DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UČENIČKIH ZADRUGA
Transcript of DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UČENIČKIH ZADRUGA
DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UENIKIH ZADRUGA
DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UENIKIH ZADRUGA
Poticanje razvoja uenikih zadruga
Uvoenje kljunih kompetencija kao sredinjeg koncepta u podruju obrazovanja je najvaniji pomak u europskoj obrazovnoj politici tijekom ovog desetljea. Kompetencije su nazvane kljunima jer se smatraju nunim za sve pojedince u drutvu zasnovanom na znanju i dinaminom tritu rada i osnovnim su preduvjetom za cjeloivotno obrazovanje. Navedene se kompetencije smatraju osnovnim preduvjetom za ispunjavanje osobnih ambicija svakog pojedinca, aktivno sudjelovanje u razliitim drutvenim procesima te mogunosti zapoljavanja. Veina kompetencija su definirane kao generike ili transverzalne te kao takve nisu vezane uz odreen predmet, ve se u svojoj osnovi odnose na ire, meupredmetne ciljeve.TEMELJNE KOMPETENCIJE UENIKA
( komunikacija na materinskom jeziku
( komunikacija na stranim jezicima
( matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, tehnici i tehnologiji
( digitalna kompetencija
( uiti kako uiti
( socijalna i graanska kompetencija
( poduzetnika kompetencija
( kulturna svijest i izraavanjeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta izradilo je Strategiju uenja za poduzetnitvo (2010 014), s ciljem senzibiliziranja javnosti o poduzetnitvu, razvijanja pozitivnog stava prema cjeloivotnom uenju za poduzetnitvo, stjecanja i razvijanja poduzetnike kompetencije u sustavima formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Poduzetnika kompetencija obuhvaa miljenje / razmiljanje
osmiljavanje ideje aha doivljaj!
razmatranje kako ideju provesti u djelo
inicijativnost
poduzetnost
donoenje odluke
radoznalost
entuzijazam
samostalnost
smoostvarenje
smisao za rizik
samopouzdanje
ustrajnost
povjerenje
timski rad
solidarnost
dijeliti ideje i znanje
suradnja
istraivanje, posveenost cilju.Kreativnost se mora uzeti u obzir u svim razmiljanjima o poduzetnikoj kompetenciji. Kreativnost, openito, moemo opisati kao stvaranje novih ideja koje imaju odreenu vrijednost. Razvijanje kreativnosti, osim to trai ulaganje svjesnog truda, ukljuuje i razmiljanje izvan okvira, stvaranje novih i nepoznatih misli, povezivanja ideja i informacija, na nov i neuobiajen nain. Kreativnost je klju za razvoj osobnih, ali i profesionalnih i drutvenih vrijednosti te cjelokupne dobrobiti svakoga pojedinca u drutvu.Svijet u kojem danas ivimo je proizvod kreativnih ideja iz prolosti, a svijet u kojem emo sutra ivjeti ovisi o dananjim kreativnim doprinosima.Kako do kreativnog bisera u perfekcionistikom drutvu? Perfekcionizam koji vlada u drutvu spreava ovjeka da se stvarno osloni na ljude i da zajedno s njima trai nove putove.Danas se namee pojam uspjenosti. to znai biti uspjean i kako biti uspjean? No postavlja se pitanje je li natjecanje i uspjenost samo sebi svrhom ili je u slubi razvijanja kompletnog ovjeka koji samo takav moe biti kreativan i uspjean?
Drutvo koje se temelji na natjecanju i na kulturi uspjeha ima malen broj ljudi koji pobjeuju, mnogo onih koji gube i mnogo rtava. Ovdje je klica eventualnih socijalnih neslaganja, razmirica te sukoba, kao druga strana medalje uspjenosti i natjecanja kao sredstva neprekidnog napretka.Drugi teoretiari tvrde da tek kroz pogreke, razoaranja, neuspjehe moemo otkriti nae pravo ja.
U sadanjem stupnju drutvenog razvitka nastoji se prikazati da je uobiajeno da onaj tko pogrijei mora odstupiti. Time se odgajaju ljudi koji se vie ni nata ne usude jer se boje svake svoje pogreke. Time se gubi kreativnost. Ako ovjek eli zaista neto postii, mora riskirati i mora moi pogrijeiti, odnosno mora imati prigodu za drugu priliku.
Naravno, razoaranje najprije jako zaboli. No biseri nastaju u ranjenim koljkama. Ozljeda biva pretvorena u dragocjenost. I u naim ranama, neuspjesima, pogrekama rastu biseri.Tvrtka koje posluju po naelima socijalne osjetljivosti i pravednosti, maksimalno poveavaju potencijal zaposlenika kroz obrazovanje i postavljanje novih izazova. Zaposlenicima se pomae da identificiraju svoje talente. Razliitim komunikacijskim alatima pokuava se unutar visoko moralnog i etinog okruenja svakom pojedincu omoguiti i ohrabriti ga da ostvari svoje potencijale u svrhu ispunjenja svoje osobnosti i ostvarenja profita za tvrtku. Upravo su takva kreativna nadahnua potrebna ovom vremenu!Europski parlament je godinu 2009. proglasio Godinom kreativnosti i inovativnosti.U Hrvatskoj se u travnju odrava Dan kreativnosti i inovativnosti. Godine 2010. je stvorena i internetska mrea namijenjena razmjeni ideja, inovacijskih rjeenja, radova, miljenja i stavova itd...Neki smatraju da obrazovanje teti kreativnosti jer da osobu ui ve postojeim idejama. Time se potie automatizacija, neprestano se izvode postojea rjeenja, a ne traga se za novim idejama.
