Dojo Pravila - Seminarski Rad 2

19
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA Pravila DOJO-O SEMINARSKI RAD Predmet: K-1 (Karate) Mentor : prof. dr. sc. Safet Kapo Smjer: Opći smjer Studenti: Karaman Neira Duran Senadin Marić Dino Komar Salko Ramčilović Anis

Transcript of Dojo Pravila - Seminarski Rad 2

Pravila Dojo-o

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Pravila DOJO-OSEMINARSKI RAD

Predmet: K-1 (Karate)Mentor : prof. dr. sc. Safet Kapo Smjer: Opi smjerStudenti: Karaman Neira Duran Senadin Mari Dino Komar Salko Ramilovi Anis Beovi Amar

Sarajevo, mart 2014.Sadraj:

1. Uvod42. Predmet i problem rada53. Dojo pravila63.1. Sensei Gichin Funakoshi63.2. Dojo pravila73.3. Pravila ponaanja u Dojo-u113.4. Niju kun124.Zakljuak145.Literatura:15

Pravila nisu tu da bi im se robovalo nego da nam pomognu barem u poetku da izbjegnemo nepotrebne zamke koje se mogu javiti neiskustvom. Potovanjem pravila potujete i sve one koji Vas poduavaju i one koji zajedno s Vama ue.Nepotivanjem pravila iskazujete nepotivanje prema onima koji Vas poduavaju a da i ne govorim da dovodite sebe i druge u opasnost.3

1. Uvod

Dojo Kun je japanska borilaka vjetina, termin dojo kun doslovno znai (dvoranska kola - trening) pravila. Pravila obino su postavljena na ulazu u Dojo ili na zidovima kole dojo (shomen) i bezobrazna i drska ponaanja nisu doputena. U nekim borilakim vjetinama, na kraju svakog asa su ponavljali pravila i ta su taj dan nauili. Originalno Dojo dolazi iz Budizma i predstavlja mesto samo identifikacije i meditacije. Kasnije se mijenja znaenje i predstavlja mjesto gde su se uile borilake vjetine.Trening u karateu nas ne ui samo samoobranu, ve nas ui da potujemo jedni druge, takoer i sami sebe. Treniramo nae tijelo da bude jako, a da na um i duh u biti budu strpljivi, kako bi postali najbolji ovjek koji moemo biti, koji e biti vrijedan lan zajednice. Karate je u principu duhovni trud , nain da se ovjek razvije kao individua i da se razlikuje od ostalih, to jest, karate dojo kun e ga nauiti moralno vrijednosnim principima. Sve to smo nauili ili tek treba da nauimo u Dojo ili dvoranu za trening , treba primijeniti u svakodnevnom ivotu . Karate trening nije uvijek lagan. esto je vrlo teak i zahtjevan. To takoer vrijedi i za ivot. Ako moemo prevladati prepreke u naem treningu, koje nam stvaraju i omoguuje da imamo jak karakter, to isto treba primjeniti u svakodnevnom ivotu. Sutina karate-a je, glavna svrha je edukacija- sve o poboljanju sebe, poevi od kognitivnih, konativnih karakteristika, edukacije u smislu obrazovanja, i do razvijanja i poboljanja psihomotornih karakteristika. Uvijek moramo raditi na poboljanju sebe. Ako smo ve preuzeli na sebe karate dojo kun onda nam je ovo dunost, da unaprijedimo sebe, i da edukujemo druge kako bi doli do ciljeva koji smo sebi postavili. To je ostavtina uitelja , majstora Funakoshija. Takoer to je ujedno i na osobni cilj, a cilj Meunarodnog Shotokan karate saveza je ne poduavati samo karate tehnike, ve, osim toga, dati sve od sebe da se vodi karate lanove u razumijevanju onoga to znai biti pravi umjetnik borilakih vjetina. Cilj borilakih vjetina je napraviti dobrog ovjeka, a to u isitinu jesu borci, jer oni svakog dana nastoje biti to bolji, vrijedniji lanovi zajednice.

