Doc. dr. Mehmed Hadžić Kolektivno radno...
Transcript of Doc. dr. Mehmed Hadžić Kolektivno radno...
Doc. dr. Mehmed Hadžić
Kolektivno radno pravo
Sarajevo 29. 11. 2018. godine
Sadržaj:
1. Odnos individualnog i kolektivnog radnog prava
2. Sloboda udruživanja
3. Kolektivni ugovori
4. Pravo na participaciju
Radno pravo
• Individualno radno pravo • Kolektivno radno pravo
Odnos individualnih i kolektivnih radnih odnosa
• Individualni radni odnosi se uspostavljaju između pojedinačnog poslodavca i pojedinačnog radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu (odnosno utemeljenog pravnog osnova)
• Kolektivni radni odnosi predstavljaju manifestaciju postojanja odnosa koji su od interesa za kolektivitet, odnosno grupe radnika, te jednog ili više udruženja poslodavaca.
Odnos individualnih i kolektivnih radnih odnosa
• Priznavanje individualnih radnih odnosa u odnosu na građanskopravne, tj. obligacionopravne je uzrokovalo nastanak kolektivnih radnih odnosa.
• S druge strane, priznavanjem kolektivnih radnih odnosa došlo je do proširenje obima i poboljšanja kvaliteta individualnih prava na radu i u vezi sa radom
• U tom smislu može se tvrditi da su individualni radni odnosi uzrokovali nastanak kolektivnih, dok su kolektivni radni odnosi postali okvir za uspostavljanje individualnih
Spoj rada, kapitala
• Na strani vlasnika kapitala javljaju se jedan ili više poslodavaca ili razna udruženja poslodavaca, odnosno nadležni organi kojima su povjerena ovlaštenja od strane predstavnika kapitala
• Kao predstavnici rada mogu se pojaviti radnici, kao segment preduzeća ili njegovog dijela, ili kao predstavnici grane, profesije, zatim kao kolektivni organ i drugo tijelo zaposlenih, te uobičajeno sindikat ili drugo udruženje radnika,
I vlasti!
• Ispred države pojavljuju se organi koji vrše ili sprovode politiku u oblasti rada(vlada, šefovi država, ministarstva rada, posebna državna tijela za reguliranje i rješavanje kolektivnih radnih sporova
Kolektivno radno pravo
• Izučava, odnosno uređuje one kategorije i institucije radnog prava koje utemeljuju sticanje, ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavaca i predstavnika radnika)
• Predstavlja segment sistema radnog prava koji uređuje kolektivne radne odnose
Kolektivno radno pravo u BiH
• Normativnu osnovu ima u:
1) Zakonima o radu FBiH, RS, BdBiH, u institucijama BiH
2) Zakonima o štrajku FBiH, RS, BdBiH
3) Zakonu o vijeću zaposlenika u FBiH i zakonu o savjetu radnika u RS
Predmet: kolektivna prava i kolektivni odnosi koji se uspostavljajuizmeđu rada, kapitala i vlasti
• Sindikalna prava i slobode
• Kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje
• Pravo na participaciju
• Pravo na mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova (posredovanje mirenje i arbitraža)
• Pravo na štrajk
• Pravo učešća u postupku autonomnog uređivanja uvjeta rada i zapošljavanja odnosno radnog reda
Kolektivno radno pravo- podjela
• Materijalno
1. Sindikalna prava i slobode
2. Kolektivno pregovaranje i ugovaranje
3. Pravo na participaciju
• Procesno
1. Pravo na rješavanje kolektivnih radnih sporova
2. pravo na štrajk/ lock aut
3. pravo učešća u postupku donošenja autonomnih općih akata kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom.
