5/19/2018 Dole kole

1/13

Zato moramo ukinuti kolu?

aka koluju da brka nastavu s uenjem, prelazak u vii red s obrazovanjem, diplomu sa

strunou. Sadanje obrazovanje ima korist u rakolovavanju drutva. Treba rakolovati

obrazovanje i drutvo. Moderno siromatvo je spoj nemogunosti upravljanja okolnostima i

gubitka osobne moi. Obrazovna ugroenost se ne moe odstraniti oslanjanjem na

obrazovanje u koli. ''Osnovno pravo''- dopunska sredstva su omoguila kolama da vie

prue relativno imunijoj djeci koja su ugroena zato to su morala pohaati kolu sa

siromanima. Novac nije utroen kako valja. Naroiti nastavni programi, posebni razredi ili

dui sati jedino predstavljaju diskriminaciju. Siromani dijete rijetko moe ii u korak sa

imunim. Ona nemaju veinu obrazovnih povoljnosti koje ima dijete iz srednje klase. Od

razgovora i knjiga kod kue do putovanja za vrijeme raspusta i drugaijeg osjeanja vlastite

linosti. U argentini, meksiku i brazilu prosjean graanin definira obrazovanje prema

sjeverno amerikim mjerilima, iako su izgledi za takvo produeno kolovanje ogranieni na

malu manjinu. U nunost univerzalnog kolovanja vjeruje se u onim zemljama gdje kole

slue najmanjem broju ljudi, paradoksalno. Siromani ne stjeu ravnopravnost u obveznim

kolama ni sj ni lat amerike. Postojanje kole obeshrabruhe ih i onesposobljuje da preuzmu

kontrolu nad vlastitim uenjem. kola djeluje na drutvo protu obrazovno, priznata je kao

ustanova specijalizirana za obrazovanje. Neuspjehe kole ljudi primaju kao dokaz da je

obrazovanje vrlo skup zadatak. Sve institucije se oslanjaju na kolu kao sredstvo obrazovanja

umjesto da i one to postanu (rad, dokolica, gradski ivot). Ravnopravno obavezno kolovanje

je neizvodljivo bar iz ekonomskih razlika. Obavezno kolovanje izaziva drutvenu

polarizaciju, ono razvrstava nacije svijeta prema jednom meunarodnom kastinskom sistemu.

Ni jedna zemlja ne moe biti dovoljno bogata da bi sebi priutila kolski sistem koji

zadovoljava zahtjeve stvorene samim njegovim postojanjem. Ravnopravno kolovanje je

ekonomski besmisleni i pokuaj njegova ostvarenja ima za posljedicu intelektualno

iscrpljivanje, drutvenu polarizaciju i ruenje povjerenja u politiki sistem. Ravnopravne

mogunosti obrazovanja zaista su poeljan i ostvarljiv cilj, ali poistovjeivati ga s obeznim

kolovanjem znai brkati izbavljenje s Crkvom. kola je postala svjetska relihija jednog

moderniziranog proletarijata, zalud obeavajui izbavljenje ubogima tehnolokog doba.Treba

ukinuti monopol kole a time i sistema koji predstavlja zakonit spoj predrasuda i

diskriminacije.

Pouavati znai birati okolnosti koje olakavaju uenje. Univerzalno kolovanje je trebalo

odvojiti dodjelu uloga od povijesti osobnog ivota: trebalo je da svakom prui ravnopravne

5/19/2018 Dole kole

2/13

izglede za bilo koju slubu. Odvajanje sposobnosti od nastavnog programa. Zabrana

diskriminacije na osnovu prethodnog kolovanja.

2.obmana: Znanje proistjee iz nastave. Najvei dio znanja ljudi stjeu izvan kole. ovjek

ui nehotice. Ipak, motivirani uenik e moi savladati neto za nekoliko mjeseci ako bude

obuavan na tradicionalni nain ( za drugi i trei jezik, za itanje, pisanje, algebru,

programiranje raunala, vodoinstalaterstvo )napredak u izuavanju vjetina je mjerljiv

putem optimalnih vremenskih i materijalnih uvjeta. Autor pojedinano date ovlasti to se tie

kolovanja smatra iskorakom u pravom smjeru; kolarine treba dati u ruke roditeljima i

uenicima i neka ih troe u kolama koji oni sami odaberu. Naelo reforme obrazovanja:

vraanje inicijative i odgovornosti za uenje onome tko ui ili njegovom najneposrednijem

nadziratelju. kole gue nesputanu, istraivaku primjenu savladanih vjetina zato to je kola

obavezna i zato to kolovanje postaje samo sebi cilj: prisilno provoenje vremena u

nastavnikom drutvu. Liberalno obrazovanje se mora odvojiti od obaveznog pohaanja

kole. Najvei broj vjetina moe se stei i usavriti uvjebavanjem. Teko je zamisliti

zdruivanje partnera u obrazovne svrhe zato to nam je kola utjerala duboki strah koji nas