No danas se smatra da kreativni potencijal posjeduje svaki pojedinac. Kreativni pojedinac je stavljen u sredite kreativnog procesa, on je nositelj kreativnih ideja koje su, kao i on sam, originalne i jedinstvene te ne podlijeu autoritetu.
Bez sumnje, danas kad je u gospodarstvu prva asocijacija kriza, takav je, kreativan, pristup potreban vie nego ikad. Tako se ele ohrabriti drukiji obrasci razmiljanja i potaknuti primjena kreativnosti u svakodnevnom korporativnom, drutvenom i privatnom djelovanju.
Jedno od podruja gdje uenika kreativnost najvie moe doi do izraaja su uenike zadruge. Uenike zadruge potiu promoviranje prijateljstva meu djecom, promoviraju radionice i igraonice koje pomau dragovoljnom i slobodnom izboru miroljubive uzajamne komunikacije (umjesto jednosmjernog tumaenja), postupno razvijanje sklonosti prema usvajanju znanja namjesto jednosmjernog nametnutog prijenosa brojnih, esto neselekcioniranih, informacija, promiu primjere brojnih humanista, znanstvenica i znanstvenika, pridonose razvijanju sposobnosti kritikog miljenja i razvijaju spoznaju o varljivosti brzih i kratkih staza do uspjeha.
Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, daje se mogunost kolama da mogu osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole i posebnim propisima (lanak 39. Zakona o odgoju i obrazovanju). kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta
izvannastavne aktivnosti
izvankolske aktivnosti
druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte
Bez obzira na okolnosti, mladi su pozvani otkrivati kreativna nadahnua. Stoga se odvaimo i krenimo!KOLSKI KURIKULUMZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama u lanaku 26. kae:Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i kolskog kurikuluma
Definicija pojma kurikulumKurikulum (lat. curriculum) je raznovrsno koriten termin, za kojeg mnogi jezici nemaju odgovarajui ekvivalentni izraz pa se udomaio u izvornom obliku.
to je kolski kurukulum?
Temeljni operativni dokument kojim se predvia nain na koji konkretna kola namjerava ostvariti nacionalne standarde i odgovoriti na zahtjeve nacionalnog kurikuluma.
KONKRETNIJE
Kurikulumom se predvia i odreuje: to emo raditi, kako emo raditi i kako emo mjeriti uinke svoga rada da bismo radili jo bolje.Definiramo viziju nae kolePRIMJER VIZIJE: elimo kolu u kojoj su svi zadovoljni, motivirani i maksimalno uspjeni.
Uenici e u naoj koli stei sve potrebne kompetencije za ivot i iz nje e izai kao kvalitetne osobe.
Zato promjene? drutvo znanja
razvoj i stjecanje temeljnih kompetencija
produljenje obveznog obrazovanja na srednje obrazovanje
stjecanje strunih kompetencija
konkurentnost na tritu rada
potreba osposobljavanja za cjeloivotno uenje
Ciljevi Nacionalnoga kurikuluma osigurati uspjean nain pouavanja SVIH uenika, svima osigurati stjecanje temeljnih ivotnih kompetencija; sve uenike osposobiti za cjeloivotno uenje
razvijati u uenicima svijest o nacionalnome identitetu i ouvanju materijalne i kulturne batine Republike Hrvatske
odgajati i obrazovati uenike za ivot u multikulturalnom svijetu
osposobiti uenike za odgovorno sudjelovanje u demokratskom drutvu
Nacionalni kurikulum temelji se na pedagogiji USPJENOSTI
Svaki se uenik u neemu mora osjeati uspjeno i svaki mora stei iskustvo uspjenosti.
Uiteljev je zadatak da potie uenika u onome u emu ima najvie anse za uspjeh, a da ne inzistira na onome u emu uenik nema te anse.
Ovdje vidimo ulogu i vanost uenikih zadrugaKurikulumski pristup zamjenjuje prenoenje znanja razvojem kompetencija.
KOMPETENCIJE postignut nivo primjene konkretnih znanja i vjetinaZbog ivota i rada u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije teite se pouavanja s prijenosa znanja pomie na razvijanje kompetencija, tj. novoga tipa znanja, vjetina, vrijednosti i stavova pojedinca.
Naglasak je na razvoju inovativnosti, kreativnosti,rjeavanja problema, razvoju kritikoga miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija.
Desetogodinje primarno obrazovanje Budui da za realizaciju temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje ope obrazovanje, Nacionalnim se okvirnim kurikulumom uz osmogodinje ope obrazovanje propisuje i ope obrazovanje u prve dvije godine srednjih kola.
Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ini jednu cjelinu.
Umjesto jedne godine jedan ciklus Dosadanji su nastavni planovi i programi odreivali sadraj i kvalitetu znanja koje uenik mora svladati u jednoj kolskoj godini.
