doc.dr.sc. Vesna Vukadinovidoc.dr.sc. Vesna Vukadinovićć

U prirodi nalazimo veliki broj razliU prirodi nalazimo veliki broj različčitih tala kao itih tala kao rezultat interakcijskog utjecaja pedogenetskih rezultat interakcijskog utjecaja pedogenetskih ččinitelja initelja i djelovanja pedogenetskih procesa.i djelovanja pedogenetskih procesa.

Postupak sistematskog grupiranja i razvrstavanja Postupak sistematskog grupiranja i razvrstavanja pojedinih tala prema nekim zajednipojedinih tala prema nekim zajedniččkim svojstvima kim svojstvima (morfolo(morfološška,ka, kemijska, fizikalna) nazivamo kemijska, fizikalna) nazivamo klasifikacijom talaklasifikacijom tala. Rezultat toga je klasifikacijski . Rezultat toga je klasifikacijski sustav sustav –– sistematika tala sistematika tala –– pedotaksonomija (grpedotaksonomija (grčč. . taxis = taxis = red, rasporedred, raspored + nomos = + nomos = zakon).zakon).

U svijetu egzistira viU svijetu egzistira višše razlie različčitih sustava itih sustava klasifikacija, ovisno o izboru prioritetnih kriterija. To klasifikacija, ovisno o izboru prioritetnih kriterija. To su sovjetski, amerisu sovjetski, američčki i europski sustavi.ki i europski sustavi.

Klasifikacija tala Hrvatske Klasifikacija tala Hrvatske –– izvorno izvorno Jugoslavije (Jugoslavije (ŠŠkorikorićć, A., Filipovski, G., , A., Filipovski, G., ĆĆiriirićć, M., , M., 1972., 1973. i 1985.) je geneti1972., 1973. i 1985.) je genetiččka s osnovama ka s osnovama proizvodnoproizvodno--ekoloekološškog vrednovanja tla. kog vrednovanja tla.

Temeljena je na svojstvima koja su Temeljena je na svojstvima koja su morfolomorfološški vidljiva i lako mjerljiva. Koriste se i ki vidljiva i lako mjerljiva. Koriste se i neki internacionalni termini koji su predloneki internacionalni termini koji su predložženi eni za pedoloza pedološšku kartu svijeta (FAO/UNESCO, ku kartu svijeta (FAO/UNESCO, 1974).1974).

Tlima u prirodi svojstven je određeni Tlima u prirodi svojstven je određeni oblik, odnosno morfologija (lat. oblik, odnosno morfologija (lat. morfamorfa = oblik, = oblik, izgled). Morfoloizgled). Morfološška svojstva tla su odraz ka svojstva tla su odraz njegove geneze, dinamike i evolucije.njegove geneze, dinamike i evolucije.

a)a) vanjska morfologija (ektomorfologija)vanjska morfologija (ektomorfologija)

reljef, reljef, žživi i mrtvi pokrov tlaivi i mrtvi pokrov tla

b)b) unutraunutraššnja morfologija (endomorfologija)nja morfologija (endomorfologija)

izgled profila ili vertikalnog presjeka tla izgled profila ili vertikalnog presjeka tla

građa ili sklop profila tla građa ili sklop profila tla, dubina, boja, tekstura, , dubina, boja, tekstura, specifispecifiččne novotvorevine.ne novotvorevine.

BOJA TLABOJA TLABoju tla određuje kemijski i mineraloBoju tla određuje kemijski i mineralošški ki

sastav tla. Sve boje su kombinacija tri osnovne: sastav tla. Sve boje su kombinacija tri osnovne: crne, crvene i bijelecrne, crvene i bijele..