Međusobni odnosi
Radnici
•Sindikat(kolektivno pregovaranje,
mirno rješavanje sporova, pravo
na štrajk)
•Odnos članstva i sindikalnih prava
i sloboda
•Sudjelovanje radnika u donošenju
autonomnih općih akata i drugih
odluka kod poslodavca
•Vijeće zaposlenika/savjet radnika
Poslodavci
•Udruženja poslodavaca
•Odnosi sindikat-poslodavci
•Odnosi država-poslodavci
•Odnosi Vijeće zaposlenika -
poslodavci
Država
•Odnos države prema
sindikatu
•Odnos države prema
poslodavcima
Sindikalna prava i slobode
• Na općoj razini izraz osnovnog ljudskog prava na udruživanje i izražavanje
• Na posebnoj razini- fundamentalno socijalno pravo od presudnog značajaza uspostavljanje ravnoteže i stabilnosti radnih odnosa u tržišnom načinuprivređivanja-sindikalna prava i slobode
• Zaštićena brojnim međunarodnim aktima: Opća deklaracija o ljudskompravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Evropskakonvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Evropska socijalna povelja itd.
MOR i sindikalna prava i slobode
• Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode sadržani su u:
• Konvenciji o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje iz 1948 (C.87)
• Konvenciji o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje iz 1949 (C.98)
Sloboda udruživanja u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH
• 1. Pravo zaposlenih odnosno poslodavaca da po svom izboru organiziraju(formiraju) sindikat/udruženje poslodavaca, da pristupe po svom izboru ovimudruženjima u skladu sa njihovim pravilima- sloboda izbora
• 2. Pravo osnivanja sindikata/udruženja poslodavaca bez bez ikakvog predhodnogodobrenja- sloboda osnivanja bez prethodnog odobrenja
• 3. Sloboda radnika/poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju izsindikata/udruženja poslodavaca- sloboda pristupanju ili istupanju
Sloboda udruživanja u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH
• 4. Pravo na nediskriminaciju zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu/udruženjuposlodavaca podrazumjeva zaštitu od antisindikalne diskriminacije
• 5. Pravo na zaštitu od uzajamnog miješanja u uspostavljanje, funkcionisanje i upravljanje sindikatom/udruženjem poslodavaca- pravo na samostalno djelovanje
• 6. Zakonita djelatnost sindikata/udruženja poslodavaca ne može se ni privremenoni trajno zabraniti- pravo na neometano obavljanje djelatnosti
Definicija
• Sindikat je udruženje (organizacija) koja se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomsko-socijalnih interesa svojih članova u određenoj radnoj sredini- kod poslodavca ili u grani, grupaciji, djelatnosti (industrija, trgovina, zanatstvo i dr.), te na raznim teritorijalnim nivoima
• Radnici kao i poslodavaci potpuno slobodno uspostavljaju svoja udruženja, po svom izboru, u sektorima aktivnosti i geografskim područjima, slobodno se pridružuju već postojećim, odnosno odvajaju se, slobodno razvijaju sindikalne aktivnosti te postavljaju zahtjeve pred vlasti i poslodavce
Kolektivni ugovori
• Nazivi za kolektivne ugovore:
1. Kolektivni ugovori o radu ili samo kolektivni ugovori
2. Kolektivni ugovori o reguliranju rada
3. Tarifni ugovori
Preporuka br 91 MOR-a iz 1951. godine/pojam i obilježjakolektivnih ugovora
• Pod kolektivnim ugovorima podrazumjeva se pismeni sporazum u vezisa uvjetima rada i zaposlenja, koji se zaključuju između poslodavca, grupe poslodavaca ili udruženja poslodavaca i jedne ili više radničkihorganizacija ili u njihovoj odsutnosti izabranih predstavnika radnika, u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima
U radnopravnoj teoriji i zakonodavstvu kolektivni ugovori se najčešće definiraju kao
• Pismeni sporazumi zaključeni između sindikata, odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, odnosno njihovih organizacija, kojima se uređuju uslovi rada i zapošljavanja, procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova, kao i sva druga pitanja od zajedničkog interesa.
Bitna obilježja kolektivnih ugovora
• Subjekti tj. ugovorne strane i predmet kolektivnog pregovaranja
• Ugovorne strane: sindikalne organizacije ili druge radničke organizacije i poslodavci (jedan, grupa, organizacija)
• Najčešći subjekt- ugovorna strana kolektivnog ugovora na strani radnika je sindikat, a rjeđe grupa zaposlenih. U zavisnosti od modela koji je prihvaćen u određenoj državi to može biti: a) reprezentativni ili b) većinski sindikat.
