Dr. Norman W. Walker SJAJNO ZDRAVLJE

Dr. NORMAN W. WALKER

SJAJNO ZDRAVLJE

akovo, 2007.

Naziv izvornika T H E NATURAL WAY TO VIBRANT HEALTH

Njemaki izdava WALDTHAUSEN VERLAG,

2863 RITTERHUDE

Sadraj

Predgovor

Prvo poglavlje Strogo povjerljivo za vas! . . . . 9

Drugo poglavlje Zastoje sjajno zdravlje vano? . 11

Tree poglavlje Pogodite koliko mi je godina? . 13

etvrto poglavlje Zdravo razmiljanje:

pretpostavka sjajnog zdravlja. . 17

Peto poglavlje Traite i nai ete! 20

esto poglavlje Na taj nain stjeete duevnu

jakost 23

Sedmo poglavlje Vaem tijelu potrebna je panja. 27

Osmo poglavlje Do sjajnog zdravlja

pomou svjeih, sirovih sokova 31

Deveto poglavlje Zato svjei, sirovi sokovi? . . . 37

Deseto poglavlje Probava i izluivanje 39

Jedanaesto poglavlje Dobro jutro! Kako je s

vaim crijevima? 46

Dvanaesto poglavlje Prehrana i energija. Enc imi . . . 54

Trinaesto poglavlje Pravilna prehrana

I. Ugljikohidrati 59

etrnaesto poglavlje tetna prehrana. Neprirodni poroizvodi od bijelog brana 66

Petnaesto poglavlje Pravilna prehrana:

II. Bjelanevine 74

5

esnaesto poglavlje Pravilna prehrana:

III. Masti i ulja 87

Sedamnaesto poglavlje Kolesterol i masti 92

Osamnaesto poglavlje Krv je va ivot! 96

Devetnaesto poglavlje Napitci 108

Dvadeseto poglavlje Endokrine lijezde 112

Dvadeset i prvo poglavlje Hipotalamus 129

Dvadeset i drugo poglavlje Hipofiza 136

Dvadeset i tree poglavlje Nadbubrene lijezde 139

Dvadeset i et\>rtopoglavlje titnjaa 143

Dvadeset i peto poglavlje Epifiza 147

Dvadeset i esto poglavlje Timus (prsna lijezda) 149

Dvadeset i sedmo poglavlje Spolne lijezde 150

Dvadeset i osmo poglavlje Prostata (predstojna lijezda) . 153

Dvadeset i deveto poglavlje Spolne bolesti 157

Trideseto poglavlje Odgovor na vau dvojbu. . . . 159

Trideset i prvo poglavlje Organsko povrtlarstvo 162

Trideset i drugo poglavlje Osnovni (jedva primjetni) elementi, morska voda, morska trava i alge 169

Trideset i tree poglavlje Zdravlje i higijena 175

Trideset i etvrto poglavlje Duevno zdravlje 180

Trideset i peto poglavlje Kako ije, tako e i eti . . . 184

O autoru 187

Literatura 189

Predmetno kazalo 190

6

Predgovor

Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mnogim lijenicima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Marilyn Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojim studijama o prehrani.

Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra imaju za ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacijama bitno je pridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova. Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima od voa i povra.

Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bogate da bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i tijekom 1990. i 1991. godine objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najvanijih naslova:

"Sjajno zdravlje" "Voda i vae zdravlje" "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje"

"Sokovi od svjeeg voa i povra" "Zdrava probava bez zaepljenja " "I vi moete postati puno mladi" "Povratak prirodi" "Samokontrola tjelesne teine"

Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui i vrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini.

Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljiv-ce. Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i zdravog naina ivota.

Manfred G. Langer

8

P r v o poglav l je

Strogo povjerljivo za vas!

Brzo, uurbano mijenjanje naina ivota ili ivotnih navika moe biti tetno. Sjajno zdravlje ne postie se preko noi.

U ovoj knjizi otkrit ete tajanstvene snage koje mogu promijeniti va ivot, oplemeniti vau duhovnost, otvoriti vam nove vidike, obogatiti duu, te vas potaknuti i osposobiti za postizanje visokih ciljeva.

Ova knjiga napisana je osobno za vas. Jedina mi je elja pomoi vam u odravanju sjajnog zdravlja, u prepoznavanju ivotnih ciljeva, te u prihvaanju i razumijevanju svojih problema i svoje budunosti s obzirom na zdravlje i svijet u kojem ivite.

Ova knjiga ne eli biti nikakav skolastiki traktat koji se bavi znanstveno-tehnikim teorijama, objanjavajui ih pomou nebrojenih citata iz spisa drugih autora. Naprotiv, ova knjiga obrauje osnovna naela kojih sam se domogao zahvaljujui svojoj praksi i svom iskustvu, i koja su mi uvelike pomogla da se do-mognem sjajnog zdravlja i da to zdravlje sauvam.

Ako mi s ovom knjigom poe za rukom da postanem vaim vodiem u istraivanju udesnog blaga duhovnih, duevnih i zdravstvenih vrijednosti, moj je cilj ostvaren.

Pred vama su otvorene sve mogunosti, sva moja tajna, pruam vama priliku na nain da vam pomaem u traganju za istinom, a da pritom nikako i nita ne kritiziram ili proklinjem. Knjiga nije nipoto zamiljena kao polemiki spis za raspravu. Meni je prije svega stalo da vam pokaem i dokaem kako se moete domoi sjajnog zdravlja, pod pretpostavkom da ste prepoznali stvarnost tog sna.

D r u g o poglavl je

Zato je sjajno zdravlje vano?

Sjajno zdravlje je osnovna pretpostavka ivotnog blagostanja, punine i zadovoljstva.

Dananji tempo ivota, pritisci sa svih strana i stalno utrkivanje s vremenom bilo je neto posve neshvatljivo ovjeku koji je ivio poetkom 20. stoljea.

Problem s kojim se danas suoavamo glasi: kako sauvati zdravlje i odravati tempo ivota o kakvom se prije sto godina nije moglo ni slutiti?

Iako je danas sve "modernizirano" te vie ili manje racionalizirano, veina ljudi ipak nije sigurna u svoje zdravlje, ve jednostavno vjeruje da je zdrava, govorei: "Eto, sa mnom je sve u redu, dobro se osjeam; nemam nikakvih posebnih tegoba".

U stvarnosti postoji veliki jaz izmeu osjeaja daje "sa mnom sve u redu", da "nemam nikakvih posebnih tegoba" i iskustva kako se uistinu postie sjajno zdravlje. Cesto sam se pitao koliko bi ljudi skonalo ivotom, kad bi odjednom ostali bez svih moguih na-

draajnih sredstava kao to su duhan, alkohol, limunada, kava, lijekovi itd.

Veina ljudi nema nikakve predodbe o tome s toje zapravo sjajno zdravlje: zdravlje koje ovjeku doslovce daje osjeaj obilja ivota; koje ga ispunja neumornom energijom, bistroumnou i oduevljenjem. Gotovo je nemogue zamisliti kako je udesno biti sjajno zdrav, ako ovjek nema vlastitog iskustva o tome.

Vrlo rijetko moemo naii na sjajno zdrava ovjeka, koji uistinu ivi puninu ivota, koji naprosto puca od oduevljenja i volje za ivotom, koji ima viak energije i ija vitalnost naprosto izbija iz njega kao neiscrpno vrelo ivota.

Jeste li vi jedan od tih sretnika? Biste li htjeli to postati? Vi to moete! Da biste po

stali sjajno zdravi, potrebno vam je znanje, "know how", odlunost i malo strpljenja. Uzmite sebe za svoj ivotni cilj: da budete savreno zdravi, ispunjeni ivotnom energijom i voljom za ivotom koja vas ini posve zadovoljnim.

Vi to moete postii!

12

Tree poglav l je

Pogodite koliko mi je godina?

Dananje mlade generacije, openito uzevi, prerano postaju stare, pa se tako i ponaaju.

Mi smo ivjeli u sasvim drugom vremenu! Mladii i djevojke jedva da se razlikuju po svom izgledu i vrlo je teko utvrditi njihovu starost. Neki od njih izgledaju poput starih mukaraca i ena.

Oito je da mlada generacija uope nije svjesna svoje starosti. Meutim, bez obzira na svoj izgled -ini se da mlada generacija traga za nekim boljim ivotom. Na mene ostavlja dojam vrlo inteligentne generacije mladih ljudi koji tragaju za istinom na sva-kom mjestu. Zele odgovore na brojna pitanja.

To me uistinu raduje. Kad je 1930. objavljena moja prva knjiga, uglavnom su je kupovali stariji ljudi, koji su oito bili zainteresirani za bolje zdravlje. Cini se da je sada rije o obrnutom trendu. Nedavno mi je pisala sedamnaestogodinja djevojka kako je sva sretna to je naila na moju knjigu "/ vi moete postati puno mlai", budui da bi sama htjela postati puno mlaa!

13

Svakodnevno dobivam pisma od mladih ljudi - inteligentna, usreujua, oduevljena pisma u kojima mi piu da zaista visoko cijene moje knjige, da su zahvaljujui tim knjigama zapoeli s posve novim nainom ivota.

Moram s ponosom priznati da su ta pisma iznova pobudila u meni istraivaki polet - i poeo sam opet pisati! U sebi gajim najdublju elju da tim tragalakim mladim ljudima pruim onakvu pomo i vodstvo kakvi se od mene oekuju. Budui da mi nije mogue odgovoriti na veinu pisama koje primam, nadam se da e upravo ova knjiga i ostale moje publikacije biti mladim ljudima nit vodilja na putu do postizanja sjajnog zdravlja.

Nemojte nikad nikome govoriti koliko vam je godina! Kad ljudi saznaju koliko je godina na vaim leima, vi ste za njih obiljeeni brojem godina - i nema vam pomoi! Premda broj godina koje ste proveli ili spiskali u svom materijalnom tijelu nema nikakve veze s vaim ivotnim osjeanjem. Kako ivite i ime se odlikujete, ne mislei na godine - to je ono to vam omoguuje da ne budete stari ni u osamdesetoj, ni u stotoj, pa ni u sto i nekoj godini.

Za sebe mogu kazati da me broj godina uope ne zanima, odnosno da nisam svjestan svojih godina. Otkad sam postao odraslim ovjekom nikad vie nisam imao osjeaj da postajem stariji, i mogu bez ikakve zadrke kazati da se danas osjeam ivahnijim,

14

budnijim, paljivijim i oduevljenijim od bilo kojeg tridesetgodinjaka.

Nikad ne mislim na roendane, pa ih naravno i ne slavim. Danas mogu rei da uivam svoje sjajno zdravlje. Ne sramim se javno izjaviti: "Ljudi, ja ne znam za starost!"

Da nije dobro odavati svoju kronoloku starost, najbolje m i j e potvrdio prijatelj iji sam glas snimao na magnetofon. On je nekoliko dana ranije dobio naoale. Za vrijeme snimanja ree mi: "Nikako da se priviknem na bifokalne lee (za dalekovidnost i kratkovidnost). Otiao sam k optiaru i naruio nove naoale. I znate to mije rekao? Budui da imate etrdeset godina, vi morate nositi bifokalne lee. Nisam vjerovao da mi zaista trebaju takve lee, ali on je ustrajao na svome, zato jer imam etrdeset godina."

Zaista smijeno! To je jedan od osnovnih razloga zato izbjegavam govoriti o svojoj kronolokoj starosti. Kamo god danas poli i ma gdje bili, bilo da traite posao, bilo da ste kod zubara, kod optiara ili lijenika ope prakse, uvijek ujete jedno te isto pitanje - koliko vam je godina - nakon ega vas dotina gospoda pohranjuju u svoje ladice gdje ostajete do kraja ivota. Umjesto toga trebalo bi ponajprije obratiti panju na tjelesne, duevne i duhovne sposobnosti.

Odluno se protivim svakoj analizi na tekuoj vrpci.

15

Ja u potpunosti raspolaem svojim snagama, osjeam se ivahno, ispunjen sam ivotnom energijom i voljom za stvaranjem. Koliko sam star? Ja ne znam za starost!

16

e tv r to poglav l je

Zdravo razmiljanje -pretpostavka sjajnog zdravlja

"ovjek je onakav kakvim se osjea u svom srcu."

Dr. Norman Vincent Peale donosi u III. knjizi svog djela "Stvaralaka pomo za svaki dan" razgovor to ga je vodio s mladim crncem, vozaem taksija. "Kako se jutros osjeate?" pita mladi crnac dr. Pealea. Taj odgovori: "Sasvim dobro".

"Sasvim dobro!" usklikne taksist. "Sasvim dobro nije dovoljno."

"Mislite?", odvrati mu dr. Peale i doda: "A kako se vi osjeate?"

"Velianstveno", odgovori mu mladi crnac. "Meni je fantastino! U mojoj glavi nema nijedne nezdrave misli. Dobro mislim i osjeam se dobro."