prisiljava da svemu nalazimo mane. Neuspjeh udruivanja- vezani za nastavni program,

teajnu strukturu i birokratsku administraciju. Najradikalnija alternativa koli bila bi jedna

mrea ili sluba koja bi svakom pruala istu priliku da ono to ga u datom trenutku zanima

podjeli s drugim ljudima motiviranim istim zanimanjem. Intelektualno udruivanje

odgovarajuih partnera. Treba se odvojiti uenje od drutvene kontrole. Zdruivanje parnjaka

posredstvom ideje ''kulturne revolucije''( obrauju se neke teme na teajevima, seminarima)

obino za posljedicu ima ili zbrku ili demagogiju, dok primjerice zdruivanje parnjaka da

shvate odreeni lanak Frojda lei u velikoj tradiciji liberalnog uenja. Zamjera to ti koji

trae parnjake davali i osobne podatke? Zato samo ''odabrani'' mogu prisustvovati neemu, a

oni koje to zanima ne mogu. Potie to od pretpostavke da su ljudi neznalice, ta ogranienja.

Trea zamjerka: zato se onima koji trae parnjake ne bi pruila uzgredna pomo radi

olakavanja njihovih sastanaka-prostor, program rada, zaklon i zatita?

Da bi svi dobili obrazovanje, svi ga trebaju i pruati. Na ovoj pretpostavci poivaju i razmjena

vjetina i zdruivanje partnera. Danas nastavnici sa svjedodbom prisvajaju jednako pravo

svakog ovjeka na upranjavanje vlastite sposobnosti uenja i pouavanja. Nastavnika

sposobnost, opet, ograniena je na ono to se moe raditi u koli, a time se otuuju rad i

dokolica. Jedna radikalna alternativa kolovanom drutvu iziskuje ne samo nove formalne

mehanizme za formalno stjecanje vjetina i njhovu obrazovnu upotrebu. Rakolovano drutvopodrazumjeva novi pristup uzgrednom ili neformalnom obrazovanju. Obrazovna kvaliteta

5/19/2018 Dole kole

3/13

svih ustanova se mora poboljati. Moramo se nauiti procjenjivanju drutvene vrijednosti rada

i dokolice na osnovu obrazovne razmjene koju oni omoguuju. Postajemo rtve zabluda da

smo kadri razlikovati to je za druge nuno obrazovanje a to ne. kole dijele drutvo na dvije

oblasti: neki vremenski razmaci, procesi, obrade i zanimanja su akadmeski ili pedagoki, a

drugi to nisu. Tako svijet dobiva neobrazovnu oznaku. Rakolovanje drutva ide u korist

obrazovnom procesu jer dananje kole gue samu prosvjeenost. Rakolovanje ovisi o tome

u kolikoj e mjeri njime rukovoditi oni koji su vaspitani u kolama. Svaki od nas ostaje

odgovoran za ono to je postao, pa ak i ako nije u stanju ni za to drugo doli da prihvati tu

odgovornost i slui kao upozorenje drugima.

Fenomenologija kole

Alternative u obrazovanju moraju poi od suglasnosti o tome to se podrazumjeva pod

''kolom.'' Autor ne polazi radi objanjenja od fenomenologije javne kole. Definira kolu kao

proces koji je povezan s nastavnicima i koji iziskuje redovno praenje obaveznog nastavnog

programa.

1.DOBA STAROSTI- U veini povijesnih doba nije se pravila razilika izmeu djetinjstva,

odojatva, djeatva ili mladosti. Buroazija otkrila ''djetinjstvo'', a do tada se nije znalo za

djeiju odjeu, djeije igre niti za pravni imunitet djeteta. Sve do prolog vijekadjeca roditelja

iz srednje klase odgajana su kod kue. Tek s nastankom industrijskog drutva masovna

proizvodnja djetinjstva postala je izvodljiva i pristupana masama. Veina ljudi u svijetu ne

eli ili nije kadra da prui svom porodu moderno djetunjstvi, djetinjstvo je teret za znatan broj

pripadnike one manjine koja ga ima. Rasti kroz djetinjstvo znai biti osuen na proces

svirepog sukobljavanja svijesti o vlastitoj linosti i uloge nametnute drutvom koje i samo

prolazi kroz kolsko doba. Kada ne bi bilo ustanova za uenje namjenjenih odreenim

goditima i obaveznih, djetinjstvo se vie ne bi proizvodilo. Ukidanje kola bi moglo okonati

dananju diskriminaciju prema dojenadi, odraslima i starima koja se vri radi djece u toku

itavog njihovog djeatva i mladosti.

2. NASTAVNICI I ACI- djeca su aci po definiciji. Autor smatra da znanje nije rezultat

nastave jer smo svi najvei dio znanja stekli izvan kole. Istraivanja pokazuju da veinu

stvaru koji nastavnici ele da djeca ue, ona naue od vrnjakih skupina, iz stripova,

sluajnim zapaanjima. Nastavnici najee ometaju ono uenje koje se odvija u koli.