-Nacionalni kurikulum polazi od drukijeg pitanja: to uenik odreene dobi treba znati i moe znati, koje vjetine, sposobnosti i stavove treba i moe razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski odreen razdobljem od jedne kolske godine.Odgojno-obrazovni ciklusi
prvi
I., II., III. i IV. razred drugi
V. i VI. razred trei
VII. i VIII. razred etvrti I. i II. razred srednje koleOdreivanje i mjerenje uenikih postignua
U Nacionalnome kurikulumu ne definiraju se uenika postignua za pojedine razrede, nego se popisuju postignua koja uenik mora imati na kraju odgojno-obrazovnoga ciklusa (nakon 4., 6., 8. razreda osnovne kole i 2. razreda srednje kole)Tri sustava vrednovanja postignua-Usmjerenost na uenika postignua omoguuje uinkovitije vrednovanje i kontrolu stvarne ostvarenosti postavljenih ciljeva na: nacionalnoj razini -(vanjsko vrednovanje) kolskoj razini
samovrednovanjeEU je odredila 8 temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje je obrazovna politika RH prihvatila: komunikacija na materinskom jeziku
komunikacija na stranim jezicima
matematika kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
digitalna kompetencija
uiti kako uiti
socijalna i graanska kompetencija
inicijativnost i poduzetnost
kulturna svijest i izraavanje
7 odgojno-obrazovnih podruja
Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:
jezino-komunikacijsko podruje
drutveno-humanistiko podruje
matematiko podruje
prirodoslovno podruje
tehniko i informatiko podruje
tjelesno i zdravstveno podruje
umjetniko podruje 6 meupredmetnih tema Kurikulum odreuje 6 meupredmetnih tema kojima se razvijaju razliite ope kompetencije uenika za iji razvoj nije odgovoran odreeni predmet, nego sva odgojno-obrazovna podruja, odnosno svi predmeti:
Poduzetnitvo
Uiti kako uiti
Osobni i socijalni razvoj
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Graanski odgoj i obrazovanje
Kurikulum se moe odrediti kao temeljni plan i program koji definira :
cilj/eve (to se eli postii)
sadraje (koji su znaajni za postizavanje cilj/eva)
metode (sredstva i putovi za postizavanje cilj/eva)
situacije i strategije (okupljanje sadraja i metoda, planiranje situacija)
resurse (ljudski i materijalni koje posjedujemo i koje treba pribaviti)vrednovanje (dijagnoza postignua, objektivna mjerenja).
kolski kurikulumUvod
Cilj provoenja kolskog kurikuluma
Dugoroni cilj, kratkoroni ciljevi
Razvojni plan kole
Aktivnosti, programi, projekti
kolski projekti (za uenike/za uitelje)
Izborni programi
Izvannastavne aktivnosti,
Izvankolske aktivnosti
Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti
Rad s uenicima s posebnim potrebama (daroviti, uenici s potekoama)
Samovrednovanje rada kole
kolski kurikulum potie:
otvaranje prostora za aktivno uee svih zainteresiranih u proces obrazovanja
samostalnost kole
ukljuivanje vannastavnih aktivnosti u obrazovna podruja
profesionalnu samostalnost i odgovornost nastavnika
kvalitetnu koluObavezni oblici predstavljanja postignua i rezultata stvaralatva uenikih zadruga na smotri1. Izloba
2.Izvjee o radu uenike zadruge i Kurikulum uenike zadruge
Pored izlobe uenika zadruga obvezno priprema tekstualna izvjea: Izvjee o radu uenike zadruge i Kurikulum uenike zadruge. Obrazac za izvjee o radu uenike zadruge tijekom kolske godine obznanjuje se na internetskoj stranici Agencije za odgoj i obrazovanje www.azoo.hr i Hrvatske udruge uenikog zadrugarstva www.huuz.hr
3. Usmeni prikaz
4. Praktian rad
Izrada nacrta kurikuluma
O pripremnoj fazi ovisi konaan izgled i kvaliteta dokumenta
Struni kolegij(3-5 lanova) obavlja poslove vezane za okvir kolskog kurikuluma zadruge
Pripremna faza traje od 25. kolovoza do 10. rujna
Poslovi strunog kolegija
Analizirati rad UZ-a u protekloj kolskoj godini na osnovu Izvjetaja o radu koji je usvojen na godinjoj Skuptini UZ
Razmotriti prijedloge programa slobodnih aktivnosti za tekuu godinu koju su izradili voditelji slobodnih aktivnosti UZ
Razmotriti povoljne i nepovoljne okolnosti za dugoroan razvoj uenike zadruge. Uvid u iskustva drugih kola
Procijeniti spremnost ekipe za timski rad i inoviranje. Osvrt na izradu projekata.
Razvijanje partnerskih odnosa sa vanjskim suradnicima.
Izraditi nacrt kurikuluma za novu kolsku godinu.
Razmotriti kurikulum strune izobrazbe i usavravanje svih ukljuenih u rad UZ.
Dati prijedlog menadmenta UZ za tekuu godinu i due razdoblje.
Menadment predstavlja posebnu grupu ljudi,iji je zadatak da svoj napor usmjeri prema zajednikim ciljevima, aktivnou drugih ljudi.
Rasprava o nacrtu, prikupljanje prijedloga i miljenja
Raspravu o nacrtu voditi na nekoliko razina.
Cjelokupan program namijenjen je uenicima oni ga moraju barem poeljeti.
Neke kole organiziraju sastanke radnih timova.
Prihvaene prijedloge i miljenja ugraditi u kurikulum i pripremiti zavrnu, ali ne i konanu verziju.
Oivotvorenje kurikuluma je dogaanje, rast i razvoj.
Usvajanje kurikuluma
Proceduralne je prirode
Gotov prijedlog kurikuluma UZ trebaju dobiti lanovi kolskog odbora
Godinji program UZ sastavni je dio godinjeg programa kole i usvaja se uobiajenim postupkom kao i ostali programi
Praenje i evaluacija kurikuluma
Ne postoji propisan nain
Neke kole su razradile formalnu stranu vrednovanja unutar same zadruge: ocjenjivanje, pohvale, nagrade, priznanja i sl.
Vrednovanje, ocjenjivanje i rangiranje na smotrama
Poeljno je praenje uspjeha mladih zadrugara u nastavi.