Dr. Peale navodi i sljedeu misao mladog taksista: "ovjek mora zdravo razmiljati i osjeati se zdravim.

17

Ja sam ve davno donio zakljuak da budem zdrav i iv."

Dr. Peale nastavlja u istom poglavlju: "Uvijek e biti onih ljudi koji ne ele priznati da je zdravo razmiljanje jamstvo vaeg zdravlja. Pogoeni nekom tegobom govore: 'Alija zaista imam problema'. Mi uope ne mislimo da su tjelesne potekoe nedune; mi samo tvrdima da se pomou zdravog, pozitivnog razmiljanja moe u nama, kad mislimo da neto nije u redu, probuditi volja za ivotom i samoizljeenjem."

U potpunosti se slaem s dr. Pealeom. Sto posto sam siguran u to da nain na koji izraavate svoje stanje djeluje na vas same, kao i na ljude kojima se obraate.

Postojano me ohrabruje i ini vrlo zadovoljnim injenica kako ljudi reagiraju kad im na pitanje "Kako se osjeam?" odgovaram: "Fantastino!" Kod svakog, pa i najtmurnijeg ovjeka koji uje moj odgovor pojavi se na licu smijeak koji traje barem tako dugo dok smo zajedno.

v

elite li sami osjetiti takvo ohrabrenje, pokuajte ljudima odgovarati. "Osjeam se fantastino!" I na-stojte se doista tako osjeati. Vae tmurne misli smjesta e nestati!

Kad sam jutros primio opirno pismo oenjenog ovjeka s kojim se ve due vrijeme nisam uo, postao sam itekako svjestan jasnoe s kojom mladi ljudi

18

shvaaju probleme dananjeg vremena. Posluit u se odlomcima iz njegova pisma:

"Uproteklih nekoliko godina navela su me svjetska zbivanja na ozbiljno promiljanje. Putovali smo diljem svijeta, boravili u razliitim gradovima i vidjeli mnoge stvari koje razaraju nae drutvo. ini se da ovjeanstvo zalazi sve dublje u slijepu ulicu. Stotinama godina stara teorija "da je ovjek dobar" dobrano je porekla samu sebe.

Cini se da svako novo rjeenje povlai za sobom jo vie problema; ljudi posvuda u svijetu trae smisao i srhu ivota. Noeni tim mislima odluili smo neto poduzeti - nautrb naih velikih snova. Mislili smo da bi trebalo neto mijenjati, i moda bi najbolje bilo da ponemo od sebe samih."

Kakve li mudrosti i inteligencije u mlada, oenjena mukarca!

To je jo jedna potvrda da mladi ljudi tragaju za tajnom isp injena ivota, za zdravim i smislenim ivotom.

19

Pe to poglav l je

Traite i nai ete!

Prije nekoliko mjeseci upoznao sam se s jednim uspjenim inenjerom. Bio je zaista uspjean. Odmjerio me svojim pogledom i obratio mi se sljedeim rijeima:

"Doktore Walkeru, raduje me to sam vas upoznao, ali vi uope ne izgledate onako kako sam vas zamiljao!"

"Ma nemojte", odvratim mu, "a kakvim ste me to zamiljali?"

"Zamiljao sam vas dobro popunjenim i graanski zaobljenim ovjekom. Vae mravo tijelo nije ba najbolji primjer vaeg nauavanju. Ja imam preko 120 kilograma, zdrav sam i jak, iza sebe nemam nijednog dana bolovanja. Sudei po vaem ugledu i veliini, vi biste trebali biti tezi od mene!"

"Ah, ne", odvratih mu, "zar doista niste nikad imali glavobolju, vruicu, probavne smetnje, upalu ui ili jetrene tegobe? Jeste li ikad vidjeli masnog konja za

10

utrke? Ja sam tip konja za utrke i nikad nisam imao zdravstvenih tegoba."

"Oprostite", usprotivio se, "pa to su prirodna stanja kojima je ispostavljen svaki ovjek!"

"Nije tono, niste u pravu", uskliknuo sam. "Kad biste smravili barem pedeset kilograma, ne bi vam dugo trebalo pa da zakljuite kako su ta 'prirodna stanja' naznake bolesnog tijela. Razmislite malo o tome."

Dotinog gospodina sreo sam tjedan ili dva kasnije i jedva sam ga prepoznao. Priao mi je kako je poslije naeg rastanka krenuo u prvu knjiaru i pokupovao sve moje knjige te ih temeljito proitao.

"Uvjerili ste me", ree mi. Poeo je najprije sa serijom ispiranja crijeva, a potom je postupno izbacivao sa svog jelovnika svu suvinu i nesvrhovitu hranu. Njegova tjelesna teina naglo je splasnula i vie nije patio od "prirodnih stanja kojima je ispostavljen svaki ovjek".

Negdje u to vrijeme sa mnom je voen razgovor na televiziji. Razgovor je vodila mlada ena, milozvuna glasa, koja je bila zapanjena injenicom da njezine prijateljice ne mogu shvatiti na koji nain bi moja metoda mogla doprinijeti njihovu zdravlju.

Pitala me: "Kako lijeite glavobolju?" Odgovorio sam: "Ja ne znam za glavobolju". Rekla je da ona povremeno osjea glavobolju, ali da neke njezine prijateljice pate od glavobolje, pa su je zamolile da me pita

21

to im valja initi. Odgovorio sam da bih na njihovom mjestu i u njihovom sluaju najprije poduzeo temeljito ienje tijela, nakon ega e glavobolja nestati.

U smislu poblieg objanjenja zanimljiva je sljedea vrlo srdana dopisnica koju sam primio:

"Dragi dr. Walker, proitao sam vau knjigu 7 vi moete postati puno mladi'koja me neobino obradovala. Menije sedamnaest godina i mislim da u sada zapoeti s posve novim nainom ivota. U najmanju ruku shvatio sam to znai biti mlad dok ne ostarim. Bio sam tek negdje na polovici knjige, a ve sam svojoj prijateljici s velikim oduevljenjem priao o njoj. Zamolila me da joj knjigu posudim im zavrim s itanjem. 1 evo, upravo sam zavrio s itanjem i jako mi je ao svojih vrnjaka koji ne posjeduju znanje o svome tijelu, znanje kojeg sam se netom domogao zahvaljujui Vaoj knjizi."

elio bih naglasiti da se dragocjenost tih mladih ljudi, unato njihovoj dugoj kosi i izazovnom nainu odijevanja, naprosto ne moe rijeima izraziti. Svi oni trae istinu i vrlo zabrinuto razmiljaju to bi trebalo uiniti d a j e pronau. Strastveno se zauzimaju za sve ono to ivot ini zdravijim i boljim. Dolaze iz svih slojeva i zvanja. Postavljaju mudra pitanja - i zacijelo e ustrajati na odgovorima.

22

es to poglav l je

Na taj nain stjeete duevnu jakost

Jeste li kada vidjeli bolesnog psa, bolesnu maku ili bolesno tele?

Razmislite malo o tome kako ste za vrijeme bolesti bili frustrirani. Bolestan ovjek nije u stanju pravilno razmiljati! Je li vam jasno to znae rijei: nije u stanju ispravno razmiljati? Razmiljanje i zdravlje idu ruku pod ruku. Ja to znam na temelju vlastitog iskustva. Piui o sjajnom zdravlju, ja zapravo obraujem temu za koju imam vrsti dokaz.

Postoje brojne nijanse zdravlja. Poput osjeaja kojeg izraavamo rijeima: "Pa, osjeam se prilino dobro."

Ili poput osjeaja koji se moe izraziti ovim rijeima: "Bilo bi sasvim u redu, kad ne bih osjeao povremene bolove u svojim zglobovima".

Netko drugi e moda kazati: "Upravo se vraam od lijenika koji je rekao da mi nita ne manjka.

23

Poelio sam da se nae na mom mjestu, da osjeti ono to ja osjeam, zacijelo bi promijenio svoje miljen-je!"

Ljudi koji se tako izraavaju doista su bolesni, samo to oni to ne znaju. Njima nedostaje ono to je nuno za postizanje sjajnog zdravlja!

Vjerujete li da bi itko od tih ljudi samo na trenutak mogao na pitanje "Kako se osjea?" asno odgovoriti: "Fantastino"? Ne bi, to naprosto nije mogue, zato to je zbog loeg zdravlja u njihovom stanju svijesti dolo do duevne neuravnoteenosti.

Vjerujete li da bi takav ovjek mogao posjedovati puninu duevnog i duhovnog ivota, da bi mogao svoje dane provoditi u duevnom miru i srei, kao to ih moe provoditi ovjek koji je svjestan svog zdravog ivota?

Ne bi mogao, upravo zato jer je dolo do naruene ravnotee u njegovoj svijesti. Takav ovjek nije u stanju koncentrirati se na pozitivnu razinu miljenja, zato jer je njegova dua ispostavljena negativnim i ra-zaralakim predodbama.

Postoje mnoge floskule koje su sadrajnije istinom negoli pjesnitvom, kao na primjer:

"Jesi ono to jede." "Jesi ono to misli."

"Star si - ili mlad - onoliko koliko se osjea starim ili mladim."

2 4

Korijeni tih citata seu duboko u sva podruja ivota - u vae osjeaje, u hranu koju jedete, u otpadne tvari i njihovo izluivanje iz vaeg tijela.

Moja dugogodinja iskustva i opaanja najbolji su dokaz d a j e mogue postii sjajno zdravlje - a zahvaljujui upravo svom sjajnom zdravlju mogu raspravljati zdravorazumski, snagom svoje due i uravnoteene svijesti koja ovjeka uzdie na viu razinu razumijevanja, otvara mu nove vidike, poveava mo zapaanja i izotrava inteligenciju.

Hrana i duevno stanje djeluju takoer ruku pod ruku. I najbolja hrana moe biti otrov za tijelo, ako za vrijeme jela u ovjeku prevladavaju negativni osjeaji. Osjea li se ovjek umorno, ljutito, zabrinuto, uplaeno, ljubomorno, ili se pak nalazi u nekom slinom stanju svijesti, ne bi smio ni jesti ni piti sve dok se ne sabere i smiri. Hranimo li svoje tijelo pod negativnim okolnostima, dolazi do reakcija koje se ne mogu predvidjeti. Posljedica takvog hranjenja je nepravilna probava, a rezultat trovanje organizma.

Meutim, ako za vrijeme jela prevladava sretna, radosna, vedra, sunana atmosfera, ovjek s lakoom prelazi preko sitnica koje bi ga inae mogle razljuti ti, a blagovanje i probavu doivljava kao neto ugodno i poeljno. Probavni trakt postaje vitalan i spreman za prihvat hrane, istovremeno postaju i organi izluivanja spremni za prihvat otpadnih tvari koje se moraju izluiti, odnosno odstraniti iz tijela. To je najbolji mogui nain uzimanja hrane.

2 5

Ako ovjek uiva u jelu, svi njegovi osjeaji postaju konstruktivni. Jaaju njegovu duu, a tijelo krijepe energijom i snagom.

Neka svaki va obrok bude popraen milju: "Meni je stalo do sjajnog zdravlja i moram ga postii!" Smje-ite se ili pucajte od smijeha! Najbolja pomo dobroj probavi na ovome svijetu jest ako svoju veeru ili neki drugi obrok uzimate zadovljni, radosni i nasmijeena lica.

2 6

S e d m o poglav l je

Vaem tijelu potrebna je panja

elite li najozbiljnije poduzeti nune korake u svrhu regeneriranja svog tijela, morate se najprije domoi svjesne spoznaje da upravo vi sami moete hranu uiniti poeljnom i slasnom, bez obzira na vrstu i kvalitetu ivenih namirnica iz kojih se sastoji.

Osvrnete li se na ljude oko sebe, vidjet ete da ustrajavaju uglavnom na tetnim ivenim namirnicama i napitcima, te ete se s pravom pitati kako ti ljudi uope mogu tako dugo ivjeti.

Priznat ete da je egzistiranje ljudi koji se nimalo ne brinu za svoje tjelesne potrebe svojevrsno udo.

Razlog njihova preivljavanja lei u dobroinstvu naeg Stvoritelja koji je ovjeje tijelo obdario obilj e m "ivotonosnih tvari" nunih za obnovu stanica i tkiva. Te ivotonosne tvari sastoje se iz molekula kao sastavnih dijelova stanica koje obnavljaju nae tijelo.

Broj stanica u vaem tijelu je neizmjeran, a svaka stanica je svemir za sebe, svemir s ogromnom koliinom energije i snage. ivotna snaga u tim sicus-

2 7

nim stanicama omoguuje nam da budemo to to je smo.