Siromani gube samopotovanje jer svi naglaavaju kako je kolovanje bitno, izbavjljenje

jedino kroz kolu. Najvei dio nauenog se nikada nepripisuje kao zasluga nastavniku.

3.REDOVNO PRAENJE NASTAVE- Nastavnik staratelj- on je studija u pogledupridravanja pravila i izvrava zamrene propise. On uvjebava ake da savladaju neke

5/19/2018 Dole kole

4/13

osnovne ukalupljene postupke. Nastavnik moralist- zamjenjuje roditelje, boga ili dravu.

Govori to je ispravno a to ne. Nastavnik terapeut- smatra se ovlaenim da kopa po

osobnom ivotu aka kako bu mu pomogao da se razvije kao linost.

Liberalno drutvo se ne moe osnivati na modernoj koli. Svojim odnosom prema aku

nastavnik ponitava sve garancije slobode pojedinca. Kada uitelj u sebi spaja ove naveden

funkcije drutveni stil je izopaen samim procesom koji treba biti priprema za ivot. On koji

sjedinjujue te tri moi vie izvitoperuje dijete. Definiranje djece kao redovnih aka

omoguuje nastavniku da nad njihovim linostima ustpostavi jednu vrstu vlasti. Praenje

djece baca djecu u primitivniju i mrtvaki ozbiljnu sredinu. Sami obred kolovanja ini jedan

skriven nastavni program i ne mogu se aci zatiti od njega. Taj skriveni nastavni program

slui i bogatima i siromanima kao obred posveivanja u tajne jednog potroakog drutva

usmjerenog na rast.

3. Ritualizacija napretka

Diploma uvijek ostavlja neizbrisivu oznaku cijene na nastavnom programu potroaa.

Savreni student je postao mjerilo za druge; ako ele da budu civilizirani ljudi stremit e

ivotnom stilu savrenih studenata koleda. Sveuilite namee potroaka mjerila na radu i

kod kue. Potronja diplomiranog studenta: automobili, putovanja avionom, magnetofoni..

Omoguuje im to diploma, a ne novac. Sposobnost sveuilita za utvrivanje potroakih

ciljeva predstavlja novinu. Prije toga je sveuilite stitilo slobodu govora pojedinca, ali mu

nije znanje automatski pretvaralo u bogatstvo. Uitelji i uenici su se okupljali da bi itali

tiva drugih uitelja. Strukturalna svrha modernog sveuilita ima malo veze sa

tradicionalnim traganjem. Razmjena rezultata discipliniranih, kritikih ispitivanja prenosi se s

katedre na tampu. U oima studenata studije su investicija koja donosi najveu novanu

zaradu, a u oima nacija studenti su kljuni inilac razvoja. Sveuilite je nuno kao jamac

neprestane drutvene kritike. Zahvaljujui jedinstvenom stjecanju okolnosti neki lanovi

svueilita su u mogunosti da itavo drutvo podvrgnu kritici. kolski sistem danas vri

trostruku funkciju svojstvenu monim crkvama kroz itavu povijest. U isti mah je priuvite

drutvenog mita, poustanovljen izraz ptovrenosti tog mita i mjesto gdje se obavlja obred koji

reproducira i prikriva nesuglasnosti izmeu mita i stvarnosti. Dananji kolski sistem obiluje

prilikama za kritiku tog mita i pobunu protiv njegovih ustanovnih izopaenosti. Korjenitu

promjenu mogueje ostvariti jedino razbijanjem iluzija o sredinjem drutvenom obredu,

zauzimanjem odstojanja prema njemu i njgovom reformom. Reformu obrazovanja ne

moemo zapoeti ukoliko najprije ne shvatimo da obred kolovanja nije u stanju da doprineseni uenju pojedinca ni drutvenoj jednakosti. Potroako drutvo ne moemo prevazii

5/19/2018 Dole kole

5/13

ukoliko najprije ne shvatimo da obavezne javne kole neizbjeno reproduciraju jedno takvo

drutvo, bez obzira to se u njima predaje.

MIT O POUSTANOVLJENIM VRIJEDNOSTIMA

kola zapoinje mit o beskrajnoj potronji, a proizvodnja nuno stvara potranju. U koli nas

ue da je vrijedno znanje rezultat praenja nastave; da je vrijednost znanja vea ukoliko vie

ulaemo u njegovo stjecanje i da se ta vrijednost moe mjeriti i dokumentirati ocjenama i

svjedodbama. Ali znanje najveim dijelom nije rezultat pouvanja. To prenoenje

odgovornosti s linosti na ustanovu garancija je drutvene regresije, osobito kada je

prihvaeno kao obaveza.

MIT O MJERENJU VRIJEDNOSTI

Poustanovljene vrijednosti koje uvodi kola su kvantificirane vrijednosti. Uvodi mlade u

svijet u kojem je sve mogue mjeriti- i obrazovanje i samu linost (no to nije mjerljivo). kola

znanje svodi na predmete, postignuti rezultati ocjenju je prema jednoj meunarodnoj ljestvici.