Sensei Gichin Funakoshi, u srediniSensei Masatoshi Nakayama, lijevoSensei, Treuyuki Okazaki, desno Slika 1.

2. Predmet i problem rada

Na predmet i cilj seminarskog rada je istraiti dojo kun, edukovati se o njemu i to nae znanje prenijeti na nae kolege kojima emo prezentovati dojo kun. Imamo tu sreu da uimo o uitelju Funakoshiju, koji je postavio dojo kun u karateu, koji se moe primjeniti na ivot. Istraivajui dojo kun kroz seminarski rad, na nas se prenio duhovni poticaj koji nam daje odlunost, i cilj koji moramo ispuniti.

Kao ljudska bia, mi smo svi isti, i imamo iste ranjivosti. To je u ljudskoj prirodi. Mnoge stvari moemo prebroditi i preovladati, ako smo razumjeli problem i to tek onda kada ga prihvatimo. Ako prihvatimo injenicu da se u nama nalazi i dobra i loa strana, onda je to puno lake prihvatiti u drugima. I da bi bili borci, umjetnici borilakih vjetina, moramo prihvatiti prirodu i kontinuirano raditi na usavravanju naeg karaktera. Ovaj proces bi trebao biti rutina kao to je buenje ujutru. Svako od nas ima mo da bude dobar ovjek, i da prihvati naelne principe i druge ljude. To je ustvari mo pravog borca senseia.

Sensei Gichin Funakoshi

Problem rada je nedodostatak i nepristupannost literature.

3. Dojo pravila

DOJO KUN je skup osnovnih naela koji su svi uenici izgovarali na kraju svakog treninga. Svrha Dojo Kun-a je podjsetiti sve uenike, bez obzira na njihov pojas, da se fizike, mentalne i duhovne koristi koje proizilaze iz njihovog karate treninga moraju protezati i izvan zidova sale, tj. da svaki uenik mora ova naela uiniti dijelom svoga svakodnevnog ivota.

3.1. Sensei Gichin Funakoshi

Gichin Funakoshi je kao dijete bio slabaan i boleljiv. Otac njegovog najboljeg prijatelja bio je sinkarateuitelja Yasutsune Azato-a. Kako bi poboljao zdravlje i samopouzdanje Funakoshi je poeo vjebati zajedno sa uiteljem Azatom. Vjebao je u tajnosti jer je vlada Okinawe zabranila vjebanje karatea. Takoer je vjebao pod nadzorom uitelja Anko Itosu-a koji je kasnije postao prvi uitelj koji je karate vjebao javno. Vremenom su zakoni promijenjeni. Ministarstvo obrazovanja je1902. godine organiziralo demonstraciju borilakih vjetina. Funakoshi je pojednostavio izvoenje kata kako bi bile jednostavnije za uenje. Karate je uao u sistem tjelesnog obrazovanja javnih kola1903.Rokuro Yashiro, admiral japanske carske mornarice posjetio je1912. Okinawu kako bi vidio Funakoshija. Kao rezultat karate je postao dio mornarikog treninga. Pet godina kasnije Funakoshi je pozvan uJapanda demonstrira novu vjetinu. Uskoro se vratio kui jer prikaz nije pobudio vee zanimanje. Japanski prijestolonasljednik posjetio je Okinawu 1912. godine. U dvorcu Shuri odrana je demonstracija karatea. Prijestolonasljednik je bio oduevljen prikazom te je pozvao Funakoshija ponovno u Japan. Bila je to prekretnica. Umjetnost borbe golih ruku pobudila je veliko zanimanje.Shotokandojo (klub) formiran je1935. godine. Naziv je dobijen prema nadimku Funakoshija koji je takoer bio i pjesnik. Nadimak Shoto znai "ljuljanje borova", a kan znai "kola". Godine 1935. Funakoshi je napisao knjigu Karate-do Kyohan u kojoj je promijenio znaenje simbola T'ang u kara "prazno" te dodao nastavak do to znai "put". Oslobaanje od misli - puna koncentracija je duevno stanovite karatea. Funakoshi je umro1957. godine.

