DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ Anina 2, 42000 Varaždin...
Transcript of DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ Anina 2, 42000 Varaždin...
DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“
Anina 2, 42000 Varaždin
Varaždinska županija
KLASA: 601-02/15-01/218
UR:BROJ: 2186-380-15-1
G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M
O D G O J N O – O B R A Z O V N O G R A D A
Z A P E D A G O Š K U G O D I N U 2015. / 2016.
Varaždin, rujan 2015.
Sadržaj:
I. USTROJSTVO RADA
II. MATERIJALNI UVJETI RADA
III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
IV ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
V. STRUČNO USAVRŠAVANJE
VI. SURADNJA S RODITELJIMA
VII. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA
VIII. VREDNOVANJE PROGRAMA
I. USTROJSTVO RADA
Djelatnost Dječjeg vrtića „Dječji svijet“ je njega, odgoj, obrazovanje i zaštita djece predškolske dobi od
navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu.
OSNOVNI PODACI O USTANOVI
Dječji vrtić „Dječji svijet“ ustanova je u privatnom vlasništvu za njegu, odgoj i obrazovanje predškolske
djece.
Naziv: Dječji vrtić „Dječji svijet“
Adresa: Anina 2, 42000 Varaždin
Županija: Varaždinska županija
Ustanova obavlja svoju djelatnost na tri lokacije:
- u namjenski građenom objektu u Petrijancu, Vladimira Nazora 40a
- u prilagođenom adaptiranom prostoru u Varaždinu, Anina 2
- u prilagođenom adaptiranom prostoru u Beretincu, Trg hrvatskih branitelja 1
Broj djece: 215
Broj skupina: 10
Broj djelatnika: a) odgajatelj/ice : 14
b) stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa 1
c) pomagač u odgojnoobrazovno radu 2
d) ostali djelatnici: 9
R. br. Program s obzirom na trajanje Trajanje programa Vrtić
1. CJELODNEVNI
Varaždin 5,15 - 20,30
Petrijanec 5,10 - 16,30
Beretinec 6,00 -16,00
Svi vrtići
2. ADAPTACIJSKI 2 sata dnevno po potrebi
prije upisa
Svi vrtići
3. KRAĆI: daroviti 2 x tjedno po 1,5 sat
Varaždin, Petrijanec
4. POSEBNI PROGRAM: situacijski
engleski svakodnevno
Varaždin, Beretinec,
Petrijanec
5. KRAĆI: folklor 2x tjedno po 1,5 sat
Petrijanec
Rad u srpnju i kolovozu organizira se prema ljetnoj organizaciji rada: Radno vrijeme objekta u Varaždinu
5,15 - 16,30 sati ; Petrijanec 5,10 - 16,30 (u objektu se ne radi u vremenu od 1.08. do 13.08.2015.); u
Beretincu radno vrijeme u srpnju 6 -16 sati, tijekom kolovoza objekt ne radi.
PODACI O ODJELIMA DJEČJEG VRTIĆA „DJEČJI SVIJET“
R.
br. Adresa
Broj
djece
Broj
skupina
Broj
odgajateljica
1. Anina 2,
42000 Varaždin 106 5 8
2.
Vladimira
Nazora 40A,
42206 Petrijanec
76 3 5
3.
Trg hrvatskih
branitelja 1,
42201 Beretinec
33 2 3
SVEUKUPNO 215 10 16
V I Z I J A Dječjeg vrtića
„Dječji svijet“
zasnovana je na
pozitivnim propisima
Republike Hrvatske, te
znanju i kvaliteti djelatnika
i zajedničkom promišljanju
odgojno obrazovnog
djelovanja svih (djelatnika,
djece , roditelja i
društvenih čimbenika) koji
pridonose i zajednički
oživotvoruju odgojno
obrazovni proces
ostvarivanja uvjeta
dobrobiti za dijete
posebice stvaranjem uvjeta
za spontanu igru djece kao
prirodni oblik učenja
CILJ
Varaždin
Unapređivanje kvalitete
prostornog, pedagoškog
standarda, preseljenjem u
prostor usklađen s važećim
propisima Republike
Hrvatske.Podići razinu
osobne, emocionalne i
tjelesne, obrazovne i
socijalne dobrobiti djeteta
provodeći program boravka
u prirodi zajedno s djecom
i roditeljima vježbajući
osobnu odgovornost
pravovremeno prepozna-
jući i reagirati na neoče-
kivane prirodne situacije
tijekom boravka u prior-
dnom okruženju zavičaja
CILJ
Petrijanec
Podići kvalitetu uređenja
prostora opremanjem
igrališta za djecu, za
boravak djece na zraku.
