Drustvena Stratifikacija

Egalitarizam su 0 cgalitarnom

clrusLvu u kame su svi clanovi jednaki U takvom drustVll necc vise bili po nitko viSc ncce imati sto ima visoki drusrveni status nitko vise nc(e sra moe sto se nalazi u izaziva malo

Visoki status viSe neee izazivati pomiddotmiddot iii zavist i u onih

odma Ijudi Jasno je da je druslvo san SV3 ljudshy

ska od nqjjednostavnijih do najslozenijih neki obiik drustvene nejednakosti Posebno

su moe i prestiz nejednako mec1u i clrustvcnim

takodcr

razlikovati drustvenu nejedmiddotshydrustveshy

o inshyU1JjIU~IJlU identite1u Imat le sliean

razE Inshy

su loneara i tako dalje Kaste $11 bile cistoci

1

2

Moe se odnos 23

ne n10gu narretnJti iii bez

vezanu s druStvenim naca i stilovirra zivota

3

mogu ge druge obiike vlasnistva koje

se Oni

T11

drustvene skupne

Brahman iii svecenici (lanovi najviSe pershysonificirali su cistOCll svetost i uzviSenost Dni su bili izvor llcenja mudrosti i istine Samo su oni

najvaznje vjerske ceremonije kraju nedodirljivi 511 bili definirani

kao neCisti niski i sto je bio status koji se ticao svih njihovih drustvenih odnosa Morali su obavljati i degradirajuce poslove poput uklarjanja mrtvih Zivotinja Bili su od clanova kastinskog sustava i zivjeJi su na rubovishyma sela iii u svojim vlastitim zajednicama Njihoshyva je nazocnost znacila oneciScenje u tom smislu ako bi no pala sjena jednog nedodirljivog

vidi u kastinskom sustavu drustvena stratifikacija mati hijerarhiju drustvenih skupina

sloja imaju identitet slicnc interesc i sliean zivotni sti ani uZivltJju iii

nejednake u drustvu tvenim slojem i smatrati Sf

k80 clanovi razlicitih drustvenih skupina iii radniCkoYl1 klasom Drustvcna je ipak samo od

oblika drustvenc m~jednakosti jc da Drustvel18 mobilnost drustvcna postoji bez drustvenih sioshy

ncki sociolozi iew da up inctustrijsko

narocilo drustvo stratificiranim u ani upucuju na to da su

kontinuiranom hUe- polozaja Tamo su l1eshy

ciji su clanovi imali neku vrstu klasne $1ican naiin zivota i terese sada postoji kontinuum sionalnih statusa presliza i ekonomskih nagrada Tako se da hijerarhija drustvenih hijerarhijom pojedinaca

Prernda mnogi sociolozi koriste tvene nejednakosli i drustvenc stratiflkacije kao

u drugi Ovo poznato kao drusmiddot tvena mohilnost Dru5(vena mobilnost male bill usmjercna prema gore primjericc iz radmiddot ni(ke l iii prcma

Sustavi stratit1kacije koji Ll malo mogu(nosshyza drustvcYlu nobilnosr mogu se opisati ~ao

zatvoreni oni s relativno visokim dru lvene mobilnosti su otvoreni U zalvorenirn

uvdike

sustava stratishypojedinci su automatski pripadali u kaslu

roditelja i osim u rijctkim tljekom poglavlja postat ce ocimiddot

tom vaznost drustvene kao specif1cnog oblika drustvenc ncjednakosti

Supkulture slojeva no sto pogledamo neke Ieme izrasle

lz proucavarJa drustvene stratifikacije nuzno je ispitati odredene sustava stratifikacUe Postoji tendencija clanova svakog sloja da razvishyjaju svoju vlastitu supkulturu to jest odredene norme stavova i vrijednosti koji su im svojstveni kao drustvenoj skupini Kad I1cki clanovi drustva imaju iskustvo slicnih zivotnih okolnosti i probleshyma koji nisu zajednickih svim clanovima razvija se supkultura

Primjerice cesto se govorilo da u zapadnirn inshydustrijskim drustvima postoje posebne supkulture radnicke odnosno sredl1je klase Slicne okolnosti i

cesto rezultiraju slicnim reakcijama (lashynovi najnizeg sloja u sustavima stratifikacije koji pruza malo mogucnosti za poboljsanje polozaja

provodiJi 5U ostarak hvota u tom Za usporedbu drustvena klasa sustav stratifimiddot

kacije u inciustrijskom pnmJer otvorenog sustava Ncki sociolozi tvrde da je klasni polozaj pojedinca uvelike stecen on

rezultat njegovih osobnih kvaliteta i sposobshynosti i toga koiiko ih jc dobro iskoristio prije neshy

pripisanih poput statusa njegovih roditelja iii boje koze U usporedbi s kasshytinskim sustavom stupanj drustvene mobilnosti u klasnom sustavu je visok

Zivotne sanse Polozaj neke osobe u sustavu stratifikacije moze imati vazne za mnoga iivotna podruishyja On moze uvecati ili umanjiti zivotne sanse to jest mogucnosti da stekne one stvari koje su definirane kao pozeljne i one stvari

su definirane kao u njegovu drusshytvu Gerth i Mills govoreCi 0 zapadnom drustvu

I tvrde da zivotne sanse ukljucuju

I

Drustvena stratirikacija

Gerth i Mills 1 sty 313

m

aj

mOl rasne mogu tvrditi da su hioloski superiorni crncima i shvacati to kao temelj dominacigt

Pokazalo se da pitanje 0 odnosu izmedu bioshyloski utemdjcne i dmstveno stvorene nejednakosshyIi krajnje tdko rijesiti Franeuski f1lozof iz 113

sshy

e stoljeea Rousseau (1712-78J jedan

od prvih kuji su ispitivali ovaj problem On g()~

i vori 0 bioloski utemeUenoj rH~jedl1akosti kao 0

J prirodnoj ili fizickoj ju uspostavlja priroda a se u razlikama u dobi tjelesnoj

drugih niji mocn~ji pa (ak i u pokornost

Rousseau jc vjcrovao cia su bioloski utemeljene i nejednakosti rnedu Ijuclirna male i relativno neshytu dok su dmstveno stvorene njednakosti

temelj sustava dmstvene Veshydna ce podrzati ovakvo glediSte

moze se tvrditi da su bioloske nejedna ma koliko bile mal ene temeU na kojern11 se

ie stvaraju stmkture dmstvene nejednakosti OV11 je poziciju tesko braniti u slucaju odredenih oblika stratifikacije U kastinskorn sustavu je polozaj poshyjedinca bio utvrden rodenjem Ljucli su pripadali 11 jaN svojih roditelja i automatski su imali ono zashynlmanje koje imala jati u kojoj su rodeni Tako

u bez obzira na to kakve bile bioloski utemeljene sposobnosti i mogucnosti nekog nedodirljivog nije bilo naCina da on ili ona postanu brahmani Ako se ne pretpostavlja da su s11periorni trajno locirani u kasti brahmana (a nema nikakshy

c- vih dokaza daie takol onda vjerojatno nema nishyto kakvog odnosa izmedu genetski uterneljene i lje drustveno stvorene nejednakosti u tradicionalnom

hinduskom drustvu us- Slican se argument moze iznijeti i u svezi s 1 feudalnim iii stales kim sustavom srednjovjekovne