SENSEI GICHIN FUNAKOSHIKonani cilj Karatea ne lei u pobjedi ili porazu, nego u savrenstvu osobnosti sudionika-Gichin Funakoshi[footnoteRef:1] [1: Zapisano na Karate dojo kun koli koju je pohaao Sensei Gichin Funakoshi]

Slika 2.3.2. Dojo pravila

Svako ko trenira karate mora znati Dojo Kun . Na kraju svakog treninga - bilo da se na Dojo, nakon nastave , ili nakon turnira , to karatisti uvijek zovu "posebnu obuku" - dojo kun ponavlja sve zajedno od strane studenata kao podsjetnik zato smo trenirali, zato treniramo i zbog ega treniramo. Dojo kun navodi osnovnu filozofiju karatea, u skladu sa svojim osnivaem i uiteljem, majstor Funakoshija . Funakoshi vjeruje da je, za pravi karate, dojo kun ne bi trebalo smatrati samo skupom pravila ponaanja u karateu ili dojo kunu, ve vodiem u svakodnevnom ivotu. Sve to se naui u Dojo, treba primjeniti u svakodnevnom ivotu.

Slika 3. Kaligrfski prikaz principa Dojo kuna sa prevodom na engleski

Jinkaku kansei ni tsutomuru koto Traite savrenstvo karaktera

To je krajnji cilj karatea. Ostala etiri naela Dojo kun, kao i cijele niyu Kun, sve nam asocira to to znai traiti savrenstvo karaktera kako teiti ka viim ciljevima, a to je najvanija stvar. Dojo nas tjera da traimo savrenstvo karaktera iznutra prema vani . To je neto to trebamo uiniti u svakom trenutku svakoga dana naih ivota.

To znai da nikada ne treba prestati uiti .Karate ili neka druga borilaka vjetina, nae inetelektualno obrazovanje je proces koji treba trajati cijeli ivot, a ne samo odreeni period. Dobro je i bitno postaviti ciljeve, ali im smo ih ostvarili, vano je postaviti svoje znamenitosti na sljedei cilj, za poboljanje. Traiti savrenstvo karaktera je bitno unaprijediti kroz ivotnu edukaciju, treba uvijek nastojati poboljati sebe, teiti ka viem i boljem cilju.

Makoto no michi o Mamoru koto Budite vjerni

Biti vjeran znai biti iskren prema svemu to radite, nebitno da li to bilo vjebanje karatea ili edukacija.Ovdje govorimo o tome da uloite ukupni napor, sve vrijeme, bez obzira to radite.Biti vjeran naravno znai da morate biti istinit s drugim ljudima, svojim obavezama - ali to takoer znai da ete morati biti vjeran sebi.I za to znai da ete morati dati va najbolji trud u svemu to radite .Kada ste vjerni sebi, drugi e imati povjerenja u tebe.To stvara meusobno povjerenje meu ljudima. Biti vjeran sebi je bitan za ostvarivanje prvog cilj, a to je biti najbolja osoba moete biti .

Doryoku nema Seishin o yashinau koto Ulaganje trudaTruditi se u svemu to inite . Bez obzira na to to radite , da li je trening , rad, nastoje imati odnos daj 100% od sebe. Nemoj raditi ako e varati sebe i druge. Ako ne nastojite dati sve od sebe, da ne bude vjeran sebi i drugima, onda ne pokuavajte traiti savrenstvo karaktera . Reigi o omonzuru koto Potujte jedni druge

Pravi borac uvijek pokazuje potovanje prema drugim ljudima. I to je neto to treba osjetiti u svom srcu. Pokazujui potovanje je znak poniznosti, a poniznost je potrebno za otvoren um, u koji e se pretvoriti dok odrasta i ui. Uvijek moete neto nauiti od svake osobe koju susretnete.Isto tako, svaki ovjek na kojeg naiete je mogui protivnik neke vrste, a protivnik moe predstavljati opasnost za vas,fiziki ili na neki drugi nain.U svakom sluaju, ako se potuju svi, od vas e jasnije vidjeti stvari onakvima kakvi jesu, a vi ete biti u mogunosti da dobijete najvie iz svakog iskustva .