Podići kvalitetu očuvanja
prirodne i kulturne baštine
provođenjem zajedničkih
aktivnosti djece i svih
članova obitelji u
redovitim aktivnostima
odgojno obrazovnog
procesa. Nastaviti suradnju
s aktivnostima
međugeneracijske
solidarnosti čime se
prenosi na djecu i njeguje
kulturna baština zavičaja
CILJ
Beretinec
Unapređivanje kvalitete
prostornog, pedagoškog
standarda, preseljenjem u
prostor usklađen s važećim
propisima Republike
Hrvatske.
Unaprijediti provođenje
programa predškole,
uključivanjem sve djece u
godini dana prije polaska u
osnovnu školu.
Pokrenuti program učenja
stranog jezika, za svu
zainteresiranu djecu I
roditelje, osiguravanjem
materijalno prostornih i
kadrovskih uvjeta.
Praćenje i
provjera
kvalitete
organizacije
rada Ishodi i postignuća
odgojno obrazovnog
rada pružaju jasnu i
preciznu osnovu za
određivanje aktivnosti
svakog pojedinog
sudionika odgojno
obrazovnog procesa
Praćenje i provjera
kvalitete organizacije
rada od strane stručnih
djelatnika:
- prakticirati i
formulirati
Nacionalni kurikulum
za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje.
Pravovremenim
dokumentiranjem
omogućiti uvid, javnost
i transparentnost
odgojno obrazovnog
djelovanja uz dokume-
ntiranje individualnih
postignuća djece prema
njihovim individualnim
potencijalnim
mogućnosti
Praćenje i provjera
kvalitete organizacije
rada od strane
društvene zajednice:
- pravovremenim,
javnim i transparentnim
informiranjem putem
web stranice vrtića i
podnošenjem izvješća
predviđenih važećim
svim nadležnim tijelima
prema važećim
propisima i zakonima
Republike Hrvatske.
Praćenje i provjera
kvalitete organizacije
rada od strane djece i
roditelja:
- pravovremeno
informiranje, te
prikupljanje povratnih
od djece i roditelja
svakodnevnim
neposrednim
komuniciranjem,
anketiranjem roditelja
najmanje jednom
godišnje anonimnom
skalom procjene o
kvaliteti i zadovoljstvu
radom cjelokupne
ustanove i stručnih
djelatnika
Prema iznijetom postoji više mogućnosti provođenja odgojno-obrazovnog rada s obzirom na razne kvalitete
pedagoškog djelovanja odgojitelja. Cilj je postići odgojno-obrazovni rad koji razvija cjelovitu osobnost
djeteta, u uvjetima stjecanja osobnog iskustva, a ne prenošenja stavova. Zbog toga se prednost daje
projektnom radu i dokumentiranju razvoja djeteta dokumentacijom koja je izvorno od djeteta, te se osobnici
djeteta i vode kao zbir dokumentacije koju je izradilo dijete.
Pedagoška dokumentacija daje nam uvid u rad te služi kao polazište za raspravu i dijalog, a samom
odgajatelju kao poticaj za refleksiju. Na temelju dokumentacije odgajatelj razumijeva dijete i planira buduće
aktivnosti na temelju interesa djeteta. Stalna dostupnost dokumentiranih zapisa djecu potiče na učenje i
omogućuje razvoj projekata.
