1 Bilten

1. UVOD

Folije za vozila mogu imati viestruku namjenu, a zavisno od povrine vozila na koju se postavljaju, obino se koriste u sljedee svrhe:

zatite unutranjosti vozila od razliitih spo-ljanjih uticaja,

zatite spoljanjosti vozila od razliitih spo-ljanjih uticaja,

postizanja eljenog estetskog efekta vozila, reklamiranja.

Kada govorimo o zatiti unutranjosti vozila po-mou auto-folija, u prvom redu mislimo na folije koje se postavljaju na staklene povrine vozila radi zatite enterijera vozila i zatite putnika od preko-mjernog sunevog zraenja. Osim toga, ove folije tite putnike od komadia stakla prilikom puca-

nja stakala na vozilu. Ako se radi o zatamnjenim folijama, govorimo jo i o estetskom efektu, ali i doprinosu u smislu poveanja privatnosti putnika u vozilu. Reklamiranje i estetski efekat su takoe esti ra-zlozi za postavljanje auto-folija na vozila, pogoto-vo kod vozila koje se koriste u komercijalne svrhe. Sekundarna uloga ovih folija je zatita spoljanjo-sti vozila u odreenoj mjeri od raznih spoljanjih uticaja. Zavisno od kategorije i namjene vozila, na sao-braajnicama se sreu vozila sa auto-folijama koje prekrivaju samo staklene povrine vozila, samo ne-ostakljene povrine vozila i djelimino ili potpuno kompletnu spoljanjost vozila.Primarni problem sa kojim se sreu voditelji i kon-trolori na stanicama tehnikog pregleda, pa i sami

BEZBJEDNOSNI ASPEKTI PRIMJENE AUTO-FOLIJA

eljko uri dipl.in. mainstva, Mainski fakultet Banja LukaProf. dr Sneana Petkovi, Mainski fakultet Banja Luka

eljko Ralji, dipl.in. mainstva, Nekovi D.O.O. P.J. Banja Luka

Jedna od nedoumica koja se javlja kod zaposlenih na stanicama tehnikih pregleda vozila odnosi se na folije koje se postavljaju na vozila (auto-folije). Problemi se javljaju tokom redovnog tehnikog pregleda vozila kada kontro-lori i voditelji treba da procijene da li su auto-folije postavljene u skladu sa pro-pisima, ali i tokom vanrednog tehnikog pregleda na koji saobraajna policija uputi vozilo zbog postavljenih auto-folija (ili zbog pretpostavke da je na vozilo postavljena folija). U ovom radu su navedeni kriterijumi koje treba zadovoljiti u pogledu postavljanja auto-folija na odreene povrine vozila, koji su svoje uporite nali u zakonskim propisima BiH iz ove oblasti.

2Bilten| Struna institucija za tehnike preglede vozila Republike Srpske

vozai, odnosi se na folije koje se nanose na stakla na vozilu. Kod ovih folija javljaju se sljedee nedo-umice:

na koje staklene povrine se smiju nanositi auto-folije,

ako se nanose zatamnjene folije, koji stepen zatamnjenja je dozvoljen.

Drugi problem se javlja kada je veliki dio spolja-njosti vozila prekriven auto-folijom, to je est sluaj kod nanoenja reklamnih folija na vozila. Nedoumica koja se tada javlja kod voditelja i kon-trolora na stanicama tehnikog pregleda vozila je-ste: koju boju vozila unijeti u dokumentaciju.

2. AUTO-FOLIJE ZA STAKLA NA VOZILU ZAHTJEVI U POGLEDU BEZBJEDNOSTI

Vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i ka-roserije spadaju u ureaje koji omoguavaju nor-malnu vidljivost.

Stakla na vozilu mogu biti fabriki zatamnjena (tonirana) i doputena su ukoliko su prola ispiti-vanja u skladu sa pravilnikom ECE R 43, u kome se izmeu ostalog navodi i neophodna propusnost svjetlosti za pojedina stakala na vozilu, [1]. U ovom pravilniku za vozila kategorije M i N navodi se sljedei zahtjevi za stakla:

vjetrobransko staklo ne smije imati propu-snost svjetlosti manju od 75%,

bona stakla ispred lenog naslona vozaa i suvozaa ne smije imati propusnost svjetlo-sti manju od 70%,

bona stakla iza lenog naslona sjedita vo-zaa i suvozaa i zadnje staklo ne smiju ima-ti propusnost svjetlosti manju od 70%,

ukoliko vozilo raspolae sa dva spoljanja bona retrovizora, dozvoljeno je da bona stakla iza lenog naslona sjedita vozaa i suvozaa i zadnje staklo imaju manju pro-pusnost svjetlosti od 70%.