Strane kolektivnog ugovora
• U reprezentativnom modelu se polazi od kriterija brojnosti članova i autonomije u odnosu na poslodavce. (više sindikata)
• U većinskom modelu samo jedan, a ne više sindikata, stiče pravo na kolektivno pregovaranje i ugovaranje (model prihvaćen u SAD i Kanadi). Američki model karakterizira detaljno zakonsko regulisanje postupka sticanja svojstva isključivog predstavljanja radnika kod kolektivnog pregovaranja
Odnos između kolektivnog ugovora i individualnih ugovora o radu
• Osnovna razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome što individualni ugovor o radu, kao pravni osnov, stvara neposredan, individualni konkretni radni odnos između pojedinog radnika i poslodavca, dok kolektivni ugovor ne stvara pojedinačni, individualni radni odnos nego se njime samo određuje, na opći način i bezlično, sadržina radnog odnosa neovisno od konkretnog ugovora o radu
• Domen individualnog ugovora o radu je pojedinačni radni odnos, koji se sklapa na temelju kolektivnog ugovora
Šta se uređuje kolektivnim ugovorom?
• U odnosu na predmet i sadržaj kolektivnog dogovaranja i ugovaranja kolektivni ugovori u radnom zakonodavstvu BiH sadrže tri grupe odredbi i to:
1. O obimu i načinu ostvarivanja prava i obaveza utvrđenih zakonom,
2. O drugim pravima koja su od interesa za radnike i poslodavce
3. O načinu i postupku rješavanja međusobnih sporova
Federacija BiH (Čl. 137 ZOR-a FBiH)
• Kolektivni ugovor se može zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca).
• Opći kolektivni ugovor se zaključuje za teritorij Federacije, a granski kolektivni ugovor za teritoriju Federacije ili za područje jednog ili više kantona
Strane u kolektivnom pregovaranju
• Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.
• Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno području jednog ili više kantona
• Granski kolektivni ugovor za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika?
Strane u kolektivnom pregovaranju
• Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac.
• U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora, reprezentativni sindikat dužan je da sarađuje sa drugim sindikatima sa manji brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat
Federacija BiH ili kanton kao osnivač ili većinski vlasnik (čl. 138a)
• Granski kolektivni ugovor za područja djelatnosti koja se finansiraju iz budžeta ili vanbudžetskih fondova?
• Granski kolektivni ugovor za javna preduzeća i javne ustanove čiji je osnivač federacija, kamnton, grad ili općina zaključuju reprezentativni sindikati i osnivač.
• Granski kolektivni ugovor za privredna društva u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala- reprezentativni sindikat, reprezentativno udruženje poslodavaca, predstavnici nosioca državnog kapitala.
Kad se sindikat smatra reprezentativnim?
1. Ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom,
2. Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,
3. Ako ima potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, u skladu za zakonom (ZOR FBiH)
● Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno
Potreba procentualne učlanjenosti u odnosu na ukupan broj zaposlenih
• Kod poslodavca 20%
• Za jedno ili više područja djelatnosti 30%
• Za teritorij Federacije 30%
• Ako sindikat ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja članova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najvećim brojem učlanjenih od ukupnog broja zaposlenih
Kad se udruženje poslodavaca smatra reprezentativnim?
1. Ako je upisano u registar u skladu sa zakonom,
2. Ako ima potreban broj članova,
3. Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,
• Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno
Potreban procenat zaposlenih kod poslodavaca
• Reprezentativnim udrženjem poslodavaca smatra se udrženje čiji članovi zapošljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno području kantona.
