Dobrun Zupan Pribil

38
Као и владари, и жупани су били ктитори значајних манастира и цркава у којима су сачуване њихове ликовне представе. Тако је сачувана породична поворка жупана Петра Брајана, ктитора Беле цркве Каранске (1340—1342) где је локални велможа приказан у раскошном, помодном руху, и ктиторска композиција у манастиру Добруну из 1343. године где су приказани жупан Прибил, зет протовестијара Стана и његови синови жупан Стефан и велики жупан Петар. Алтоман, син војводе Војина носио је титулу великог жупана 1347, а његов син Никола Алтомановић , који је управљао великом облашћу, носио је жупанску титулу. Жупани у залеђу Дубровника који су често наносили штету дубровачким трговцима, обављали су локалне управне и судске функције. У грчким земљама које су прикључене српској држави за време цара Душана међу жупанима се издвајају они који су вршили управну службу у градски насељима. То су жупани у служби кефалија које спомиње хрисовуља цара Стефана Душана манастиру Ватопеду из 1346. године. У овом случају се примећује сједињавање грчких и српских управних традиција. Титула жупана одржала се код Срба све до друге половине 15. века. Турски попис Херцеговине из 1476. године бележи појединце као жупане који су били одговорни за убирање пореза у ситној стоци у већем броју села, а подручје њихове управе називало се жупанлук. У крушевском поменику помиње се као ктитор велики жупан Прибил са синовима в.ж. Петром и Стефаном. Само може бити један велики жупан у држави истовремено. На фресци у припрати пише Прибил зет остало је оштећено и код синова пише жупан Стефан син Прибилов и жупан Петар син Прибилов. Иза је протовистар Стан. Прибил има око 55 година. Стефан око 30-35 Петар би имао око 30.Стан око 70.1322- 55 =1267 1322-30=1292 1322-70=1252 По години рођења и Стан и Прибил би у пуној снази били у време краља драгутина који је држао Дабар.Дабар је 1322 само теоретски могао да држи краљ Владислав други али тешко да је он имао великог жупана? Титула великог жупана је везана за старе српске земље,

description

istorija

Transcript of Dobrun Zupan Pribil

,

, . , (13401342) , , 1343. , . , 1347, , , . , . . 1346. . .

15. . 1476. , .

.. . . . . 55 . 30-35 30. 70.1322-55=1267 1322-30=1292 1322-70=1252 . 1322 ? , .Nije Vukan podigao Mora;u ve njegov sin Stefan 1260. : 1386 .Prvo je bio veliki upan Pribil a posle njegov sin Stefan i na kraju Petar. Posle njih je vladao Dabrom veliki elnik Vlkohna Dimitrije do 1349 a posle njega veliki upan Altoman Vojinovi do 1359, a posle njega veliki knez Stefan Vojinovi do 1363, posle Nikola Altomanovi do 1373. A pre toga Podrinje od 1366 drzi veliki ban bosanski Tvrtko. Posle 1373 ove krajeve uzima knez Lazar a ne ban Tvrtko???????Dabrom do 1316 vlada Dragutin, posle Milutin do 1321, onda mozda Vladislav do 1323 a onda Uros Decanski.Dbra, je Dabar ali mozda je tacnije Dobra pominje se i stara Dobra a i grad je Dobrun.Starinar, 13-14Arheoloki institut, 1965