1.1. siva, tamsiva, tamnosiva, crna nosiva, crna i ponekad smeđa rezultat su i ponekad smeđa rezultat su veveććeg ili manjeg sadreg ili manjeg sadržžaja humusaaja humusa

2.2. do razlido različčitog stupnja hidratizirani ili bezvodni oksidi itog stupnja hidratizirani ili bezvodni oksidi trovalentnog trovalentnog žželjeza su uzrokom rudosmeđeeljeza su uzrokom rudosmeđe, s, smeđemeđe, , žžuuććkaste, kaste, žžute i crvene bojeute i crvene boje

3.3. bijela boja je posljedica prisustva SiObijela boja je posljedica prisustva SiO22, CaCO, CaCO33, , kaolina te hidroksida aluminija (Alkaolina te hidroksida aluminija (Al22OO33••nHnH22O)O)

4.4. spojevi dvovalentnog spojevi dvovalentnog žželjeza (ferosulfati, ferofosfati) eljeza (ferosulfati, ferofosfati) daju zelenkaste, sivoplave i plavkaste nijanse.daju zelenkaste, sivoplave i plavkaste nijanse.

Zbog mnogobrojnih kombinacija boja koriste Zbog mnogobrojnih kombinacija boja koriste se atlasi boja se atlasi boja -- Munsell color chartMunsell color chart

HueHue –– osnovna boja (npr. crvena, osnovna boja (npr. crvena, žžuta, uta, ……))ValueValue –– procjena svjetlije ili tamnijeprocjena svjetlije ili tamnijeChromaChroma –– intenzitet intenzitet

Primjer: Primjer: 10YR5/610YR5/6

Hue 10YR Hue 10YR -- stranastranaValue 5 Value 5 -- red red Chroma 6 Chroma 6 -- kolonakolona

HUE

VALUE

CHROMA

Munsell ColorMunsell Color (isje(isječčak)ak)

Chroma

Value

Hue

crna boja tlacrna boja tla

crvena boja tlacrvena boja tla

O O -- organski povrorganski površšinskiinski -- leležži iznad mineralnog dijela i iznad mineralnog dijela tla u pretetla u pretežžno aerobnim uvjetima;no aerobnim uvjetima;

(A) (A) -- inicijalniinicijalni -- biolobiološški aktivni povrki aktivni površšinski dio profila u inski dio profila u kome se razvija glavnina korijena i pokome se razvija glavnina korijena i poččinju se inju se formirati strukturni agregati;formirati strukturni agregati;

A A -- humusno akumulativnihumusno akumulativni -- humificirana organska humificirana organska tvar koloidnog karaktera izmijetvar koloidnog karaktera izmiješšana je s mineralnim ana je s mineralnim dijelom u formi organomineralnog kompleksa;dijelom u formi organomineralnog kompleksa;

E E -- eluvijalnieluvijalni -- leležži ispod O ili A horizonta. U njemu se i ispod O ili A horizonta. U njemu se odvija proces eluvijacije (ispiranja) gline, humusa ili odvija proces eluvijacije (ispiranja) gline, humusa ili seskvioksida (Rseskvioksida (R22OO33). Obi). Običčno je svjetlije nijanse od no je svjetlije nijanse od horizonata s kojimahorizonata s kojima granigraničči;i;

BB -- iluvijalniiluvijalni –– u njemu se akumuliraju komponente u njemu se akumuliraju komponente isprane iz E horizonta;isprane iz E horizonta;

(B) (B) -- kambikambiččni (cambio = izmijeniti)ni (cambio = izmijeniti) -- leležži između i između O ili A horizonta i C ili R horizonta, od kojih se O ili A horizonta i C ili R horizonta, od kojih se razlikuje smeđomrazlikuje smeđom, , žžutom ili crvenom nijansom u utom ili crvenom nijansom u boji, uniboji, unišštenom primarnom strukturom stijene, a tenom primarnom strukturom stijene, a ččesto i poveesto i poveććanim sadranim sadržžajem gline; ajem gline; horizont horizont argilosinteze;argilosinteze;

C C -- rastresiti matirastresiti matiččni supstratni supstrat -- ne pokazuje nikakve ne pokazuje nikakve znakove izmjena pod utjecajem pedogenetskih znakove izmjena pod utjecajem pedogenetskih procesa koji su karakteristiprocesa koji su karakterističčni za ostale horizonte;ni za ostale horizonte;

R R -- ččvrsta stijenavrsta stijena;;