Keki nema yu o imashimuru koto Suzdrite se od nasilnog ponaanja

Ovo je podsjetnik da odrimo unutranji mir.Kontroliraj se u svakom trenutku, iznutra. Sukob u roku je oblik nasilja.To dovodi do nasilnih akcija, to je neto to bi trebali pokuati izbjei po svaku cijenu. Pravi borac uvijek treba biti pod kontrolom, te da uvijek u sebi uva unutranji mir. Ako ste prisiljeni braniti se kao posljednji izbor, onda je u redu da se to uini. Uvijek treba pokuati odrati unjutranji mir, bez obzira na situaciju u kojoj se nalazite, sem ako je karate jedni izlaz, tek ga onda moete upotrijebiti kao odbrambenu nudu.

Slika 4. Na slici se prikazuju fundamentalni principi dojo karatea

Da biste poeli vjebati bilo koju vetinu u japanskomdojo-u (Dojou), morate biti prvo prihvaeni od straneSensei-a (uitelja) te kole. Stoga, morate prvo kontaktirati njega. Va prvi kontakt sa uiteljem moe izgledati okantno za vas. Istina je da vi dolazite kod uitelja a ne on kod Vas. ok za vas moe biti i nain na koji on vodi svoj Dojo.Kao poetnik mislite da je Dojo samo jo jedna japanska rije za kolu borilakih vetina. To je veoma daleko od istine.Ono to morate imati u glavi je to da Dojo nije kola, i da je njegova svrha veoma razliita od obine kole. Karate Dojo je prvenstveno namjenjen za razvoj i usavravanje karatea. Va uitelj ima tu obavezu da vas ui onako kako ga je uio njegov uitelj. Takoe, uitelj nije pod obavezom da primi nove uenike niti vas. Morate se dokazati da ste vrijedni njegove panje i truda,jer ako vas uitelj prihvati za svog uenika, znajte da je to velika ast za vas, jer on osea ili smatra da je vaa linost vana za dalji razvoj karatea.Kao uenik vi morate posjeivati to vie asova. Onoliko koliko ste u mogunosti. Morate biti lojalni vaem uitelju i Dojou. Ako elite da posetite neki drugi Dojo uvek zatraite dozvolu od vaeg uitelja.Ako on kae NE, ne pitajte zato, jer njegovi razlozi su lini a sigurno su za vae dobro. Razlog moe biti da je uenje u drugom Dojou tetno po Va razvoj, ili da su tehnike koje se tamo ue iznad vaeg nivoa, itd.Dojo treba uvek da bude "mjesto" gdje ete ozbiljno prouavati Karate. Kada stupite u bilo koji Dojo imajte ist um i obraajte panju na ono to vam uitelj objanjava ili pokazuje. Svi uenici trebaju da daju sve od sebe i po radu a naroito po disciplini. To znai da svaki student treba da postavi najvie principe samodiscipline za sebe, ne samo u Dojou ve i u svakodnevnom ivotu. Od starijih uenika se oekuje da budu uzor mlaima. Naroito je vano pravilno sjediti u seizi na poetku i kraju asa. Na poetku reda sjedi uvijek uenik sa