INCLUDEPICTURE "https://books.google.rs/books?id=9ehLAAAAYAAJ&hl=sr&pg=PA253&img=1&pgis=1&dq=1383&sig=ACfU3U0JzjsIcspe0Y3EPAgB4ArbfeRteg&edge=0" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "https://books.google.rs/books?id=9ehLAAAAYAAJ&hl=sr&pg=PA253&img=1&pgis=1&dq=%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0+%D0%B4%D1%83%D1%88%D0%B0%D0%BD%D0%B0&sig=ACfU3U3IanPF3iL2CBijobOYRHY-7kowwA&edge=0" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "https://books.google.rs/books?id=9ehLAAAAYAAJ&hl=sr&pg=PA257&img=1&pgis=1&dq=%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0+%D0%B4%D1%83%D1%88%D0%B0%D0%BD%D0%B0&sig=ACfU3U17u_YOdM5hiiefUrqSTmgdaENh_Q&edge=0" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "https://books.google.rs/books?id=9ehLAAAAYAAJ&hl=sr&pg=PA253&img=1&pgis=1&dq=%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD&sig=ACfU3U0vZCmHlHydK1JYq8KLfFtUZ432Ow&edge=0" \* MERGEFORMATINET Znam sto nema 6 sestice

U banji na ploci dimitrija velikog celnika pise:

S tisuca, a u sledecem redu WitdSw 6891 1383 tada je kralj u bosni a ne srbijiSw 6861 1353 tada je u srbiji car a ne kraljSwN 6851 1343 A ja

Sw 6831 1323 6831-5508=1322

IV (1308. 20. 1355; 13311355)1323-1308=15 godina .

, .Teodora Smilecbila je prva supruga srpskog kraljaStefana Uroa III Deanskog, i kraljicaSrbijeod januara do oktobra 1322. godine. Nova srpska kraljica preminula je oktobra meseca iste 1322 godine. Majka prvog srpskog cara, Stefana Duana, sahranjena je u zadubini svoga svekra, kralja Milutina, umanastiru Banjska. 1324. , , II. 1323

1322 JELENA JE MOGLO BITI TITULARNO IME ZNACI U OBZIR DOLAZI TEODORAKRALJ STEFAN MOZE BITI BILO KOJI SRPSKI I BOSANSKI KRALJ ZNACI I DECANSKIFreske su zavrsene pre 1 avgusta 1322, a zapocete posle januara 1322.

Da li su freske zapocete za zivota Milutina, oko 1321 pa on umre a se freske dovrse 1322 do avgusta meseca I tada se na kraju naslika novi vladar Stefan Uros decanski ali moguce je da je to bio Vladislav II. Jedina veza sa ovom prvom kombinacijom je u krusevackom pomeniku gde se od vladra pominje Dusan a on je na slici makar kao dete. Bosna se uopste ne pominje ni njeni vladari. Veroverno jine pominjan ni Vladislav II, pa zato najverovatnije je na freskama decanski sa malim dusanom. Car Uro kao dete je uvek proikazan u carskom odelu a ne kao ovaj decak u princevskom. , 1314. . . , . . ( ). , , , .[1] 29. 1321. 1. 1321. [2]. 6. 1322. , . . . , 14 .83Tau () 1. 1167 84 . 1857 , je je , 1170 "

akur 1 20 400 100 po vegu to je 1241 U nagoricanu na kamenu urezana godina

S H K H tj 6 8 20 8 a to je 6828-5509=1319 ili 1320A na grobu dimitrija vel cel iz banje urezanoS W ..a to je .... , . XIV , 1343. . . , (1331-1345. 1345-1355) . 1340-1343. . , , . . ( ) , 1383. . 720 . , , . 1462. . , . . , , , . . . . XVI , . XVII . XVIII . , : , .

[6], a ( 1151. 1178. ) 1241. , .[7] , , .[8] . [9], . - See more at: http://istorijabl.weebly.com/105510801096107710841086/31#sthash.J9ft6K8B.dpuf II , 1280 (1316 1325), .

1292. , II . (1316. ), II , , , , . 1282. II .

(1321. ), , , , ( ) . 1324. . ( ) II, .

1326. 06.01.