G G -- glejniglejni -- pokazuje znakove redukcije i sekundarne pokazuje znakove redukcije i sekundarne oksidacije u stalnim ili povremenim anaerobnim oksidacije u stalnim ili povremenim anaerobnim uvjetimauvjetima. P. Plavilaviččasta, zelenkasta ili siva boja, s asta, zelenkasta ili siva boja, s rđastim mazotinama po povrrđastim mazotinama po površšini agregataini agregata;;

g g -- pseudoglejnipseudoglejni -- djelovanjemdjelovanjem stagnirajustagnirajuććih ih povrpovrššinskih voda uz naizmjeniinskih voda uz naizmjeniččnu pojavu mokre i nu pojavu mokre i suhe faze. Karakterizira ga mramoriranjesuhe faze. Karakterizira ga mramoriranje;;

T T -- tresetnitresetni -- slabo razgrađena organska slabo razgrađena organska tvartvarakumuliranaakumulirana u anaerobnim uvjetimau anaerobnim uvjetima;;

P P -- antropogeniantropogeni -- nastajenastaje obradom, mijeobradom, miješšanjem i anjem i homogeniziranjemhomogeniziranjem vivišše prirodnih horizonata ili e prirodnih horizonata ili slojevaslojeva i i unounoššenjem enjem organskiorganskihh i i mineralnimineralnih tvari h tvari radomradom ččovjekovjeka.a.

Prijelazni horizontiPrijelazni horizonti obiljeobilježžavaju se oznakama za oba avaju se oznakama za oba susjedna horizonta, a na prvo mjesto se stavlja simbol susjedna horizonta, a na prvo mjesto se stavlja simbol horizonta horizonta ččija su svojstva dominantna, npr. AO.ija su svojstva dominantna, npr. AO.

SloSložženi horizontieni horizonti -- u njima se istovremeno odvijaju u njima se istovremeno odvijaju dva procesa dva procesa ččije su morfoloije su morfološške posljedice vidljive, a ke posljedice vidljive, a obiljeobilježžavaju se s dva simbola pomoavaju se s dva simbola pomoćću razlomkove crte, u razlomkove crte, npr. A/E.npr. A/E.

OznaOznaččavanje slojevaavanje slojeva -- u nerazvijenim nanosnim u nerazvijenim nanosnim tlima oznatlima označčavaju se rimskim brojevima. Iste oznake avaju se rimskim brojevima. Iste oznake upotrebljavaju se za oznaku litoloupotrebljavaju se za oznaku litološškog diskontinuiteta. kog diskontinuiteta. Ako postoje dokazi o litoloAko postoje dokazi o litološškom diskontinuitetu, uz kom diskontinuitetu, uz oznaku horizonta gdje promjena nastaje stavlja se oznaku horizonta gdje promjena nastaje stavlja se redni broj, npr. IC, IIC ili Aredni broj, npr. IC, IIC ili A--EE--II B.II B.

Slojevi Slojevi –– Aluvijalno tloAluvijalno tlo

PothorizontimaPothorizontima nazivamo dijelove osnovnih nazivamo dijelove osnovnih horizonata koji se u okviru jednog osnovnog horizonta horizonata koji se u okviru jednog osnovnog horizonta mogu izdvojiti kao posebne zone, npr. Gr, Gso, Ol, mogu izdvojiti kao posebne zone, npr. Gr, Gso, Ol, Oh. Oh.

Ako se osnovni horizont u cjelini pojavljuje u Ako se osnovni horizont u cjelini pojavljuje u razlirazliččitim karakteristiitim karakterističčnim modifikacijama, nazivamo nim modifikacijama, nazivamo ga razliga različčitom itom formomformom istog horizonta, npr. Amo, istog horizonta, npr. Amo, Aoh, Bh, (B)v.Aoh, Bh, (B)v.