Ljudi skrojeni u koli putaju da im neizmjerno iskustvo izmakne iz ruku. Za njih ono to se

ne da mjeriti je neto drugorazredno. Cijene samo ono to je nainjeno i to bi se moglo

nainiti. Ulivena im je ideja da je vrijednost mogue proizvoditi i mjeriti.

MIT O PAKOVANJU VRIJEDNOSTI

Nastavni program usporeuje sa robom ( kola prodaje nastavni program koji je sveanj

artikala proizveden istim procesom kao roba). Uenik je potroa. To je roba koja moe nai

dovoljno veliki broj kupaca da bi opravdala trokove proizvodnje. Uenici se pouavaju

prilagoavati svoje elje vrijednostima iznesenim na trite. kole primjenjuju Parkinsonov

zakon po koje se posao poveava usporedno sa poveanjem raspoloivih sredstava za njegovo

obavljanje. esto se uenici opiru ideji da netko treba odrediti drugome to i kako mora uiti.

MIT O NAPRETKU KOJI SAM SEBE OVJEKOVJEUJE

kolski programi ude za progresivnim ukljuivanjem poduke koja ovjeka nikada ne raduje

jer mu ne omoguava da neto sazna na vlastito zadovoljstvo. Svakipredmet stie sa

uputsvom za upotrebu. Razvoj shvaen kao beskrajna potronja nikad ne moe dovesti do

zrelosti. Opredljeljenj za neogranien kvantitativni porast ponitava mogunost ogranskog

razvoja

OBREDNA IGRA I NOVA SVJETSKA RELIGIJA

Mit o neprekidnoj potronji zauzima danas mjesto vjerovanja u vjeni ivot.kola je postala

podobna da postane svjetska crkva nae trone kulture (dekadenciju jedne velike kulture

obino prati nastanak nove svjetske crkve, time opravdava prethodnu tezu). Ustanova kojanjeguje svjetovnost i naunost a porie smrt. Njezina klasina, kritika glazura daje joj

5/19/2018 Dole kole

6/13

pluralistiki i antireligijski izgled. kola nikada nikome ne zatvara vrata a da prethodno ne

ponudi jo jednu priliku: za popravno obrazovanje, za obrazovanje odraslih i za neprekidno

obrazovanje. kola slui kao uspjean tvorac i podravatelj drutvenog mita zato to

predstavlja obrednu igru postepenih unapreenja. itavo drutvo posveuje se u tajne mita o

neprekidnoj potronji usluga u tolikoj mjeri da formalno sudjelovanje u ovom beskrajnom

obredu svugdje postaje obavezno i prinudno. ak i oni koji provedu nekoliko godina u koli

osjeaju krivicu zbog nedovoljne potronje kolovanja.

NASTUPAJUE CARSTVO- UNIVERZALNA OEKIVANJA

kola zdruuje oekivanja potroaa. kola je mit o zemaljskom raju beskrajne potronje koji

predstavlja jedinu nadu za bijedne i obespravljene. kolom izazvano oekivanje carstva je

univerzalno a ne lokalno. ovjek je postao inenjer vlastitog mesije i obeava da e nauka

izobilno nagraditi one koji se zarad njega podvrgavaju progresivnom ininjerstvu.

NOVA OTUENOST

kola nije samo nova svjetska religija, ona je i najnaprednije svjetsko trite radne snage.

kola prua neograniene prilike za ozakonjeno rasipanje dokle god njena razornost prolazi

nezapaena a cijena ublaujuih sredstava raste. kole otuuju mlade ljude izolirajui ih,

I misle da proizvode njihovo znanje koje je shvaeno kao artikl. Otuenost zahvalljujui koli

postaje priprema za ivot ime se obrazovanje liava stvarnosti a rad stvaralatva. kola

priprema ljude za otuujue poustanovljavanje ivota. Nova svjetska crkva je industrija

znanja.

REVOLUCIONARNI POTENCIJAL RAKOLOVANJA

Ustanovno manipuliranje ovjekovim svijetom ne samo u koli. Linost se mora osloboditi

kole. uenju nije potrebna nastava. Svatko je osobno odgovoran za svoje rakolovanje i

jedino ga sam moe ostvariti. Da bi se oslobodili progresivne potronje moraju se osloboditi

obavezne kole. kola je najbolji primjer za poduzee nove vrste. Ona se standardizira u

meunarodnih razmjerima priblino istim ritmom.kola je postala drutveni problem. Rizici

za drutvo su mnogo vei ako jedna znaajna manjina izgubi vjeru u kolovanje. Ili emo i

dalje vjerovati da je poustanovljeno uenje proizvod koji opravdava neograniene investicije

ili emo otkriti da zakonodavstvo, planiranje i investiranje treba korisiti za uklanjanje

prepreka u uenju, koje jedino moe biti osobna djelatnost. Pedagoko muenje pretvara ljude

u plastini materijal za doktrine koje izumijevaju tehnokrati. Razaranje nae ivotne sredine

ovakvom kolom. Dokle god ne postanemo svjesni obreda kojim kola uobliuje

progresivnog potroaa (glavno sredstvo privrede) mi neemo biti kadri da se oslobodimo inite privrede i uobliimo novu.