Europe Stratifikacija u fe11dalnom s11stavu bila

nakosti kad ih judi faktori flkacijc znarenja koja im kulture Primjerice siarost ima vrIo razli6ta mamiddotmiddot renja u razlicitim drustvima U tradicionalnim urodenict-jm dmstvima u ana donosi visaki prestiz i moe budud lia starei upravljaju

plemcna ali u zapadnim drustvirna stariji su abieno i starost irna vrIo razlicita i promjcnom imena u stashy

umirovljenika nosi

na koje re

i vrijerne Fizicke kashyrakteristike crnaca u Amcrici su tradicionalno bile definirane kao i povezane s nizom nemiddotmiddot gativnih kvaJiteta Ipak s uspowm pokreta Black Power (Crna moc) tijekom kasnih ta je

polak a u kao sto su Crno je lijepo U Africi takvi slereotipi medu bijdim luznoafrikancima pocdi su se umanjivati (ad 1992 okoncan rezim aparshytheida se odnosio prema crnim ljudima kao prema inferiornirna Prosireno postovanje prema plvom cmom vodi zemUe Nelsonu Mandeli otezashy10 je odrzavanje ekstrernnog rasizma apartheida

Bioioske razlike oblikuju komponentu nekih sustava dmstvene stratitlkacije jednostavno zato sto clanovi ovih sustava selekcioniraju odredene karakteristike i evaluiraju ih na poseban nacin Razlike stoga postaju nejednakosti samo zato ito su definirane kao takve Andre Beteille tvrdi da je potraga za bioloskom osnovom socijalne stratifishykacije osudena na propast jer kvalitete nis11 samo takoreCi 11 prirodi one su onakve kakvima su ih Ijudi definirali u razlicitim dmstvima U

razlicitirn povijesnim epohama (BeteiBe 1977) Uvjerenja prema kojima su sustavi drustvene

stratifikacije utemeljeni na bioloskim nejednakos tima mogu se shvatiti kao racionalizacije tih susshy

Drustvena

bio()~ldrn razlikama

)

dlllstvenu ni da je drustveni izum zapravo ll

roclnom stvari raznih socio1oskih izmedu muskalaca i zena [zme

du raznih rasnih shvacqju

moraju Se sag1edati u kontekstu funkcionalistiikih teorija drustva Kad funkcionalisti pokusavaju objasniti sustave dll1s1vene stratiflkacije oni svoja objasnjeshynja u okvir sirlh teorUa pokusavaju

funkcioniranje dll1stva u cijelosti ani pretpostavljaj11 da dll1StlO im8 odreckne osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjete l(()ji moraju biti

ukoliko one zeli ani

te funkcionalne preduvjete da dijdovi elrus

tva cjelinu i tako oni sustav drustvene

dijelovima drustva Oni raj u claje odredeni reda i stabilnosti bitan za drustvenih sustava ce razmatrati 1ltako sustavi poma2u odr~ Zavati red i stabilnost u drusivu Ukratko funkcioshynaliste primarno zanima funkcija dmslvem stra1i~

odrzavanju dobrobiti drustva

Poput mnogih funkcionalista Talcott Parsons je vjemiddot~ rovao da se red stabilnost i suradrtia u drustvu teshymeUe na vrijednosnom konsenzusu na opcem

canova drustva koje se ti(e onoga sto je dobro i vrijecino Parsons je tvrdio da su sustavi stratifikacije izvedeni iz ajednickih vrijednosti Ako vrijednosti postoje onda slijedi da ce pojedinei biti vrednovani i smjesteni u neku vrstu hijerarhijskog poretka Prema Parsonsovim stratifikacija u svom vrijednosnom aspektu dakle rangiranje jedinica u drustvenom sustavu u skladu sa zajednicshykim sustavom vrijednosti

Drugim rijecima oni su uspjdni u smislu drustvenih vrijednosti bit ce rangirani vise i vjeshyrojatno je da ce dobiti niz nagrada Kao minimum imat ce visok prestiz j er uljelovljuju i personifici~ raju zajednicke vrijednosti

Primjerice ako drustvo nost hrabrosti i velikodusnosti kao sto

pohoda bi l1ja ratnim poglavicom Na u smislu vrlina koje su la mod i

raznc vrijednos~ nt suslave naCini visokog vashyriraju oct dmslva do drustva Parsons tvnlio da americko drusiVo vrednuje individualno ce uCinKovitost i nu aklivnost unutar poslovni k~ji 511 polozaj stekli zahvaJjujuci vlastitoj i ambiciji i lJp~ ravljaju uCinkovitiI1 i procluktivnim biti nagracleni

Parsonsov argument pokazuje cia stratifika-shydio svih ljudskih drustava Ako ie

vrijednosni konsenzus bitna komponenta svih drustava onda slijedi da ce neki oblik stratifika~ cije proizaci iz rangiranja pojedinaca u smislu zajednickih vrijednosti 1z Parsonsova argumenta takoder slijedi da p05toji opcenito vjerovanje da su sustavi stratifikacije pravedni ispravni i primshyjereni jer su u osnovi izraz zajednickih vrijedshynosti Tako se smatra da americki pos]ovni direktori zavrjeduju svoje zarade jer clanovi drustva visoko vrednuju njihove vjeStine i posshytignuca

To ne znaci cia ne postoji sukob izmedu imucshynih i neimucnih onih koji bogato nagradeni i onih koji nisu Parsons je uocio cia ce u zapadshy

111

rava KI(lSL

[0 lil

upm

nst sup~

seklt

a lVcli-

kvu rdom i atiil~

~m

a se ltmti kao konti~

prob~

o hi Sf

viSe oncla

clji bi

(J tko a

o bi objte~

lco 100)

1m

zeva

j rne~

visu l rnnoshyto se n Veiishyekva1ifishytvrdi ~noj Sfshynerrashy

nize igur~

tavati

SUp

klase neke

Oni

ce nazvaLi klase No one zene koje rade kao stmcnjaci nadzornici i menadzeri oeito su u nadmocnom trzisnom u uspomiddot redbi s muzevima koji manualnj pusao zene nickirn poslovima takoder su u muskim manualnim

Heath i Britten u zcna ncma~

nualni posao ipak treba sma Irati mcduklasnim

tvrdi da muzeve i zene treba u klasf kao pojedinshyee a ne kao dijclovc obitelji KoristeCi se podacishyma iz kucanstava iz 1979 ona

iznijela je Micshy

otlnila cla jc samo 1g jI()sto muzevQ lliJO vlastitih zena ona takoder situaci~

Kao sto smo naveli vee prije u poglavlju veCina suvremenih pristupa stratifikaciji preuzirna svoje nadahnuce bilo iz Marxovih bilo iz Weberovih spisa 0 klasi U ovom cemo dijelu razmotriti rashydove vodeccg neomarksistiekog teoreticara Erika OIina Wrighta i vodeceg neoweberovca Johna Goldthorpea Njihov rad predstavlja mozda najboshyIje poznate pokusaje moderniziranja Marxovih odnosno Weberovih spoznaja 0 klasi njihovorn primjenom na suvremena drustva Vee smo sposhyrnenuli oba teoretieara - a naroeito Goldthorpea - u prethodnim dijelovima ovog poglavlja Saca cemo usporediti i evaluirati njihove modele klasshyne strukture u cijelosti Ovaj cemo dio zavrsiti anaEzom djela W G Runcirnana koji se oslanja i

mora nuzno bib ista

suprug irna viic nOVC(1 na oel supruge

nego njihove vlastite sklonosti zena eu klase vlastite klase

S druge stram lose i Marshall su otkrili da su klasne sudbine viSe utjccajem klase pojedina

klase njihovih Zene ma~ za uzlaznu drustvenu mobilnost

bez obzi1a na njihovih muzeva

Rose i Marshall su

na radovc marksista i weberovaca stvarajuci alshyternativno shvacanje klasa u suvremenoj Britaniji

kOlin Wrig neoma klase

Americki neomarksist Erik Olin Wright (1978 1985 1989) razvija teorijski pristup klasama ios od 1970-ih godina Njegov je rad prosao kraz mnoge mijene a na prvom mjestu cemo analizishyrati njegova rana djela