Vae tijelo je kua u kojoj ivite. Mogli bismo ga usporediti s obiteljskim domom u kojem obitavate. Vaem domu potrebno je redovno odravanje, u protivnom e krov prokinjavati, doi e do zaepljenja odvodnih kanala, u zidovima i podu ugnijezdit e se razna gamad, i da ne nabrajam dalje, stalno e se pojavljivati neki novi nedostaci i potrebe za obnavljanjem.

Tako je i s vaim tijelom. Svaka funkcija i djelatnost vaeg tijela, fizika, psihika ili duhovna, ovisi danju i nou o panji koju posveujete svome tijelu.

Obratite, primjerice, pozornost djelovanju endokrinih lijezda. Tim je lijezdama za uinkovitost i istou njihova zajednikog djelovanja nuno potrebna harmonija - u protivnom e ta uinkovitost biti ograniena. Energija koja tim lijezdama s unutarnjim izluivanjem omoguuje nesmetan rad dolazi od molekula iz kojih su sastavljene te od molekula hrane koje dobivaju tijekom probave.

Pravo znaenje endokrinih lijezda moi ete shvatiti tek kad postanete svjesni njihova udjela u svakoj funkciji i djelatnosti svog tijela.

Vrsta i kvaliteta hrane od vitalnog su znaenja u svakom trenutku ivota. Hrana ne samo da obnavlja i Stvara nove stanice i tkiva od kojih je sastavljeno nae tijelo, ve ima izravnog udjela u procesima pomou

2 8

kojih se otpadne tvari - neprobavljene ivene namirnice - izluuju iz tijela te se na taj nain sprjeava njihovo raspadanje u obliku vrenja i truljenja u tijelu. Ako bi otpadne, trule tvari, ostale u tijelu i poele se ondje nagomilavati, propala bi svaka mogunost za postizanje sjajnog zdravlja.

Stoga je itekako vano i nuno posveivati panju hrani potrebnoj naem tijelu. Zahvaljujui pravilnoj prehrani, tijelo nas opskrbljuje obiljem psihike energije, snage i vitalnosti, ispunja nam duu i osjeaje ivotnom radou, pomae nam da ovladamo svojim ivotom, da budemo gospodari svoga tijela, a ne obrnuto, kao s to j e to sluaj kod ljudi koji se hrane pogrenim i nepodnoljivim ivenim namirnicama.

Kad je neka kua, izgraena od opeke, drveta ili nekog drugog materijala, do te mjere oteena da ne dolazi u obzir nikakva obnova, ona se mora sruiti i nadomjestiti novom kuom.

Ali to nije sluaj s vaim tijelom. Ako svoje tijelo dovedete do toke oteenja "odakle nema vie povratka", ne moete ga odbaciti ili pomou kupnje zamijeniti novim tijelom.

Tijelo moe po svojoj vanjtini izgledati posve zdravo - ali ne smijete zaboraviti da njegovo raspadanje i unitavanje poinje iznutra. Kad jednom primijetite da nije sve u redu s vaim tijelom, moe esto biti ve prekasno za njegovo lijeenje ili obnavljanje. Tijelo moe biti nalik kui koja se po svom vanjskom

2 9

izgledu nalazi u solidnom, vrstom i dobrom stanju, a u stvarnosti njeni su podovi i zidovi dobrano naeti, tako da e se kua prije ili kasnije uruiti.

Neka vas vanjski izgled ne zavarava. I najljepi sat na svijetu nema nikakvu vrijednost, ako je opruga u njemu neispravna. Prekrasna, skupa jabuka moe vas grdno iznenaditi kad ju razreete i u njoj naete crve i trule. ovjeje tijelo nije u tom pogledu iznimka. Sam izgled nije nikakvo jamstvo zdravlja. Sjajno zdravlje je u biti zrcaljenje savrene harmonije koja se oituje u ispravnoj hrani svake lijezde i svakog organa u tijelu, te u brinom odravanju istoe tijela. elim da ova knjige skrene vau pozornost na te injenice i tako vas potakne da sami neto poduzmete za svoje zdravlje.

3 0

O s m o poglav l je

Do sjajnog zdravlja pomou svjeih, sirovih sokova

Danas, dok pretipkavam ovaj rukopis, blagoslovljen sam uistinu sjajnim zdravljem - ali nije uvijek bilo tako! Kad mi je bilo oko pet godina, lijenik je rekao mojim roditeljima d a j e sve uinio s to je u njegovoj moi, ali ne postoji ni najmanja ansa da u preivjeti sljedeu no.

Zato mi dozvolite da se na ovom mjestu malice udaljim te vam ispriam neke od najvanijih epizoda iz svog ivota koje su itekako znaajne za temu koju obraujem u ovoj knjizi.

Lijenik je , dakle, rekao da j e sa mnom gotovo!

Naime, u petoj godini ivota teko sam se razbolio. Nikad nisam saznao o emu se zapravo radilo. Onesvijestio sam se i pao u komu. Kad sam otvorio oi, ugledao sam svog oca i svoju majku kako klee na koljenima uz moj krevet i mole se Bogu. Imao sam dojam da se moj otac zahvaljivao Bogu zato to im je

31

proteklih godina omoguio da me imaju u svojoj obitelji i zaklinjao je Boga da mi povrati ivot i podari zdravlje.

Sjeam se da je moj otac zavravao svoje vapaje rijeima: "Oe nebeski, ako je tvoja volja..." Naravno da tada nisam mogao znali o emu se radilo i to bi sve to trebalo znaiti, ali te su se rijei usjekle tako duboku u moju svijest da su mi uvijek bile na pameti.

Rekao sam tada: "Majko, ja sam edan". Kasnije mi je majka priala da su me nakon tih rijei oboje promatrali s velikim iznenaenjem i uenjem. Uz glasno jecanje donesoe mi topli napitak. udio sam se zato moja majka plae, kad mi je puno bolje - bilo je to prvo suoenje s injenicom da mukarac ne moe razumjeti to ena osjea i zato neto ini!

U svakom sluaju brzo sam ozdravio. Kad je slijedeeg dana doao lijenik i ugledao me u pidami, kako stojim kraj prozora i gledam to se vani zbiva, premda nisam bio svjestan svoje okoline, ukipio se na vratima od silnog iznenaenja. esto mi je ta scena pred oima. Nadam se da vam je sada barem donekle jasno zato vjerujem u uda!

Proivio sam djetinjstvo i mladost izloen roditeljskoj brizi i vlastitoj panji roditelja da se ne prena-pregnem. Moete zamisliti kako to izgleda. Bila je to moja prva borba za zdravlje.

Nekoliko godina kasnije, napustivi roditeljski dom, otiao sam na godinji odmor u Belgiju. Jednog

32

jutra, dok sam lunjao po gradskom parku u Brusselu, naiao sam na scenu nezaboravne ljepote. Sunce je kroz drvored pinija obasjavalo poznatu, ogromnu farmu. Napravio sam nekoliko snimaka i, vrativi se u Englesku, razvio film. S velikim oduevljeni i uenjem promatrao sam izraene fotografije. U meni se budio umjetnik! Vie nisam mogao spavati.

Taj ivahni doivljaj potaknuo me da kupim list crtaeg papira, dovoljno velik za poveanje slike u omjeru otprilike trideset puta dvadesetipet centimetara. Kupio sam i tintu za crtanje, litografsko pero i povealo.

Te noi, nakon veere, bacio sam se na posao i poeo u svojoj spavaoj sobi crtati sliku od sedam sati naveer do dva ili tri sata ujutro. I tako iz noi u no punih devet mjeseci, bez obzira na injenicu da sam najmanje pet dana u tjednu morao biti u uredu od devet ujutro do pet poslijepodne. Taj gubitak poinka i sna nee mi natetiti - mislio sam u svom mladenakom zanosu. Od samog poetka namjeravo sam dogotovljenu sliku pokloniti majci za roendan, to sam i uradio. Poslije njezine smrti uzeo sam tu sliku iz roditeljskog doma i poklonio je svojoj eni. Sada visi na zidu nae spavae sobe, iznad naih kunih orgulja.

No, to je tek poetak zgode. Bio sam tada ivana podrtina. Otprilike tri godine kasnije aktivno sam vodio vlastito poduzee, kad me - takorei - iz vedra neba zaskoio slom ivaca. Moj osobni lijenik ree da su mi jetra teko oteena. Savjetovao mi je da za-

33

boravim na sve ugovorene poslove u Engleskoj, ako elim da mi se stanje popravi, i da otputujem u sjevernu Francusku gdje u, bio je uvjeren, nai neko seosko domainstvo koje e me hraniti povrem iz svog vrta.

Pokupio sam svoje stvari, spakirao kovege, i otputovao u Brittany na sjevernoj obali Francuske. Nakon nekoliko dana pronaao sam - zahvaljujui svom poznavanju francuskog jezika i tenom izgovoru -doista jedan stariji francuski brani par na seoskom domainstvu u blizini Brittanya. Primili su me kao turista koji e tjedno plaati dva dolara za boravak i hranu! Domaini su kroz tjedan jeli samo povre, uglavnom sirovo, i voe iz njihova vonjaka. Nedjeljom bi zaklali koko ili patku koje su sami hranili.

Jednog jutra upao sam sluajno u kuhinju i pozdravio domaicu koja je gulila mrkvu za ruak. Kad sam malo bolje zagledao oguljenu mrkvu, primijetio sam kako je vlana nakon guljenja, premda nije bila u vodi. To me potaklo na razmiljanje.

Poslije ruka zamolio sam je da mi dozvoli iupati nekoliko mrkvica koje u oguliti i, ako mi dozvoli, naribati na kuhinjskom ribeu. Iupao sam, ogulio i naribao est prilino velikih mrkvica, a polom sam kau procijedio kroz krpu za brisanje sua. Bilo je to moje prvo upoznavanje sa alicom izvrsnog soka od mrkve!

Svaki dan pripremao bih sebi onoliko soka od mrkve koliko sam ga mogao popiti. Zajedno sa mnom rado su ga pili i moji domaini.

34

Moj engleski lijenik rekao mi je da e moje lijeenje prilino dugo potrajati, moda devet mjeseci ili ak godinu dana, pa da opet budem zdrav. Meutim, ja sam se vratio u Englesku nakon osam tjedana i odmah sam obavio pregled kod svog lijenika, na njegovo veliko iznenaenje i zaprepatenje.

Nato se svodi to iskustvo?

Ponajprije na to da sam sa svojim slabim, nezdravim tijelom - doivio hendikep (nevolju). Kad sam se domogao znanja i primijenio to znanje, bio sam u stanju dovesti svoje tijelo do znatno boljeg zdravstvenog stanja.

Nadalje, svodi se na injenicu da je moje tijelo zbog sve veeg nedostatka poinka i dovoljnog sna posve oslabilo i postalo rtvom ivanog sloma.

Spavanje i poinak

Tijekom godina sve me vie zaokupljala spoznaja o velikom broju patnji koje nije mogue svrstati u stereotipne sheme uobiajenih dijagnoza.

Zahvaljujui dugogodinjim istraivanjima otkrio sam da je u devedeset posto sluajeva suuzronik tih patnji injenica da su ljudi svakodnevno u tolikoj mjeri obuzeti svojim poslovnim obvezama da naprosto ne nalaze nuno potrebno vrijeme za spavanje, bez ega tijelo ne moe, da nemaju vremena za poinak bez ko-

35

jega se ovjeji organizam polako ali sigurno naruava.

Osnovna pravila za postizanje sjajnog zdravlja sastoje se u tome da ovjek nae dovoljno vremena za spavanje i poinak, da umije prevladati brige, strah i slina negativna stanja, te da vodi brigu o pravilnoj prehrani i redovnom vanjskom i unutarnjem ienju tijela.

Sokovi za zdravlje

Moja bolest i odlazak u Francusku, na seosko domainstvo, pomogli su mi da otkrijem pravu vrijednost sokova od svjeeg sirova povra i voa, ali i primjerenu metodu lijeenja, to mi je omoguilo da se domognem sjajnog zdravlja koje me godinama opskrbljuje neiscrpnom energijom, snagom i vital-nou.

36

D e v e t o pog lav l j e

Zato svjei, sirovi sokovi?

Pomou svojih studija o prirodnom lijeenju domogao sam se kljua za koliinsko utvrivanje mjera nuno potrebnih u postizanju i ouvanju sjajnog zdravlja pomou razliitih svjeih, sirovih sokova.

vrsta hrana mora se za vrijeme probave razgraditi i otopiti. Samo na taj nain mogu se tijekom procesa probave molekule odvojiti od vlakana te pomou osmoze prodrijeti u stijenke crijeva. Odatle se krvlju prenose u jetru gdje se pretvaraju u hranjivu tvar potrebnu stanicama i tkivima tijela.