Samovrednovanje, samodokazivanje, postignua i rezultati koje ostvaruju mladi zadrugari esto se odraavaju na uspjeh uenika(pozitivni transfer)
Cilj stvaranja ivotnog okruja uenike zadruge Budui da je dokazano da su radni uinci vei kad su ljudi zadovoljni i kad osjeaju da ono to rade ima smisla, cilj stvaranja ivotnog okruja u mojoj koli je:
Omoguavanje maksimalnog razvoja i uenikih i uiteljskih potencijala poticanjem motiviranosti, samopouzdanja, stvaranja pozitivne slike o sebi, svijesti o svojim interesima i mogunostima te razvijanjem komunikacijskih vjetina, vjetina dobrih izbora i rjeavanja problema.
Da bismo ostvarili taj cilj, uvodimo standard uenike zadruge Nema meusobnih natjecanja, natjeemo se prvenstveno sami sa sobom: pratimo svoj napredak usporeujui vlastite rezultate, analiziramo svoje pogreke da bismo mogli promijeniti ponaanje koje ne dovodi do eljenih rezultata.
Cilj partnerstva u uenikoj zadruzi Budui da su problemi dananjega ovjeka takvi da za njihovo rjeavanje nisu dovoljne individualne snage, nego sinergija suradnika, cilj razvijanja kolskoga partnerstva u uenikoj zadruzi je:
Promijeniti tradicionalnu ulogu uitelja te ostvariti djelotvornu meusobnu suradnju u koli, suradnju s roditeljima i sa zajednicom koja e uenicima pomoi da ue na nove naine.
Cilj upravljanja i pedagokog menadmentaBudui da nema uspjenoga upravljanja i menadmenta bez: planiranja, dobro postavljenih pravila i rasporeenih zadataka transparentnog praenja i kontrole rezultata te sustava motivacija i sankcija,cilj upravljanja i pedagokoga menadmenta u mojoj koli je:
Stvoriti organizaciju koja ui i omoguiti kvalitetnu provedbu kurikuluma.
Najvei prostor za napredovanje vidimo tamo gdje smo ve dobri. Omoguit emo svakome da bude okvirno upoznat sa svime to mu treba za rad, ali trait emo od njega da bude najbolji samo u onome u emu moe biti najbolji.
to nam valja uiniti kako bismo ostvarili ono to elimo?
Kad god pomislite na neto dobro i lijepo reagirajte odmah!
CILJ
Okupiti na dragovoljnoj osnovi to vei broj uenika i primjerenim metodikim postupcima pod vodstvom uitelja i vanjskih suradnika omoguiti im razvoj vjetina i sposobnosti te stjecanje, produbljivanje i primjenu znanja iz podruja vanih za cjelokupan proizvodni proces od njegovog planiranja do trinog i drugog vrednovanja rezultata rada.U radu zadruge posebno se razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, stjeu znanje i svijest o nainima i potrebi ouvanja prirode kao i njegovanje kulturne batine. Upoznati nove tehnike kreativnog izraavanja te stvaranje preduvjeta za prijenos i praktinu primjenu znanja u ivotu i lokalnoj sredini.
NAMJENA Probuditi i razvijati svijest o nunosti i vrijednosti rada za ovjekov ivot. Razvijati i njegovati radne navike te odgovornost, inovativnost, samostalnost, poduzetnost i potrebu za suradnjom; omoguiti stjecanje, produbljivanje, proirivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnosti bitnih za gospodarstvo i organizaciju rada. Pridonositi prijenosu znanja iz nastave u praktine djelatnosti zadruge i obratno, znanje iz rada u zadruzi u nastavu. Razvijati ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je ovjek stvorio radom te svijest o nunosti ouvanja ravnotee u prirodi, zatite okolia i njegovanja batine;omoguiti najvei razvitak sposobnosti i ostvarenje osobnih interesa, a time i samopotvrivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti.
NOSITELJI Voditeljice sekcija i mladi zadrugari, lanovi Zadrunog odbora, lanovi Vijea uitelja koji se ukljuuju u rad uenike zadruge, vanjski suradnici.
NAIN REALIZACIJE Radom u radionicama, grupnim radom, ali i individualnim pristupom osigurati realizaciju plana, sudjelovati na izlobama, sajmovima, smotrama, organizirati strune skupove s kreativnim radionicama.
VREMENIK Tijekom godine, ovisno o programu sekcija vidljivo iz planova sekcija TROKOVNIK Detaljno za sve potrebe odreene uenike zadruge
NAIN VREDNOVANJA Skupno vrednovanje anketiranjem, ispitivanje interesa uenika na poetku k.god, ispunjavanjem evaluacijskih listia na kraju kreativnih radionica, analizom rezultata istraivanja, primjena rezultata u poboljanju rada i kod izrade novih planova. Nastupi na izlobama, sajmovima i smotrama te kontinuirano praenje razvoja radnih navika, stjecanje znanja i svijesti o potrebi i nainima ouvanja prirode. Kroz sve aktivnosti prati se poduzetnitvo i inovativnost svakog uenika, posebno njihovim neposrednim sudjelovanjem u organizaciji prodajne izlobe. Velika se pozornost poklanja i solidarnosti i svijesti o potrebi za suradnjom meu uenicima. Prigodom vrednovanja prosuuje se postignue, zalaganje i ponaanje, a uenicima mogu dodijeliti pohvale i nagrade.
KURIKULUM UZ LAVANDA
CILJ
Zadovoljavanjeindividualnihpotrebauenika,
profesionalnoinformiranje, razvojsposobnosti, znanja
i vjetinakrozsamostalni, suradnikii praktinirad.
Razvijanjevizualnogi kritikogmiljenjate
pozitivnogodnosapremaestetskimvrijednostima.
Razvijanjepoduzetnikogi stvaralakogmiljenjate
prepoznavanjei primjenatehnikihsadrajau
ivotnomokruenju.
