Koro&i!a 'i!ei i antikoro&ine $!ere

#ri radu sa komprimiranim zrakom, na zidovima cijevi, od kompresorske stanice do

uotine, i u uotini, u me%uprostoru, stvara se talog koji se sastoji od oksidagvo4%a, pijeska, gipsa ili krenjaka, vode i nafte.alog izaziva koroziju cijevi ( tuinga. -a porastom radnog pritiska raste i koliinataloga.okom vremena korozioni otpaci odvajaju se od zidova cijevi i sa vazdu$om odlaze uuotinu, esto zavravaju'i na dnu uotine.Drlo esto je koroziju izazvala i sumporna kiselina, koja nastaje kao proizvod dejstvasumporni$ spojeva sa zrakom. Pedini ispravan nain za rjeavanje ovog prolema jeprelazak sa er ( lifta na gas ( lift.Oora protiv korozije mo4e se vriti putem ""suenja"" zraka u separatorima, koji nakontoga odlazi u proces liftovanja ez vlage.

ako%e, u cilju zatite od korozije, vri se premazivanje unutranjosti cijevi sapostojanim lakovima, ili premazivanje sa uljastom ezvodnom naftom.

S%r!e*aan!e talo2en!a soli

#romjena temperature i pritiska, koja se deava u gornjim dijelovima uotine, uodnosu na slojne uslove, dovodi do izlaska soli iz rastvora u uotinama rekli smo,to su 0 nafta, gas, pijesak i slojna voda, dakle u uotinama koje sa naftom daju iznatne koliine vode.-oli se talo4e na zidovima cijevi, kroz koje prolazi nafta sa vodom. alo4enje soli vrise u intervalu od 152 ( >22 m od usta uotine.7ijevi se vade iz uotine i od taloga se iste na povrini, na specijalnom postolju.U cilju ispadanja soli iz rastvora u prstenasti prostor uotine tuing (eksploataciona kolona, zajedno sa komprimiranim zrakom naje'e se dodaje&)/P M B*:-&N*&Q!-Q&.

3. Kli% liftoan!e

:lip lftovanje se primjenjuje za eksploataciju uotina sa niskim dinamikim nivoom ivisokim gasnim faktorom. Ukoliko slojni gas nema dovoljno energije, mogu se u

uotinu utiskivati dodatne koliine gasa spolja.#ovrinska oprema sastoji se iz centralnog dijela ( stala, i oni$ prikljuaka. -ajedne strane su dovodni prikljuci, a sa druge odvodni. :lip, u toku svog kretanja, vrii'enje unutranji$ povrina tuinga, po kojima se kre'e.:lip liftovanjem mo4e se doiti slijede'a proizvodnja nafte u t=dan0

#)*F/: UO/K& t=dan

"" 1 ( 12

G"" 12 ( 5

@"" 5 ( 52


14/14

#romjenom duine potapanja tuinga mogu'e je regulisati koliinu nafte koja 'e sedoiti jednim ciklusom kretanja klipa.

e. Expl Liftovanjem

Documents

Transcript of e. Expl Liftovanjem