5/19/2018 Dole kole

7/13

SPEKTAR USTANOVA

Budunost vie zavisi od naeg izbora ustanova koje podravaju ivot akcije negoli

razraivanja novih ideologija i tehnologija. Potreban nam je niz mjerila za prepoznavanje

ustanova koje podravaju osobni razvoj.

1) Manipulativne ustanove- desna strana spektra. Tu se nalaze najutjecajnije moderne

ustanove. Drutvene agencije koje su specijalizirane za manipuliranje muterijama. Te

ustanove ulijevaju muterijama razornu samosvijest psihotika, prestarjele osobe ili

naputenog djeteta. Muterija postaje rtva oglaavanja, agresije, zatoenja

Ubjeuju potroaa da ne mogu ivjeti bez proizvoda koje im prua ustanova.

Osujeuju alternativne naine za postizanje rezultata i trae prinudno ponavljanje

upotrebe. Izobilje stvari. Usmjerena na tvorenje

2) Drueljubive ustanove-ustanove koje tu spadaju su skromnije i manje uoljive, lijeva

strana spektra. Omoguuju muterijama da ih spontano koriste. Postoje zato da se

koriste a ne da bi neto proizvele. Muterija je ovdje slobodni inilac. Sloboda

njihovog koritenja. Usmjerena na delanje (djelovanje?) Snaga akcije nadjaava

proizvodnju

LANE KOMUNALNE SLUBE

Komunalne slube postoje radi meusobnog openja ljudi; drumovi poput drugih ustanova

desnice postoje radi jednog proizvoda. Prenoenje moderne ustanove u nacije koje se

razvijaju presudna je provjera njene kvalitete.

Moderna tehnologija koja se prenosi u siromane zemlje sainjava tri velike kategorije:

artikle, tvornice za njihovu proizvodnju i uslune ustanove koje slue za pretvaranje ljudi u

moderne proizvoae i potroae. Diplomirani studenti proizvedeni u kolama stvaraju

potranju za drugim upadljivim komunalnim slubama (npr moderne bolnice i aerodromi).

kola je napodmuklija lana komunalna sluba. kole stvaraju potranju itavog niza

modernih ustanova koje se tiskaju na desnom kraju spektra.

KOLE KAO LANE KOMUNALNE SLUBE

Na prvi pogled poput putova ostvaruju utisak da su podjednako otvorene za sve. Otvorene su

samo za one koji redovno obnavljaju svoje akreditive. kole izopavaju prirodnu sklonost

razvoju i uenju u zahtjevu za podukom. Smjetene se u blizine krajnje toke ustanovnog

spektra gdje je mjesti pravim ludnicama. Dovodi mnoge do duhovnog samoubojstva jer

prisiljava ljude na odricanje od odgovornosti za vlastiti razvoj. Povlateni studenti jau na

grbai itavog drutva koje za njih plaa.Bitna drutvena promjena mora poi od promjenesvijesti o ustanovama. Danas su sve kole obvezne trajne i konkurentski nastrojene. Svi ti

5/19/2018 Dole kole

8/13

ustanovni procesi tee grupiranju na manipulativnom kraju spektra. Posljedica svjetskih

birokracija. Birokracijama na desnoj strani tehnologija daje sve veu mo.

Obnavljanje obrazovanja. Jesmo li spremni na ulaganje tehnolokog znanja u rast

drueljubivih ustanova?

IRACIONALNE DJELATNOSTI

Treba razmotriti samu ideju javnog propisivanja uenja a ne metode koje se koriste za njeno

nametanje. Pokret za osnivanje slobodnih kola prikazuje uitelja u ulozi razornog autoriteta.

Obavezno uenje ne moe biti liberalni poduhvat. Pokret za osnivanje slobodnih kola

primamljuje nekonvencionalne prosvjetne radnike ali zato da bi podupreo konvencionalnu

ideologiju kolovanja. kole su zatoenici drutvenog nadzora s jedne i slobodne suradnje, a

druge strane stavljajui oboje u slubu ''valjanog drutva'' shvaenog u smislu veoma

oragnizirane korporativne strukture koja glatko funkcionira. Djeca su postala prirodno

bogatstvo koje treba uobliiti u kolama i ubaciti u industrijsku mainu.Rasprostranjeno je

vjerovanje da je ponaanje steeno pod nadzorom pedagoga od naroite vrijednosti za uenika

i drutvo. Taksonomija obrazovnih ciljeva je suvisla za autore naunih ideala.Zasad korjenito