Razumijevanjeprirodnihprocesai njihovevanostiza
ivotterazvijanjeekolokesvijestikod uenika.
NAMJENA
Proizvodnjamaslinovogi lavandinogulja, mirisnih
vreicas lavandom, sapuna, buhaa. Odravanje
cvjetnihbazena, kompostita, kuicazapticete
prikupljanjesekundarnihsirovina. Izradaambalae,
mirisnihsvijea, ivanjeplatnenihvreica
NOSITELJI
AKTIVNOSTI
NAIN
REALIZACIJE
VREMENIK
VoditeljiUZ Lavanda, voditeljiradionicai
sekcija, uenici, svizaposlenicikole, roditelji
i vanjskisuradnici.
Teorijska i praktina nastava kroz suradniki
i individualni rad.
Program ese ostvaritikrozvie godina.
TROKOVNIK
NAIN
VREDNOVANJA
PLANIRANI
BROJ SATI
PLANIRANI
BROJ
UENIKA
Materijalii sredstvazaradprogramskih
skupinaPoljoprivrednaproizvodnjai Izrada
ukrasnihi uporabnihprdmetau UZ
Lavanda(alat, pribor, ambalaa), odlasci
na izlobe, smotrei natjecanja.
Sudjelovanjena smotrama, izlobama,
natjecanjimauenikogstvaralatva,
prodajanaihproizvoda.
6 sati tjedno (4 sata poljoprivredna
proizvodnja;
2 sata izrada ukrasnih i uporabnih premeta)
210 sati godinje
170 -200
Dokumentacija uenike zadrugeZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama u lanaku 39. kae da(1) kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole i posebnim propisima2) kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika
(3) Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se upotrijebiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje odgojno-obrazovnog rada.
Kako osnovati ueniku zadrugu?
1. Ravnatelj/ica stavlja na dnevni red Uiteljskom vijeu raspravu o osnivanju uenike zadruge2. Uiteljsko vijee daje prijedlog privremenog trolanog zadrunog odbora i prijedlog za osnivanje uenike zadruge kolskom odboru.
3. kolski odbor razmatra prijedlog i donosi ODLUKU o osnivanju uenike zadruge s kojom upoznaje: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatsku udrugu uenikog zadrugarstva i Ured Dravne uprave u upaniji i Gradskoj upravi za prosvjetu.
4. Privremeni zadruni odbor radi do proglaenja osnutka uenike zadruge. Vri upis lanova, priprema prijedlog programa rada uenike zadruge, priprema osnivaku skuptinu uenike zadruge i obavlja ostale poslove.5. Ravnatelj/ica kole saziva Osnivaku skuptinu uenike zadruge.
Osnivaka skuptina donosi PRAVILA i STATUT UENIKE ZADRUGE.Ogledni primjerci akata za osnivanje uenike zadruge mogu se pronai na internet stranici HUUZ-a:www.huuz.hrORGANIZACIJA I USTROJ UENIKE ZADRUGE
RAVNATELJ:
imenuje VODITELJE uenike zadruge
VODITELJI (i uenici): osmisle sekcije
ukljue uenike u rad uenike zadrugeUENICI biraju TIJELA ZADRUGE:
-IZVRNI ODBOR
-NADZORNI ODBORIzvrni odbor:
7 9 lanova (uenici, domar, spremaica, roditelji...)
izbor: predsjednika, podpredsjednika i tajnika zadruge
radi i odluuje na sjednicama i to veinom glasovaPredsjednik uenike zadruge:
-prema potrebi, a u dogovoru s voditeljima uenike zadruge saziva sjednice predsjedava sjednicamaTajnik uenike zadruge: priprema sjednice (dnevni red, materijali...)
vodi zapisnike na sjednicama
prikuplja lanarinuIzvrni odbor odluuje o: lanarini (? sudjelovanju na smotrama, sajmovima, izlobama
uenicima koji e nas predstavljati
proizvodima koje emo predstaviti
cijenama proizvoda
novim proizvodima koje planiramo izraivati
kupovini materijala
nagradama za uenike...Nadzorni odbor: tijelo samonadzora, a skrbi o zatiti pravilnosti poslovanja zadruge
predsjednik i 2 lana ( ne mogu biti istodobno i lanovi Izvrnog odbora)
sastanci: 1 2 puta godinje
pregled dokumentacije i financijskog izvjeaNa poetku svake kolske godine: izbor novih lanova Izvrnog i Nadzornog odbora (umjesto osmaa koji su otili te prema Statutu HUUZ -a vie nisu lanovi Zadruge i ne mogu obnaati tu dunost)
ukljuivanje uenika u sekcije
odrediti vrijeme odravanja izrada plana i programa rada zadruge
izrada kurikulumaDokumenti na Smotrama uenikih zadruga: plan i program rada uenike zadruge
kurikulum
zapisnici sa sastanaka Izvrnog odbora
kopije potvrda o strunim usavravanjima voditelja uenike zadruge i uenika
izvjee o radu uenike zadruge