najviim zvanjem a potom oni ija su zvanja manja (npr. na poetku sjedi uenik sa etvrtim kjuom (4 Kyu) pa potom sa petim itd.Ako ste kojim sluajem povrijeeni ili na bilo koji nain sprijeeni da trenirate,a sjedite u Dojou, tokom treninga je zabranjen bilo kakav oblik komuniciranja sa uenicima koji vjebaju. Ovo se odnosi i na prijatelje i rodbinu koja vas posmatra tokom vaeg treninga. Ako nepotujete ovo pravilo mnogi uitelji e vas (ili vae prijatelje) udaljiti iz Dojoa. Znajte da je uitelj prva osoba u Dojou koja daje instrukcije, a ne Vi ili bilo ko drugi.Od prvog momenta kada stupite u Dojo, od vas se oekuje da potujete pravila ponaanja (Reigisoho). Na alost mnogi Dojoi u kojima se izuavaju druge borilake vjetine vie ne potuju pravila ponaanja. Za to postoje mnogi razlozi: ili je instruktor ljen da ih sprovodi, ili se misli da reigisoho nema nikakve veze sa tom vjetinom koju vjebaju, ili vlada nezainteresovanost za ovakav pristup borilakim vjetinama itd.Istinski Karateka eli da svojoj vjetini pristupa na ispravan nain sa svih strana, a ne samo sa stanovitva tehnika. Ako neto u karateu prihvatate od drugog onda to usvojite u potpunosti, bilo kakav drugaiji pristup vodi na pogrenu stazu.Ako ste posjetili neku drugu borilaku kolu bez obzira na vjetinu koja se vjeba u Dojou, vi ste duni da potujete pravila ponaanja koja tamo vae. NaklonNaklon u karateu ima veoma specifinu funkciju, od znaenja potovanja pa sve do prosvetljenja vae linosti. Jedna od prvih lekcija koju uenik (Deshi-dei) treba da naui jeste upravo naklon.Prvi naklon se izvodi stojei(Ritsu-Rei)kada ulazite u Dojo. Naklon nije samo fiziki pokret vaeg tela ve i mentalni. Pod tim se misli da ueniku kada ulazi u Dojo, posle naklona misli budu iste a um miran i staloen. Nakon naklona trebalo bi da se oseamo prijatno, mirno i oputeno. Naklon mora da se izvede tako da zaista pozitivno utie na vas - a ne da to bude samo formalni nakon telom.Drugi naklon je kada stupate (ili silazite) na tatami. Kod ovog naklona misli takoe trebaju biti mirne a um oputen.Trei naklon je kad elite da vebate sa partnerom. Ovaj naklon morate uraditi sa velikim potovanjem prema partneru, um mora biti miran, oputen i ist od negativnih misli. Uz naklon se izgovara iOnegaishimasu(onegaiimasu) -to u prevodu znai : "Molim te da vebamo". U nekim kolama se izgovara i sledea reenica:"Dolazim sa mirnim mislima i nemam nameru da te povredim. Ako se neko od nas i povredi sluajno, izmeu nas trebaju ostati prijateljski odnosi."Na izlasku iz Dojoa se radi naklon za zahvalnost za sve ono to ste nauili toga dana.