Svjei, sirovi sokovi utedjet e probavnom procesu mnogo energije potrebne da se vrsta hrana tek donekle otopi. vrsta hrana treba u prosjeku tri do pet sati probavnog rada, dok su sokovi probavljeni za nekoliko minuta, te ih tijelo moe takorei izravno primati. Osmoza je kemijska i fizika difuzija, prodiranje tvari u stijenke crijeva, gdje se vrsti ili poluvrsti sastavni dijelovi hranjivih tvari otapaju.

Jedino u takvom, otopljenom stanju stastavni dijelovi hrane mogu preko stijenki crijeva doprijeti u stanice i tkivo tijela. Krvlju se prenose dalje u jetru, gdje te tvari postaju hranjivim tvarima za stanice i tkiva. Sve vrste sastavnice hrane koje se ne mogu na taj nain otopiti debelo crijevo izluuje kao otpad.

Nemojte sada prebrzo donijeti zakljuak da ovjek ne mora uzimati nikakvu vrstu hranu, ve moe iskljuivo ivjeti od sokova. To ne bi bilo ni logino ni razborito. Mi moramo uzimati obilne koliine svjee, sirove vrste hrane, prije svega u obliku povra, salata, voa, oraha, sjemenki i klica, budui da biljna vlakna - slikovito reeno - slue kao metla za crijeva. Na taj nain poveava se u debelom crijevu masa vlakana koja mu pomae pri izluivanju otpadnih tvari iz tijela. Ta je tema opirno obraena u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje".

Sokove od svjeeg, sirovog povra i voa smatram bitnom nadopunom svakog obroka - i vanom pretpostavkom za postizanje sjajnog zdravlja.

3 8

D e s e t o poglav l je

Probava i izluivanje

Nema probave bez jela. Svi mi znamo da bez jela nema ivota.

Meutim, nije ba svima jasno da otpadne tvari (ljaka), u sluaju da se ne mogu odstraniti iz tijela, mogu proizvesti toliko vrenje i truljenje u debelom crijevu, da gomilanje te "ljake" moe polako ali sigurno voditi u smrt, to se esto dogaa!

Dakle, da ne jedemo, mi bismo umrli. A d a svoje tijelo ne istimo, mogli bismo prerano umrijeti. Prema tome, uvijek bismo trebali imati u vidu obje injenice.

Izluivanje neprobavljene hrane i ostalih otpadnih tvari iz tijela jednako je vano kao i sama pravilna probava i uzimanje hrane. Ja doista mislim da nema nita vanijeg, budui da j e posljedica nagomilavanja otpadnih tvari i nedostatnog izluivanja neizbjena toksemija - trovanje krvi (vidi knjigu Dr. John H. Til-den: "Sve bolesti poinju s toksemijom").

Probava je proces od ivotne vanosti, zato jer tijelo upravo pomou tog procesa preuzima iz hrane naj-

3 9

potrebnije hranjive tvari. Ako hrana nije dobro probavljena, tijelo nije u stanju preuzeti iz nje sve hranjive tvari, prikraeno je za mnoge hranjive tvari koje su mu potrebne, a jedan dio hrane propada.

Otpadne tvari moraju se izluiti. U tu svrhu ovjek je opremljen vrlo uinkovitim "ureajem za proiavanje" - debelim crijevom. Taj ureaj moe biti uinkovit samo pod pretpostavkom da je u dobrom stanju i da svoj posao obavlja primjereno dotinom tjelesnom ustrojstvu.

Kako dugo putuje hrana kroz tijelo?

Probavni kanal (bez debelog crijeva) kroz koji hrana putuje dug je otprilike sedam i pol metara. To putovanje od usta do zavrnog dijela debelog crijeva traje u prosjeku o tri do pet sati. Pokuajte prevaliti put od sedam i pol metara u vremenu od tri do pet sati i bit e vam posve jasno o kakvom se postupku radi.

40

Crte probavnog sustava

Hrana iz usta klizi niz jednjak i dolazi u eludac. "Vratar" kontrolira prelaenje hrane iz eluca u dvanaesnik gdje probavu preuzimaju u i sokovi guterae.

Iz dvanaesnika dospijeva hrana u tanko crijevo, a iz tankog crijeva dospijeva u tekuem obliku u jetru. Probavljena hrana nastavlja put ii/.la/nim. poprenim i sihi/nim debelim crijevom kao otpadna tvar koju valja izluiti iz tijela.

41

Tako bi trebalo izgledati debelo crijevo u ovjeka

Sto se dogaa, ako nema redovnog ispiranja crijeva?

Uzlazno debelo crijevo zaepljeno stvrdnutom fekalnom masom. Jedino u sredini primijeuje se

sitan slobodan prolaz.

Apendix (Crvuljak)

To je prikaz donjeg dijela uzlaznog debelog crijeva. Vidi se crvuljak i povezujui kanali tankog i debelog crijeva, te poklopac debelog crijeva.

4 3 4 2

Tanko crijevo zavrava kod poklopca debelog crijeva, odnosno na mjestu gdje poinje debelo crijevo. Probavua kaa, koja na tom mjestu naputa tanko crijevo, dospijeva u debelo crijevo koje je u normalnim okolnostima dugo oko metar i pol. Ako je debelo crijevo isto te funkcionira sasvim prirodno i normalno, potrajat e jo sat ili dva dok stolica doe do mara te bude izluena iz debelog crijeva.

Sigurnosni ventil

Poklopac debelog crijeva je sigurnosni ventil. Na tom mjestu tanko crijevo prelazi u debelo crijevo. Poklopac se nalazi u predjelu desne prepone ili slabine. On kontrolira izlaznu brzinu probavile kae, a istovremeno spreava svaku mogunost vraanja bilo koje tvari iz debelog u tanko crijevo.

Sve dok taj "ventil" normalno radi, moemo donekle biti sigurni daje probavili sustav u dobrom stanju, ili barem u stanju koje nije previe poremeeno. Ako je debelo crijevo zaepljeno, pojavit e se odreeni problemi (vidi prethodnu sliku).

Poklopac debelog crijeva opremljen je sigurnosnim mehanizmom koji se automatski otvara za prihvaanje probavne kae iz tankog crijeva, ali se sam automatski i zatvara te ne doputa da se bilo koja tekua ili vrsta tvar vraa iz debelog u tanko crijevo. Poklopac debelog crijeva otvara se u izboini koju na

zivamo slijepo crijevo, izboini neto veoj od ostalih depova debelog crijeva. Slijepo crijevo je prvi spremnik ostatka probave.

Taj ostatak probave moe se u slijepom crijevu zadravati due vremena. I upravo s tog vidika valja tu temu dublje prouiti. Tu se zapravo odluuje o naim tegobama, bolestima i patnjama s jedne , ili pak o dobrom zdravstvstvenom stanju s druge strane.

J e d a n a e s t o poglav l je

Dobro jutro! Kako je s vaim crijevima?

To je izvanredno pitanje koje moete postaviti sebi kad se ujutro probudite i osjeate se iscrpljeno, teko, potiteno, bezvoljno i loe. Takvo osjeanje najsigurniji je znak da s vaim crijevima neto nije u redu, da je dolo do poremeaja u izluivanju otpadnih tvari. Ta tromost najavljuje poetak trovanja, na to vas priroda upozorava, kako biste pravovremeno odstranili uzroke i sprijeili kumulativno djelovanje bakterijal-ne trulei prije stvarnog trovanja.

Glavobolje, prevelik umor i iscrpljenost esto su posljedice trovanja crijeva koje se iri itavim tijelom. Takve i sline smetnje obino nestanu nakon ienja debelog crijeva.

ienje debelog crijeva je vrlo jednostavno, iako nije ba sasvim bezazleno. Ako nam je stalo do istinskog zdravlja, onda su sva ta dodatna optereenja neto sasvim sporedno. Cilj je neto najuzvienije i najvanije - sjajno zdravlje.

4 6

ienje debelog crijeva postie se pomou sprave za duboko klistiranje koja se moe kupiti u svakoj ljekarni. Duboko klistiranje je metoda pomou koje moete izvriti ienje debelog crijeva kod kue.

Postoje i drugi, daleko djelotvorniji postupci ienja, poznatiji kao pranje ili ispiranje debelog crijeva - uglavnom je rije o istoj proceduri. Takva ispiranja crijeva vre obino psihoterapeuti, kiropraktiari i lijenici koji zagovaraju prirodno lijeenje (naputke moete dobiti od Drutva za prirodno lijeenje).

Iskustvo me pouilo da se najbolji rezultati dobrog zdravlja i uspjenog lijeenja postiu ako ponemo sa serijom ispiranja crijeva. To ima svoj smisao, naime, sve dok se u debelom crijevu zadravaju tvari koje proizvode otrov u crijevima i itavom tijelu, ne moe biti govora o "lijeenju", ve jedino o izazivanju lanane reakcije jo veih tegoba.

Svakodnevno intenzivno bavljenje stanjem debelog crijeva mogli bismo nazvati svojevrsnim fanatizmom, ali zdrav razum i inteligencija e se naalost i dalje morati itekako brinuti o problemima izluivanja. Ispiranja crijeva su u biti neto temeljitija klistiranja kod kojih e se primijeniti nekoliko litara vode, ali samo od pola do jedne litre odjedanput.

4 7

Prikaz terapije pomou debelog crijeva

4 8

Kontrolu dolijevanja vode prilikom ispiranja crijeva vri najee medicinska sestra. Pacijent lei oputen na stolu koji je podeen za ispiranje crijeva. Jedno ispiranje traje od 45 do 60 minuta, to ovisi o samom stanju debelog crijeva.

Zadravanje fekalne mase u debelom crijevu moe s vremenom dovesti do stvrdnjavanja te mase na sti-jenkama debelog crijeva te do sve veeg suavanja slobodnog prolaza, kao to je vidljivo na prethodnoj slici. Na slici se lijepo vide presjek debelog crijeva i zadebljane stijenke koje sve vie suavaju otvor kroz koji prolaze probavni ostaci hrane.

Evo kako radi debelo crijevo

Stijenke debelog crijeva imaju vrlo vanu zadau, naime, te stijenke moraju istisnuti iz sebe svu rastopljenu hranu te je pomou osmoze razaslati po itavom tijelu. Stvrdnuti dio stijenke nije u stanju izvriti tu zadau. rtva tako zaepljenog debelog crijeva moe dodue vie puta na dan imati urednu stolicu, ali to stanje nije normalno niti je znak dobrog zdravlja! Tu se u biti radi o vrlo opasnoj situaciji, budui da svakog trenutka moe doi do zaepljenja crijeva.

4 9

Zaepljeno debelo crijevo

Kad jednom doe do zaepljenja crijeva, obino se praksa naih kirurga sastoji u tome da pribjegavaju kolostomiji, odnosno operaciji s umjetnim izlazom iz crijeva, ne bi li na taj nain spasili pacijenta. U tom sluaju crijevo se otvara s vanjske strane. Pacijent e nakon te operacije sve dane svoga ivota vriti stolicu preko umjetne cijevi u kesicu koja visi o njegovu boku. Nije li bolje preduhitriti tu proceduru? Ja bih osobno radije umro, negoli ivio u takvim mukama.

Razmislite malo o tome i moda ete shvatiti da bi moje zadravanje na ovoj temi moglo jednog dana spasiti va ivot, budui da sa zaepljenim crijevom ne biste mogli dugo ivjeti.

Sjajno zdravlje primorava vas da glede izluivanja budete svjesni, paljivi i postojani, i po mogunosti , bez uzimanja lijekova i umjetnih sredstava.

5 0

Teko oteeno debelo crijevo

Normalno debelo crijevo Depovi i miii te njihova povezanost s odreenim dijelovima

tijela i odreenim bolestima

51

Ne postoji nijedno istilo ili laksativ koje naposljetku ne bi bilo tetno. Zaepljenje se ne moe lijeiti laksativom. Laksativi nadrauju sluz u crijevima i crijeva uslijed tog nadraivanja pokuavaju laksativ izluiti pri emu se izluuje i jedan dio otpadnih tvari. Meutim, to nadraivanje crijeva moe na kraju krajeva prerasti u veliki problem.

V

ienje debelog crijeva ulijevanjem vode je u biti najprirodniji postupak. U Evergladesu na Floridi vidio sam kako aplje sa svojim dugim kljunovima uzimaju vodu iz potoka, zatim uguraju kljun u vlastiti mar, tako da je iz njega potekla voda s velikim koliinama fekalne mase. Rijeke u Indiji prepune su ptica koje na njihovim obalama vre ispiranje svojih crijeva.

Da bi se tetne tvari odstranile iz tijela i omoguilo pravilno funkcioniranje debelog crijeva, vano je dnevno uzimati hranu koja u sebi sadri velike koliine svjeih sirovih sokova. Mjeavina soka od mrkve i pinata osobito je poeljna za to bolju peristaltiku, odnosno pranjenje crijeva.