ljetopis
prikaz praktinog rada
matina knjiga ( popis lanova uenike zadruge i nije dio obavezne dokumentacije)
Statut uenike zadrugePLAN I PROGRAM RADA ZADRUGEnpr. 5 6 sekcija sve sekcije NISU stalno aktivne nego prema potrebi
-vrtni alat,
rukavice,
termometar,
sjemenke salate
-vrtni alat,
rukavice
-mlinci,
ambalaa, etikete
-humus, alat
2
3
1
2
-odravanje
kolskog
kompostita
-ienje
kolskog vrta
nakon ljetnih
praznika
-usitnjavanje
buhaa i
pakovanje u
ambalau
-odravanje
lonanica u
koli
EKOLOKA
-kompostite
MLADI VRTLARI
-Buha
-CVJEARSKA
RUJAN
SREDSTVA
SREDSTVA
BROJ
BROJ
SATI
SATI
ZADATCI
ZADATCI
SEKCIJE
SEKCIJE
MJESEC
MJESEC
-vrtni alat, rukavice,
termometar, sjemenke
salate
-vreice, koare
-maslinovo ulje,
svinjska mast, natrijev
hidroksid, mirisi
1
3
1
3
-odravanje
kolskog
kompostita
-berba
maslina,
proizvodnja
maslinovog
ulja
-poizvodnja
mirisnih
sapuna
-priprema za
dravnu
smotru UZ
EKOLOKA
-kompostite
MASLINARSKA
IZRADA
SAPUNA
SVE SEKCIJE
LISTOPAD
SREDSTVA
SREDSTVA
BROJ
BROJ
SATI
SATI
ZADATCI
ZADATCI
SEKCIJA
SEKCIJA
MJESEC
MJESEC
-vrtni alat, rukavice
-humus, rukavice,
alat
-gel vosak, fitilji, ae,
mirisi, ukrasi
-vrtni alat, rukavice,
termometar, sjemenke
salate
2
2
3
1
-ienje i
odravanje
kolskog vrta
-odravanje
kolskih
lonanica i
cvjetnih
bazena
-izrada
mirisnih
svijea
-odravanje
kolskog
kompostita
MLADI VRTLARI
CVJEARSKA
IZRADA
SVIJEA
EKOLOKA
STUDENI
SREDSTVA
SREDSTVA
BROJ
BROJ
SATI
SATI
ZADATCI
ZADATCI
SEKCIJA
SEKCIJA
MJESEC
MJESEC
IZVJEE O RADU UENIKE ZADRUGENaziv uenike zadruge: _______________________________________________
Naziv odgojno-obrazovne ustanove: ____________________________________
Adresa odgojno-obrazovne ustanove: __________________________________
Telefon: ___________; faks: _____________; e mail: ______________________
Godina osnutka: __________Prekid rada: _________ Godina obnove: _________
Datum odrane (zadnje) skuptine: _________________
Ustroj uenike zadruge
tablica 1
Ime i prezime voditelja
sekcije
Broj
zadrugara
Naziv sekcije
MASLINARSKA SEKCIJA
SEKCIJA LJEKOVITOG BILJA
CVJEARSKA SEKCIJA
MLADI VRTLARI:
-LAVANDA
-BUHA
EKOLOKA:
-KOMPOSTITE
-KUICE ZA PTICE
-SAKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA
IZRADA SAPUNA
LIKOVNA
-OSLIKAVANJE STAKLA I PLATNA
-OBLIKOVANJE UKRASNIH PREDMETA
IZRADA AMBALAE ( za lavandu, buha,
maslinovo ulje i sapun)
IZRADA SVIJEA
TEKSTILNA SEKCIJA
MALE VEZILJE
14
10
15
21
13
9
4
189
10
20
15
15
11
9
11
ANTE VULETIN
LJUBICA RUBI
SILVANA KRSTULOVI
JOSIPA BANI
JOSIPA BANI
JOSIPA BANI
JOSIPA BANI
LJUBICA RUBI
JOSIPA BANI
MAJA BAI
MAJA BAI
MAJA BAI
JOSIPA BANI
JOSIPA BANI
JOSIPA BANI
RAZLIKA
2009. /10.
2008./ 09.
broj
vanjskih
lanova
broj
voditelja i
suradnika
broj
sekcija
broj uenika/ca
kolska
godina
tablica 2
ukupno u
ustanovi
lanovi
zadruge u %
(od
uenika
uustanovi)
lanovi zadruge
stalnipovremeni
580
575
-5
182
189
+ 7
/
/
/
31,3
32,9
+ 1,6
10
12
+ 2
10
12
+ 2
4
5
+ 1
Imovina(glavnica) uenike zadruge (imenovati, bez
iskazivanja vrijednosti u kunama)
tablica 3
VRT (1500 m
2
), SPREMITE ZA ALAT (16 m
2
), LIKOVNA RADIONICA (20 m
2
),
KOSILICA, MOTOKULTIVATOR, SJECKALICA, TRIMER, SUSTAV ZA NAVODNJA VANJE,
KARE ZA IVICU, KARE ZA OREZIVANJE, GRABLJICE, MAKLINI, MOTIKE,
OSTALI SITNI ALAT, PRIBOR ZA CRTANJE
Steena iskljuivo u kolskoj god. 2009/10.
IVAI STROJ, RADIONICA ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU (20 m
2
)
Izvjee o novanim primitcima i novanim izdatcima uenike zadruge u kolskoj god. 2009./10.
Financiranje uenike zadruge:
lanarina
donacije iz dravnog ili lokalnog prorauna
donacije drugih donatora
natjeaji za davanje novanih potpora (projekti)
prodaja proizvoda
tablica 4
OSTATAK
U K U P N O
Novani izdatci za .
Novani primitci steeni iskljuivo
u kolskoj god. 2009./10.
Prethodni novani primitci
O P I S / namjena
Primitci
u kunama
Izdatci
u kunama
3. 514, 00
NOVANI PRIMITCI
UKUPNO:
IZNOS (kn)DATUMNOVANI PRIMITCI OD...
SAJAM SASO
21. 25. 10. 2009.1. 240, 00
MGRiP12. 11. 2009.10. 000, 00
XXI. DRAVNA
SMOTRA UZ
26. 29. 10. 2009.