Pri vođenju pedagoške dokumentacije prema Pravilniku o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i
evidencije o radu u dječjem vrtiću (NN 83/2001) dokumentacija će obuhvaćati;
· plan i program rada
· na razini odgojne skupine (orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada, tjedni plan i
program, dnevnik rada)
· imenik djece
· vrednovanje rada i Izvješće o provednom planu i programu
· program stručnog usavršavanja odgojitelja
· dosje (osobnik) za djecu s posebnim potrebama
Dokumentacija koja prethodi, slijedi i potvrđuje provođenje Programa;
- oglas o upisu djece u Program
- obavijest o prijemu djece i početku rada određenih programa
- popis djece po skupinama i imenik skupine
- stručna dokumentacija voditelja programa (tjedni plan i dnevnik rada)
- dokumentacija o praćenju i vrednovanju provođenja Programa
- godišnje izvješće o provedbi programa
III. PODACI O DJELATNICIMA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015/2016.
PODACI O RAVNATELJU I STRUČNIM SURADNICIMA
R. br. Ime i prezime Struka God.
rođenja
Radni
staž Radno mjesto Radni odnos
Neodr. Određ.
1. Ljubimka Hajdin VSS 1954. 37 Ravnateljica -
pedagoginja X
2. Dijana Težak
Strahonja VSS - - Logopedinja
po
potrebi
3. Ksenija Pletenec VSS - - Pedagoginja po
potrebi
4. Ivana Vugrek VSS - - Psihologinja po
potrebi
PODACI O ADMINISTRATIVNOM OSOBLJU
R. br. Ime i prezime Struka God.
rođenja
Radni
staž Radno mjesto Radni odnos
Neodr. Određ.
1. Vlatko Hajdin VŠS 1954. 37 voditelj održavanja X
2. Sanja Hajdin VSS 1985. 6 administrativna radnica
voditelj HACAP program X
3. Zrinka Duić VSS 1985. 7 administrativna radnica X
4. Alma Cafuk SSS 1967. 22 admin.računov.radnica X
PODACI O TEHNIČKOM I KUHINJSKOM OSOBLJU
R. br. Ime i prezime Struka God.
rođenja
Radni
staž Radno mjesto Radni odnos
Neodr. Određ.
1. Ivana Tomašek SSS 1989 8 Kuharica X
2. Nataša Žganec KV 1958 31 Spremačica – servirka X
3. Stjepan Ferenec SSS 1984 7 Domar - vozač X
4. Danijela Mrkalj SSS 1982 6 Spremačica – servirka X
5. Danijela Ferenec SSS 1987 1 Spremačica-servirka X
PODACI O ODGOJNIM DJELATNICIMA
R. br. Ime i prezime Struka God.
rođenja
Radni
staž Radno mjesto Radni odnos
Neodr. Određ.
1. Jelena Kežić VŠS 1980 11 odgajateljica X
2. Natalija Tušek VŠS 1978 14 odgajateljica X
3. Mihaela Bošnjak VŠS 1978 12 odgajateljica X
4. Kristina
Hudoletnjak VŠS 1984 8
odgajateljica-zamjena Tea
Pirker X
5. Sanja Križanec VŠS 1979 14 odgajateljica X
6. Ivana Šipek VŠS 1983 8 odgajateljica X
7. Jelena Lazaneo
Stančin VŠS
1987
5
odgajateljica
X
8. Dijana Ptiček VŠS 1987 4 odgajateljica X
9. Tea Pirker VŠS 1981 8 odgajateljica X
10. Martina Mežnarić VŠS 1990 2 odgajateljica X
11. Andrea Horvat VŠS 1990 2 odgajateljica X
12. Petra Đaković VŠS 1981 3 odgajateljica X
13. Ines Krobot VŠS 1987 2 odgajateljica X
14. Jasminka Zrna VŠS 1977 10 odgajateljica X
15. Ivana Mišak VŠS 1993 0 stručno usavršavanje bez
zasnivanja radnog odnosa X
16. Tea Eršeg SSS 1992. 0 pomagač u odgojno-
obrazovnom procesu X
17. Isidora Sačer SSS 1992. 1 pomagač u odgojno-
obrazovnom procesu X
GODIŠNJA STRUKTURA RADNOG VREMENA ODGOJNIH DJELATNIKA
Broj radnih sati (s godišnjim odmorom) u 2015.-2016. godini: 253x8 = 2024.