Mjeavine sokova od repe dobre su za funkcioniranje jetre koja usko surauje s debelim crijevom. Sokovima treba dnevno dodavati sirovo voe i povre, na taj nain debelo crijevo e biti opskrbljeno tvarima koje su mu potrebne.

5 2

Vjebe za bolje funkcioniranje debelog crijeva

Tjelesne vjebe su vrlo vane, zato j e r tijelo zahvaljujui njima ostaje u dobroj formi i raspoloenju. Rad u vrtu, vonja biciklom, doging i etnje najbolje su vjebe izvan kue. U stanu se mogu primjenjivati sljedee vjebe:

Nabavite jednu dasku, stoosamdeset centimetara dugu i etrdeset centimetara iroku. Poloite je jednim krajem na pod a drugim na otprilike tridesetipet centimetara visoku stolicu, prekrijte je nekom plahtom, vu-neneom dekom ili neim slinim. Legnite na tu dasku, podignite noge i koljena i pomiite noge kruno kao kod vonje biciklom.

Ili legnite na pod, podignite stopala i noge i pokreite ih poput vjetrenjae ili vonje bicikla.

Ili stavite jastuk na pod, poloite glavu na jastuk, taktovima dodirujte pod i pokreite tijelo vie puta gore-dolje, dok su vam koljena, stopala i ruke na podu.

Takve vjebe ne jaaju samo vae debelo crijevo, ve itavo tijelo.

5 3

D v a n a e s t o poglav l je

Prehrana i energija. Encimi

Osnovni princip prehrane sastoji se u ostvarivanju energije. Ako je sve u redu, energija je rezultat pravilne prehrane.

Vae tijelo sastoji se iz nekoliko milijardi stanica koje tvore miie, od kojih je sastavljen svaki dio, svaki organ, i svaka lijezda vaeg tijela.

Ma koliko sitne bile te stanice, svaka pojedina stanica sastavljena je od jo sitnijih dijelova. Milijuni tih "molekula" potrebni su za stvaranje svake pojedine stanice. Te molekule sastavljene su od atoma. I svaki pojedini atom je stvorenje svemira s ogromnom koliinom snage u svojoj jezgri.

Atomi u vaem tijelu ne razlikuju se nimalo od atoma koji dovode atomsku bombu do eksplozije. Ali ne bojte se! Nijedan atom vaeg tijela nee eksplodirati, iako posjeduje potencijalnu snagu i energiju u sebi.

Kao to se u vaem tijelu kriju milijarde atoma, tako se kriju i u povru, salati, vou, orasima i sjemenkama.

5 4

Ako se imalo razumijete u povrtlarstvo, onda vam nee biti teko shvatiti koliku njegu i kakvu prehranu treba povre, da bi moglo rasti i biti ubrano. Zanemarujemo li svoj vrt, ne pruamo li povru dovoljno njege, hrane i vode, ono e uvenuti, istrunuti i nestati. Ista je stvar i s vaim tijelom.

Stanice vaeg tijela trebaju hranu da bi se mogle obnavljati. To znai da se svaka stanica koja prua tijelu snagu i energiju istovremeno sama iscrpljuje te mora biti zamijenjena novom stanicom. Stanice imaju samo jednu jedinu mogunost prehranjivanja, naime, mogu se jedino hraniti onim to vi jedete i pijete. Ako su stanice vaeg tijela pravilno hranjene i ako se isrcpljene i neupotrebljive stanice pravilno izluuju iz tijela zajedno s otpadnim tvarima probave, vi imate dobre izglede za postizanje i ouvanje sjajnog zdravlja, sve dok traje ta regeneracija ili obnova ivota.

Obnova ivota?

Pod pojmom "regeneracija ili obnova ivota" nipoto ne podrazumijevam obnovu koja bi vrvjela i "ivjela" od liinki.

Ja mislim da je jedino svjea, sirova hrana -povre, voe, salate, orasi i sjemenke - ivotonosna hrana, zato jer je ispunjena elementima ivota koje poznajemo kao encime.

5 5

Encimi nisu nikakve "tvari" ili "supstancije". Enci-mi su naprosto naelo ivota u atomima i molekulama. (Dva ili vie atoma koji se spajaju tvore molekulu).

Prema tome, svaka stanica u strukturi biljke ispunjena je ivotom, poznatim kao encim.

Encimi su zagonetni kao i sam ivot. Encimi podnose vruinu do 45C. Iznad te temperature ugibaju. Oito je da svaki prehrambeni proizvod koji se zagrijava, kuha ili pee, na temperaturi vioj od 45 C, donosi smrt encimima, a to znai da se u tom sluaju hranimo mrtvom hranom. S druge strane, zamrzavanje prehrambenih proizvoda ispod nula stupnjeva ne kodi encimima.

Zdravlje i vae oekivanje od ivota

Da nije Stvoritelj glede naeg apetita bio dalekovidan, ovjeanstvo bi ve davno izumrlo, budui da se danas hrani uglavnom peenom i kuhanom hranom. ovjeje tijelo je sreom opremljeno takvim obiljem stanica da je u stanju sve to preivjeti. To preivljavanje ide dakako na raun sve kraeg ivotnog vijeka i brojnih oboljenja, koje su u jednakoj mjeri poljedica loe prehrane i nedostatnog izluivanja otpadnih tvari iz tijela.

5 6

Mene osobno ne zadovoljava puko preivljavanje.

Ja elim sjajno zdravlje, elim biti pun snage i energi

je . Za vrijeme pisanja ovog poglavlja telefonski me

nazvala jedna od mojih prijateljica koja se prije kratkog vremena podvrgnula mom programu ouvanja dobrog zdravlja. Nazvala me i rekla da su prethodne veeri napokon isprobali neke od salata koje sam opisao u svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" i da su zaista uivali u njima. Oko ponoi odluila je da e se i dalje pridravati mog programa, te da e zapoeti s ispiranjem crijeva. Rekla mi je da je bila zapanjena vrstom i koliinom otpadnih tvari koje su tijekom ispiranja debelog crijeva izale iz tijela. Jutros se osjea ispunjena tolikom energijom da je naprosto osjetila potrebu da me nazove i sve mi to ispria.

Prehrana i izluivanje otpadnih tvari iz tijela idu ruku pod ruku kod stvaranja energije zdravlja koja nas dariva jakou, snagom i vitalnou.

Encimi u stanicama ovjejeg tijela nisu nita drukiji od encima u biljkama, i svaka molekula ovjejeg tijela posjeduje privlanu snagu prema od-govarujuoj molekuli biljaka. Ta magnetska privlanost dolazi osobito u obzir kad odreene molekule u ovjejem tijelu treba obnoviti. Tada mo-

57

lckulc biljaka mogu najuinkovitije doprinijeti njihovoj obnovi i regeneraciji.

Ta magnetska privlanost pohranjuje se na zagonetan nain u jetri, kao da j e jetra neke vrste kompjutora kojim upravljaju endokrine lijezde.

Molekularna povezanost stvara kemijske strukture koje podjednako ovise o encimima u biljnim stanicama kao i o encimima tijela. To konstruktivno djelovanje stanica i encima pokree uzimanje hrane.

Poznavanje tog postupka znai prepoznavanje prave vrijednost sirove hrane za dobro zdravlje.

Tr inaes to poglavl je

Pravilna prehrana I. Ugljikohidrati

ovjeje tijelo ini otprilike sedamdeset posto voda. Nikakva hrana ne moe se probiti kroz stijenke crijeva, odnosno ne moe biti primljena u tijelo, sve dok se pomou sokova za probavu ne obradi u probav-nim kanalima u tekuinu. Svega sedam posto svih elemenata iz kojih se sastoji tijelo ine ugljikohidrati. Kao kemijske supstancije ugljikohidrati su sastavljeni od kroba i eera.

U samoj strukturi tijela nema nimalo kroba, s to je sasvim razumljivo, budui da krob nije rastopiv u vodi i ne moe se pretvoriti u tekuinu.

Tijelu je potrebno mnogo energije i napora da krob pretvori u eer.

Ugljikohidrati imaju u tijelu oblik eera koji je rastopiv, tako da ga tijelo moe u tekuem stanju to bolje iskoristiti. Meutim, ovjek mora biti upoznat s vrstama eera.

59

Kemiari dijele eer na sljedee grupe: sirov ili nepreraen eer, eer od repe i kukuruza, te tvorniki proizveden eer koji je zbog visokih temperatura ostao bez ijednog ivog encima, zbog ega je vrlo opasna ivena namirnica koja teti tijelu.

Probavnim procesom kroba i eera nastaje u tijelu glukoza (groani eer). Laktoza (mlijeni eer) sadrana je u mlijeku.

ovjek treba imati uvid u te injenice i znati da j e prirodni eer sadran u svim biljkama. Osim toga eer je , vie ili manje, postao ivenom namirnicom pomou koje postaju ukusnije druge ivene namirnice i njihove kombinacije.

Med

Tijelu je potreban eer, ali nipoto rafinirani, tvorniki proizveden eer od repe ili kukuruza. Tijelu je potreban prirodni eer, jedino je takav eer savreno koristan: eer koji je sadran u povru i vou, ali i u medu.

Probava komercijalnog, industrijskog bijelog eera ima tetno djelovanje na zube, eludac i crijeva; prouzrouje smetnje u crijevima, dijabetes, rak, one tegobe, gnojenje, oboljenje zubnog mesa i ispadanje zublju. Bijeli eer osobito je tetan za ene, zato jer pojaava menstrualne bolove i pogorava nervozu i tegobe koje se openito smatraju "prirodnima",

6 0

a u biti su neprirodne. Izbjegavanje bijelog eera esto znatno umanjuje ili ak posve odstranjuje te tegobe.

Da biste razumjeli i shvatili koliko je tetna primjena bijelog eera, mora vam biti jasno da je hrani koju ste unijeli u usta potrebno pet sati da stigne do tankog crijeva. Takav spori tempo potreban je da bi se tijekom probavnog procesa u crijevima mogao svaki di-jeli hrane rastopiti i postati tekuinom, te bi molekule iz kojih se sastoji hrana mogle pomou osmoze prodrijeti kroz stijenke crijeva u krvotok i krvotokom do jetre.

Vitamini, minerali i encimi u ivom, ne prezagrija-nom medu, sastojci su koji nam najvie trebaju. Kristalno isti med zagrijavanjem i obraivanjem gubi svoje vitalne tvari, ukljuujui i sam nektar. Takav med ne treba kupovati!

eer i alkohol

Bijeli eer pretvara se na putovanju kroz eludac u tekuinu. U tekuem stanju nastavlja put kroz dvanae-snik u tanko crijevo. Zadri li se na tom putovanju kratko vrijeme, pretvara se u alkohol i glukozu. U takvom stanju dolazi u jetru koja je sada preplavljena velikom koliinom glukoze.

61

Budui da je u jetru dospjela prevelika koliina glukoze, jetra viak glukoze alje u krv, i tako krv postaje zasiena prevelikom koliinom eera. Posljedica toga su problemi sa eerom u krvi.

Kad sadraj glukoze u jetri prelazi dozvoljenu granicu, jetra pretvara glukozu u masne grudice. Posljedica toga je takozvana masnoa jetre.

Tako postajete debeli

Te masne grudice potom se odstranjuju iz jetre, budui da njihovo zadravanje u tom organu nema nikakve svrhe. I to se dogaa? Upravo ono to ljudi ne bi eljeli! Te masne grudice preuzimaju miii u tijelu i one znatno oteavaju ovjekovo kretanje. Ako se masnoa nije nataloila u podbratku, ona se taloi na bokovima i trbuhu.

To obino traje u prosjeku prvih trideset godina ivota, dok masne grudice posve ne izmijene strukturu i oblik tijela pretvarajui ga u rtvu eerne bolesti, i u najboljem sluaju jo desetak godina, dok se masnoa posve ne rastopi - u grobu.

Neka to bude opomena mladom narataju! Ponaajte se poput mene. Ja u bijelom eeru vidim otrov i tako se prema njemu odnosim. Nema mu mjesta u moj im tretmanima koji ovjeku jame sjajno zdravlje.

62

Rafinirani krob

to se kroba tie, kao to smo ve spomenuli, u strukturi naeg tijela ne postoji nijedan dijeli kroba. krob kao takav nije rastopiv. Pod krobom podrazumijevam kuhano i preraeno zrnje i itarice te sve preraene proizvode od brana. Ti se proizvodi ne mogu probaviti.

Danas se kruh i svi proizvodi od kroba, koje moemo kupiti u naim trgovinama, proizvode uglavnom iz "finog" (rafiniranog) brana.