HYPERLINK "http://sr.wikipedia.org/wiki/1322" \o "1322" 1322. , , . , , 1323. , .Vladislav je imao dve supruge: lepoticu Konstancu Morozini, unuku slavonskog hercoga Alberta, sa kojom se oenio 1293. godine, i nepoznatu ker ugarskog velikaa, erdeljskog vojvode Vladislava Apora. Iako je imao dve supruge smatra se da je umro rano u Ugarskoj bez naslednika. Meutim, Vladislav II je naslikan i u lozi Nemanjia 1346. godine kao starac. U pismu kralja Vladislava II dubrovakom knezu, pisano kod Trebinja 1323. godine kojim je tada gospodario vojvoda Mladen, on se poziva na svoje prisutne sinove i roake, upane Radoslava i Voihnu, protovistijara Zora (ura) i sevasta Junaka..... Uskoro posle toga Dragutin je oenio Vladislava jednom odivom porodice Morozini, koja je takoe bila tesno vezana sa Anujcima. U ugovoru za ovaj brak, to ga je 24 avgusta 1293 god. u Mlecima nainio bosanski episkop Vasilije i Dubrovanin Vite Bobaljevi, kao izaslanici kralja Dragutina, kraljice Katarine i Vladislava, kazano je, kako se oni, u ime Dragutina i Katarine, zaklinju da kralj Stevan i gospoa Katarina uzimaju Konstancu, erku Mihaila Morozinija, za zakonitu suprugu svome sinu Vladislavu, i da e je gospodin Vladislav uzeti za svoju zakonitu enu... u roku koji odreden. Ovaj ugovor sastavljen je u dva primerka, jedan srpski i jedan latinski. Sauvana je i slika Vladislavove ene Konstance, po kojoj se vidi, da je ona bila ena vanredne lepote. , II (? ?), , , 1293. je . , je je , 29, 30 1321-1323-4 , .U kanjonu reice Rzava nalaze se ostaci srednjovekovnog utvrenog grada s podgraem, koje je 1373. godine zauzeo knez Lazar Hrebeljanovi. Od konca XTV veka grad je bio u posedu porodice Pavlovia.

Crkvu i manastir Sv. Blagovetenja podigli su, u prvoj polovini XIV veka, upan Pribil i njegovi sinovi Petar i Stefan. Crkva je jednobrodna, ima polukrunu apsidu, dograenu pripratu i zidane pilastre na zidovima. Nastala je pod uticajem srpske arhitekture tog vremena. Oteivana je i opravljana. Naroito je teko stradala 1944. godine ali je posle osloboenja zemlje obnovljena.

Po nalogu jeromonaha Jovana (Petar, sin upana Pribila), izmeu 1343. i 1353. godine ivopisana je crkvena priprata. Tu je, pored 16 medaljona s poprsjima svetakih likova i fragmenata triju kompozicija vaseljenskih sabora i etiri svetaka lika, sauvano sedam portreta znamenitijih linosti srednjovekovne srpske istorije. Osim lanova kraljevske porodice (Duan, Jelena i Uro), predstavljeni su ktitori crkve upan Pribil, njegova dva sina i protovestijar Stan. Likovi su interpretirani na realistian nain i u odei svog vremena. Autor fresaka u Dobrunu nije poznat.

Tvz. areni kamen, steak u obliku sanduka, dekorisan je motivima "jabuke", krugova i venaca.

Ako je na slici kralj Stefan decanski I mladi kraljevic Dusna, slika tj Dobrun je iz oko 1322-1325, a veliki zupani Pribislav, Petar i veliki zupan Stefan sin mu bili su veliki zupani pre Altomana tj 1347 sto se uklapa. Decanski je postao kralj 1322? I dok se crkva ozida jos koja godina I rat sa vladislavom do 1324. , (. ;13261371) 1359. 1370. , 1359. 1366. 1359. 1371. . III , . On nije sigurno na slici.S IV , (130820. 1355) (13311345) (13461355).