• Ako ni jedno udruženje ne ispunjava uvjet od 20%, reprezentativnim udruženjem poslodavac smatra se udruženje čiji članovi zapošljavaju najveći broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije odnosno području kantona
Forma i trajanje kolektivnog ugovora (čl. 140)
• Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi
• Kolektivni ugovor može se zaključiti na određeno vrijeme koje ne može biti duže od tri godine
• Kolektivni ugovor prestaje da važi istekom roka na koji je zaključen, a primjenjivaće se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen
• Mogućnost produženje na temelju sporazuma strana koje su ga zaključile najkasnije 30 dana prije isteka važenja
Šta se uređuje kolektivnim ugovorom? (čl. 141. ZOR-a FBiH)
• Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
• Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova
Proširenje primjene kolektivnih ugovora
• Ako postoji interes Federacije, federalni ministar može proširiti primjenu općeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca- strane kolektivnog ugovora, za koje ocjeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u FBiH u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada
• Obaveza traženja mišljenja od Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH
Republika Srpska
• Sindikat se smatra reprezentativnim:
1. Ako je osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;
2. Ako je nezavisan od organa vlasti i poslodavca;
3. Ako se finansira pretežno iz članarine i drugih sopstvenih izvora
4. Ako ima potreban broj članova na osnovu pristupnica (određeni postotak)
5. Ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima
Reprezentativnost po nivoima
1. Kod poslodavca: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca
2. Na nivou grane ili djelatnosti: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 10% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u toj grani ili djelatnosti
3. Na nivou Republike onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 5% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u Republici, prema podacima republičkog zavoda za statistiku
• Moguće preispitivanje svojstva reprezentativnosti
Ko može biti strana u kolektivnom pregovaranju? (RS)
• Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca učestvuje u procesu kolektivnog pregovaranja, socijalnom dijalogu i konsultacijama sa partnerima na nivou svog organizovanja i djelovanja
Brčko distrikt BiH
• Kolektivni ugovor može se zaključiti između zaposlenika koje zastupa vijeće zaposlenika i/ili sindikat i poslodavca koji zastupa sam sebe, ili više poslodavaca ili udruženjem koje zastupa najveći broj poslodavaca
Pravo na participaciju u BiH
• Ostvarivanje prava na participaciju
• Normativni okvir prava na participaciju
• Prava Vijeća zaposlenika/Savjeta radnika
• Vijeće zaposlenika i sindikat
Participacija
• Obuhvata sve oblike sudjelovanja i odlučivanja zaposlenih u kojima se oni pojavljuju kao partner jednom ili više poslodavaca/predstavnika kapitala.
• U širem smislu obuhvata svaki oblik učešća zaposlenika/predstavnika zaposlenika u odlučivanju unutar odgovarajućeg procesa u radnoj sredini, bez obzira na to o kojem se nivou odlučivanja radi
• U užem smislu, participacija zaposlenika u odlučivanju u radnoj sredini odnosi se na institucionalne oblike učešća zaposlenih odnosno njihovih predstavnika u procesu odlučivanja.
Oblici participacije
• Veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.