Ljudi tu "finou" povezuju sa civiliziranou, dobrim izgledom i ostalim prednostima. U bijelom branu je "proces rafiniranja" razorio doslovce sve to je imalo hranjivu vrijednost, pa tako i encime. Odstranjena je ili upropatena gotovo svaka ivotonosna tvar. Da bi smirili svoju savjest, mlinari dodaju branu umjetne proizvode i kemikalije, ne bi li ga na taj nain "oplemenili". Rafinirano bijelo brano je mrtva tvar. Jeste li ikad uli d a j e neki le postao "oplemenjen" i pretvorio se u neto drugo?

ovjek naprosto nije u stanju poboljati prirodu tako to e ivotonosne tvari odstraniti iz ivenih namirnica, nadomjestivi ih tvornikim proizvodima koji e takve ivene namirnice ponovno uiniti ivo-tonosnima.

Proizvodi od bijelog brana - kruh, kolai, krekeri i tome slino - zacijelo nisu korisni i hranjivi. Stoga im

63

se ne smije pridavati nikakvo znaenje, ukoliko nam je doista stalo do sjajnog zdravlja.

Peenje

Jo tetniji su peeni proizvodi od bijelog brana. Ako je hrana koja u sebi sadri krob peena, ona je osobito opasna. Zato? Zato s toje pregrijana masnoa posve neprobavljiva. Nadalje, krob prezasien mau ne mogu probavni sokovi temeljito obraditi - i to zbog takorei interesnog konflikta. Praktiki je nemogue mastima prezasieni krob pretvoriti u eer. Pregrijana mast nije u dovoljnoj mjeri emulgirana (rastopljena) da bi mogla biti na korist tijelu.

Ta zdravstveno tetna kombinacija dovodi do stvaranja plinova u tijelu, iako trenutno prua osjeaj punine i zadovoljstva. Konani proizvodi nepro-bavljenih peenih ivenih namirnica jesu truljenje i vrenje hranjive kae kad dospije u debelo crijevo.

Posljedice uzimanja takvih ivenih namirnica, kao to su peeni kolai, peeni krumpir i slino, manifestiraju se uasno smrdljivim plinovima i zaepljenjem.

Na poetku pisanja ove knjige nije mi bila namjera citirati druge autore, ali u svojoj biblioteci imam mali spis - evo ga na mom stolu - koji je bio tiskan prije stopedesetipet godina, a odlino pristaje uz ovu temu. Uostalom, dobro je znati da su ljudi ve prije stopede-

6 4

setgodina bili svjesni opasnosti koje nastaju uzimanjem ivenih namirnica i konzumiranjem napitaka nimalo korisnih, pa ak vrlo tetnih za ovjeje tijelo. Stoga emo jedno poglavlje posvetiti izrazito tetnim ivenim namirnicama.

6 5

et rnaes to pog lav l j e

tetna prehrana. Neprirodni proizvodi od bijelog brana

Dok sam radio na ovom rukopisu, na mom pisaem stolu nalazila se broura koju je Abel Haywood objavio u Engleskoj davne 1845. U njoj je obraena tema nezdravih ivenih namirnica kao to su kruh, itarice itd. Naslov glasi:

"Istraivanje uzroka prirodne smrti ili smrti uslijed starake nemoi, istraivanje koje razvija posve novu i sigurnu metodu odravanja aktivnog, zdravog ivota u izvanredno dugom ivotnom razdoblju."

U toj brouri izmeu ostalog pie: "Ne reci da ivotni vijek ne bi mogao potrajati

mnogo due od prosjenog trajanja dananje ovjekove egzistencije. To je itekako mogue. Slino se nekad govorilo da je nezamisliva vonja pomou pogona na paru, budui da su se do tada ljudi i njihova prtljaga prevozili samo koijama i konjima. Tvrditi da neega nema, ili nije bilo, jo uvijek ne znai da to ne bi mo-

6 6

glo biti. To je dodue najjednostavnija argumentacija. I kao takva bila je dovoljna da onima koji bi se usudili predloiti neto to odudara od ustaljenog miljenja pribavi podsmijeh, pa ak kaznu i smrt, ak u sluajevima kad su ti prijedlozi bili velik izazov samim progoniteljima.

Kad se otkria i izumi osuuju na tako glupav i neprimjeren nain, to samo oteava poboljanje i razvoj ovjeanstva.

Dozvolite nam da preispitamo osnove svake nove ideje. Ako je rije o principijelnosti - ako je u novoj ideji sadrana istina - kakvih se posljedica trebamo pribojavati?

Zar smo do te mjere sputavani starim predrasudama i praksom - koje najee utjelovljuju neistinu i ljudsku bijedu - da se moramo bojati istine i drhtati u strahu pred njom zato to bi nas mogla uiniti sretnijima?

vrsta, mineralna materija koja svojim taloenjem u tijelu prouzrouje okotalost, ukoenost zglobova i staraku nemo sastoji se uglavnom iz kalcijeva fosfata (kotane supstancije), kalcijeva karbonata (poznatijeg kao vapno) i kalcijeva sulfata (gips), a povremeno i od magnezija i drugih minerala.

Vidimo, dakle, da ve u najranijem razdoblju ovjekove egzistencije zapoinje proces uvrivanja koji se nastavlja bez prekida, sve dok se tijelo iz pomalo tekueg, elastinog i energinog stanja ne domogne

6 7

vrstog, mineralnog, ukoenog, neaktivnog stanja koje zavrava smru. Djetinjstvo, mladost, zrele godine, visoka starost i staraka onemoalost nisu nita drugo do razliita stanja tijela ili stadiji procesa uvrivanja i okotavanja.

Stoga se jedina tjelesna razlika izmeu starosti i mladosti oituje u veoj zbijenosti, vrstoi i ukoenosti veeg dijela ovapnjene, mineralne supstancije.koja prodire u tkivo tijela.

Sada se postavlja pitanje: to je uzrok ovapnjenja i stvaranja mineralnih tvari koje se skupljaju u organizmu? Danas uglavnom prevladava miljenje da su svi vrsti sastavni dijelovi tijela izgraeni od krvi i da se obnavljaju pomou krvi. U tom sluaju sve to sadri vrste supstancije potjee iz krvi. vrste tvari sadre kalcijev fosfat i kalcijev karbonat koji potjeu iz krvi u kojoj se, kao to smo ve spomenuli, ti minerali nalaze u veim ili manjim koliinama. Krv se obnavlja pomou mlijenog soka sadranog u crijevnim limfnim sudovima, jer kad god se taj sok analizira u njemu se nalaze isti minerali kakvi se nalaze u krvi. Taj sok obnavlja se u hranjivoj kai, u krajnjem sluaju pomou jela i pia.

Prema tome, hrana i napitci kojima se tijelo hrani, istovremeno je glavni izvor stvaranja fosfatne, mineralne materije koja preko hranjive kae i soka u limfnim sudovima crijeva dospijeva u krv te se s vremenom pohranjuje u tkivu, sluzi, krvnim sudovima

6 8

/ vrstim dijelovima tijela kao imbenik starenja, starake onemoalosti i "prirodne smrti".

Kruh (iz bijelog brana) moe se s pravom smatrati pomonikom ivota, promatramo li ga u odnosu na koliinu hranjivih tvari koje sadri u sebi. Glede mineralnih tvari mogli bismo ga takoer s pravom smatrati "pomonikom smrti".

Izvorska voda sadri pomalo zastraujue koliine minerala. Provjereno je da voda osrednje kvalitete sadri toliko karbonata i ostalih fosfatnih tvari da bi ovjek koji dnevno popije prosjenu koliinu vode za etrdeset godina u svoje tijelo unio toliko tih tvari da bi se iz toga mogao oblikovati stup visine ovjeka iz vrstog krea ili mramora.

Sadraj vapna u izvorskoj vodi tako je visok da koliina koju ovjek dnevno uzima moe biti dovoljna da prouzroi zaepljenje tijela, da povue za sobom staraku onemoalost i smrt mnogo prije nego to bi se postigla starost od dvadeset godina - kad ne bismo imali bubrege i ostale organe izluivanja koji izluuju ogromne koliine vapna.

Pa ipak, ti organi izluuju samo jedan dio te materije. Recimo da se dnevno uzima deset dijelova te materije, tada bi osam do devet dijelova moglo biti izlueno, dok bi se jedna ili dvije desetine zadrale negdje u tijelu. Nastavlja li se taj proces iz dana u dan, iz godine u godinu, vrsta materija postaje sve zbijeni j om i vrom, te se tako aktivnost i jleksibilnost

6 9

djetinjstva gube u slabosti i ukoenosti koje se esto, mada pogreno, nazivaju "starou".

Najbolji primjer mineralnog odlaganja ukruivanja moemo promatrati u obinom loncu za kuhanje aja ili loncu za kuhanje na paru. Svaka domaica zna da e posuda koja se stalno koristi vrlo brzo zadobiti na dnu i stijenkama stvrdnut, "ovapnje-njen ", kameni premaz. Poznato je da se tijekom dvanaest mjeseci nakupi dva do dva i pol kilograma te tvari. itatelj se ne bi smio zavaravati milju da bi voda nakon dugog kuhanja u loncu za aj morala biti posve osloboena od vapna. Tono je da se kuhanjem vode gubi neto kalcijeva karbonata, ali to je uglavnom onaj dio koji nestaje zajedno s parom ili s ukuhavanjem. U to emo se uvjeriti ako vodu ispitamo neposredno prije kuhanja i poslije kuhanja. Utvreno

je da voda sadri minerale neovisno o tome kako dugo se kuhala. Nita ne pomae ni filtriranje vode, jer se filtriranjem odstranjuje samo ono to pliva u vodi ili je mehaniki pomijeano s vodom, dok minerali o kojima je ovdje rije ostaju u neizmjenjenom stanju. Zato je izvorska voda - ma kako bistra i prozirna bila

ipak opterena opasnim koliinama vrste materije koja dovodi do zaepljenja i zato nije nimalo poeljna za unutarnju upotrebu, ili, najblae reeno, nije ba jako poeljna."

7 0

Bijelo brano - sluga smrti

Imajte na pameti da su naprijed citirani navodi napisani i objavljeni prije stopedesetipet godina! Nazvavi kruh "slugom ivota", Abel Haywood nije se uputao u detalje, pa da objasni zato je bijeli kruh opasan i tetan za ovjeje tijelo.

Penica sadri najveu koncentraciju kroba i upravo u toj koncentraciji krije se velika opasnost. Do sredine 19. stoljea nije postojalo nita slino dananjem "bijelom branu". Svako brano samljeveno u mlinu bilo je naprosto "puno" brano koje je sadravalo sve prirodne hrnajive tvari.

Maarska, tadanji najvei proizvoa brana u Europi, poela je primjenjivati strojeve opremljene valjcima koji su drobili zrna i razarali strukturu stanica. Daljnji razvoj doveo je do proizvodnje finog brana, iz kojeg su beki pekari pekli peciva poznata diljem svijeta, pa i danas kao "wiener Semmeln" ili beke emlje.

Kao to to obino biva, Amerikanci su vrlo brzo uzeli stvar u svoje ruke, te poeli stvarati kapital iz europske konoplje za pripremanje bekih specijaliteta. Tako je oko 1880. poela u Minnesoti cvasti ratarska proizvodnja penice i bijelog brana koje je iz godine u godinu bivalo sve neprirodnije.

Kakvog li paradoksa i koje li anomalije - ovjeanstvo je etiri tisue godina primjenjivalo puno zrnje

71

itarica, a onda je u civilizaciji nastupilo takozvano razdoblje napretka i prosvjetiteljstva koje je zatrlo svaki trag ivota u peninom zrnu, kad je rije o proizvodnji brana!

Prvi je na tu opasnost upozorio Sylvester Graham, zagovornik umjerenosti i zdrave prehrane. Rodio se 1784. a umro je 1851. Zauzimao se za primjenu punog peninog zrna, za grubo mljeveno brano iz kojega se pripremao kruh i ostali kolai. Njegov specijalitet, grahamov kruh, i danas je vrlo zapaen i traen. Upravo jc zapanjujue itati izvjea lijenika kojima su upravljali razni interesni savezi, izvjea u kojima se prednost davala "finim" proizvodima od bijelog brana te naglaavala njihova viestruka hranjiva vrijednost - unato svim dokazima koji su to osporavali. Kad je u modu dola fina prerada brana, neki ugledni lijenici u Europi i Sjedinjenim amerikim dravama bili su estoko napadani i obasipani prokletstvom samo zato to su praksu denaturiziranja brana osudili kao korak unazad, u pogoranje ovjejeg zdravlja.

A bili su itekako dalekovidni, njihove osude pokazale su se itekako istinitima!

Vanjska ljuska zrna sadri neke najvanije vitamine za odravanje zdravlja, na primjer biotin, riboflavin i nikotinsku kiselinu, da spomenemo samo neke. Bez tih vitamina nema ispravne prehrane, a posljedice toga su zaepljenje i mnoge druge tegobe.