Godišnje zaduženje izraženo po mjesecima za pedagošku godinu 2015./2016.
R.br. Mjesec Radni
dani
Sub i
ned
Praznici
i
blagdani
Mjesečna
satnica
Neposredan
rad
Ostali
poslovi
Pauza
1. Rujan 22 8 - 176 121 44 11
2. Listopad 21 9 8. 168 115,5 42 10,5
3. Studeni 21 9 1. 168 115,5 42 10,5
4. Prosinac 22 8 25. i 26. 176 121 44 11
5. Siječanj 19 10 1. i 6. 152 104,5 38 9,5
6. Veljača 21 8 - 168 115,5 42 10,5
7. Ožujak 22 9 27. i 28. 176 121 44 11
8. Travanj 21 8 . 168 115,5 42 10,5
9. Svibanj 21 9 1. i 26. 168 115,5 42 10,5
10. Lipanj 21 8 22. i 25. 168 115,5 42 10,5
11. Srpanj 21 10 - 168 115,5 42 10,5
12. Kolovoz 21 8 5. i 15. 168 115,5 42 10,5
UKUPNO 253 104 14 (5) 2024 1391,5 506 126,5
R. br. Kategorija Sati tjedno
1. NEPOSREDAN RAD 27,5
2. PRIPREME ZA RAD 2,5
3. SURADNJA S RODITELJIMA
- roditeljski sastanci, individualni razgovori, uređenje kutića za
roditelje i panoa
5
4. STRUČNO USAVRŠAVANJE
- rad na dokumentaciji projekata, prezentiranje rada na stručnim
skupovima
- interno stručno usavršavanje, OV
2
5. OSTALI POSLOVI
- uređenje, estetsko opremanje, dezinficiranje,i izrada i prikupljanje
didaktičkog materijala
- kulturna i javna djelatnost: priredbe, suradnja s lokalnom i
društvenom sredinom, predstavljanje rada s djecom u lokalnoj i
društvenoj sredini, sudjelovanje na Olimpijadi, organizacija i
provođenje izleta i dr.
0,5
6. PAUZA 2,5
UKUPNO: 40
JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ VARAŽDIN
R.
br DOBNA SKUPINA
NORMA
TIV
BROJ DJECE U
SKUPINI
DJECA S
TEŠKOĆAMA
BROJ
ODGAJATELJ
A
1. Skupina djece od 1. do 3.
godine života-jutranja 12 8
2
odgajateljice
2. Skupina djece od 1. do 3.
godine života-podnevna 12 9
1
odgajateljice
3. Mješ. skupina djece od 3 do
7. god. života-jutarnja 20 22
2
odgajateljica
4. Mješ. skupina djece od 3 do
7. god. života-podnevna 20 20
1
odgajateljica
5. Mješovita skupina djece od
4 do 7. godine života 22 22
1
odgajateljica
6. Djeca u 7. godini života 25 25
1
1
odgajateljica
UKUPNO: 111 106 1 8
odgajateljica
JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ PETRIJANEC
R.
br DOBNA SKUPINA NORMATIV
BROJ DJECE U
SKUPINI
DJECA S
TEŠKOĆA
MA
BROJ
ODGAJATELJ
A
1. Skupina djece od 1. do 3.
godine života 12 13
2
odgajateljice
2. Mješovita skupina djece od
3 do 7. godine života 20 22
1
odgajateljice
3. Mješovita skupina djece od
4 do 7. godine života 22 22
1
odgajateljice
4. Djeca u 7. godini života 25 19 1 odgajateljica
UKUPNO: 80 76 5
odgajateljica
JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ BERETINEC
R.
br DOBNA SKUPINA NORMATIV
BROJ DJECE U
SKUPINI
DJECA S
TEŠKOĆAMA
BROJ
ODGOJITE
LJA
1.
Skupina djece od 3. do 7.
godine života
20 11 2
2.