• Najčešća podjela:
Institucionalni
Neinstitucionalni
Pravni režimi participacije
• Reguliranje zakonom,
• Reguliranje kolektivnim ugovorom,
• Reguliranje autonomnim općim aktom
Normativni okvir prava na participaciju u BiH
• Konvencija br. 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini
• Direktive 94/45/EC iz septembra 1994 i 2009/39/EC iz maja 2009. godine o evropskom radničkom vijeću,
• Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. godine o općem okviru za informiranje i savjetovanje radnika u EU
• Direktiva 2009/38/EZ o osnivanju Evropskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća preduzeća i skupine preduzeća na razini Zajednice radi obavještavanja i savjetovanja radnika (zamjenjuje Direktivu 94/45/EZ)
Normativni okvir prava na participaciju u BiH
Zakoni o radu (okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje prava na participaciju zaposlenika/radnika):
• Zakon o radu FBiH odredbe čl. 119-121 (Sl. novine FBiH br. 26/16 i 89/18)
• Zakon o radu RS čl. 208. (Sl. glasnik RS br. 1/16 i 66/18)
• Zakon o radu Brčko distrikta BiH odredbe čl. 93.-95. (Sl. Glasnik BdBiH br. 19/06, 19/07, 25/08 i 20/13)
Normativni okvir prava na participaciju u BiH
• Posebni zakoni (način izbora, sastav, ovlaštenja i druga pitanja vezi sa uspostavljanjem i radom vijeća zaposlenika)
• Zakon o vijeću zaposlenika FBiH (Sl. Novine FBiH br. 38/04)
• Zakon o savjetima radnika (Sl. glasnikRS br. 26/01)
Radnički predstavnici
• Sindikalni predstavnici i predstavnici koje su na slobodnim izborima izabrali radnici datog poslodavca, u skladu sa odredbama nacionalnog zakonodavstva (zakona, kolektivnih ugovora)
• Osnivanje Vijeća zaposlenika/savjeta radnika je fakultativno- radnici ga mogu izabrati ali i ne moraju,
• Ovo pravo nemaju svi radnici, nego samo oni koji rade kod poslodavca koji zapošljava 15 i više radnika (RS), odnosno 30 i više radnika FBiH
• U ovaj broj ulaze svi oblici radnog odnosa (na određeno vrijeme, rad sa nepunim radnim vremenom i dr.)
Paralela između posebnih zakona u BiH
• Zakon o vijeću zaposlenika (40 odredbi):
• I Osnovne odredbe
• II Formiranje vijeća zaposlenika,
• III Izbor i prestanak mandata članova Vijeća zaposlenika
• IV Obaveze poslodavca prema Vijeću zaposlenika,
• V Obaveze i ovlaštenja Vijeća zaposlenia,
• VI Rad Vijeća zaposlenika,
• VII Nadzor nad provođenjem Zakona
• VIII Kaznene odredbe
• Zakon o savjetima radnika RS (33 odredbe):
• I Osnovne odredbe
• II Način i postupak uspostavljanja savjeta
• III Izbor članova savjeta,
• IV Rad savjeta,
• V Trajanje i prestanak mandata članovima savjeta
• VI Prava i dužnosti savjeta
• VII Kaznene odredbe,
• VIII Završne odredbe,
Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema Vijeću zaposlenika
• Obaveza obavještavanja/informiranja
• Obaveza konsultovanja/savjetovanja
• Obaveza suodlučivanja/davanja prethodne saglasnosti
Obaveza obavještavanja/Informiranja
• Obaveza poslodavca da informiševijeće zaposlenika/savjet radnika o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa najmanje svakih 6 mjeseci i bez zahtjeva
• Informacija mora biti pravovremena, istinita i cjelovita
• Stanje i rezultate poslovanja;
• Razvojni planovi i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;
• Kretanje i promjene u plaćama;
• Zaštita na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;
• Druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa (prekovremeni rad, rad na određeno vrijeme, rad na izdvojenim mjestima rada itd.)
Obaveza savjetovanja/konsultovanja
• Najmanje 30 dana prije donošenja odluke poslodavac je obavezan prijedlog određenih odluka dostaviti Vijeću zaposlenika radi konsultacija.
• Vijeće zaposlenika može se:
a) Saglasiti,
b) Usprotiviti,
c) Ne očitovati na odluku (tada se smatra da nema primjedbi i prijedloga)
Poslodavac se mora konsultovati sa Vijećem zaposlenika naročito kada se radi o:
a) Donošenju pravilnika o radu,
b) Masovnom otpuštanju zaposlenika,
c) Planu zapošljavanja, premještaju i otkazu,
d) Mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu,
e) Značajnim promjenema ili uvođenju nove tehnologije,
f) Planu godišnjih odmora,
g) Rasporedu radnog vremena,
h) Noćnom radu,
i) Naknadama za izume i tehnička unapređenja,
j) Drugim odlukama za koje je predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika u njihovom donošenju
Poslodavac nije vezan mišljenjem Vijeća zaposlenika, ali ako propusti obavezu konsultovanjanjegova je odluka ništava.