FORME HORIZONATA I FORME HORIZONATA I POTHORIZONTIPOTHORIZONTI

O O -- horizonthorizontOlOl –– organska prostirka (eng. organska prostirka (eng. litterlitter = listinac) u kojoj = listinac) u kojoj

se jasno razlikuju dijelovi biljaka koji nisu se jasno razlikuju dijelovi biljaka koji nisu međusobno povezani micelijima gljivameđusobno povezani micelijima gljiva. Svojstven . Svojstven je je ššumskim tlima;umskim tlima;

OfOf –– pothorizont polurazgrađenih organskih ostataka pothorizont polurazgrađenih organskih ostataka (fermentacija) u kojem se makroskopski te(fermentacija) u kojem se makroskopski tešško ko razlikuje primarna struktura biljnih ostataka razlikuje primarna struktura biljnih ostataka (sirovi humus);(sirovi humus);

Oh Oh –– razgrađeni organski razgrađeni organski (humificirani) pothorizont (humificirani) pothorizont u kojem se ne razlikuje struktura organskih u kojem se ne razlikuje struktura organskih ostataka sa sporadiostataka sa sporadiččnim primjesama mineralnih nim primjesama mineralnih zrna, narozrna, naroččito na kontaktu s mineralnim dijelom.ito na kontaktu s mineralnim dijelom.

A A –– horizonthorizont (forme)(forme)

AmoAmo –– molimoliččnini ((mollismollis = mek, blag) odlikuje se = mek, blag) odlikuje se slijedeslijedeććim svojstvima:im svojstvima:

dubina preko 10 cm, ako ledubina preko 10 cm, ako ležži na tvrdoj stijeni, i na tvrdoj stijeni, odnosno preko 25 cm, ako je ukupna dubina soluma odnosno preko 25 cm, ako je ukupna dubina soluma preko 75 cm ili dubina vepreko 75 cm ili dubina većća od 1/3 a od 1/3 ukupne dubine ukupne dubine soluma, ako je ovaj plisoluma, ako je ovaj plićći od 75 cm; i od 75 cm;

dovoljno izradovoljno izražžena struktura tako da ne postaje ena struktura tako da ne postaje tvrd tvrd i masivan kada se osui masivan kada se osušši; i;

zasizasiććenost bazama > 50%, preteenost bazama > 50%, pretežžno Cano Ca2+2+ i Mgi Mg2+2+

ionima; ionima;

tamna boja;tamna boja;

Aum Aum –– umbriumbriččnini ((umbraumbra = sjena) modifikacija = sjena) modifikacija humusno akumulativnog horizonta koja po humusno akumulativnog horizonta koja po boji i dubini odgovara moliboji i dubini odgovara moliččnom horizontu, ali nom horizontu, ali ima niima nižži stupanj zasii stupanj zasiććenosti bazama (ispod enosti bazama (ispod 50%) i slabo izra50%) i slabo izražženu strukturu, enu strukturu, ššto ga to ga ččini ini tvrdim i masivnim u suhom stanju.tvrdim i masivnim u suhom stanju.

Aoh Aoh -- ohriohriččnini ((ochrosochros = blijed) modifikacija = blijed) modifikacija humusno akumulativnog horizonta svjetlije humusno akumulativnog horizonta svjetlije boje, pliboje, plićći od molii od moliččnog i umbrinog i umbriččnog, slabo nog, slabo izraizražžene strukture, pa je tvrd i kompaktan u ene strukture, pa je tvrd i kompaktan u suhom stanju.suhom stanju.

RendzinaRendzina

AmoAmo

AmoCAmoC

CC

ČČernozemernozem

AmoAmo

AmoCAmoC

CC

B B –– horizonthorizont (forme)(forme)

Bt Bt –– argiluviargiluviččnini iluvijalniiluvijalni ((argillaargilla = glina, = glina, luoluo = = ispirati) ispirati) -- zona akumulacije gline isprane iz E horizonta. zona akumulacije gline isprane iz E horizonta. PovePoveććan sadran sadržžaj gline mora se sa sigurnoaj gline mora se sa sigurnoššćću utvrditi u utvrditi probom pod prstima. Pod poveprobom pod prstima. Pod poveććalom se uoalom se uoččavaju avaju koloidne opne oko krupnijih zrna i strukturnih agregata koloidne opne oko krupnijih zrna i strukturnih agregata ili na zidovima krupnijih pora;ili na zidovima krupnijih pora;

Bh Bh –– humusno iluvijalnihumusno iluvijalni -- zona u kojoj se pretezona u kojoj se pretežžno no akumulira humus ispran iz O i E horizonta u uvjetima akumulira humus ispran iz O i E horizonta u uvjetima kisele reakcije. Ima kisele reakcije. Ima ččokoladno smeđu do crnu boju i okoladno smeđu do crnu boju i pjeskovitu teksturu;pjeskovitu teksturu;

Bfe Bfe –– žželjezno iluvijalnieljezno iluvijalni ((ferrumferrum = = žželjezo) eljezo) -- zona u zona u kojoj se pretekojoj se pretežžno akumuliraju seskvioksidi isprani iz E ili no akumuliraju seskvioksidi isprani iz E ili Bh horizonta u uvjetima kisele reakcije. Bh horizonta u uvjetima kisele reakcije.