III( 1276.[1]

HYPERLINK "http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%A3%D1%80%D0%BE%D1%88_III_%D0%94%D0%B5%D1%87%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8" \l "cite_note-.D0.A1.D1.82.D0.B0.D0.BD.D0.BE.D1.98.D0.B5-2" [2]

HYPERLINK "http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%A3%D1%80%D0%BE%D1%88_III_%D0%94%D0%B5%D1%87%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8" \l "cite_note-.D0.93.D0.B5.D0.BD-3" [3]/1284.[4]

HYPERLINK "http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%A3%D1%80%D0%BE%D1%88_III_%D0%94%D0%B5%D1%87%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8" \l "cite_note-.D0.A4.D0.B0.D1.98.D1.84-5" [5], 11.11.1331. ) , (12821321) ( 13311346, 13461355).

Decanski je kralj postao 1322 to je najranije datovanje freske iz dobruna.

Dusan je kralj od 1331 to je najkasnije datovanje freske.

( ), , ( )3. Orlovici koji se pominju u okolini Vlasenice su Orlovici iz Dobruna, Orlovici po zenskoj liniji preko Stanislava Nemanjica, zupan Pribil je dao da mu se tast Stan(islav) naslika u manastiru Dobrun, Stanislav je Milutinov i Stefana Decanskog protovestijar, titula vezana samo za vladarevu siru familiju.

. Stanjevici. Videti pod Stanislav Nemanjic kod Andrije Jovicevica u "Zeta i Ljeskopolje" i gore, Stanjevici su njegovi potomci. Veliki Vojvoda Nikola Stanjevic je bio rodjak Cara Dusana, to istoricari pominju na nekoliko mesta. Stanjevici su se povukli u Zetu posle zamonasenja Nikole Stanjevica, koji je bio savladar Marka Kraljevica (videti vikipediju o Marku, obojica su imala jednoglavog orla na stitu i grbu). Vuk(sa) Stanjevic (Vuk Orle) je iz ovog dela familije Orlovic, pominje se u poveljama mladog cara Urosa. Grgur Stanjevic-Orlovic koga Paja Jovanovic crta je Georgije/Grgur Stanjevic, kefalija Jerisoa (vrata Svete Gore) iz knjige Ostrogorskog o Sarskoj oblasti posle cara Dusana.1443 Nikolaus Lijesinic je Nikola Kefalija Stanjevic, stanovnik Ljesa u to vrijeme. On je potomak ( pra-praunuk ) Velikoga Vojvode Nikole Stanjevica, Kefalije. Nikola Stanjevic je opet, pra-praunuk kralja Stevana Prvovjencanoga.