Na slici 1 prikazana su fabriki zatamnjena stakla na vozilu koja su ispitana prema pravilniku ECE R 43 i oznaena homologacionim oznakama. Na

a) b)

c) d) Slika 1. Primjeri fabriki zatamnjenih zadnjih stakala,

a. vjetrobransko staklo propusnost svjetlos min. 75%; b. prednje bono staklo - propusnost svjetlos min. 70%; c. zadnje bono staklo - propusnost svjetlos min. 25% (+/- 5%); d. zadnje staklo - propusnost svjetlos min. 70%

3 Bilten

staklima nekih proizvoaa vozila nalazi se i ste-pen propusnosti svjetla, kako je prikazano na slici.to se tie naih propisa, problematiku stakala na vozilu i njihovog dodatnog zatamnjivanja tretira Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovin-skom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju da imaju vozila i o osnovnim uslovima koje moraju da ispunjavaju ureaji i oprema u saobraa-ju na putevima (u nastavku: Pravilnik), [2]. Ovim Pravilnikom defi nisano je na koja stakla na vozilu se smiju nanositi folije, sa stanovita obezbjeiva-nja neophodne prozirnosti stakala. U Pravilniku, u lanu 46 se navodi sljedee:

(1) Pod vjetrobranom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se staklo na prednjoj strani motornog vozila.

(2) Vjetrobran i sva stakla na motornom ili pri-kljunom vozilu, osim prednjeg vjetrobrana na motociklu i biciklu s motorom, lakom tri-ciklu i etverociklu bez kabine vozaa, trici-klu i etvorociklu koji nemaju kabinu vozaa, trebaju:a) omoguiti potpunu prozirnost i pregled-

nost bez bilo kakvih uoljivih krivljenja objekata koji se vide kroz vjerobransko staklo, koja nee unositi zabunu u boja-ma koje se koriste za rad semafora (svi-jetleih znakova) i ostalih znakova u sa-obraaju i koja e u sluaju eventualnog loma omoguiti vidljivost puta i pruiti mogunost zaustavljanja;

b) smanjiti mogue povrede vozaa i putni-ka na to je mogue manju mjeru, te biti otporne na sve atmosverske i tempera-turne uslove, hemijska djelovanja, sago-rijevanje i abraziju.

(3) Stakla na vozilu ne smiju se na bilo koji nain dodatno zatamnjivati (npr. postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem stakala), u od-nosu na fabriku ugradnju.

(4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, mogu se dodatno zatamniti:a) zadnja i bona stakla autobusa posta-

vljanjem homologiranih reklamnih fo-lija

b) bone staklene povrine motornih vo-zila iza lenog zaslona sjedita vozaa i suvozaa, homologiranim folijama bez refl eksije.

(5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na vo-zila oruanih snaga BiH, policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, kao i vozila usko spe-cijalizovane namjene koja se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

Postoji neusklaenost Pravilnika sa pravilnikom ECE R 43 u pogledu dodatnog zatamnjivanja zadnjeg stakla vozila koje ima dva spoljanja bona retrovizora.Stakla na vozilu za koja je dozvoljeno dodatno za-tamnjivati, odnosno na koja je dozvoljeno posta-vljati zatamnjene homologirane folije u skladu sa lanom 46 Pravilnika prikazana su na slici 2.