Mješovita skupina djece od
4 do 7 godine života
22 22 1
UKUPNO: 42 33 3
II. MATERIJALNI UVJETI RADA
FINANCIRANJE
Troškove smještaja djece snosit će Grad odnosno Općina u kojoj korisnici usluga Vrtića imaju
prijavljeno prebivalište ili boravište, te sami korisnici usluga – roditelji djece.
Dodatna sredstva planirana su iz državnog proračuna za programe javnih potreba, provođenje
programa predškole.
Ekonomska cijena vrtića za cjelodnevni vrtićki program 1.rujna 2015. iznosi 1.300,00 kn na lokaciji
u Varaždinu, 1.400,00 kn na lokaciji u Petrijancu te na lokaciji u Beretincu 1.100,00 kn za vrtićku, a
1.200,00 kn za jasličnu djecu.
Roditelji iz drugih općina Varaždinske županije plaćaju razliku između ekonomske cijene odabranog
programa i dijela sufinanciranog od općine/grada.
Radi stvaranja optimalnih uvjeta rada te u cilju zadovoljavanja pedagoško-zdravstvenih zahtjeva na
ostvarivanju društvene brige o djeci predškolskog uzrasta, postavljeni su bitni zadaci:
- utvrditi potrebe za unapređivanje materijalnih uvjeta rada po svim vrtićima
- pridržavati se postojećeg pedagoškog standarda i istovremeno unapređivati ga
- ujednačiti uvjete u skupinama za cjeloviti razvoj djece
- razvijati razvojno-poticajnu sredinu u svim odgojnim skupinama vrtićima
- stvaranje socijalnih odnosa koji omogućuju samoinicijativnu igru djece, kao prirodni oblik učenja
predškolskog djeteta
POTREBA ZA MATERIJALNOM NADOPUNOM OBJEKATA
Vrtić će izvršiti slijedeće dopune materijala pedagoškog okruženja.
Vrtić Opis potreba
u Varaždinu centar istraživanja prirode, uređenje povrtnjaka primjerenog mogućnostima djece
u Petrijancu daljnji rad na prostorno- materijalnom uređenju centar sadržaja tradicionalne kulture,
uređenju i opremanju dvorišta i igrališta za djecu
u Beretincu uređenje i opremanje dvorišta i igrališta za djecu
Boravak djece u prostorno materijalnim uvjetima osigurava se profesionalnom i osobnom odgovornošću
odagjatelja, te Komisijom za utvrđivanje kvalitete i nedostataka prostorno matreijlanih uvjeta rada koju čini
5 članova: jedan član Upravnog vijeća ustanove, po jedna odgajateljica iz svakog objekta, te domar.
Uz to svi djelatnici i korisnici usluga upoznati su s Protokolom postupanja u kriznim i neočekivanim
situacijama koji su javno izloženi u prostorima vrtića.
2.1. Materijalni uvjeti rada po centrima aktivnosti i okvirni plan
Cjelokupna opremljenost i organizacija vrtića temelji se na ostvarenju programa usmjerenog na
dijete. Načela rada od kojih polazimo: razvojna primjerenost, progresivni odgoj i obrazovanje,
individualizirano učenje. Navedena načela ostvarujemo kroz organizaciju odgojno-obrazovnog rada u
centrima aktivnosti čija organizacija i oprema podržavaju dobnu i individualnu primjerenost, mogućnost
razvoja igre prema mentalnoj dobi i socio – emocionalnoj zrelosti djeteta.
Stvaranje okruženja za istraživačko - spoznajne aktivnosti
Sakupljanje, sortiranje, klasificiranje, manipuliranje, uočavanje prostornih odnosa, odnosa
zakonitosti ponavljanja i pojavljivanja. Omogućiti punjenje, pražnjenje, upoznavanje sa svojstvima
materijala, uspoređivanje po težini, veličini, bojama, osobinama materijala, volumena, zvuku, taktilnosti,
promjenljivosti ili stalnosti oblika. Cilj razvoj svih fizičkih osjetila i njihovu međusobnu integraciju,
misaonih procesa: zapažanja, razlikovanja, uspoređivanja, analiziranja, sistematiziranja uz suigru s drugom
djecom razvijajući igru do suradničko konstruktivnih odnosa.