rakolovavanje drutva je jo uvijek program bez stranke. Obrazovanje se zsmilja kao

rezultat jednog ustanovnog procesa kojim upravlja prosvjetni radnik. Ono gomila naune

dokaze u prilog daljnjoj proizvodnji obrazovnih paketa i njihovom smrtonosnije tonom

isporuivanju pojedinanom potroau. Obrazovna revolucija zavisi od preokreta u dva

pravca: od nove orijentacije na istraivanje i novog poimanja obrazovnog stila kontrakulture

koja se raa. Tehnoloki rast se brka sa tehnolokom kontrolom. Sloboda se svodi na

odabiranje zapakovanih artikala. Nae dananje obrazovne ustanove slue ciljevima

nastavnika. Potrebne su nam one relacione strukture koje e svakom ovjeku dati mogunost

za samoodreivanje na osnovu vlastitog uenja i doprinosa tuem uenju.

MREE ZA UENJE

Alternativa zavisnom odnosu prema koli je stvaranje jednog novog stila obrazovnog

povezivanja ovjeka i njegove sredine. Za njegovanje tog stila nuno je istovremeno

mijenjanje stavova prema odrastanju, postojeih orua za uenje, te kvaliteta i strukture

svakodnevnog ivota. Autor eli pokazati na mogunost onog to je obrnuto u koli:

oslanjanja na samomotivirano uenje nasuprot upoljavanju nastavnika koji potkupljuju ili

primoravaju aka da nae vremena i volje za uenje; mogunost obezbeivanja ueniku svih

novih veza sa svijetom nasuprot daljem ulivanju aku svih obrazovnih programa preko

nastavnika. Razmotrit e ope odlike kojima se kolovanje razlikuje od uenja i ukratkoopisati etiri glavne kategorije obrazovnih ustanova.

5/19/2018 Dole kole

9/13

ZAMJERKA: KOME SU NAMIJENJENI MOSTOVI ZA NEDOIN?

Ako smo u stanju izmijeniti stil politikog rukovoenja, i kolski sistem e se izmijeniti.

Obrazovne ustanove koje e predloiti namijenjene su jo nepostojeem drutvu. kole vie

ne zavise od ideologije koju propovijeda neka drava ili trina organizacija. kolski sistem

svugdje posjeduje istu strukturu, i svugdje njegov skriveni nastavni program ima dejstvo.

Potroa je uvijek izloen oblikujuem uticaju ovog programa.Taj skriveni nastavni program

uvodi graanina u mit da je birokracija dobroudna te da e vea proizvodnja omoguiti bolji

ivot. Nain proizvodnje i metoda drutvene kontrole k je istovjetna svuda u svijetu. Politiki

program u koje se ne priznaje potreba za rakolovavanjem nije revolucionaran; on je

demagoki jer trai ponavljanje istog.

OPE ODLIKE NOVIH USTANOVA ZA FORMALNO OBRAZOVANJE

Mora imati tri cilja:

1. Svima koji ele uiti treba omoguiti pristup raspoloivim sredstvima u svako doba

ivota

2. Sve one to ele da nekome prenesu znanje ovlastiti da nau ljude koji ele da ga

steknu

3. Svima koji ele da pred javnosti iznesu kakvo sporno putanje pruiti povoljnu priliku

za iznoenje svog stava

Uenike ne bi trebalo prisiljavati da se podvrgnu obaveznom nastavnom programu, nema

diskriminacije putem diplome. Nove ustanove trebaju biti kanali koji bi ueniku bili dostupni

bez akreditivnog pisma-javni prostori na kojima bi se mogao sastajati s vrnjacima ili

starijima izvan njegova neposrednog vidokruga.

Potrebne su nam nove mree, lako dostupne publici i namjenjene irenju ravnopravnih

povoljnih prilika za uenje i pouavanje. Ta magnetofonska mrea bi se razlikovala od

dananje televizijske mree jer bi pruala priliku za slobodno izraavanje.Tehnologija moe

ii u prilog nezavisnosti i uenju ili pak birokraciji i nastavi.

ETIRI MREE

Pri planiranju novih obrazovnih ustanova treba se krenuti od pitanja s kakvim bi stvarima i

ljudima uenici mogli poeljeti da dou u dodir radi uenja. U dobrom obrazovnom sistemu

stvari trebaju biti dostupne im to uenik zatrai.

4 prilaza koja otvaraju pristup svakoj obrazovnoj mogunosti za odreivanje i postizanje

vlastitih ciljeva:

1.

Slube za upuivanje na obrazovne predmete- namijenjene olakavanju pristupastvarima. Stvari pruaju osnovne mogunosti za uenje. Danasje u sreditu panje

5/19/2018 Dole kole

10/13

razlika u pristupu stvarima bogate i siromane djece, nemaju jednake prilike za uenje.

Jednostavne obrazovne predmete industrija znanja je zapakovala u skupocjene omote.

kola uklanja stvari iz svakodnevne uporabe time to ih etiketira kao obrazovna orua.