Jedan od najveCih problema marksistieke tcorije klasa u dvadesetom stoljecuie rast srednje klase (zaposlenika na placama) Za razliku ad burzoazishy

II Poqlavlje Drllstvena

ani nisll vlasnici sredstava za

Rana teorija -shy osnovne klase ranoj Wright (1978)

tri klase Unutf bur7oazija se od proletari shy

ima konrrolu nad sredstvima kon(rolu nad radnorn snagom i

i akurnulacijol11 Proleshyod til kontrole

ne radnilte Sitna

Eksploatac1ja U skladu s ceo stvarati novi marksistirki rija kqje se temelje na razmotrio razliCitc sploatacija uklju(uje

klasnog sustava

ne klase oel stram druge klase To uvijek

tmlu nad sndstvima za proizvodnju i odredenu kontrolu nad investicijama i procesom ali nema kontrolu nad radnom snagom buduCi da njeni ne radnike

ProtmJecni klasni polozaji Ovako nastaju neki raclnici koji SLl una protUljecshynirn polozajirna unutar klasnih odnosa hucluci da imaju su karakteristicna za klashyse i nisu cisH pripadnici klase Menadzcri nadzornici tehnokrati i predradnici su na proshytu~jecnirn poiozajima izmedu burzoazije i proleta-shyrUata Oni raspolazu izvjesnorn kontrolom ali ie nem~ju onoliko mnogo koliko je irna burzoazUa ali ni onoliko malo koliko je [rna proletarijat Primjerice vrhunski menadZeri imaju kontrolu nad sredstvima proizvodnje i radnom snagom drugih ali sarno djelomicnu kontrolu nad investicljama Predradnici nemaju kontrolu nad sredstvima proizvodnje ill drugim investicijama ali imaju mishynimalnu kontrolu nad radnom snagom drugih

Izmedu sitne burzoazUe i burzoazije nalaze se mali poslodavci Wright definira tu skupinu kao onu koja se sastoji od Ijudi koji zaposljavaju drushy

je u kojoj bi klasi koja eksploatira nastetishy10 ako bi cksploatirana klasa raditi

EksploatacUa proizlazi iz nejednake raspodjele odredenog resursa ali se u razliCitim ckonomskim sustavima kljucno bogatstvo koje nejednako raspodijeJjeno razlikuje

1 U feudalizrru lejedrako je radna ~naga terru feuda1na prsvaja vsak rada kmetova

2 su sredstva proizvodnje nejednako pri cemu kaptalisti radshy

nike kupujuci i radnu snagu i robu

3 U etatizIlu (pod time vVright misli na kOllunisticka drustva sa siaznorl ctotralnom drzavom poput biv-

SSSR-aJ su organizacijshyski resursi Buduci da je privatno vlasnstvo nad sredstvima proizvodnje gotovo ukinuto ani koji 5e nalaze na vi5irn poozajima u organizacijarla

1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci

mer-aozer1 i nadZ(Wlici

pos za

ekti ovoshya Kiomiddot

role lak biti 4

SC

l

lje Nova tipologtja klasnih polozaja ekmiddot Wright nastavlja opazajuCi kao 5tO CIIHO U a jedshy

da drustva rijetko kashyrakterizira jeclan ledini nacin proizvodnje Ovo

lstetishymu omogucuje razvijanje tipologije klasa u Talistiikom drustvu koje se zasnivaju na vlasnismiddot

djele tvu ili ncvlasniStvu razlicitih bogatstava 5tolskim moze cinjti eksploatacijeko

Najprije on dijeli klasnn Strukt1ll1l na vlasnike j nevlasnike sredstava proizvodnje Medu vlasnishycima on razlikuje one koji posjeduju dovoljno da

o mogu unajmiti radnike i ne moraju sami radHi one koji unajmljuju radnike ali i sami moraju rashy

ako diti te sitnu burzoaziju koja radi za sebe i ne J rad- uposljava druge radnike

Najamni radnici se potom razlikuju prema tome raspolazu Ii iznactprosjecnim prosjecnim iIiiticka ispodprosjecnim vjestinamasvjedodibama (iiiut bivshykvalifikacijama) odnosno organizacijskim resursishyizacijshyma To dovodi do devet kategorija najamnih radshyld nika koji SelU od vj estih dobro kvalificiranih stl1lcnih menadzera na mocnim pozicijama II orshy

15ka nego lto ce iei obier-im radncima

kidSC

unutar klasnih odnosa

pa sve do niti nili kvalifikacija niti S11 nil moenom poshy

ilustrira slika 25 da su

kao altern a tivn

Kritike Wrighta klasa je iznio nekc od

prigovora On tvrdi da je napustio djstin~ ktivne odlike klasi Primje~ rice marksisti vide kJasu kao relaciju klase su razlikovni entiteti koji posebne u elltOshyn01115k0111 sustavll (kao sto 5U poslodavac i primae rob i robovlasnik) Oni se ne mogu razlikovati po gradaciji to jest smjestajuCi pojedinshyce unutar kontinullma prema tome koliko oni npr zaraduju iii koliko novca irnajll Pa opet Wrightova teorija zavrsava kao gradacijska jer dijeli ljude prema stupnju organizacijskih resursa odnosno stllpnjll vjestinepreporuke kojom raspolazll

Edgell takoder tvrdi da nije jasno zasto bi posshyjedovanje odnosno neposjedovanje neke vjestine trebalo dovesti do eksploatacije j edne skupine od strane druge To moze dovesti do razlicitih nadni~ ca ali to po sebi ne predstavija eksploataciju

Edgell zakljucuje da ukljucivanje organizacijshyskih resursa odnosno vjeStinasvjedodzbi znaci da je Wrightova pozicija postala gotovo jednaka

jc kritike

114 2 DrLlstVel1l stratifikucija

Pruilvodni faktoli VI3snici srcdstava

74 1l1cradzer srnuslaini

r30iti

8 JOiU~ li sa rnosta in i orwcizornici

93 sitn8 lisu samo5t3n 12

roa dzerr iel

o Vj esti neula nj aiskustvo

ne Cini niSta raz1icitlt trzisne i racine situa~

~ak mogu shvatiti iz weberovske

Essex 0 klasama u Gordon Marshall et 01 (1988) odlucili su testirati

s Goldthorpeovorn (0 Dosli su do (VI

uporabiti i i kasnije klasne shltrne KoristeCi

shemom otkrili SU lGJo sto njao cia ka uzrok~je vlastilim za u kategorije ta je kiasa uk~jucivala l1eklt nastavnike kompjutorske socijalne radnike mdashyre mehanicare i proeesne radnike Ta nevjerojajmiddot na kombinacija Ijudi sivorena je jednostavno stoga sto oni nisu kapitalisti iIi menadzeri a svi tvrde da su autonomni u svom poslu Kad su se Marshall et af pokusali koristiti Wrightovom no~ Yom klasnom shemom takoder su otkrililnnoge ocite diskrepancije Primjerice proleteri su ukshyijucivaii komercijainog referenta investicijskog burzovnog mesetara glavnog tajnika i glavnu bolnicku sestru 5 druge strane kvalificirani stroshyjar bio medu onima koji pripadaju visoj klasi na temelju toga sto irna naucnika kojemu je nadshyreden