Slika 2. Dodatno zatamnjena stakla na vozilu,1,2,3 stakla na vozilu koja nije dozvoljeno dodatno zatamnjiva ; 4 - stakla na vozilu koja je dozvoljeno dodatno zatamnjiva

4Bilten| Struna institucija za tehnike preglede vozila Republike Srpske

Kada govorimo o folijama na vozilima kategorije M2 i M3 (autobusi) osim lana 46 stava (3), mora se uzeti u obzir i lana 113 stav (3) Pravilnika, gdje se navodi da stakla na prozorima za izlaz u sluaju opasnosti ne smiju biti prekrivena nikakvim dodat-nim folijama. Prozor za izlaz u sluaju opasnosti mora imati najmanje dimenzije 0,8x0,6 m i mora imati natpis da slui za izlaz u sluaju opasnosti. Pravilnik je u ovom dijelu nedoreen jer bi trebalo da stoji: samo ona bona i zadnja stakla koja ne slu-e kao izlaz u sluaju opasnosti mogu biti prekrivena homologiranim folijama. Razlog za to jeste to u sluaju nezgode svi izlazi moraju biti u funkciji kako su proizvoai, a i ECE pravilnici predvidjeli. Osim to se mora obezbije-diti lako lomljenje stakala na otvorima koji su pla-nirani za evakuaciju putnika, takoe i svi izlazi u sluaju opasnosti moraju biti jasno oznaeni i vi-dljivi za putnika to je upitno ukoliko se postavlja folija, slika 3.Pravilnici ECE 107, ECE 36 i ECE 52 defi niu da svaki autobus mora da raspolae odgovarajuim brojem izlaza u sluaju opasnosti, zavisno od broja mjesta za sjedenje i stajanje u autobusu. Izlazima za sluaj opasnosti se smatraju: vrata za putnike; vrata za sluaj opasnosti, vrata za vozaa oznaena kao vrata za sluaj opasnosti; boni prozor i zadnji prozor oznaen kao prozor za sluaj opasnosti; si-gurnosni otvori za sluaj opasnosti i zadnja vrata

kod malih autobusa [3,4,5,6,7]. Vrata za putnike opremljena automatskim sistemom kontrole ne mogu se smatrati vratima u sluaju opasnosti, osim ako se mogu lako otvoriti jednom rukom kako je propisano standardom. Dupla vrata za putnike se tretiraju kao dvoje vrata, a dupli prozor u sluaju opasnosti se tretira kao dva prozora. Minimalan broj izlaza za sluaj opasnosti za svaku posebnu sekciju autobusa (npr. zglobni autobusi sa vie sek-cija) predstavljen je u tabeli 1. Tabela 1. Broj izlaza u sluaju opasnos u zavisnos od broja putnika [3]

Broj putnika i osoblja koji se moe smjestiti u svakoj sekciji

Minimalan ukupna broj izlaza

>

Na saobraajnicama se mogu vidjeti autobusi koji su u potpunosti prekriveni folijama (slika 4), pa je veoma upitno da li zadovoljavaju navedene kriteri-jume sa stanovita potrebnog broja izlaza u sluaju opasnosti.

Slika 3. Sigurnosni izlazi i oznake u autobusima

5 Bilten

Slika 4. Primjeri autobusa ija spoljanjost je potpuno prekrivena folijama

3. UTVRIVANJE BOJE VOZILA PREKRIVENOG FOLIJOM

Ako je karoserija vozila prekrivena folijom, kao to je prikazano na slici 5, to dovodi do nedoumice prilikom utvrivanja boje vozila koju je neophod-no unijeti u dokumentaciju vozila.

Slika 5. Karoserija vozila prekrivena reklamnom folijom

U Pravilniku o tehnikim pregledima vozila je predvieno da se u dokumentaciju upisuje domi-nantna boja na vozilu kao osnovna boja, a ukoliko na vozilu postoji i druga boja, ona se upisuje kao dopunska boja. U naim propisima nije navedeno koliko procentualno vozilo treba biti prekriveno osnovnom bojom koja se upisuje u dokumentaciju. Kod vozila na kojima se pojavljuje vie od dvije boje, predvieno je da se preovlaujua boja upi-suje kao osnovna, a kao dopunska se upisuje druga boja koja je manje dominantna od osnovne boje.U sluaju kada je na karoseriju vozila nalijepljena reklamna folija slijedi da bi u dokumentaciju vozila trebalo da se kao osnovna boja unese boja karose-rije vozila, a kao dopunska boja dominantna boja na reklamnoj foliji (npr. crvena, koja dominira na reklami za koka-kolu). Problem se javlja ukoliko na reklamnoj foliji imamo vie boja pa se ne moe utvrditi dominantna boja. Stoga je opravdano pi-tanje: ta bi trebali upisati u dokumentaciju s ob-zirom da u naem Pravilniku ne postoji kategorija za boju viebojno? Dok se ova izmjena ne unese u Pravilnik, treba postupiti prema subjektivnom osjeaju, odnosno upisati osnovnu boju karoserije vozila, a kao dopunsku boju upisati dominantnu boju sa folije (reklame) ukoliko je mogue, a uko-liko imamo vie boja i nije mogue utvrditi domi-nantnu dodatnu boju, onda ne upisivati dodatnu boju vozila.