Rakolovavanje: Opa fizika sredina treba postati pristupana. kolski sportovi su

unitili veselje sporta jer slue naglaavanju konkurentskog obiljeja kole. Obrazovne

igre- oblik pronicanja u formalne sisteme. Usporedno s nedodirljivou nastavnog

orua ide nepristupanost modernih starudija. Nepristupanost je postala odlika i

javnih mjesta u modernom gradu, veinom zabranjeno djeci zbog toga to je privatno.

Kada kole i nastavnici ne bi vie odreivali ciljeve uenja, triteza uenike postalo

bi mnogo raznovrsnije. Mogle bi se otvarati radionice, knjinice, labaratoriji i

prostorije za igru. Financiranje jedne pree ''predmeta za uenje''- zajednica bi mogla

odrediti max budet da svi dijelovi mree budu u razumno vrijeme ot voreni svim

posjetiocima. Ili bi mogla rijeiti da graanima izda ograniena ovlaenja u skladu s

njihovom starou da bi im se omoguio pristup materijalima koji su skupocjen i

rijetki, dok bi jednostavniji materijali bili dostupni svima. kole su se opravdavale kao

sredstvo za zatitu mladei. Novac koji se danas u kapitalistikim zemljama troi na

reklamu trebao bi biti upotrebljen u obrazovanju. Zahvaljujui birokraciji i

organizaciji, nauka se danas nalazi van dosega javnosti.

2.

Burze vjetina-omoguuju ljudima da navedu stvari u emu su spretni. Uitelji

vjetina i predmeti potrebi su za izuavanje neke vjetine ne spadaju u istu klasu

sredstava. Parnjaci polaze od zajednikih interesa, sastaju se da bi uvjebali neku

sposobnost. Uitelji vjetina- pravo prenoenja neke vjetine podrazumijeva susret

onog tko tu vjetinu poznaje i onog ko je ne poznaje a rad je izuiti je. Treba se lako

doi do ljudi koji posjeduju rijetke vjetine. Javnost je indoktrinirana vjerovanjem da

su vjetine vrijedne i pouzdane jedino ako je njihovo poznavanje ishod formalnog

kolovanja. Da bi dolo do dostupnosti djelotvorne razmjene vjetina, potrebni su

zakoni koji e uopiti akademsku slobodu. Prvi nain da se drutvena sredstva ponu

usmjeravati na nastavnika bez uvjerenja: poustanovljivanje razmjene vjetina

stvaranjem centra za njihovo besplatno izuavanje koji bi bili pristupani publici.

Drugi pristup: Dodjeljivanje obrazovnog novca izvjesnim skupunama stanovnitva

koji bi vaio kao sredstvo plaanja za pohaanje centara vjetina, gdje bi druge

muterije morale plaati usluge po komercijalnim cijenama. Mnogo radikalniji pristup

predstavljalo bi stvaranje jedne ''banke'' za razmjenu vjetina. Svaki graanin bi dobioosnovni kredit pomou kojih bi mogao ovladati bitnim vjetinama. Za slobodu jedne

5/19/2018 Dole kole

11/13

sveope razmjene vjetina moraju jamiti zakoni koji doputaju diskriminaciju samo

na osnovu testiranih vjetina, a ne na osnovu obrazovnog pedigrea.

3. Zdruivanje parnjaka-namijenjena mrea ljudima da opiu to bi htjeli uiti u nadi da

e nai partnera za svoje istraivanje. U koli su parnjake skupine ustrojene prema

nastavnikim ciljevima. kola prua djeci priliku da upozna nove prijatelje, ali ih

biraju iz skupine iji su lanovi.Dobre kole pokuavaju razotkriti zajednikeinterese

uenika koji sluaju isti program. Za razliku od zdruivanja parnjaka, prenoenje

vjetina ne koristi objema stranama. Za rad jedne mjenjanice vjetina potrebi su

valuta, krediti ili drugi opipljivi podsticaji ega kod parnjaka nema. Mree

udruivanja parnjaka funkcionirao bi tako to bi korisnik naveo svoje ime i adresu,

dajui opis djelatnosti koju trai parnjaka. Zatim bi mu u raunalo bili pronaeno ljudi.

Za olakavanje: dodatno oglaavanje u novinama i oglasima. Rakolovati znai ukinuti

mo jedne osobe da primora drugu na prisustvovanje kakvom skupu. Znai priznati

svakome bez obzira na godine i spol pravo na sazivanje skupa. Udruivanje parnjaka

treba biti poticaj obnovi lokalnog ivota u gradovima iz kojih ovaj danas nestaje.

Udruivanje parnjaka u gradu moglo bi biti prvi korak u pravcu okonanja zavisnosti

graanstva od birokratskih gradskih slubi. Ono bi predstavljalo neophodan korak u

pravcu iznalaenja novih sredstava za zadobijanje povjerenja javnosti.