7 2

To su samo neke bolesti o kojima je definitivno dokazano da su posljedica uzimanja pretjeranog uzimanja denaturiziranih proizvoda od brana: proirenje srca, akutna anemija, nateene noge, uzetost. Rijei nisu dovoljne da bi se opisalo koliko je opasno uzimanje peenih ivenih namirnica pripremljenih iz denaturiziranog peninog brana. Takva hrana nipoto ne pripda prehrani ovjeka kojemu je stalo do sjajnog zdravlja.

Nemojte previdjeti injenicu da je za peenje potrebna temperatura od preko pedesetosam stupnjeva Celzijusa na kojoj ugibaju svi encimi. No, unato tome ima ljudi koji vjeruju da im je potrebno barem malo kruha. Ako svoju potrebu za kruhom povremeno zadovolje uzimanjem jedne ili dviju kriki kruha od punog zrna ili raenog kruha, nee time nanijeti sebi neku veliku tetu. Meutim, ovjek bi kod doruka trebao uzimati sirovo povre ili voe, koje nije kiselo, pa makar se ponekad sastojalo samo od jednog ili dva lista celera.

Puno zrnje ne treba kuhati. Moe se preko noi na-makati u vruoj vodi (dvadesetidva stupnja Celzijusa), pri emu ne smije voda nikad zakipjeti. Kad zrna postanu dovoljno meka, tako da ih ovjek moe s uitkom probaviti, ona su vrlo hranjiva, a mogu se zasladiti medom. Nikad se ne smiju zaslaivati eerom. Uzmemo li uz to nekoliko klica, to e svakako biti itekako dobro i korisno.

7 3

Pe tnaes to pog lav l j e

Pravilna prehrana: II. Bjelanevine

Koliko bjelanevina nam je dnevno potrebno? Djetetu u prvoj i drugoj godini ivota u odnosu na njegovu teinu potrebno je mnogo vie bjelanevina nego odraslom ovjeku. Potreba za "bjelanevinama kao materijalom izgradnje tijela" kod djece je relativno vea, budui da se njihova tijela nalaze u procesu rasta i razvitka.

Odraslom ovjeku je , relativno gledajui, u odnosu na njegovu tjelesnu teinu potrebno mnogo manje bjelanevina nego djetetu. Tijelu odraslog ovjeka nisu vie potrebne "bjelanevine kao materijal za izgradnju". Odraslom ovjeku bjelanevine su potrebne jedino kao materijal za obnovu. Potreba odraslog ovjeka za bjelanevinama uglavnom se svodi na nadomjestak i odravanje.

ovjek koji radi fiziki teak posao treba vie bjelanevina od ovjeka koji obavlja posao sjedei na

7 4

radnom mjestu. Zato ovjek koji obavlja fiziki teak posao obino jede vee koliine hrane. Prema jo uvijek vaeim pravilima prehrane ovjeku koji obavlja fiziki teke poslove treba dvjesto do dvjestoitrideset grama bjelanevina, dok je ovjeku koji svoj posao obavlja sjedei potrebno svega stopetnaest grama bjelanevina, iako se u meuvremenu dolo do spoznaje da bi mu bilo dovoljno ezdeset do osamdeset grama. Prema najnovijim spoznajama ne treba nam dnevno vie od dvadeset do trideset grama bjelanevina.

Odluujui faktor glede koliine bjelanevina lei u njihovoj vrsti i kakvoi. Ne smijemo previdjeti injenicu da vei dio bjelanevina uzimamo zajedno s duikom kojeg stalno udiemo. Duik je osnovni element u strukturi molekule bjelanevina. Ako je hrana koju j edemo prijatna i lako probavljiva, potrebne koliine bjelanvina mogu se kod ovjeka koji obavlja teke fizike poslove svesti na ezdeset do osamdeset grama, a kod ovjeka koji na poslu sjedi na dvadeset ili trideset grama.

Sljedei vrlo vaan faktor kod odreivanja potrebe za bjelaveinama jest ovjekovo zdravlje. Kod mnogih bolesti dolazi do gubitka tjelesnog tkiva. Taj nedostatak mora se za vrijeme oporavka nadoknaditi.

Za vrijeme trajanja takvih bolesti i nakon ovjekova oporavka probavni je sustav naravno znatno oslabljen. Bjelanevine su u tom sluaju od velikog znaenja. ivene namirnice od mesa daleko su tee probavljive od ivenih namirnica koje se sastoje od

7 5

povra i voa. Probava ivotinjskih bjelanevina dovodi do stvaranja suvine mokrane kiseline. A kad je ve lome tako, probavni proces e biti znatno otean ako se, na primjer, bolesniku daje hrana od mesa. To e samo poveati prekomjerno stvaranje kiselina u tijelu.

Najbolje bjelanevine nalaze se u svjeim, sirovim sokovima od povra. Mjeavina sokova od mrkve, celera, perina i pinata - takozvani "kalijev sok" - najbogatiji je izvor bjelanevina od svih lako probavljivih i lako asimilirajuih sokova od povra.

Sokovi od cvjetae, kelja pupani, kelja, maslaka, kolerabe, poljske salate, perina, gaveza, pinata i broskve sadre razmjerno velike koliine bjelanevina. Te sokove trebalo bi pomijeati sa sokom od mrkve i popiti. enjak sadri u sebi najvie bjelanevina.

V

Sto su bjelanevine?

Bjelanevine posreduju naem tijelu i svim ivim organizmima graevni materijal za izgradnju tijela. Mirne due moemo to usporediti s ciglom i betonskim blokovima koji tvore strukturu neke graevine.

Bjelanevine su organska tvar, tipina za ivotono-snu materiju, kakvu nalazimo u najrazliitijim oblicima u ovjekovu tijelu, kao i u tijelima ivotinja i biljaka.

7 6

Bjelanevine su sastavljene otprilike od dvadeseti-tri tvari, poznatijih pod nazivom aminokiseline. Svaka pojedinana aminokiselina ima specijalno, karakteristino djelovanje. Najbolja analogija koju poznajem je usporedba aminokiselina sa svim funkcijama i aktivnostima koje se danonono odvijaju u uredu nekog nebodera. U toj visokoj zgradi svaka zamisliva radnja i zvanje doprinosi pravilnom funkcioniranju i odravanju od najdonjih, podrumskih prostorija do jarbola za zastave na krovu nebodera.

Isto se dogaa i s aminokiselinama u naem tijelu. Jedna aminokisleina igra, na primjer, odreenu ulogu u besprijekornom djelovanju nadbubrenih lijezda te pravilnom odravanju koe i kose. Druga je zaduena za pravilnu kontrakciju miia, te za strukturu i funkcioniranje spolnih organa. Ta aminokiselina dri u ahu izopaenost stanica u tijelu. Neka druga ima udjela u pravilnom funkcioniranju plua, u djelovanju srca i krvotoka.

I tako redom. Svaka aminokiselina djeluje na udesan nain, a ja sam sve aminokiseline nabrojio u svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Kod bjelanevina je najinteresantnija i od ivotne vanosti injenica da nijedna kao takva, sama po sebi, ne moe biti probavljena i asimilirana u ovjekovom tijelu, bez obzira na aminokiseline od kojih je sastavljena i na to je li rije o ivotinjskim ili biljnim bjelanevinama.

7 7

Tekue molekule aminokiselina dospijevaju po mou osmoze iz krvi u venu jetre koja povezuje tanko crijevo s jetrom. Zadaa jetre sastoji se u tome da rastvori dijelove molekule i opet ih sastavi u posebnu vrstu aminokiselina koja je potrebna stanicama i tkivu tijela za regeneriranje i razmjenu stanica u svrhu to boljeg zdravlja.

Jetra se ne obazire na savjete ili recepte proizvoaa ili dostavljaa "proizvoda od bjelanevina", ne pridrava se savjeta glede primjene tih proizvoda. Jetra nije osposobljena za itanje "uputa o uzimanju proizvoda", bez obzira na to jesu li te upute date usmeno ili su otisnute na industrijski proizvedenim bjelanevinama.

Probava ide dalje!

Probava zapravo poinje onog trenutka kad izgled ili miris jela potakne endokrine lijezde na stvaranje probavnih sokova potrebih za pravilnu probavu. Ako je je lo bilo oekivano i svidjelo se naim oima, endokrine lijezde e biti potaknute osmijehom lica i mirisom hrane, oima i nosom, na aktiviranje lijezda slinovnica i probavnih organa.

Hranu valja temeljito savakati, zato jer se ivene namirnice moraju pretvoriti u dobru savakanu kau, a u tu svrhu slue zubi. vakanjem hrane pomou zu-biju i mijeanjem sa slinom jelo se pretvara u hranjivu

78

kau, u hranu zasienu u veem ili manjem omjeru slinom koje je ini spremnom za gutanje.

Kad se hranjiva kaa proguta, ona kroz jednjak dospijeva u eludac. A ondje su ve eluane lijezde posve spremne za izluivanje solne kiseline i dezinficiranje svega to je sadrano u hrani. Slijedi namakanje hranjive kae u solnoj kiselini.

ivenim namirnicama bogatim ugljikohidratima potreban je alkalijski milje za ispravnu i savrenu probavu, ali prvo moraju biti dezinficirane u solnoj kiselini, kako se vrlo osjetljive sluzave stijenke crjeva ne bi ozlijedile infekcioznim tvarima. Uostalom, takva infekcija moe znatno oteati uinkovitost alkalijskih probavnih sokova.

S druge pak strane, bjelanevinama je potreban ki-selinski milje u kojemu ih mogu temeljito obraditi probavni sokovi. Kad bjelanevine dospiju u eludac te budu dezinficirane solnom kiselinom, eluane lijezde izluuju poseban probavni sok za bjelanevine, takozvani encim pepsin, i tako zapoinje rastvaranje bjelanevina.

tetne kemijske reakcije

Uzimaju li se zajedno ugljikohidrati i bjelanevine, ugljikohidrati nee biti ispravno probavljeni, zato to su natopljeni kiselim pepsinom za rastvaranje bjelanevina.

79

Na isti nain ugljikohidrati remete probavu bjelanevina. Posljedica te nepodnosive kombinacije jest ta da ugljikohidrati podlijeu vrenju, a bjelanevine truljenju. Po naelu prirodnog kemijskog zakona takva nepodnosiva kombinacija vrenja i truljenja neizbjeno dovodi do stvaranja plinova, ne samo u elucu, ve i u crijevima i itavom tijelu.

Sjajno zdravlje mogue je postii samo ako ovjek prilikom uzimanja hrane striktno izbjegava koncentrirane proizvode od eera i kroba te ako je njegov obrok ogranien samo na jednu te istu vrstu koncentriranih bjelanevina. Na taj nain izbjegavaju se eluane tegobe, glavobolje itd.

Ulje i voda ne mogu se mijeati, ba kao ni kiseline i alkalijske tvari. Te su stvari "inkompatibilne", nepodnosive i meusobno nespojive.

Ugljikohidrati su alkalijske, a bjelanevine kiselin-ske supstancije. Ugljikohidrati podlijeu specitinim probavnim sokovima koji reagiraju u alkalijskom miljeu pomou alkalijskih supstancija. Bjelanevine takoer podlijeu specifinom probavnom soku koji reagira u kiselinskom miljeu pomou kiselinskih supstancija. Sasvim je prirodno i logino, na osnovi kise-linski bazinog kemijskog zakona, zakljuiti da kiselinske supstancije u alkalijskom miljeu ili alkalijske supstancije u kiselinskom miljeu stvaraju nepodnosive kombinacije koje dovode do prekida probavnog procesa.

8 0

Probavni sustav

Hrana dospijeva u usta. putuje kroz jednjak i dolazi u eludac. Vratar eluca regulira izlazak hrane iz eluca u dvanaesnik gdje tekuina ui i sok guterae nastavljaju probavni proces.

1/ dvanaesnika putuje hrana tankim crijevom koje rastopljenu liranu posreduje jetri: Sve Sto nije mogue probaviti dospijeva kao otpad u debelo crijevo odakle se izluuje kao i/.mel.

81

Prekid probave zbog nepodnosive kombinacije ki-selinskih i alkalijskih tvari esto je suuzronik mnogih bolesti i patnji. U krajnjem sluaju, posljedica nedostatne probave zbog nepodnosivih kombinacija jesu vrenje i truljenje, osnovni uzroci toksemije (vidi "Tabela kombinacija ivenih namirnica" u knjizi "Fitnes za ivot" od Harvey i Marilyn Diamond).

Postoji jasna granina crta izmeu prirodnih uglji-kohidrata i bjelanevina te koncentriranih ugljikohi-drata i bjelanevina. U prvu grupu svrstavamo krob i eer sadran u prirodnom stanju povra, salata, voa, oraha i sjemenki. U prirodnom stanju sadre u sebi daleko vei udio prirodne vode za razliku od ugljikohi-drata brana, tvornikog eera i mesnih bjelanevina.