(B) (B) –– horizonthorizont(B)v (B)v -- modifikacija koja nastaje oksidativnim i modifikacija koja nastaje oksidativnim i

hidrolitihidrolitiččkim raspadanjem primarnih minerala in kim raspadanjem primarnih minerala in situ i argilosintezom; predstavlja potpuno situ i argilosintezom; predstavlja potpuno izmijenjenu stijenu, a vezan je za silikatne supstrate;izmijenjenu stijenu, a vezan je za silikatne supstrate;

(B)rz(B)rz –– nastaje pretenastaje pretežžno rezidualnom akumulacijom no rezidualnom akumulacijom ((rzrz = residum) pri razgradnji karbonatnih stijena = residum) pri razgradnji karbonatnih stijena (vapnenac i dolomit).(vapnenac i dolomit).

G G –– horizonthorizontGsoGso –– sekundarno oksidirani dio G horizonta s sekundarno oksidirani dio G horizonta s

dominacijom rđastih mazotina nad sivo zelenim i dominacijom rđastih mazotina nad sivo zelenim i plaviplaviččastim reduciranim mikrozonama;astim reduciranim mikrozonama;

Gr Gr –– voda permanentno stagnira te dominiraju voda permanentno stagnira te dominiraju reducirane sivozelenkaste i plavireducirane sivozelenkaste i plaviččaste mikro zone.aste mikro zone.

HipoglejHipoglej

AmfiglejAmfiglej

EpiglejEpiglej

EutriEutriččni kambisolni kambisol LuvisolLuvisol

CrvenicaCrvenica

AohAoh

(B)v(B)v

CC

AA

EE

BtBt

CCAA

(B)rz(B)rz

RR

T T –– horizonthorizontTfi Tfi –– fibrifibriččnini -- vlaknasta, slabo humificirana vlaknasta, slabo humificirana

(manje od 1/3) organska tvar;(manje od 1/3) organska tvar;

The The –– hemihemiččnini -- ((hemisishemisis = polovi= poloviččan), san), srednje rednje razgrađena razgrađena (1/3 do 2/3) organska masa;(1/3 do 2/3) organska masa;

TsTs –– saprisapriččnini -- ((saprossapros = truo), jako = truo), jako humificirana (vihumificirana (višše od 2/3) organska tvar.e od 2/3) organska tvar.

SemiglejSemiglej

AA

ACAC

GG

CC

PseudoglejPseudoglej

AA

EgEg

BgBg

CC

SPECIFISPECIFIČČNE NOVOTVOREVINENE NOVOTVOREVINE

Uslijed premjeUslijed premješštanja mineralne i organske tvari tanja mineralne i organske tvari tijekom geneze i evolucije tla u solumu nastaju tijekom geneze i evolucije tla u solumu nastaju nakupinenakupine (novotvorevine). Razlikuju se od ostale (novotvorevine). Razlikuju se od ostale mase soluma vanjskom morfologijom, bojom i mase soluma vanjskom morfologijom, bojom i kemijskim sastavom, a mnoge sukemijskim sastavom, a mnoge su specifispecifiččne za ne za određene tipoveodređene tipove, odnosno horizonte tla., odnosno horizonte tla.