4. ZAKLJUAK

Bez obzira u koju svrhu se koriste auto-folije, nji-hovo nanoenje podrazumijeva da su zadovoljeni odreeni kriterijumi. Ti kriterijumi nalaze upori-te u nacionalnim propisima i bitno je napomenuti sljedee:

Kada govorimo o dodatnom zatamnjivanju stakala na vozilu, bitno je da se na tehni-kom pregledu razlikuje fabriki izvedeno zatamnjenje od zatamnjenja izvedenog nak-

6Bilten| Struna institucija za tehnike preglede vozila Republike Srpske

nadnim postavljanjem tamnih folija. Tvor-nika zatamnjena su u principu izvedene prema ECE propisima.

Prema naim propisima (Pravilnik) dozvo-ljeno je dodatno zatamnjivati: zadnja i bona stakla autobusa postavljanjem homologiranih reklamnih folija, te bone staklene povrine motornih vozila iza lenog zaslona sjedita vozaa i suvozaa, homologiranim folijama bez refl eksije. Kod zatamnjivanja zadnjih i bonih stakala autobusa mora se voditi rau-na o prozorima koji su predvieni za izlaz u sluaju opasnosti i na njih se ne smiju nanositi folije.

Postoji neusklaenost naeg Pravilnika sa pravilnikom ECE R 43 u pogledu dodatnog zatamnjivanja zadnjeg stakla vozila koje ima dva spoljanja retrovizora.

Pravilnik je u dijelu postavljanja folija na otvore za sluaj opasnosti neprecizan jer se odnosi samo na prozore za sluaj opasnosti, a ne na ostale izlaze tako da bi trebalo da stoji: samo ona bona i zadnja stakla koja ne slue kao izlaz u sluaju opasnosti mogu biti prekrivena homologiranim folijama.

U Pravilniku se nigdje ne spominje provjera stepena zatamnjenosti stakala (propusnost svjetla) pomou ureaja, niti se navodi ste-pen propusnosti svjetla za pojedina stakla.

Kada govorimo o utvrivanju boje vozila ija je osnovna boja karoserije prekrivena re-klamnom folijom, u dokumentaciju se unosi osnovna boja, a kao dopunska boja unosi se dominantna boja na reklamnoj foliji.

U Pravilnik bi trebalo unijeti i kategoriju viebojno vozilo s obzirom da se u praksi ja-vljaju takvi sluajevi i predstavljaju problem kod defi nisanja boje vozila.

5. LITERATURA

[1] Uniform provisions concerning the approval of safety glazing materials and their installation on vehicles, ECE Regulation No. 43. http://www.unece.org/transport.com, pristup okto-bar 2014.

[2] Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i oso-vinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati i oprema u sa-obraaju na putevima, Slubeni glasnik BiH, 23/07 i 54/07.

[3] S. Petkovi, N. Kosti. Standardi za autobu-se. Zbornika radova, Struni skup tehniki pregled vozila Republike Srpske 2012, Tesli, Republika Srpska, 2012: 43-64.

[4] S. Petkovi, M. Ajanovi. Konstrukcija autobu-sa. Doboj: Saobraajni fakultet Doboj, 2014.

[5] Uniform provisions concerning the approval of category M2 or M3 vehicles with regard to their general construction, ECE 107, 2011. http://www.unece.org/transport.com, pristup 2012.

[6] Uniform Provisions Concerning Th e Approval Of Large Passenger Vehicles With Regard To Th eir General Construction, ECE R36, 2008. http://www.unece.org/transport.com, pri-stup 2012.

[7] Uniform provisions concerning the approval of M2 and M3 small Capacity vehicles with re-gard to their general construction, ,ECE R-52. http://www.unece.org/transport.com, pristup 2012.