Stoga se svi proizvodi od brana, kao to su kruh, kolai, krekeri, njoki i ostala dizana tijesta, smatraju koncentriranim proizvodima kroba. Slatkii i ivene namirnice koje se prave od eera, melase, sirupa i slinih dodataka smatraju se takoer koncentriranim ugljikohidratima. Svi proizvodi od mesa -govedina, teletina, kokoje meso, riblje meso i razni zamjenski proizvodi za meso koji se dobivaju iz bjelanevina od itarica i mahunarki, npr. iz soje itd. -takoer su koncentrirane bjelanevine.

Povre i voe, kao i sve vrste salata, sadre u sebi bjelanevine i ugljikohidrate.

Nimalo nije teko uoiti razliku izmeu prirodnih i koncentriranih ugljikohidrata, ako znamo da sve bilj-

82

ke sadre u sebi i ugljikohidrate (u obliku prirodnog eera) i bjelanevine (u obliku koji je najprimjereniji ovjekovoj dobroj probavi), dok koncentrirani ugljikohidrati i bjelanevine zahtijevaju sloeniji probavni napor, ime probavnim organima pribavljaju veu napetost i optereenje.

Evo nekih primjera kombinacije ivenih namirnica koje ne bismo smjeli zajedno jesti:

Kruh ili slatka peciva s jajima, sirom ili mesom svih moguih vrsta, pogotovo ako se uz to pije limunada, zaeerena kava ili aj.

Meso i krumpir s kruhom ili emljama, tortom ili kolaima, kavom, ajem ili l imunadom.

Ne dolaze u obzir ni juhe koje sadre u sebi brano ili tijesto s mljevenim mesom ili komadiima mesa.

Jo je vea teta koja nastaje uzimanjem nadomjestaka za meso, zato to su sokovi za obradu bjelanevina izazvani lanim mirisom mesa, a nisu pripremljeni za obradu koncentriranih bjelanevina. Budui da u tim zamjenskim ivenim namirnicama nema nikakvih bjelanevina, ti se sokovi okomljuju na "nadomjestak", koji se najee sastoji iz itarica ili soje i kroba. To ima za posljedicu neprobavljivost hrane, a zavrava naposljetku s toksemijom. Takvim ivenim namirnicama nema mjesta u prehrani koja bi trebala uroditi sjajnim zdravljem.

S3

Mokrana kiselina

Osnovni razlog zato ne bismo smjeli jesti nikakvo meso ili - ako zbog uravnoteenosti svog tijela smatrate to potrebnim - zato bismo u najmanju ruku trebali biti umjereni kod uzimanja mesa, jest stvaranje prekomjerne mokrane kiseline koja nastaje uslijed probave mesa i ostalih koncentriranih bjelanevina.

Mokrana kiselina nastaje u tijelu kao posljedica miine aktivnosti. Pojaani rad miia urodit e unutar jednog ili dva sata pojaanim stvaranjem mokrane kiseline koja bi se u normalnim okolnostima trebala izluiti u urinu.

Za vrijeme probavnog procesa mesnih preraevina - u kojemu se bjelanevine rastvaraju na sastavite dijelove, na aminokiseline - u tijelu se oslobaa toplina zbog koje se ovjek osjea jakim i punim energije. To doprinosi redovnom odravanju tjelesne temperature. Ali se ta toplina ne koristi za pruanje energije aktivnim stanicama tijela. Ta energija se zapravo gubi i ovjeku je potrebno vie bjelanevina nego obino, kad redovno koristi sveukupnu potencijalnu energiju. Aminokiseline u mesu to ga ovjek blaguje nisu prilagoene bjelanevinama tijela i one su praktiki lakoumno potroene ili olako spiskane. Posljedica toga je dodatno stvaranje mokrane kiseline koja nastaje djelovanjem miia.

84

Mokranu kiselinu izluuju bubrezi, zato veina ljudi koji esto jedu velike koliine mesa ima potekoe s bubrezima. Prevelika koliina mokrane kiseline u urinu znai veliko optereenje za bubrege.

Jedna od metoda prirode kako grijati tijelo jest sa-gorjevanje otpada u rastopiv pepeo koji se lako izluuje iz tijela. Taj pepeo naziva se mokraa. Mokraa je tvar koja se nikada ne pretvara u pijesak ili gris. Meutim, ako se u tijelu nalazi prevelika koliina mokrane kiseline, pogonsko gorivo tijela nema pravilnog sagorjevanja, prilikom sagorjevanja stvara se pepeo ili "ljaka" koju nije mogue izluiti. Ta "ljaka" je mokrana kiselina koja u bubrezima stvara kamence ili pijesak.

Kamenci u unom mjehuru posljedica su pretjeranog uzimanja koncentrirane hrane od kroba. Ta hrana moe dovesti i do stvaranja kamenaca u bubrezima.

Daljnja opasnost koja nastaje nagomilavanjem prevelike koliine mokrane kiseline u tijelu pogaa tkivo miia. Miii za vrijeme svog djelovanja ne samo da proizvode mokranu kiselinu, ve je istovremeno i apsorbiraju i pohranjuju, kad su bubrezi preoptereeni. Posljedica toga je stvaranje posve sitnih, otrih kristalia koji zadaju velike boli kod reume, ne-uritisa i drugih miinih oboljenja.

Prestane li ovjek jesti meso, odzvonilo je svim naprijed navedenim nepogodama. Mnogi ljudi znaju da pola litre ili litra soka od svjee, sirove mrkve, cikle i

85

krastavaca pomae kod otapanja mokranih kristala. Mjeavina tog soka pokazala se korisnom i kod ublaavanja tegoba s je t rom i bubrezima. O tome se moete detaljnije informirati u mojoj knjizi "Svjei sokovi od voa i povra".

Ako netko doista misli da mu je neophodno potrebno barem malo ivotinjskih bjelanevina, onda bi trebao jesti svjeu ribu. Peenje ograniite na deset ili petnaest minuta dinstanja. Ribu nipoto ne pecite na masti. Prednost imaju morske ribe, ako su svjee. Ribe iz rijeka ili ribnjaka su dodue podnosi ve, ukoliko su rijeke i ribnjaci isti.

Ali nemojte zaboraviti d a j e od "dozvoljenog" uvijek puno bolja "totalna apstinencija"!

U svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" naveo sam na desetke podnoljivih kombinacija ivenih namirnica, koje su vrlo sitosne i ukusne. Ti se obroci baziraju na salatama kakve j edemo u svojim domovima. Meni osobno i mojoj obitelji ti su obroci pomogli da se domognemo sjajnog zdravlja i pomau nam u odravanju takvog zdravlja.

8 6

esnaes to poglavl je

Pravilna prehrana: III. masti i ulja

Masti su nuno potrebne za odravanje redovnog funkcioniranja i radnji tijela te za uspostavljanje ravnotee.

U kemijskom smislu masti su spojevi gliccrina i jedne ili vie masnih kiselina. Masne kiseline sastavljene su od elemenata ugljika, vodika i kisika.

Masti se razvrstavaju u tri grupe: 1. Lagana ili biljna ulja: suncokretovo, sezamovo,

buino, riino, orahovo, maslinovo, da navedemo samo najpoznatija.

2. Teka ili ivotinjska ulja. 3. vrste masti kao to su "palmitin" i njoj sline.

Masti prilikom sagorjevanja stvaraju 125 posto vie energije od ugljikohidrata (eera) i bjelanevina. Masti imaju veliku ulogu u odravanju vitaminske uravnoteenosti tijela, u sebi sadre kao poeljnu ra-stopinu vitamine A, D, E i K. Pravilna ishrana e stoga

87

itekako uvaavali i primjenjivati ispravne vrste masti kao vaan izvor tih vitamina.

Masti su ivotno vani sastojci stanica i tkiva u tijelu, ali samo ukoliko se radi o prirodnim mastima koje nisu izloene pretjeranoj vruini.

Masti koje se probavnim procesima asimiliraju trebaju biti dovoljno glatke i "emulgirane" ili razrijeene. Masti pripremane na visokim temperaturama ne mogu se vie razrijediti. Nadalje, takve masti, kao i ivene namirnice ili proizvodi koji su njima zasieni (pommes frites), ne mogu se ispravno probaviti. Posljedica toga jest gubitak hranjive vrijednosti ivenih namirnica i masti. I ne samo to, masnoom prezasiena hrana na kraju krajeva, proavi kroz tanko crijevo i dospjevi u debelo crijevo, stvara ondje zaepljenje.

Za razliku od pregrijanih i preraivanih masti, ulja u sirovim salatama vrlo brzo se razrjeuju i savreno oksidiraju tijekom probavnog procesa.

Jedna od zadaa masti jest da podmazuju zglobove i konstrukciju kostiju ovjejeg tijela. Uzimanje velikih koliina ivenih namirnica koje su pripremane, kuhane ili peene u vrelom ulju ili masti takoer doprinosi alarmirajuem poveanju broja onih ljudi koji imaju potekoe i osjeaju bolove u zglobovima, npr. upalu zglobova. Ta je upala prouzroena isuivanjem masti koja slui za podmazivanje zglobova, kako bi bili glatki i pokretljivi.

88

Bezbrojni milijuni tona peenog mesa, kobasica, pilia, pom frita, kolaa itd. suuzronici su otrih, uasnih bolova u zglobovima, kojima nedostaje prirodne masti. Sjajno zdravlje ne moe se odrati uzimanjem ivenih namirnica koje se pripremaju na vrelom ulju ili vruoj masti.

Zaepljenje

Zaepljenje je takoer posljedica uzimanja ivenih namirnica, pripremanih na vruoj masti i vrelom ulju, ili u vie puta uzastopno koritenom ulju. Tijelu je prirodna mast potrebna ponajprije za podmazivanje probavnog trakta, a potom za podmazivanje zglobova. ovjek kojemu nedostaje prirodna mast, ima velike potekoe s odstranjivanjem otpadnih tvari iz tijela.

eljezo i natrij pripadaju onim elementima koji su nuno potrebni za dobivanje dovoljnih koliina kisika i ugljika u krvi pomou savrenog sagorijevanja masnih kiselina. Ukoliko to sagorijevanje nije savreno, dolazi do pretjeranog skupljanja masnoe u tkivu -obino ondje gdje je to najmanje poeljno! Takvo stanje remeti probavu, preuzimanje bjelanevina i ug-ljikohidrata, to dovodi do stvaranja masnog tkiva. Prehrambenu vrijednost imaju jedino hladno preana ulja.

89

Jedni te isti zakoni kemije vrijede za nau hranu i nae probavne procese. Da bi masti postale probavljive, moraju se rastvoriti u glicerin i sol ili u elemente masnih kiselina. Natrij i ostali alkalijski element, to ih proizvodi u, kao i probavni sokovi guterae, nuni su kod rastvaranja masnih kiselina, kod emulgi-ranja koje masnou ini glatkom. Na taj nain emulgi-rana hrana dospijeva u jetru gdje se apsorbira i pretvara ponovo u neutralnu mast.

Kod svinjske masti, margarina i slinih tvornikih proizvoda, kao i kod masti i ulja grijanih na visokim temperaturama, hranjiva vrijednost je razorena, bez obzira na proturjena miljenja o tome.

Avokado nam prua najbolju mast koju moemo priutiti svome tijelu. Orasi sadre obilne koliine dobre masti, a u razliitim koliinama dobru mast sadre i sve vrste povra.

Izbjegavajte peena jela!

Blagovanjem peenih jela vi uskraujete svom tijelu uinkovitu probavu, budui da pregrijana mast oteava jetri izmjenu probavnih u hranjive.

Temperatura ulja i masti koja se primjenjuje kod kuhanja kree se openito izmeu 180 i 320 stupnjeva. Primijenjujete li, na primjer, kod peenja maslinovo ulje, ono se zagrijava do 180 stupnjeva, a to je

9 0

temperatura na kojoj se to ulje rastvara. Slino se dogaa i kod drugih vrsta ulja.

Budui da sada znate kako visoke temperature razaraju vrijednost svake masti, nadam se da ete ubudue izbjegavati sva jela od peenih ivenih namirnica.

Panja: margarin je neprobavljiv!

Uvijek iznova sluamo tvrdnje d a j e margarin kao biljni proizvod daleko bolji od maslaca kao ivotinjskog proizvoda. Meutim, injenica je da se margarin tijekom proizvodnje izlae visokim temperaturama koje oteavaju stvaranje nemasnih vitamina u tijelu, ve je optereen raznim kemikalijama, bojama i drugim sastavnim tvarima koje ne bi smjeli unositi u svoje tijelo, ukoliko elite postii, odnosno odrati sjajno z r avl je .

Masti se dijele na zasiene i nezasiene. Ulja koja se dobivaju hladnim preanjem, ubrajamo u nezasiene masti, masti koje u sebi sadre neznatne koliine kolesterola. Sve ivotinjske masti sadre u sebi kolesterol, budui da se sastoje uglavnom od