460, 00
1.BOINI SAJAM
MLADIH
...
21. 12. 2009.
320, 00
12. 020, 00
tablica 4
OSTATAK
U K U P N O
Novani izdatci za .
Novani primitci steeni iskljuivo
u kolskoj god. 2009./10.
Prethodni novani primitci
O P I S / namjena
Primitci
u kunama
Izdatci
u kunama
3. 514, 00
12. 020, 00
15. 534, 00
NOVANI IZDATCI
UKUPNO:
IZNOS (kn)DATUM
NOVANI IZDATCI
ZA...
IVAI STROJ30. 11. 2009.3. 529, 00
PLATNENI MATERIJAL
3. 12. 2009.1. 439, 00
AMBALAA ZA
MASLINOVO I
LAVANDINO ULJE
...
5. 12. 2009.
245, 00
5. 213, 00
tablica 4
OSTATAK
U K U P N O
Novani izdatci za .
Novani primitci steeni iskljuivo
u kolskoj god. 2009./10.
Prethodni novani primitci
O P I S / namjena
Primitci
u kunama
Izdatci
u kunama
3. 514, 00
12. 020, 00
5. 213, 00
15. 534, 005. 213, 00
10. 321, 00
RAUNI smotre, sajmovi...
zaduiti jednog uenika za pisanje i izdavanje rauna
Nakon prodaje: voditi evidenciju o koliini prodanih proizvoda i dobiti koja je ostvarena
tablica
Uenika
zadruga:
Ostvarena prodaja
Mjesto prodaje:
Datum prodaje:
Cijena (kn)Koliina (kom.)Ukupno (kn)
UKUPNO (kn)
Maslinovo ulje30, 007
210, 00
Vreica s lavandom20, 008
160, 00
Mirisna svijea20, 0020400, 00
780, 00
Proizvod
LAVANDA
Podgora
5. 10. 2010.
Aktivnosti iz kurikuluma uenike zadruge u kolskoj godini
2009 /10.
tablica 5
datummjesto
sudjelovanje na javnim manifestacijama( izlobama, sajmovima,
itd)
suradnjas lokalnom zajednicom, s prosvjetnim vlastima, znanstvenim i
strunim ustanovama, udrugama, meunarodna suradnja itd..
DAN SAENJA STABALA (ENO)
kolski vrt
OMejai
Split
21. 9. 2009.
EUROPSKI DAN SUZBIJANJA TRGOVINE LJUDIMA
(suradanja s GD Crvenog kria)
Split;
Marmontova
ulica
17. 10. 2009.
DAN JABUKAOMejai
Split
21. 10. 2009.
SAJAM SASOSplit; njan
21. 25. 10.
2009.
XXI. DRAVNA SMOTRA UENIKIH ZADRUGAPula26. 29. 10.
2009.
RADIONICA: ALKOHOL I MLADI
(suradnja s GD Crvenog kria)
OMejai
Split
4. 12. 2009.
1. BOINI SAJAM MLADIH (u organizaciji Grada)
Split;
Dioklecijanovi
podrumi
21. 12. 2009.
DAN BOLESNIKA: PREDAVANJE TO SE KRIJE IZA
E-BROJEVA? KEMIJA U HRANI(suradnja s
udrugom Sunce)
OMejai
Split
11. 2. 2010.
UPANIJSKI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA
OVisoka
Split
12. 2. 2010.
DRAVNI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA
Pula12. 14. 3.
2010.
DAN VODA
OMejai
Split
22. 3. 2010.
CVJETNICA:PRODAJA GRANICA MASLINA I
USKRNJIH DEKORACIJA
GK Mejai;
Split
27. 3. 2010.
DAN PLANETA ZEMLJE (suradnja s udrugom Sunce
i eko kumom istoom)
Split; Riva22. 4. 2010.
NATJECANJE U PRIKUPLJANJU BATERIJA
(suradnja s udrugom Sunce)
OMejai
Split
1. 4. 30. 5.
2010.
datummjesto
Osposobljavanje i usavravanje zadrugara i
voditelja ( tema):
-Razvoj socijalnih vjetina kroz kreativno izraavanje
-Izrada kolskog kurikuluma
-Izrada i popunjavanje mrea Bakino necanje
OMejai
Split
15. 6. 2009.
-Izrada adventskih vjenia
- Izrada anelia
OMejai
Split
5. 12. 2009.
-Izrada uskrnjih dekoracija od prirodnih materijala
-Oslikavanje jaja dekupatehnikom
OMejai
Split
13. 3. 2010.
-Izrada datala
OIvana
Duknovia Marina
PVrsine
26. 3. 2010.
-Istraivaki rad u uenikoj zadruzi
-Projekt istraivaki rad u uenikim zadrugama
-Znaaj i doprinos istraivakih radova u
uenikom zadrugarstvu
-Koncipiranje istraivakog rada
-Oblikovanje pisanog rada i izrada plakata
-Izrada narukvice prijateljstva
Zvjezdano
selo Mosor
23. 4. 2010.
datummjestoHumanitarna djelatnost:
-Bijeli tap
OMejai
Split
1. 10. 2009.
-Crveni kri(Solidarnost na djelu)OMejai
Split
15. 10.
15. 11. 2009.
-prikupljanje sredstava za oboljelog uenika koleOMejai
Split
25. 10.-
5. 11. 2009.
-Caritas (prodaja privjesaka)
OMejai
Split
12. 2009.
-Svi za Haiti
OMejai
Split
2. 2010.
datummjestoZatita okolia:
- DAN SAENJA STABALA
-PROJEKT: STOP plastinim vreicama
-DAN VODA
-DAN PLANETA ZEMLJE
-AKCIJE PRIKUPLJANJA PAPIRA
-PRIKUPLJANJE OPASNOG OTPADA
OMejaiSplit
GK Mejai; Split
OMejaiSplit
Split, Riva
OMejaiSplit
OMejaiSplit
21. 9. 2009.