nakupine lakotopivih soli Na, Mg, Canakupine lakotopivih soli Na, Mg, Ca koje se koje se pojavljuju u halomorfnim tlima (iscvjetanje sode pojavljuju u halomorfnim tlima (iscvjetanje sode na na povrpovrššini tla tijekom ljeta, kora ili bijele ini tla tijekom ljeta, kora ili bijele žžile ile Glauberove soli Glauberove soli –– NaNa22SOSO4 4 •• 10H10H22O;O;

iscvjetanja i konkrecije gipsaiscvjetanja i konkrecije gipsa u aridnim i u aridnim i semiaridnim podrusemiaridnim područčjima u obliku kore, pjega, micelija jima u obliku kore, pjega, micelija ili konkrecija (tzv. zemljina srca);ili konkrecija (tzv. zemljina srca);

nakupine CaCOnakupine CaCO33 (vapnene pjege i mrlje u dubljjim (vapnene pjege i mrlje u dubljjim slojevima ispranih tala; pseudomiceliji i praporne slojevima ispranih tala; pseudomiceliji i praporne lutke u lutke u ččernozemima);ernozemima);

izluizluččine i nakupine seskvioksida,ine i nakupine seskvioksida, žželjeza,eljeza,aluminija i manganaaluminija i mangana u tlima humidnih podruu tlima humidnih područčja ja (pjege, jezi(pjege, jeziččci, ci, žžile i mazotine najile i mazotine najččeeššćće rđastosmeđe e rđastosmeđe ili ili žžuuććkastorđaste bojekastorđaste boje), tamne prevlake strukturnih ), tamne prevlake strukturnih agregata, iscvjetanja vivijanita plavkaste boje;agregata, iscvjetanja vivijanita plavkaste boje;

nakupine SiOnakupine SiO22 u obliku bijele kremene prau obliku bijele kremene praššine na ine na povrpovrššini strukturnih agregata ili bjelkastih jeziini strukturnih agregata ili bjelkastih jeziččaka, aka, žžila i dila i džžepova;epova;

nakupine izlunakupine izluččevine i organske uklopineevine i organske uklopine(korijenje, miceliji gljiva, pjege, jezi(korijenje, miceliji gljiva, pjege, jeziččci humusnih ci humusnih kiselina, sedimenti humata)kiselina, sedimenti humata)

razlirazliččite tvorevine faune tla ite tvorevine faune tla -- hodnici kihodnici kiššnih glista, nih glista, larvi insekata, koproliti (ekskrementi kilarvi insekata, koproliti (ekskrementi kiššnih glista), nih glista), krotovine (hodnici krupnijih rovilica: krtice, mikrotovine (hodnici krupnijih rovilica: krtice, mišševi, evi, hrhrččci, ...).ci, ...).

Neke od navedenih specifiNeke od navedenih specifiččnih pedodinamskih nih pedodinamskih tvorevina mogu se evidentirati tako da se u tvorevina mogu se evidentirati tako da se u oznaoznaččavanju horizonata i pothorizonata dodaju kao avanju horizonata i pothorizonata dodaju kao simboli. Najsimboli. Najččeeššćće korie koriššteni simboli su:teni simboli su:

SolonSolonččakak-- iscvjetanje soliiscvjetanje soli

Solonec Solonec -- alkalna reakcijaalkalna reakcija

Pseudomicelije CaCOPseudomicelije CaCO3 3 -- ČČernozemernozem

Iscvjetanja vivijanita Iscvjetanja vivijanita –– glejni horizontglejni horizont

Konkrecije (nakupine) i mazotine seskvi oksidaKonkrecije (nakupine) i mazotine seskvi oksida

Konkrecije RKonkrecije R22OO33

Mazotine RMazotine R22OO33

∗∗ caca –– akumulacija kalcij karbonataakumulacija kalcij karbonata∗∗ sa sa –– akumulacija lakotopivih soli, osim gipsa u akumulacija lakotopivih soli, osim gipsa u

kolikoliččinama veinama veććim od 0,25% za kloridnoim od 0,25% za kloridno--sulfatno sulfatno zaslanjivanje i vezaslanjivanje i većće od 0,15% za sodno e od 0,15% za sodno zaslanjivanjezaslanjivanje

∗∗ cs cs –– akumulacija gipsaakumulacija gipsa∗∗ na na –– sadrsadržžaj natrija na CECaj natrija na CEC--u iznad 7% od u iznad 7% od ““TT””