Ulazak u DojoKada stespremnida uete u Dojo stojei se klanjate (Ritsu-Rei) prema tatamiju (strunjaama) slici O senseija (veliki uitelj). Taj naklon treba da ima izraz zahvalnosti prema Uitelju za svo znanje to je on nesebino preko svojih uenika i njihovih uenika prenjeo do vas. Ako ste kojim sluajem zakasnili na as saekajte znak instruktora da vam dozvoli da se ukljuite u trening. Na tatamiju se sjedi uvek useizi(japansko tradicionalno sedenje na potkolenicama) osim ako instruktor dozvoli onda se moe sjediti u uanzi(turski sed).

Poetak, kraj treninga, Dojo...

Prije poetka i kraja asa uenici (i instruktori ako ih ima) moraju da sjede u seizi na tatamiju.Dojo kao hram gde se izuava karate sa svoja etiri zida ima veoma veliku vanost. Pre poetka treninga je naroito zabranjeno bilo kakvo vebanje ili izvoenje tehnika dok uitelj formalno ne otvori trening.

KamizaKamiza(Kamiza)je najvii dio, poasni dio Dojoa. Ovaj dio je okrenut prema sjeveru. Tu se obino postavlja slika O Senseija, ma i tap, katana ili neto to ima simbolike vezanog za ovu vetinu. Nikada se ne smeju okrenuti lea ovom delu zida, ak ni kada uitelj neto pokazuje niti kada se izvodi aiki taiso. Samo uitelj smije da okrene lea kamizi. Joseki(oseki)je drugi vaan deo Dojoa i nalazi se sa desne strane od kamize. Prema pravilima reigisohoa ako instruktor Dojoa nema 9. DAN on sedi u oseki delu sale i tu sede svi instruktori sa istim zvanjima . Trei vaan deo zove seShimoseki(imoseki)U ovom dijelu sjede svi instruktori sa niim zvanjima. I na krajuShimoza(imoza)je najnii dio Dojoa i on je namenjen svim uenicima koji imaju uenika zvanja (Mudane). U ovom delu takoe postoji red i nain na koji se sjedi. Na poetku reda sjedi uenik sa najviim zvanjem pa potom oni sa niim rangom itd.

3.3. Pravila ponaanja u Dojo-u 1.Kada ulazite ili izlazite iz Dojo-a, stanite ispred vrata,okrenite se naprijed, poklonite i Recite OSS.To predstavlja znak potovanja Dojo-a i ljudi u njemu.2.Ukoliko kasnite na trening, kleknite okrenuti leima odvojeni od grupe u stavu SEIZA (Formalno kleea pozicija). Kada vam instruktor dozvoli, ustanite, okrenite se naprijed, poklonite se i recite OSS zatim (izvinite zbog ometanja), potom se brzo pridruite kraju grupe.3.Nemojte jesti,piti,puiti ili vakati gumu u Dojo-u.4.Uvek se kreite brzo u grupi kada vam je nareeno da to radite.5.Ne vebajte KUMITE (BORBU) ukoliko vam nije nareeno da to radite.6.Nemoj te naruavati red u vrsti ni iz jednog razloga,bez predhodnog pitanja za dozvolu od strane trenera .Ako morate da napustite poziciju,nemojte hodati izmeju instruktora i grupe.Idite iza reda u kome ste vi, bilo ka jednoj ili drugoj strani i zatim nastavite odatle.7.Uvek se obraajte treneru i viim pojasevima prema njihovoj odgovarajuoj tituli .Potrvrujte im sa glasnim OSS kada vam se obraaju.8.Trening treba da vam bude ozbiljna stvar.Nemoj te se smejati,kliberiti,govoriti ili izazivati ometanje treninga.Uvek treba da stojite u JOI DACHI stavu kada ekate sledeu komandu.9.Svi zahtjevi i naredbe,od strane instruktora(trenera),treba da se ispunjavaju u Dojo-u, bez pogovora. Nee vam biti traeno nita to sam instruktor sam ve nije uradio. Ukoliko ne moete da pratite , radite najbolje to moete.10.Skratite nokte na nogama i rukama i neka budu isti.11.Tokom pauze nema sjedenja na stolicama,naslanjanja na zid ili leanja na podu.Radije trenirajte nego da uludo troite vrijeme.12.Svaija je odgovornost da obezbjede da Dojo uvjek bude ista,sreen i neoteen.13.Vaa karate Kimono mora biti ist i opran u svakom trenutku. PojasNIKADAne smjete prati,ve ga moete samo osuiti.To simbolino pokazuje duhovnost vaeg napornog treninga,i pod nijednom okolnou mukim uenicima ne moete biti dozvoljeno da nose majice ili odeu ispod njihovog kimona.14.Nemojte nositi nakit ili satove za vreme treninga.