Temelj Goldthorpeove sheme Goidthorpeova klasna shema se zasniva na Lock-middot woodovoj distinkciji izmedu trziSne i radne sishytuacije koju on izvorno koristio u svojoj studiji o cinovnicima (vidi str 68)

No procedura koju je Goldthorpe prihvatio kako bi mogao odrediti trziSne i racine situacije bEa je mnogo jednostavnija od one kojom se koshyristio Lockwood Umjesto da koristi upitnike ili podatke iz intervjua kako bi odredio primjerice autonomiju na poslu on koristi samo dva tipa inshyformacije zvanje (naziv radnog mjesta) i infonnashy

115

uvecanu radnilkl1 klasu Tehncari26 Kaze se cIa svaka klasa kombinira i r1adzornici mon~Jainih rad~ika zaoravo su

klase l raonickG

napredovanja G s stranr~ LI 1 radnika su unutar sustava autoriteta i dodane sherni kako bi se uzeta U obzir vaZr10st DO praccsom proizvodnjc u koji u neki m drus~virna

su i atud njihov autonomije u obavljanju vlastitih radnih zodoco i Kritike Goldthorpea

Goldthorpe 1980 str 39 Te iznenaduje da su kritizirali se 11comarksisticke 1ltla511e sheme Je-Sedam klasa se ponekad kondenzira u

Kao sto sma vee str 110-111)

u klasu vee prema muske

u njcmiddot dan Goran Ahrneje pokazano Usluzna klasa sadrzi saroodi da ovratnike abora c( Posredna klasa Sfcetlulc

bili izmiddot o Ill domiddotmiddot r

nije niH vrlo niti je konzistentan U rn07e ga se shvatiL kao dob TO zdravorazumsku klasifikadju zanimiddotmiddot

kad takav postoji Ta shema jt izvollo manja s1Vorena kako bi sc mogli obrasci mo- Prema Ahmeu Goldthorpeovi bilnosti IDuskaraca ali inzistira na razlicitih trZiSnih i radnih ne zamiddot iorne da klasni iz polozaja cJovoljavaju Prislup je a nc pojedinca a u poiozqj obitelji determiddot ne sadrzi nikakvll raspravu 0 i miniran lTIusectkog skrbnika potraznji za mdnom snagu a radnim si

rIa uoci sedam klasa kako jc to vee ilustrirano na slid 2 kako b tvori1c

b i~ tvrciio jc azikovati u svirn zen

modela nije jasl~o razraden i

se zaomiddotmiddot h ideja

ne momiddotmiddot o Klase Broj Opis

Sluzbenicka klasa administrativno osoblje vseg ranga menadzeri u veikim industrijskim koncernima i

11a Lockshydne sishy

2 nizi tehnicari viseg ranga administrativno osoblje nizeg ranga menadzeri u malim poduzecima i nadzornic nemanualnih zaposlenika

studiji 3 rutinski nemanualn radnici vecinom cinovnici i nrnr1IO~

4 mali vlasnci i samozaposleni obrt1ici lvatio ituadje m se komiddotshy RadniCka kasa

5

6

tehnicari nizeg ranga i radzor1ici rnanl1alnih radnika

kvalificirani rnanualni radnici

llike Hi 7 polukvalificirani i nekvalificirani manualni radnici mjerice fa tipa in~ i informashy

i j6

2 Klasa 11 rutinski nemanualni u i trgavini prodavaci dcugi nizi cinovnici

3 Klasa iVab obrtnici i samostalni radnic sa zposlenicma iii bez zaposlenika (izvan

4 ltasa IVc farmer i sitni posjednici i drug 53mozaposleni radnlci u primarnoj

5 Klase V i Vi tehnicar ranga nadzornci manualnih radnika i ltvalificiranih manualnih radnika

6 Klasa Vila polukvalificirani i nekvalificirani manualn radnici izvan orimarle

7 Kasa Vllb poljoprivredni i drugi radnici u

ne sadri nikokvu se do je on mjesavina prakUcshy

nih i zdravorazumskih funkcionirati 1I nekim

vro motu izmedu strukturono derivironih odnosa moei i 5VOshy

kodnevne klasne stvarnosU

Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je

usluznc i menaelzere i

cia Golcithorpe

Goldthormiddotmiddot

ute iii klase Penn ta~ klasa

rasIJon skupina Neki simi vlasnici U

velikoj su s vecinoDl radnishyka u

Kase bull i II (vise) administrativno nemanualnih radnika

u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c

Obrana Goldthorpea U 0 dasama Essex koju su Gor~

don Marshall 1 al (1988) testiranaje Goldthormiddot

Ipeova klasna skala i poclaci 5U

Prema Marshallu ct al coel

(

vise t kategorije

Marshall ct al tvrde da je u pravu i vrhunske menadzere za

studiji

i meadzeri (ukljucu]uci velike vi]snkel termiiari vseg ranga i

117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse

oj b izmiddotmiddot e 0 nad

na drugih Hadne ulogc ali nema svatko radnu Onishy

rna koji su bez takoder treba pripisati ulo ge u skladu ekonomskom moci koja se pripisuje bilo kojim razlicitim ulogama on zauzimaju Osobu udanu za nekog tko ima poshysao treba shvatiti kao da Una isti posao kao i suprulnik jer se pretpostavlja da oni dijele ekoshy

9 rang2 i nomsku moe dijeli ekonomsku moe wag supruga) Teoretski nije moguce odrediti dijeli Ii se moe vee se treba odrediti na temelju padatashyka a svakom slucaju

a Za one koji imaju posao klase se moraju odreshyditi uz pomoe koncepta karijere Drugim rijecima nuzno je uzeti u obzir mogucnosti napredovanja bas kao i trenutnu situaciju Neke muske bij ele ovratnike primjerice moze se smatrati pripadnishycima vise klase od nekih zenskih bijelih ovratnishyka imaju sliean posao ali puno marJe sansi da uelu u upravne strukture (menadzment) Tamo

pojedinci viSe od jedne uloge (primjeshy

vac i investirati Marshall i dr

shvmiti ili ako ~e zene 11 istu Idasu kao i njihovi muzcvi Mushy

rnedusobno se natjezu i -shycine sve veri udio u snazi _

mobilnoti muskaraca doiaze pod koje zene Uzor

mogu se shvatiti ukoliko se ne ohaziremo na polavicu radnika

U pokusju da odredi broj klasa u britanskoIll W G Runciman razvia nov u

sustava (Runciman kor1sli i marksistickim konshy

ccplimltl poput sred~t8va za i wemiddotmiddot samoshybcrovskim

trzistu

1 vlasnistvo Ii nek do sredstClva za

2

svorne posJu

3

dir radnici

zenjer C sarnostalni vlastitu zenu kao tajnicu i 10 000 pound i 40 000 na godinu ovisno 0 tome koliko ie uspjesna bila godina