4.

Slube za upuivanje na letee prosvjetne radnike- ljudi ija imena mogu biti uvrtena

u nekakav imenik. Oni bi se mogli odabrati na osnovu anketiranja ili konzultacija

njihovih ranijih muterija. Rakolovanje treba poveati traganje za ljudima praktine

mudrosti spremnim da potpomognu novajliju u njegovoj obrazovnoj pustolovini.

3 vrste posebne obrazovne strunosti: prva se tie stvaranja i rada onih obrazovnih

mjenjanica ili mrea koje su ovdje naznaene, druga na upuivanje uenika i roditelja

na koritenje tih mrea, a trea na preuzimanje uloge primus inter pares prilikom

tegobnih intelektualnih putovanja u cilju istraivanja.

Ova nezavisna obrazovna profesija bi iskljuivala mnoge kojima kole daju

kvalifikaciju. Rukovanje mreama za uenje iziskivalo bi neka umijea i stavove koji

se danas oekuju od osoblja kakvog muzeja, biblioteke, agencije za zapoljavanje

rukovodeeg kadra ili od efa sale u hotelu. Kada bi se uvele opisane mree svaki

uenik bi slobodno iao svojim obrazovnim putem. Pedagog bi pomogao ueniku da

nae put koji bi ga najbre mogao dovesti do cilja. Pedagoki savjetnik bi samtrao

sebe profesionalnim prosvjetnim radnikom. Uenik ui od njega jednu kritikuvjetinu koja je rijetka u koli i koja se ne moe kupiti novcem. Odnos majstor uenik

5/19/2018 Dole kole

12/13

ne ograniava se na intelektualnu razinu. Odlikuje se svijeu obje strane da je njihova

veza neprocjenjive vrijednosti i da na vrlo razliite naine predstavlja posljedicu za

obojicu. Moramo izgraditi drutvo u kojem e sami osobni inovi ponovno stei

vrijednost veu od one koju imaju proizvodnja stvari i manipulacija ljudima. kola

nije jedina ustanova koja izopaava profesije, to vidimo i u bolnici, sudovima,

crkvama kolski uitelji su jako slabo plaeni i sputani strogim nadzorom kojem ih

podvrgava kolski sistem. Kada kole ne bi bile obavezne, nastavnici bi predavali

samo onim uenicima koje privlai njihov stil. Ciljevi obrazovne revolucije:

Omoguiti pristup stvarima ukidanjem kontrole nad njihovim obrazovnim

vrijednostima, koju da nas vre pojedinci i ustanove

Omoguiti prenoenje vjetina zajamivanjem slobode njihovog pouavanja na

zahtjev

Omoguiti izraavanje kritikih i stvaralakih potencijala vraanjem prava

pojedincu da saziva i dri sastanke

Omoguiti pojedincu da se oslobodi obaveze na podeavanje svojih oekivanja

prema uslugama koje nudi neka ustanovljena profesija.

PONOVNO ROENJE EPIMETEJEVSKOG OVJEKA

Nada-nepokolebljivo vjerovanje u dobrotu priroda, oekivanje- oznaka za uzdavanje u

rezultate koje ovjek planira i kontrolira.

Epimetej- gledanje unazad, glup

ovjek je preuzeo odgovornost za donoenje zakona po kojima je elio ivjeti. Suvremeni

ovjek pokuava stvoriti svijet prema svojoj slici. Poto nita poeljno nije neplanirano,

gradsko dijete zakljuuje da emo biti u stanju da za svaku nau potrebu smislimo ustanovu

koja e je zadovoljiti. Ono gotovo da uzima da je vrijednost proizvod procesa. ovjek koji

zna da se proizvodi sve ono to se trai, ubrzo e oekivati da se trai sve ono to se

proizvodi. Svijet iji zahtjevi samo rastu nije samo zao, o njemu moemo govoriti kao o

paklu. kola je postala planirani proces koji ovjeka oprema oruima za ivot u jednom

planiranom svijetu, postala je glavno ovjekovo orue za hvatanje u vlastitu klopku. Razlog

stanja dananjeg svijeta je ljudsko planiranje. kola je postala oglasna agencija koja nas

nagoni na vjerovanje da nam je drutvo potrebno onakvo kakvo je. Etos nezasitnosti nalazi se

u korjenu fizike pljake, druptvene polarizacije i psiholoke pasivnosti. Vrijednost ovjeka

se mejeri njegovom sposobnou za potronju i smanjivanje vrijednosti te ustanovne

proizvodnje pa otud stvaranje jo vee potranje. ovjek je postao idol svojih rukotvorina.

5/19/2018 Dole kole

13/13

Zagaivanje zemlje je posljedica krivotvorenja ovjekove predstave o samom sebi.

Uspostavljanje nove ravnotee zavisi od razustanovljenja vrijednosti. Epimetej se oenio za

Pandoru, a sin od Prometeja se spasio od potopa zahvaljujui pandorinom sinu.