11. 2009.
2. 2010.
22. 3. 2010.
22. 4. 2010.
11. 2009.
4. 2010.
tijekom ciele
godine
Priznanja i nagrade uenikoj zadruzi, voditeljima i mladim zadrugarimau
kolskoj god 2009/10.
tablica 6
datumrangVrsta priznanja ili nagrade
-XXI. DRAVNA SMOTRA UENIKIH ZADRUGA
GODINJA NAGRADA ZA IZVANREDAN DOPRINOS
PROMICANJU UENIKOG ZADRUGARSTVA
29. 10. 2009.
-UPANIJSKI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA1.
12. 2. 2010.
-DRAVNI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA4.
14. 3. 2010.
-NATJEAJ ODRIVA POTRONJA(nagradu
dodijelili udruge Lijepa naai Unaterrai
tvrtka Tehnix)
3.
22.3.2010.
Posebnosti uenike zadruge
Kurikulum uenike zadruge sastavni je dio ovog izvjea
Izvjee izraditi s uenicima!
ljetopis cjenik
etikete zatitni znak praktini
rad aktivnosti nae zadruge
sudjelovanja i nagrade
Ljetopis uenike zadruge je najvaniji dokument u kojem se biljee sve aktivnosti vezane za rad zadruge.
To su razliiti projekti, manifestacije, natjecanja, izlobe...
Dokument je koncipiran na nain da se o svakom dogaaju iznese par najvanijih informacija koje mogu sadravati :
naziv dogaaja
mjesto gdje se odrava
datum kad se odrava
Uz osnovne informacije moe se napisati i kratak osvrt o tome to je bila svrha dogaaja, tko su bili sudionici i organizator, kojim su redosljedom podijeljene nagrade ako je projekt bio natjecateljskog karaktera.
Osim teksta, ljetopis mora sadravati slikovni materijal, fotografije ili fotokopije.
Ljetopis moe biti oblikovan i kao fotoalbum uz minimalno teksta.
Svrha uenike zadruge je proizvodnja i prodaja vlastitih proizvoda.
Da bi se nadoknadili trokovi uloeni u materijale i sirovine vano je odrediti cijenu koja e pokriti trokove.
UZ Lavanda bavi se proizvodnjom maslinovog ulja, buhaa i lavande.
Ta tri proizvoda jesu glavne sirovine za sve ostale proizvode i odreuju njihovu poetnu cijenu. ETIKETA
U konaan izgled proizvoda mora biti ukljuena i etiketa.
Oblik, veliina i boja etikete ovise o kreativnosti onog tko kreira proizvod.
Etikete nae zadruge imaju formu naljepnice ili privjeska.
Etiketa mora sadravati:
naziv proizvoda
naziv proizvoaa
godinu proizvodnje
zatitni znak (logo) ZATITNI ZNAK (LOGO)
Zatitni znak (logo) odreuje cjelokupni identitet zadruge.
Po njemu je zadruga prepoznatljiva.
Mora sadravati naziv zadruge, kolu kojoj zadruga pripada i mjesto odakle dolazi.
Cilj svake uenike zadruge jest proizvodnja i prezentacija vlastitih proizvoda. Prezentacija praktinog rada dio je obavezne dokumentacije svake uenike zadruge.
Vano je da svake godine uenici osmisle najmanje jedan proizvod.
Praktini rad kao dokument mora sadravati:
naslovnu stranicu
stranicu na kojoj je naveden naziv kole, naziv uenike zadruge,
naziv sekcije koja predstavlja proizvod,
imena voditelja i zadrugara koji izvode praktini rad.
stranicu sa sadrajem dokumenta
Broj stranica ovisi o sloenosti projekta, tekstualnom i slikovnom materijalu.
U tekstualnom dijelu moe se zapoeti s uvodom. U njemu se istrauje vanost i podrijetlo sirovine koja se koristi kao baza za neki proizvod.
Potrebno je opisati postupak rada, navesti sve potrebne materijale kojima se sluimo.
U tom dijelu tekst je kratak, sveden na osnovne informacije i popraen sa to veim brojem fotografija
UZ Lavanda dijeli se na dvije osnovne sekcije:
Poljoprivredna proizvodnja Izrada uporabnih i ukrasnih predmeta
Unutar sekcije Poljoprivredna proizvodnja formirali smo podsekcije:
-MASLINARSKA
SEKCIJA LJEKOVITOG BILJA
CVJEARSKA
MLADI VRTLARI
EKOLOKA
Kompostite
Kuice za ptice
Sakupljanje sekundarnih sirovinaIZRADA SAPUNA
IZRADA MELEMA ZA RUKE
IZRADA UKRASNIH I UPORABNIH PREDMETA
Unutar sekcije Izrada ukrasnih i uporabnih predmeta formirali smo podsekcije:
LIKOVNA
oslikavanje stakla i platna
oblikovanje ukrasnih predmeta
IZRADA AMBALAE
IZRADA SVIJEA TEKSTILNA SEKCIJA
MALE VEZILJE
_1355856012.ppt
- Istraivaki rad u uenikoj zadruzi
- Projekt istraivaki rad u uenikim zadrugama
Znaaj i doprinos istraivakih radova u
uenikom zadrugarstvu
- Koncipiranje istraivakog rada
- Oblikovanje pisanog rada i izrada plakata
- Izrada narukvice prijateljstva
Zvjezdano selo Mosor
23. 4. 2010.