Prema Runcimanu svu trojieu treba smjestiti u istu klasu ani imaju razliCite izvore moci Moe prvog od njih veCinom potjece od drugog od vlasniStva a iz markctabilnosshyti ali svaki od njih ima otpriiike i5tu koliCinu moci

Oni koji su blize duu stratifikacijskog sustava imaju malo iii nimalo kontrole nad proizvodujom imaju malo bogatstva i malo iii niSta u smislu vjestina ili sposobnosti bi bile utrzive

Sedam klasa Runciman identificira sedam klasa 5e temelje na posjedovanju razliCitih kolieina vlasniStva kontrole i marketabilnosti One su izlozene na s1ishy

1990

pos-pripaclnici niti kon-

niti vlasnistva niti markelabilnosti i vrednovali Runcimanova

vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa

nil srednja klltJsa 20

kvaliLcira ria mdnicka klasa 2000

nekvaificirann radnicka ~Iasa 30

500

ci 224 zajedno s Runcimanovom procjenom posshytotka britanske populacije u klasi

Najvisa on naziva S0111 sadr7j izmedu desetine i petine totka Dna se ad vlasnika

verine visih menadze HI i onih s izuzetnom marketabilnos~ hI On navodi svakog od ovih triju

Vajvoda ad Norrhumberlanda koji tu

izvrsni direktor Sheila lma konlrolu i najvedh tvrtki u Cityju H koji marketabilnost Runciman iz~ riiito zato sto irelevantna za instishytucionalne proccse proizvoclnje i raz~

RUllciman dijeli klasu U Hi

viScg ranga viSj drzavni sluzbenici i menadzeri su u od te tri dok su rutinski ovratnici koji rade na vishy

dckvalificiranim poslovima u od njih On tvrdi da postoji dovoljno velimiddot

u ckonomskoj mod ovih ekstrema u sHdnjoj klasi koj i opravdava umetanje trece sku-pine izmedu njih Ova srednja klaa ukljucuje ni2e strucnjake i mcnadzere srednje ashy

zinc Vlasnici koji nisu U gornjoj k1asi smjesteni su u jednu od srednjih poundlasa vee prema onome 5to je plimjereno opsegu i vrsti njihovog vlasnismiddotmiddot tva Runciman tvrdi da radnici poput prodavaca blagajnika iii tipkacica nemaju dovoljno ekonomshyske mati u smislu marketabilnosti svojih vjestina a da bi ih se moglo smjestiti u srednju klasu Umshyjesto toga oni se smatraju dijelom radnicke klase

Sarna radnicka klasa je podijeJjena na dva dishyjda na gornju iii kvalificiranu radnicku kIasu i na donju ili nekvalificiranu radnicku kIasu Poshylukvalif1cirani radnici spadaju u niiu radniCku klasu jer j e prema Runcimanu postalo uobicajeshyno da se radnici minimalnim kvalifikacijama

Operacionalizacija klasne s11eme Runciman koristiti svoju klasnu shemu 11 ali sc to moglo ueiniti Bilo hi posao koWinu i izvor da stvarne i bucluee resurse i njegov ~~konornski polozaj unutar kucanstva Ovi raziciti tipovi se kommiddotshybinirati kako bi se odredila klasa odredene 050be

EvaluacUa Runcimana niz problema 11 svezi s Runcimanovom

klasnom shemom Hilo bi te5ko korisliti u istrazivanju buduei da bi to skupljanje brojnih podataka 0 pojedincima i kushycanstvima u kojima ani zive ispitanici moida nc hi hljeJi iii ne bi bili 11 stanju dati pre~ cizne detalje 0 primjerice svome bogHstvu

Runciman takoder nije naznacio nikakv11 jasnu diobenu liniju medu klasama n~jasna je kolika marketabilnosti moCi iii kontrole treba nekoj oso- bi kako bi mogla biti smjestena u posebnu klasu Njegova shvacanje da skupine poput samozapos~ lenih ili sitnih vlasnika ne treba smatrati posebshynim klasama donekle je kontroverzno Runciman sam priznaje da takve skupine mogu biti distinshyktivne u smislu intergeneracijskog stupnja mobilshynosti i sociopolitickih shvacanja ali svejedno ih ne zeli smjestiti u zasebnu klasu jer oni nemaju n112no slicne kolicine ekonomske mod

Usta stoga sto Runciman koristi gradacijski pristup klasi tamo gdje su razlike izmedu klasa

11 LJr115tVtTld

odluka

mogao isto tako oclnosno os am

klasa

stvar vrstc odluci za sustav od ~edam klasa cini

On

ti

ci g

linu jenu

vtcine nagGsak no raz-

novrsnosti lokocijo klose i identifikaciju n[)j~~ trshysiromasnijih i depriviranih kao potklase -- ova

identifikacija ltit u razliNtim stupnjcvima sa stanjem ovisnosti 0 driovi No glavni element

kontinuiteta leii u trajnoj konctntraciji ekonomske i mod unutar klaseeli

koja obuhvoca soma mali dio populocije Crompton 1993 str 191middotmiddot192

strukluri je drustvenih trendova 0

hi kojima 51110 raspravljali U OVOID clet

rse i Ovi

Vee se dugo tvrdi da klas21 vaina da kl21sna analiza vise od koristi zasabe

ili cak da drustvena klasa oclumire Tako (1997) vee

II mac Eduard

prema Davidu Leeju i

Bernstein tvrclio da poboljsanje zishyiti je

votnih uvjeta masa Cini politiku se zasniva na klasama zasta~ielom U nov~ie doba teorije

one 0 burzuiziranju (vidi gore str 78-79) ii

tvrdnje Petera Saundersa 0 tome da je Britan~japremiddotmiddot

meritokracija (vidi str 105-1071 koristile su se kako bi se iznosila teza 0 tome kako je klasaaSl1u izgubila svoju vaznost Neke verzije teorije 0

ko potklasi (primjerice Murray 1989) takoder imshy

ososhypliciraju da je ekonomska klasa sve manje vazna asu i da se radi sarno 0 deficijentnoj kulturi koja

pasmiddotmiddot neke Ijude drzi na dnu stratifikacijskog sustavaebshyNo mozda su najjace teze od svih 0 urniranju

nan klase iznijeJi neki postmaderni teoreticariinshycerna rad sada ispitati10bilshy

ina ~maju

Jasa

knjiz1 Smrt klasc auslralski s0c1010zi Pakulski i Waters

1 bereTki a la ChI

nove centriCke i etnocerriricke rna oni vjcruju dait VClZYlOm I premcia da sarna moda ne bi trebala diktirati kako ce 50ciolozi shvL(lti oni nastavUaju da se vainosti klase ne viSe odbacivati kao

ideoloske intelektualne slashybostl iJi moraIne iskvarenosti To stoga tvrde oni sto postoji sve vise empirijskih dokaza da klasa gubi svoje

Prema Pakulskom i klase

ali tvrde cia su nastali novi pi koji Sf poj avljuju u drustvll i

klasne razlike Ako ljudi ne kao pripadnici klasa i ne da klas~

na posebno onda nit sociolozi ne nebaju pridavati posebnu vazllosl klasi Za Pakulskog i Watersa klasa se moze shvatitl ne narocha vazna podjela 11 uz rasu etnicku pripadnost spol dob ltd

Tipovi drustva Pakulski i Waters tvrde da su stratifikacijski susshytavi kapiialistickih drustava kroz tri faze