Kralj Radoslav je imao sina Dragoa ili Dragoslava -( ovo neete nai nigde zabeleeno u istoriji ). Dragoslav je bio veliki upan i veliki kaznac na dvoru kralja Uroa I, kralja Dragutina i Milutina.Pogledajte u knjizi Istorija Jugoslavije, Vladimir orovi, Fototipsko izdanje iz 1933 god., prosveta Beograd 1989 godina, A moda ima i na netu Istorija Srbaisto orovi:U ratu izmeu Rakog krlja Milutina i Bugarskog kneza imana ( Vidinski gospodar ) 1290 godine, Srbi su porazili Bugare. Uslove mira diktirao je kralj Milutin. Kao jemstvo za taj mir imalo je biti brak imanov sa erkom velikog Srpskog upana Dragoa i kasnije brak imanova sina sa Milutinovom erkom Anom ( Neda ).Pa zar bi ugovarali mir sa brakom nekog tamo obinog vlastelina ili sa jednim Nemanjiem.Dragoslav je imao sina Staniu, Stanislava Stana i erku Anu ( nazvana po babi Ani Dukeni ).Stanislav Stan je bio protovestijar kod kralja Milutina i kralja Stefana Deanskog. Imao je sinove velikog vojvodu Nikolu Stanjevia i ura Grgura Stanjevia kao i etiri erke ( jedna je bila udata za upana Pribila kod manastira Dobrun. Imala je sinove Stefana i Petra-kasniji monah Jovan. Ostale tri erke su bile monahinje u Zeti, na Skadarskom Jezeru ).Vojvoda Vuk Crnogorac Orle je bio sin ili Nikole ili ura. Ja bih rekao ura ili Grgura, kako se jo nazivao. Veliki vojvoda Nikola Stanjevi je bio najvei srpski diplomata za vreme cara Duana i najobrazovanija linost u Srba posle velikog humskog kneza Miroslava i Sv. Save. Bio je velmoa u Makedoniji ( Radovi, Stumica i jedno vreme naelnik carskog grada Skoplja ).ura-Grgur Stanjevi ili Jovan ( svejedno je ) bio je veliki elnik na srpskom dvoru i komandovao je nekom vrstom stajae vojske. Pa zar bi dali nekom drugom vlastelinu mo da komanduje stajaom vojskom a ne jednom Nemanjiu.Bio je uvek uz cara. Kasnje se nalazi uz caricu Jelenu posle Duanove smrti. Imao je posede oko grada Sera u MakedonijiPogledajte i titule:Veliki upan, veliki kaznac, veliki vojvoda, veliki elnik. To su titule koje su isprva davane samo pripadnicima vladajue kue tj. Nemanjiima.Veliki vojvoda Vuka Vuk Crnogorac Orle je imao sinove Vojvodu Pavla ( koji se tada nije pisao kao Orlovi ) i elnika vojvodu Radoslava Radia..Za raseljavanje Orlovia sa svojih poseda u Makedoniji moe se uslovno uzeti godina Marike bitke 1371. ili moda i dogaaj kao to je krunisanje i uzurpiranje vlasti od kralja Vukaina Mrnjavevia 1365 god.Orlovii se sele preko Sev. Albanije i tadanjih srpskih oaza-Sclavinija oko Skadra i Ljea u Zetu. Verovatno na svoje stare posede koje je jo dobio kralj Radoslav od brata kralja Vladislava.Zato nalazimo u knjizi kod Kovijania 1440 god. na Cetinju Tudora Nenoeva Ivanovia Orlovia. ( ovo Ivanovi moda nije ime eda nego prezime Iovanovi odnosno Iovan to znai Jovan ili Orao Nemanji ).Vojvoda Pavle je imao Nenoja, koji je na Cetinju u prvoj pol. XV veka i kefaliju, kancelara Nikolu,Knez epan ( Stefan ) Nenojevi sin Tudorov ( moda i brat ) bio je Cetinjski knez a bio je i na dvoru Ivana Crnojevia.Treba onda pogledati Turski defter Crne Gore iz 1521 i 1523 god. Eto na sred Cetinja Orlovia ( samo ih treba znati pronai ) sa knezom Vlatkom, sinom kneza epana Nenoevia.Eto Orlovia = Jovana na sred Cetinja a ne u arau ili u Gacku u Hercegovini. Tamo su kasnije doseljavali pripadnici Orlovia. Iz Zete kasnije Stare Crne Gore prema Hercegovini, Bosni i u Liku i Dalmaciju.U srpskom jeziku nije postojalo slovi J do reforme Vuka Karadia. Isto se pisalo kao IO ili IW.Orlovii to su Jovani-Ivani ili Nemanjii-Vukanovii svejedno je. Oni nastaju ( ova grana Nemanjia ) posle 1234 godine. i to je cela pria.

, , , . . . , . . 1219. , . , . 1340. 1343. . , , . .1994. 250 . 2004. , .

, - , 12 km , . 1343. . . . 1945. , .

2007. . , 2004. 2006. , . . .

, "" .

768. - - .

( ) , , .

, : , .

1458-1459 , - 1457. 1473.

1113-1199

1140? 1208. ?, 1170? 1242 12081217.. 21. 1242. .? 1200-1260 1230-1290 1260 -1320 1290 ???????????? .

13

, XIV . w, -

, je , o XIII -

() , ,

.

