MARIN DRŽIĆ VIDRA(1508.-1567.)

ŽIVOTOPIS rođen u Dubrovniku pravne i novčane poteškoće stipendija za studij boravak u Italiji (Siena) – upoznaje se s talijanskom suvremenom

komediografijom u službi austrijskog grofa Rogendorfa, putuje u Beč i Carigrad 1566. boravi u Firenci urotnička pisma s namjerom rušenja dubrovačke vlasti pisao komedije: Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Pomet,

Tripče de Utolče (Mande), Arkulin, Džuho Krpeta, Pjerin pastirske igre: Venera i Adon, Tirena, Grižula (Plakir) jedna tragedija: Hekuba

DUNDO MAROJE izvela ju je POMET DRUŽINA eruditna (učena) komedija uzor Plaut 5 činova proza stalni likovi, tipični karakteri (rastrošni sin, starac, mladićev

roditelj, legitimna supruga raspojasanog mladića, kurtizana, sluškinja, parazita, bivši hvalisavi vojnik

Eruditna učena komedija Antički izvori: fabula, likovi, zapleti i način organiziranja radnje Događaji iz svakodnevnog života

U zapletu sudjeluje običan svijet, prikazuje se u nedoličnim situacijama

Cilj: zabavljajući podučavati zakonitosti o tri jedinstva- radnja, mjesto i vrijeme. idealna shema (prolog i 5 činova) Tema: ljubav s peripetijama, a osnovu radnje čine intrige Likovi su tipizirane ličnosti, dijelom iz antičke komedije (starac

tvrdica, sin rasipnik, sluga...), dijelom iz renesansne stvarnosti temeljni motiv novca – dukati (pet tisuć dukata dah djetetu u

ruke) kompleksna, razgranata radnja dvostruka potraga za Marom (otac i zaručnica Pera) nadmetanje slugu i njihovih gospodara za Laurinu naklonost

(Maro i Popiva nasuprot Ugu i Pometu) Pomet - pokretač svih intriga i zapleta općeljudski i svevremenski motivi:

ljubav, novac, sreća... Dundo Maroje, bogati dubrovački trgovac koji po Rimu traži sina

Mara prije tri godine poslan u Rim s 5000 dukata Maro potrošio novac na kurtizanu Lauru mjesto radnje – Rim, gradski trg Rim zapravo predstavlja Dubrovnik kritika društvenih odnosa u Dubrovniku sukob generacija – škrti očevi i rasipni sinovi

TEME HEDONIZAM, NOVAC, RASIPNOST – ŠKROST, LJUDSKE KVALITETE ,

POJEDINAC , LJUBAV, STAROST – MLADOST,

1

renesansne antiteze starost – mladost, selo – grad, škrtost – rasipnost, razum – ludost,

očevi - sinovi

govorna diferencijacija likova (ovisno o osobinama i podrijelu) u funkciji karakterizacije likova izvor komike (iskrivljen izgovor i kriva upotreba riječi) talijanski, latinski, vulgarizmi dva prologa prvi prolog Dugog Nosa (negromant) – putovanje u Velike Indije,

otkriva sekret nije izravan uvod u radnju komada, objašnjava razliku između ljudi

nahvao i ljudi nazbilj, glavna ideja komedije drugi prolog ukratko najavljuje sadržaj komedije, spominje se

izgubljena komedija Pomet PROLOG NEGROMANTA DUGI NOS podjela ljudi na LJUDE NAHVAO I LJUDE NAZBILJ ljudi nazbilj – blazi, tihi, mudri, razumni - dubrovačka

aristokracija ljudi nahvao – zli, pokvareni, lakomi - ljudi čiji društveni status ne

korespondira s njihovim sposobnostima slika idealne društvene sredine; društvo kakvo bi trebalo biti bez

ljudi nahvao ljudi nahvao: zli, pokvareni, lakomi, škrti, rasipni likovi gospodara, Maroje, Maro ljudi nazbilj: sposobni, pametni, jaki pojedinci

Pomet POMETOV MONOLOG početak drugog čina pogled na svijet – fortuna (sreća) i virtu (vrlina) prirodni fatum, usud, sudbina, ukupnost povoljnih okolnosti,

iskoristiti ih u pravom trenutku i na pravi način pridonose pobjedi čovjekove inteligencije treba imati i jedno i drugo samo onaj tko je obdaren vrlinom, može savladati prevrtljivu

sreću pravog čovjeka krasi mudrost i domišljatost pa zna u pravi čas i na

pravi način iskoristiti svaku priliku svijetom gospodari fortuna, a nju mogu savladati samo iznimni

pojedinci poput Pometa Reče se: “tko je namuran, nije sam”,- sad ja po mom Tudešku

poznam. namuran – zaljubljen Tko je zaljubljen, nije normalan nakon toga slijedi kratak monolog o raskoši trpeze – renesansni

hedonizam

LIKOVI Dundo Maroje // Maro, Marojev sin Ugo Tudešak, njemački plemić Laura - kurtizana Sadi – trgovac Pera – Marova zaručnica Pomet Trpeza – Ugov sluga // Popiva – Marov sluga Bokčilo – Marojev sluga Petrunjela – Laurina sluškinjica

2

UNIVERZALNO ZNAČENJE DJELA renesansa donosi novi način razmišljanja:

pojedinac treba biti umjetnik prilagođavanja (mora okretati sreću u svoju korist)

”Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat, trijeba je bit vjertuoz tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat“ Pomet “ Fortunu pišu ženom .” (prevrtljiva sreća)

hedonizam (naslada i užitak ideali su ljudskog djelovanja) novac kao najveća vrijednost - sredstvo koje omogućuje užitke

” Za česa su dukati neg da se pije, ije i trumpa.” Bokčilo Pomet - posjeduje vještinu vladanja ljudima i prilagođavanja

(akomodavanja) i strpljenja (pacijncije) da bi se ugrabila prilika i fortuna

“ S razumnijem sreća stoji.” trijumf ljudi nazbilj – lik Pometa sretan završetak – Maro i Maroje se pomire, Maro se ženi svojom

zaručnicom Perom, vraćaju se u Dubrovnik Ugo ženi Lauru, a Pomet Petrunjelu Komediji je izgubljen završetak Mihovil Kombol je u 20. st. dopisao

Značaj Marina držića Jedan od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa Renesansni duh – razum odnosi pobjedu nad ljudima nahvao Realistična slika dubrovačkog društva 16. stoljeća Vječne antiteze: starost-mladost, selo-grad > lepeza najrazličitijih

životnih likova

3