U drustvu ekonomskih klasa je postojalo u devetnaestom stoljeeu drustvo je bilo no na vlasnike i radnike Vlasnieka klasa je konshytrolirala drzavu a kultura je bila podijeljena na dominantnu i podreaenu ideologiju odnosno na visoku i nisku kulturu

Drustvo organiziranih klasa je postojalo otshyprilike prvih 75 godina dvadesetog stoljeea Drshyzava postala dominant1om sHorn 11 drustvu i njome je obieno upravljao jedan unificirani blok politieko-birokratska elita koja je imala moe nad podredenim masama Drzavna elita je imala snaznu kontrolu nad ekonomijom i mogla je voditi politiku redistribucije ili driavnog vlasshyniStva nad nekim industrU ama S ovim tipom vlasti mase su pokusavale zapravo u1jecati na

0

120

drzavu kr07 pO] ilickc hOI konniktc

kamiddotmiddot se razvjja u statusDO middotkonshy

srvarati oko diferencinmih obrazaca oko ~j(rovanja simbolickjh

iii mogu odabmiddot

mozaik mnoge razliCite unutar drustva koje se

na ovim kulturnim a status

vaine stamsnih razlika Simbolicke vri

nije u modi Pakulski i Waters razlik uju celiri obimiddot

sustavu stutusmiddotmiddot

1 Kulturalizam se z(lsniv(l na zivotnirn cstetic i potoku

fenorneni i fenorneni mod rnogu se reduciroti na ove simboliikc fcnomene stila i

2 Fragmentacija Uovom novom tipu drustva Ijudi mogu imati mnogo raziicitih statusa na njihovoj razlicitirTi razlici tim obrasciTia gotovo beskonacno

se nepresshyrance krecu i nestabilne su

3 Autonomizacija

mozete nB temelju ristika

4 Resignifikacija Ljudi rlogu mijenjati sklonosti i identifi sto dovodi do veike fluidnosti i neshy

statusnog susava drClsva Ljudi neshyono sto narocto

znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl

imoju malo veze 5 klosom U suvremenom fCIzdoblju povijesti klClsno

je intelektuCllno i momno bankrotiraCI

P8kulski i Waters 1996

kudishy~judi su znatno vise zainteresi akalisa ncgo za barbu za klasne

je v37an postao Pllno siri i niz problema

S111 rti kI ase

drzave posiodavmiddotmiddot

IJICCqltl a obrazovne kvalifikacije i su postale ad klasnog

podrijetla ablikovanju zaposlenja VlasniStvo se sve vise pomicalo iz privatnih

ruku u vlasniStvo organizacija Sve manje je velishykih poduzeca u posjedu pojedinaca iIi obitelji Vlasnistvo je takoder rasprsenije (ime je imovina postala sve izvor moei ljudi posjeduju vlastitu kueu i ustedevinu Pakulski i Waters tvrde da je tijekom dvadesetog stoUeca u kapitalistickim elrustvima doslo do sve ujednacenije raspodjele bogatstva

Pakulski i Waters prihvaeaju da dokazi da je nedavno doslo do porasta klasnih nejednashykosti u zemljama popm SAD-a AusLralije i Velike

elma i sindikatima reducirao je izravni klasnih odnosa

U l10vije doslo je do trzisnomiddot merito kratski D1

intervenira u s podje]a raela je

Premda u ovi razliciti irientilcti i nckasni izvoshyri ko n flikata

nego Ci Prethod na je 0 siromastvu kao 0 kulturL Mozda je poshynovno doslo cia pise na laj nacin

Kritika Pakulskog i Watersa

Premda Pakulski i Waters iclentificiraju neke vaishyu kapitalisriekim drustvima izmiddotshy

sto jl njihova tvrdnja 0

nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

rtva a relimiddot siandardom premo Iwjem pojedinci pmsushykudimiddot sebe i Potrosno dobra postoju znakovi

stila Ona se konzumiraju Jasnc a ne korisnosti iii estemiddot ri i a jos manje Iwide Malo ce

biljno uCiniti za okoli5 La OsCi ku(ni

time sto ce robiti zcena kucna sredstvo za Cis(e~ klasc ali ani ~ troseCi ih upucuju IlU svoju lama ekocskim n sve

Pakulski i Waters 1986 Vrhumiddotmiddot ticke znaci da klasl1c clrZave nejednakosti unutar pojedimHnih drzava ave vazl1f (vidi 9 odav-- BuduCi da se

ilt i ilvan postoji mnogo manje osnova za razvitak klasnoga konflikta unutar

ma lav Dijelom kao ovoga i III drmiddot stranaeka pripadnost posta1i su manj e zasnovani yo na klasi i doslo je do opadanja klasnih ommiddot slika i svijesti u politici Primjerice Pakulski i ]onal- Waters navode studUc glasovanja u Britaniji

Francuskoj Njemaekoj Sveclskoj i SAD~u koje upucuju na to cia doslo do opadanja snage

tnih oclnosa izmedu manual nih radnika glasuju za ie velishy Uevicarske stranke odnosno nemanualnih raclnika Jji koji glasuju za desnicarske stranke Umjesto toga imeje raste vaznost nove politike koja se zasniva na nogi temama nevezanim uz klasu Oni kazu cia klasa vinu jednostavno ne moze objasniti ratove i konflikte setog na S1ednjem istoku uspon islamskog funclamen 10 sve talizma bosanski sukob ili religijske i etnicke

konflikte na Indijskom potkontinentu Nacionalne dokazi religijske regionalne etnicke spolne rasne i sekshyeclnashy sualne preferencije i identiteti jednostavno su Velike znatno vazniji

klase izazvala snaznc kritike Kao prvo neki su autod kritizirali i

Watcrsa se koriste nekonzistentnim i smuserjm (I kaze da

kao sto su 10 vee lja pokazali barem u Britaniji da klase i nih klasa (vidi str 87-89)

Kao da su razlike u zivonim stilovima klasnih razlika Pakulski i Waters oeito zanemaruju einjenicu cia klasne razlike na tipove zivotshynih stilova kojl si razlieire skupine mogu priustiti [ini se cudnim da oni misle kako je odabshymia siromaski zivotni a nl cia su prihvatili tashykay zivotni stH neclostatka novca Teorija 0

kulturi siromastva koju Pakulski i Waters S odobshyravanjem spominju clozivjela je trajne i krajnje 1ashyzorne kritike (vidi str 319-321) Naravno Ijudi sa slicnim prihodima rnogu donositi razliCite odluke 0

svojim zivotnim stilovima i obrascima potrosnje ali oni imaju malo prihoda neizbjezno su isshykljuceni iz izbora rnnogih moguenosti koje su na raspolaganju onima s clostatnim prihodima Kao sto je rekao John Westergaard potrosacka je moc naposljetku moe novca jeclnostavno bogati

2 Drustwfla

za kakvih stvarnih dokaza koji bi koja u proturje~ju sa znatnorn koliCinom femimiddotmiddotmiddotmiddot nistickih kako oni rnogu davati nevjerojatno