14

, -

. , , -

XVIII . .

15

Pribislav Vukoti

NeprovjerenoPribislav Vukoti(1440-1475) jeknezFoe,trgovac,komornikidiplomatahercegaStjepana Vukia Kosaei njegovih sinova. Nosio je titulu potenogvitezakoju je imao mali brojBosanaca.

Pribislav Vukoti potjee izFoe. Pripadao je porodiciCrijepovii, pa se ponekad javlja i sa prezimenom Crijepovi. Prvi put se pominje 1440. Bavio se trgovinom, a kasnije postaje diplomata. Pribislav Vukoti se pojavljuje u slubi kodKosaaod1449. u razliitim diplomatskim misijama. Prije1459. Pribislav je postao komornik (rizniar) i upravljao je financijama hercega Stjepana Vukia Kosae. Pored brige za hercegovuriznicuon je za njega obavljao i razliite diplomatske misije uDubrovnikuiItaliji(Venecija,Firenca,enova,Napulj). Pribislav je pripadao najuem krugu hercegovihdvorjanika.

Prije aprila1455. postao jepoteni vitez. U toku jedne misije1456. bio je zarobljen od strane enovljana i osloboen. Stekao jemletako graanstvo1463. Zajedno sagostomRadinom ButkoviemimitropolitomDavidomuestvovao je u sastavljanjutestamentahercega Stjepana Vukia i upravo on je zaostavtinu sa testamentom hercega odnio uDubrovnik1466. Bio je u slubi Vlatka Kosae. Vjerovatno je1472. preao uPadovu. U Italiji je preao nakatolianstvo. Sastavio je testament u Padovi 1475.

Dva puta se enio. Prva ena nije poznata. Sa njom je imao sina Rafaela. Druga ena je bila Doroteja. Sa njom je imao sinove Petra i ora te kerke Katarinu, Barbaru i Anu.

14 15

, Pribislav Pohvali(1406-1438) jediplomatabosanske velikake porodiceKosae.

Njegovo porijeklo nije najjasnije. Javlja se1406. u slubivojvodeSandalja Hrania. Bio jeposlanik,predstavnikizastupnikvojvode Sandalja Hrania i vojvodeStjepana Vukia Kosaetokom prve tri decenije15. vijeka. Obavljao je sve vrste diplomatskih poslova za svojegospodarenadvorovimauBosni,DubrovnikuiVenciji. Po broju i vrsti diplomatskihmisijapredstavlja jednog od najpoznatijih diplomata u srednjovjekovnoj Bosni. Bio jeknez, a u Veneciji je dobio titulupotenog viteza.

Zahvaljujui svojim sposobnostima bio je obdaren od Dubrovana privilegijom ulaganja novca na dobit uz prateekamate. Imao je etiri sina: Vlatka, Radoja, Radia i Stjepana. Doao je u nemilost kod Stjepana Vukia to je znailo prekid njegove diplomatske karijere. Umro je prije februara1438. Njegovi sinovi Vlatko i Radoje Pohvali takoer su bili u diplomatskoj slubi kod Kosaa.

Protovestijarrukovodi vladarevim financijskim poslovima. Protovestijar je landvorskeslube bosanskih vladara. U savremenijem znaenju predstavlja ministra financija. U ime vladara rukovodi svim financijskim poslovima. Opseg tih poslova pokazujekraljevaregalna prava. Radi se o carinama i drugim prihodima od brojnih pristojbi koje su pripadalevladaru.Titulaprotovestijara u Bosni zamjenjuje raniju titulukaznaca, a uvedena je u Bosnu1377. poslije krunisanja Tvrtka I Kotromania za kralja. Meu poznatim bosanskim protovestijarima su uglavnom stranci: Dubrovanin prezbiter Ratko (sveenik, kasniji trebinjsko-mrkanjski biskup), KotoraninTripe Bua, Dubrovaninore Boki(istaknuti dubrovaki trgovac olovom) i Bosanac poteni vitezRestoje Milohna. , (12821321)[e], . . (13311346, 13461355), . ( 1435. [2]), [2].