Slika 5. Odavanje poasti Sensei Fukashoiju

3.4. NIJU KUNU "Karate-do nain ivota" Sensei Giin Funakoi utemeljio je i ovih 20 osnovnih pravila koja kombinuju istonjaku filozofiju i trening Karate-do-a. Razumjevanje ovih 20 pravila moe se razlikovati u skladu sa shvatanjem Karatea kod svakog pojedinca.Kao i kod Dojo Kun-a savjet uitelja karatea je veoma vaan i dragocjen u shvatanju Niju Kun-a.- 1. Karate nije samo trening u sali.- 2. Ne zaboravi da Karate poinje i zavrava se sa Rei-em (pozdravom).- 3. U Karateu, nikad ne napadaj prvi.- 4. Onaj koji trenira Karate mora sljediti put pravednosti.- 5. Prvo mora poznavati sebe. Tada moe upoznati druge.- 6. Duhovni razvoj je najvaniji; tehike vetine jednostavno dolaze na kraju.- 7. Mora osloboditi svoj um.- 8. Neuspeh proizlazi iz lenjosti.- 9. Karate je doivotni trening.- 10. Unesi Karate u sve to radi.- 11. Karate je kao vrua voda. Ako je stalno ne podgrejava postae ponovo hladna.- 12. Ne razmiljaj da mora pobjediti. Razmiljaj da ne mora izgubiti.- 13. Pobjeda zavisi od tvoje sposobnosti prepoznavanja protivnikovih slabih taaka.- 14. Krei se u skladu sa svojim protivnikom.- 15. Gledaj na noge i ruke kao na otre maeve.- 16. Kada naputa dom, razmiljaj da te napolju ekaju milioni protivnika.- 17. Nizak stav za poetnike i prirodan stav za napredne uenike.- 18. Kata je jedno. Ulazak u pravu borbu je neto sasvim drugo.- 19. Ne zaboravi: (a) snagu i slabost energije, (b) irenje i skupljanje tela, (c) sporost i brzinu tehnike.- 20. Sve vreme razmiljaj.

4.Zakljuak

Prouavanjem Dojo kun pravila kroz karate, uvidjeli smo da je najvanije potivanje, izgradnja same linosti, oblikovanje ovjeka i njegovih moralno-etinih vrijednosti. Karate Dojo Kun je mogue primjeniti i u ivotu, u svim njegovim sferama, pogotovo u sferi obrazovanja. Dojo nas ui da budemo vrijedni, da ne odustajemo, da uvijek istrajemo do svog cilja, ali samo u fer borbi, gdje neemo nakoditi drugima. Ustvari, nae miljenje je da je Sensei Gichin Funakoshi samo ivotne i religijske principe primjenio na karate, koji su danas zaboravljeni. DOJO KUN je skup osnovnih naela koji su svi uenici izgovarali na kraju svakog treninga. Svrha Dojo Kun-a je podsjetiti sve uenike, bez obzira na njihov pojas, da se fizike, mentalne i duhovne koristi koje proizilaze iz njihovog karate treninga moraju protezati i izvan zidova sale, tj. da svaki uenik mora ova naela uiniti djelom svoga svakodnevnog ivota.

Dojo kun principi: 1. HITOTSU! JINKAKU KANSEI NI TSUTOMURU KOTO!USAVRAVAJ SVOJ KARAKTER !2. HITOTSU! MAKOTO NO MICHI O MAMORU KOTO!BUDI VERAN I ODAN!3. HITOTSU! DORYOKU NO SEICHIN O YASHINAU KOTO!ULAI ISTINSKI TRUD U STICANJU VETINE !4. HITOTSU! REIGI O OMONZURU KOTO!ISKAZUJ POTOVANJE PREMA DRUGIMA!5. HITOTSU! KEKKI NO YU O IMASHIMURU KOTO!UZDRI SE OD NASILNOG PONAANJA

Kroz ovaj seminarski rad nauili smo vie o Dojo Kun pravilima, nadam se da emo mi sami primjeniti ove principe svom ivotu, i prenijeti ih na nae kolege kojima emo predavati na seminarski rad. Takoer, Dojo Kun moemo primjeniti u naim sportovima, i kao budui profesori i treneri da nau djecu i polaznike nauimo ovim vrijednostima.

Prvo karakter (dua), pa tek onda tehnikaSensei Gichin Funakoshi

5.Literatura:

http://www.aiki.rs/dojo.htm

http://www.uragan-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7&Itemid=35

http://www.aikidojs.rs/sta-je-dojo/

http://www.seishin.org.rs/pravila-dojo.php

15