Bradleyjeva

poput ove obitelj puno svoju dmstvem~ i kulturne reprodukcije Bradleyjeva dio Smrti klase cia prezvakavanje uobicajenih postmodernih truizama 0 promjeni uz prizivanje konzumerizma i destabilizacije ali bez dostatnih empirijskih dokaza Za dmge kritimiddotmiddot care taj nedostatak empirijske - nepostoshy

odgovarajuCih podataka takoder vrijedi i za teze 0 klasama

Gordon Marshall (1977 J lvrdi da oni manipushypodacima kako bi potkrijepili vlastite

mente Pakulski i Waters navode radove Petera Saundersa tvrdi da bi stanova moglo dovest rio p()(~jcle izmedu vlasnika kuca i onih koji zive u unajmljenih kucama i stanovima No oni ne spominju viastito Saundersovo priznamiddotmiddot nje da klasa i dalje ostaje [akior koji (e na obrasce u

Pakulski i Waters takoder tvrde da su srnanjene razlike u visini meou klasama ali domiddotshykaze da ljudi iz klase u Britaniji uvijek viSi oko pet eentimetara od iz radnicke Klase Marshall zakljucuje da ove

potvrouju da postmodernistiCka krishytika klasne analize uvelike od stvarnosti

J3

John Westergaard (1 1997J zastupa vrlo razshylicit pristup od Pakulskog i Watersa On tvrdi da daleko od da odumim u kasnom dvadesetom stoljecu klasne razlike postaju sve iace naroCito u Britaniji I dok tvrdnje postmodernista i politicarmiddotmiddot ska retorika moZda iznose tezu da je klasa sve rnanje vazna objektivna stvarnost pokazuje da su klasne podjeJe sve viSe a ne sve manje vaine

Westergaard u sirokim c1iama slijedi weberovshyske i marksisticke pristupe govoreCi da se klasna stmktura tice prije svega necijih zivotnih okolnosti zadanih nejednakim pozicijama unutar ekonomskog poretka On nastavlja tvrdeei nedshy

desetine ovratnika realno otprilike 40 posto dok clesrtina ovratnika nije doiivjeJa nikakav realnog dohotka

Drugo udio prihoda oellazi u ruke 20 kuc-anstava pao 10 posto koliko je iznosio kasnih 1970-il1 na 7 pos~ to u kasnim dok je udio najbogatijih 20

10 Tako je udio bogatstva (koje koje

narastao s 37 na 44 posto privatno v1asniStvo vise se koncentriramiddotmiddot

mogwe unovshynajbogatijih I) posto britanske

populacije porastao s 36 posto koliko j( iznosio na 1980-~ih na 38 de~

sctljeca Westergaard takodcr tvrdi da

elrustvenih kao i velikog On kaze da je

moe businesso naravno raslo kao 10 i bila nomjem poitike sobodnog trZi~to Do uz

zllstupljenost

se(tow

krugova u upmvljanju javnim i zdravstvom konzistentno Sf

posovna ogika vadena razmatra-i Llcinkovitosti nasiroko se u

pasova

Westergaard1997

poduzc(a (poput British

sindikata opao Prema Westergaardu mala mreia vrhunskih judi iz vrmiddotmiddot hunskih korporadja i institucija ukljucujuci OS1-shy

guravajuea drustva i mirovinske ima u mkama izvanrednu moe koja po~jece iz mase korshyporativnog bogatstva cijim gospodarenjem oni upravljaju Vrhunsku klasu fini manje ad 1 posto ukupnog stanovniStva ali s tog stajalista njezina moe postojano raste od 1979 sve do 1ltasshynih 1990-ih

Stcda i British Airwaysa) koncentrirala je vise mod u rukama privatnih poduzetnika Promjene u londonskom CHyju uvecale su moe financijskih

dokie

Razlozi jacanja klasne nejednakosti Glavni razlozi ovih promjena prema Westergaardu su ekonomski i politicki Ekonomski rast je postao raznovrsniji a sjevernoamericka i europska privshyreda suoCile su se s rastueom azijskorn konkurenshy

~()9 (vlje Drustvena 5tr8 tifikncijrj

zasto se za sebe

Ie Ako su nejednakosti lledu klasama zasto se onda bni da ima manje klasne sViestiT On lvrcli da barem u Britaniji za to llvelike odgoshyvorna Laburisticka stranka Kao stranka tra dicionalno interese onih u losijem poloz~lu ona je vazna za i mobilizishy

klasne svij (sti unutar racinicke klase No raktori unutarnjih strana(kih wada i prosishy

tradicionalnih

tvrdi da za povratak klasne svijesti i ljevicarske polj

reni kasnih pod laburistickom doveli su do deziluzioniranja Kako bi

ponovD () dobila stranka je napustila

tike RazmatrajuCi rezuhate javnog mnijenja on kaze St~ da Ijucli zele I premcla su mnogi skep

tog popumiddot znatno razlikuju od

pomodne dmstvene i desniiarske ideologishy Poput Marshalla ( al (vicli gore sir 87-89) i

sociologa on rnisli da je klasa ciashyleko od smni uistinu U oclredenom smislu ona l1e sa1110 da je ziva nego udara hendikepirane clashynove drustva jos jace nego proteklih

vaju i kako interpretiraju svoje nalaze Neki socio-shylozi su ovaj argument i prosirili i ustvrdili cia nisu sarno shva(anja pojedinih sociologa vrijednosno obojeni nego su to i glavne teorijske perspeklive unutar discipline Tako se kao 510 to pokazalo i prethodno poglavlje smatra da su funkcionalizam i marksizam ideoloski utemeljeni pri iemu funshy

raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20

tdrashymovshymske osio 19 deshy

(iSih tkoder

a uz_middot Istavshyim sirio Jatrashyrila u

British viSe mjenc lcUskih )rem3 Ii iz VIshy

ii osimiddotmiddot ima u ase kormiddotmiddot ] oni I 1 alita do kasmiddotmiddot

ergaardu e postao lta privshymiddotnkuren-

Tmnsnadonalne brze oc nacionalnih

Polilika britanske vlade

(1r2c[vl1om vlasniStvu nad ncklrn rna Konzervativna vIast

je lH~iednakosti

kao nuznc u natjccateljskoj trziSnoj

Klasa i dru~J( podjele Westergaard prihvaca telU p05tmodernista poput Pakulskog i Watersa cia vazne drustvene

u drustvu osim klasrih No on ne prihvaea cia su ove klasu Kao sto je vee

uzduz linija u znatnoj mjeri razlike u prihodu On prihva(a da

spolnc pocljek vazan nejednakosti No klasne i spolne podjcle kako bi ojacak djelovanje a djeluju protiv klase

veCina zena rade kao b~ieli ovratnici udane su za muzeve koji rade kao ovratnici dok su 7cne il radnicke kiase u verini uclane za radnike tako uzivaju Ulk

dobrobiti koje omoguravaju ovratnika ali sarno je u malo kucanstava prihod koji donosi ovratnika uvecan par tncricinom viscg strucnjaka iii mcnadzcra

istu vrstu klasnih kao i rnus kareL Glavna razlika u tome sto je zenama obie no teze nego muskarcima

Slicno su etnicke vazan izvor ali j one zapravo UltVISCUjU a ne proturjece

klasnim pocljcJama Westergaard tvrdi da se ras ne podjele -- u ovom pogledu vrlo slieno spolnim podjelama ~ dobrim kroz nis ko smjestanje svojih zrtava upravo unutar eko