, , I(13531377, 13771391) . , , (, ).

, , , , , , , 76823, 5.6823-5508=1315?????/ , , (?, III .

, , 1320)

, , (?, III . , 1326)

, , (?, III . , 1330)

, (?, IV . , 1360)

, (?, IV . , 1348)

, , (?, IV .

, 1389)

, , , (?, III . ,

1331) III,

41

, (?, II . , 1209. 1217)

, , (?, III . , 1291)

1. 1240-130012912. 1321

3. - 1290-1350..134313254. 1310-1370

5. 1320-1380

6. 1310-13591359 1313

1315 ()

XIV

1321

1333 1343

1366 (, , ..) 1349 . 1358 1365 1363

1365 1322 1316 Starinar

Srpsko arheoloko drutvo,Arheoloki institut (Belgrade, Serbia)0Arheoloki institut, 1965

, . 1333 . 1343 .

. .1336 papa avinjon rex uros

kaznacu 1000 perpera

sevastokratoru 500

vojvodi 500

sudiji 200

velikom elniku 200 ovo je moda dimitrije vukonjastavilcu 200 ovo je mozda Milos Vojinovic1305-1307 kaznac miroslav

elnik Brajko od Zete

upan Vladislav

protobistar vratimir u vrene Urosa I

1323 kralj Vladislav Vladislav je imao dve supruge: lepoticu Konstancu Morozini, unuku slavonskog hercoga Alberta, sa kojom se oenio 1293. godine, i nepoznatu ker ugarskog velikaa, erdeljskog vojvode Vladislava Apora. Iako je imao dve supruge smatra se da je umro rano u Ugarskoj bez naslednika. Meutim, Vladislav II je naslikan i u lozi Nemanjia 1346. godine kao starac. U pismu kralja Vladislava II dubrovakom knezu, pisano kod Trebinja 1323. godine kojim je tada gospodario vojvoda Mladen, on se poziva na svoje prisutne sinove i roake, upane Radoslava i Voihnu, protovistijara Zora (ura) i sevasta Junaka.dijak Perkel?

upan Radoslav

upan Voihna

protovestijar Juria Jurko urain?

sevast Junak de manolo

knez Mene........

Marin1326 stefan decanskivojvoda Mladen tepija Vladoje

elnik ura

dijak Ranko

III IV (king Stefan Uro III and his son Tsar Stefan Uro IV Duan):

. 10 , 1343-1345 ( . )Poloki manastir sa crkvomSv. ora, pokrajTikvekog jezera. Manastir je podignut poetkom 14. veka a oslikan izmeu sredine 1343. i 1345. godine. To mora da je bilo malo kasnije Uros je rodjen 1337. Pored portreta ktitora, tu su i portreti kraljaDuana, kraljiceJelenei mladogUroakoje kruniu Hrist i aneli.[ eruje se da 13431345. , , ; , (. 10). 54 , , , .karan , . , , (. 6). , , . Nije tacno ima ga I Simonida u kraljevoj crkvi u studenici 1314 I u gracanici 1321 isto tako. U dobrunu kraljica ga nema u rukama ga ima u rukama sto se vidi po polozaju desne ruke a I nazire se ipak I to jedva. Carica Jelena uvek ima mindjuse dusan svuda ima malu bradicu, dvostruku bradu prvi ima milutin krajem svoje vladavine prvi put gracanica 1321 car uros kao dete uvek je slikan kao mali car tj kralj.

Lesnovo car ne kralj dusan 1347

. 10. , Sv sava sv milutin I Dusan

. , . 1308 1342-1308=34 , 40-45 , . 10 15 , , 1337 1342-3 5-6 . , , , . , 1275 1322-23 43 , 1284 39 . , . .

. .

, . . 10-12 .