Donošenje pravilnika o radu
• Obaveze poslodavca: savjetovati se o donošenju, izmjenama i dopunama postojećeg pravilnika, pod tom obavezom podrazumjeva se i akt o sistematizaciji radnih mjesta,
• Objaviti pravilnik, odnosno izmjene i dopune
• Obaveze vijeća zaposlenika/savjeta radnika:
a) Provjeriti da li je pravilnik usklađen sa kolektivnim ugovorom i zakonom (ne smije utvrđivati prava u manjem obimu nego su utvrđena ovim aktima)
b) Očitovati se u roku od 7 dana od dana dostavljanja (čl. 24. st. 2 ZoVZ)
c) Tražiti od suda da nezakonite odredbe odnosno nezakonit pravilnik o radu oglasi nevažećim.
Pravo na suodlučivanje/davanje prethodne saglasnosti
• Odluka poslodavca je kompleksna u pojedinim zakonom predviđenim situacijama jer se može donijeti samo uz prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika
• Ako Vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluke poslodavca rješavanje spora povjerava se arbitraži.
a) Otkaz ugovora o radu članu vijeća zaposlenika,
b) Otkaz zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti,
c) Otkaz zaposleniku starijem od 55 godina i zaposlenici starijoj od 50 godina,
d) Prikupljanje, obrađivanje i dostavljanje podataka trećim licima o zaposleniku.,
Pravo na suodlučivanje/davanje prethodne saglasnosti
• Vijeća zaposlenika imaju relativno male ovlasti suodlučivanja, ali vijeće zaposlenika može sa poslodavcem zaključiti pisani sporazum o uređivanju određenih pitanja iz radnog odnosa, tj proširiti svoja ovlaštenja
Vijeće zaposlenika i sindikat
• Vijeće zaposlenika:
• Utvrđivanje radnih i socijalnih uvjeta,
• Rješavanje pojedinačnih problema radnika,
• Kontrola poštivanja zakona i kolektivnih ugovora,
• U FBiH vijeće zaposlenika ne može učestvovati u pripremanju štrajka, isključenju sa rada zaposlenika i kolektivnom radnom sporu koji može dovesti do štrajka(čl. 29.)
• U RS pravo na mišljenje na odluku sindikata o stupanju radnika u štrajk (čl. 27. st. 2)
• Sindikat:
• Učlanjivanje u sindikat
• Informiranje i briga o članstvu,
• Iniciranje izbora,
• Priprema i provedba odredaba kolektivnih ugovora,
• Osiguranje pravne pomoći i zastupanje članstva,
• Organiziranje industrijskih akcija i provedba štrajka.
• Funkcija savjeta radnika je savjetodavna i ne može uticati na pravo i položaj sindikata u zaštiti pojedinačnih i kolektivnih prava radnika- članova tog sindikata (čl. 124. st. 2. ZOR-a RS)
Sindikat i pravo na participaciju
1) Predlaže formiranje vijeća zaposlenika: - U FBiH nije naznačen parametar o kojem se sindikatu radi (sindikati koji imaju svoje članove kod određenog poslodavca; - U RS sindikat koji u svom članstvu ima najmanje 20% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca
2) Saziva skup kod poslodavca gdje nije formirano vijeće zaposlenika (FBiH); predlaže listu kandidata
3) Inicijativa za isključenje/opoziv člana vijeća zaposlenika (U RS sindikat koji u svom članstvu ima najmanje 10% radnika zaposlenih kod poslodavca, čl. 23. st. 1. ZoSR)
4) Učestvuje u izradi izvještaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima od interesa radnika i izvještaja o radu vijeća zaposlenika,
5) Učestvuje u sjednicama vijeća zaposlenika bez prava sudjelovanja u odlučivanju (čl. 32. st. 2. ZoVZ), odnosno sjednicama savjeta radnika bez posebnog poziva mogu prisustvovati predstavnici sindikata , koji imaju pravo da iznesu stav sindikata o svim pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu sjednica (čl. 21. st. 1. ZoSR)
Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osnovu Zakona o vijeću zaposlenika odnose na vijeće zaposlenika
Hvala na pažnji!