1z ovog pogJavlja oCigledno proizlazi da sociolozi nisu neutralni nepristrani promatrafi drustvene scene Kao i svi drugi oni vide svijet kroz prizmu vlastitih vrijednosti i stavova U odredenom stup-

ovo uljece na njihovu analizu drustva Njihovo postovanje odredenih vrUednosti uljecat ce na ono ito vide sto traze sto smatraju vaznim sto otkrishy

vidi u kastinskom sustavu drustvena stratifikacija mati hijerarhiju drustvenih skupina

sloja imaju identitet slicnc interesc i sliean zivotni sti ani uZivltJju iii

nejednake u drustvu tvenim slojem i smatrati Sf

k80 clanovi razlicitih drustvenih skupina iii radniCkoYl1 klasom Drustvcna je ipak samo od

oblika drustvenc m~jednakosti jc da Drustvel18 mobilnost drustvcna postoji bez drustvenih sioshy

ncki sociolozi iew da up inctustrijsko

narocilo drustvo stratificiranim u ani upucuju na to da su

kontinuiranom hUe- polozaja Tamo su l1eshy

ciji su clanovi imali neku vrstu klasne $1ican naiin zivota i terese sada postoji kontinuum sionalnih statusa presliza i ekonomskih nagrada Tako se da hijerarhija drustvenih hijerarhijom pojedinaca

Prernda mnogi sociolozi koriste tvene nejednakosli i drustvenc stratiflkacije kao

u drugi Ovo poznato kao drusmiddot tvena mohilnost Dru5(vena mobilnost male bill usmjercna prema gore primjericc iz radmiddot ni(ke l iii prcma

Sustavi stratit1kacije koji Ll malo mogu(nosshyza drustvcYlu nobilnosr mogu se opisati ~ao

zatvoreni oni s relativno visokim dru lvene mobilnosti su otvoreni U zalvorenirn

uvdike

sustava stratishypojedinci su automatski pripadali u kaslu

roditelja i osim u rijctkim tljekom poglavlja postat ce ocimiddot

tom vaznost drustvene kao specif1cnog oblika drustvenc ncjednakosti

Supkulture slojeva no sto pogledamo neke Ieme izrasle

lz proucavarJa drustvene stratifikacije nuzno je ispitati odredene sustava stratifikacUe Postoji tendencija clanova svakog sloja da razvishyjaju svoju vlastitu supkulturu to jest odredene norme stavova i vrijednosti koji su im svojstveni kao drustvenoj skupini Kad I1cki clanovi drustva imaju iskustvo slicnih zivotnih okolnosti i probleshyma koji nisu zajednickih svim clanovima razvija se supkultura

Primjerice cesto se govorilo da u zapadnirn inshydustrijskim drustvima postoje posebne supkulture radnicke odnosno sredl1je klase Slicne okolnosti i

cesto rezultiraju slicnim reakcijama (lashynovi najnizeg sloja u sustavima stratifikacije koji pruza malo mogucnosti za poboljsanje polozaja

provodiJi 5U ostarak hvota u tom Za usporedbu drustvena klasa sustav stratifimiddot

kacije u inciustrijskom pnmJer otvorenog sustava Ncki sociolozi tvrde da je klasni polozaj pojedinca uvelike stecen on

rezultat njegovih osobnih kvaliteta i sposobshynosti i toga koiiko ih jc dobro iskoristio prije neshy

pripisanih poput statusa njegovih roditelja iii boje koze U usporedbi s kasshytinskim sustavom stupanj drustvene mobilnosti u klasnom sustavu je visok

Zivotne sanse Polozaj neke osobe u sustavu stratifikacije moze imati vazne za mnoga iivotna podruishyja On moze uvecati ili umanjiti zivotne sanse to jest mogucnosti da stekne one stvari koje su definirane kao pozeljne i one stvari

su definirane kao u njegovu drusshytvu Gerth i Mills govoreCi 0 zapadnom drustvu

I tvrde da zivotne sanse ukljucuju

I



m

aj



sshy
















umirovljenika nosi

na koje re






Drustvena


)




















111

rava KI(lSL

[0 lil

upm

nst sup~

seklt

a lVcli-

kvu rdom i atiil~

~m


prob~

o hi Sf

viSe oncla

clji bi

(J tko a

o bi objte~

lco 100)

1m

zeva

j rne~


nize igur~

tavati

SUp

klase neke

Oni





iznijela je Micshy



mora nuzno bib ista






Rose i Marshall su











ne radnilte Sitna


klasnog sustava












1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti















m

aj



sshy
















umirovljenika nosi

na koje re






Drustvena


)




















111

rava KI(lSL

[0 lil

upm

nst sup~

seklt

a lVcli-

kvu rdom i atiil~

~m


prob~

o hi Sf

viSe oncla

clji bi

(J tko a

o bi objte~

lco 100)

1m

zeva

j rne~


nize igur~

tavati

SUp

klase neke

Oni





iznijela je Micshy



mora nuzno bib ista






Rose i Marshall su











ne radnilte Sitna


klasnog sustava












1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













Drustvena


)




















111

rava KI(lSL

[0 lil

upm

nst sup~

seklt

a lVcli-

kvu rdom i atiil~

~m


prob~

o hi Sf

viSe oncla

clji bi

(J tko a

o bi objte~

lco 100)

1m

zeva

j rne~


nize igur~

tavati

SUp

klase neke

Oni





iznijela je Micshy



mora nuzno bib ista






Rose i Marshall su











ne radnilte Sitna


klasnog sustava












1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













111

rava KI(lSL

[0 lil

upm

nst sup~

seklt

a lVcli-

kvu rdom i atiil~

~m


prob~

o hi Sf

viSe oncla

clji bi

(J tko a

o bi objte~

lco 100)

1m

zeva

j rne~


nize igur~

tavati

SUp

klase neke

Oni





iznijela je Micshy



mora nuzno bib ista






Rose i Marshall su











ne radnilte Sitna


klasnog sustava












1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti



















ne radnilte Sitna


klasnog sustava












1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













1

Drll~tvenil

Ii

mali poslGdavci


pos za


role lak biti 4

SC

l










kidSC




kao altern a tivn





jc kritike




r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti
















r30iti



roa dzerr iel










115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













115


klase l raonickG




















5

6




i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













i j6











Ahrne 1990 stl 69

u Penn (1981) je


cia Golcithorpe






u

r

z v

p r o

k k n

c ldasu 6 c





(

vise t kategorije


studiji


117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













117

Iben

ike u kao

orshylthorshy

lasne h za

ll10 [10

htov(

~re zashy j klltlse















trzistu


2

svorne posJu

3

dir radnici





1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













1990



vidi

0 1~-02()o

kfasa lt 10010

kiasa




500

















11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













11 LJr115tVtTld

odluka


klasa


On

ti

ci g

linu jenu








rse i Ovi



II mac Eduard











ina ~maju

Jasa


1 bereTki a la ChI










0

120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













120




iii mogu odabmiddot










3 Autonomizacija




znacajnim

cvrsro dde kL)se

Oni kazu ria u u

i konflikl






S111 rti kI ase














nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti


















nltJl vrsto []

fkt tnih fnih ]lnO

su alno

ireshyU lma

















2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













2 Drustwfla


Bradleyjeva







J3












zllstupljenost

se(tow



pasova

Westergaard1997





dokie



zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti














zasto se za sebe



tradicionalnih









raLl

domiddotmiddot

na tavo

lJ mkr 10

posshyih 20


(iSih tkoder








je lH~iednakosti













Drustvena Stratifikacija

Documents

Transcript of Drustvena Stratifikacija