(Bt,na u solonecu)(Bt,na u solonecu)∗∗ cn cn –– akumulacija konkrecija bogatih seskviokisidima i akumulacija konkrecija bogatih seskviokisidima i

manganommanganom∗∗ m m –– jaka cementacija horizontajaka cementacija horizonta∗ b b –– fosilni horizontfosilni horizont∗∗ vt vt –– vertivertiččnost (lat. nost (lat. vertoverto = okrenuti)= okrenuti)∗∗ a a –– hidromorfna forma humusahidromorfna forma humusa∗∗ p p –– izmjena tla obradomizmjena tla obradom

Principi hrvatske klasifikacije Principi hrvatske klasifikacije talatala

I.I. ODJELIODJELI -- na temelju nana temelju naččina vlaina vlažženja i enja i kvalitete vode:kvalitete vode:

∗∗ automorfnaautomorfna –– vlavlažženje samo oborinamaenje samo oborinama∗∗ hidromorfnahidromorfna –– suficit povrsuficit površšinske ili inske ili

podzemne vodepodzemne vode∗∗ halomorfnahalomorfna –– zaslanjena ili alkalnazaslanjena ili alkalna∗∗ subakvalnasubakvalna -- u plitkim vodama u plitkim vodama

stajastajaččicamaicama

II.II.KLASEKLASE imaju jednotipsku građu profila tla i imaju jednotipsku građu profila tla i analogne stadije razvoja.analogne stadije razvoja.

III.III. TIP TLATIP TLA ččini osnovnu jedinicu klasifikacije, ini osnovnu jedinicu klasifikacije, a određen je a određen je::

∗∗ građom profilagrađom profila, ,

∗∗ osnovnim procesima transformacije i osnovnim procesima transformacije i migracije tvari,migracije tvari,

∗∗ slisliččnim fizikalnonim fizikalno--kemijskim svojstvima kemijskim svojstvima horizonata.horizonata.

Podjela tipova na Podjela tipova na ninižže jedinicee jedinice je na temelju je na temelju jedinstvenih kriterija za svaki tip, uvajedinstvenih kriterija za svaki tip, uvažžavajuavajućći i svojstva koja uvjetuju varijabilnost. svojstva koja uvjetuju varijabilnost.

I. I. OdjelOdjel

Klase:Klase:

1.1. Nerazvijena tlaNerazvijena tla: (A): (A)--C profilaC profila

2.2. Humusno akumulativna tlaHumusno akumulativna tla: A: A--C profilaC profila

3.3. KambiKambiččna tlana tla: A: A--(B)(B)--C profilaC profila

4.4. Eluvijalno iluvijalna tlaEluvijalno iluvijalna tla: A: A--EE--BB--C profilaC profila

5.5. Antropogena tlaAntropogena tla: : PP--C profilaC profila

6.6. Tehnogena tlaTehnogena tla: I, II, III: I, II, III

II. II. OdjelOdjel

Klase:Klase:

1.1. PseudoglejnaPseudoglejna: : AA--EgEg--BgBg--C profilaC profila

2.2. Nerazvijena hidromorfnaNerazvijena hidromorfna: : (A)(A)--II--II profilaII profila

3.3. SemiglejnaSemiglejna: : AA--CC--G profilaG profila

4.4. GlejnaGlejna: : AA--G profilG profil

5.5. Tresetna (Cretna):Tresetna (Cretna): TT--G profilG profil

6.6. AntropogenaAntropogena: : PP--G profilG profil

III. OdjelIII. Odjel

Klase:Klase:

1.1. Akutno zaslanjena (solonAkutno zaslanjena (solonččaci):aci): Asa Asa--G ili AsaG ili Asa--CG građe profilaCG građe profila

-- u Hrvatskoj 121 ha u Hrvatskoj 121 ha

2.2. Alkalizirana tla (soloneciAlkalizirana tla (soloneci):): A A--Bt,naBt,na--C građe profilaC građe profila

-- u Hrvatskoj 411 hau Hrvatskoj 411 ha

IV. OdjelIV. Odjel

Klase:Klase:

1.1. Nerazvijena subakvalnaNerazvijena subakvalna: : (A)(A)--C ili (A)C ili (A)--G profila G profila

2. Subakvalna tla2. Subakvalna tla: profila A: profila A--C ili AC ili A--GG

3. Antropogena3. Antropogena