Materijalna oprema centra tijekom godine je promjenljiva:
RUJAN LISTOPAD STUDENI
ZVUK raznovrsni prirodni
materijali za igre
prosijavanja, sipkost,
proizvođenje zvuka – izrada
zvečaka, šuškalica, udaraljki
HRANA – povrće, voće,
usjevi. MIRISI prirodnog
porijekla. Razvoj osjeta,
osjetljivosti, različitost
doživljavanja i poimanja
SVIJETLO igre svjetla, boja i
sjene, prozirno, neprozirno,
staklo, CD – lomovi svjetla,
duga - spektar
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
RAVNOTEŽA ČOVJEKA I
PRIRODE plodine šuma,
polja, materijali za
modeliranje, rezanje,
savijanje.
TAKTILNOST tekstil
raznovrsne teksture,
materijali kojima se razvija
taktilna osjetljivost,
provođenje projekta prema
interesima djece i
neposrednom iskustvu
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
rad na projekta
rad na projekta
rad na projekta
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
prezentiranje projekta
VODA igre vodom, pjenom,
materijali za konstruiranje
pojmova pliva-tone, topivost,
otopine u boji i sl.
KAMEN I ZEMLJA
kamenčići, školjke, češeri,
pijesak, zemlja , glina
Centar likovnog izražavanja i stvaranja
olovka = O; boja = B; glina = G
RUJAN LISTOPAD STUDENI
O= kriška kruha, prirodna
spužva, šupljikavi kamen;
školjka
B= crta, točka, ploha,
osnovne boje
G= čvorovi, ograde
O= sapunica, saće,
suncokret, klip kukuruza,
češer, cjedilo
B= polja s oranicama, sušenje
rublja; sve boje, sve vrste
linija, ploha
G= kinderbet, krletka,
tobogan, ribež
O= kesteni s kućicama,
prerazana tikva, krizantema,
cvijeće, korov, harmonika,
dječja garderoba, police
dječjih ormara s predmetima,
ja u ogledalu, kolo djece
B= paukova mreža, grane
drveta, nijansirane boje
G= djeca se igraju vlaka,
djeca vuku uže
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
O= kora, borova grančica,
adventni vijenac ,svečano
postavljeni stol
B= kape, rukavice, veste,
obuća, zaleđena voda;
tempera nijansirana vodom
G= figura čovjeka, mama/tata
i ja
O= čipka, ptičje pero,
neobične kuće, poznate
zgrade; neobične ograde, lica
odraslih, dijete sjedi, bicikl
B= motivi narodne nošnje,
brojalice, mirisi i osjeti,
emocije, glazba
G= građevine
O= kupaona, traktor s
priključcima, buldožer,
figura- sagibanje,
presvlačenje, u kolutu
B= lica, maske
G= figure u različitim
položajima, provlačenja
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
O= cvijeće, buketi, ptice
B= zamišljeni događaji,
uspavanka
G= više povezanih ulica,
ZOO, buldožeri, ralice i sl
O= košara, pletene stolice,
bicikl,
B= različita glazba, pisanice,
kišobran, ljudi na kiši
G= stan, prolaženje kroz
vrata
O= životinje, drvo, lica
prijatelja, djeca u kolu
B= gužva, galama, različiti
zvukovi, doživljaj priča,
brojalice
G= kotlovnica, benzinska
stanica
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
O= ulice s kućama, lampica
maslačka, cvijet, korov
B= cvjetanje, što čujem
G= trgovi, kuća s dvorištem
O= školjka, kamen,
B= morsko dno, boje s
putovanja
G= građenje u pijesku
O= školjka, kamen,
B= morsko dno, boje s
putovanja
G= građenje u pijesku
Aktivnosti različitog likovnog izražavanja i stvaranja obuhvaćaju crtanje, slikanje bojama kao
individualne i grupne radove, modeliranje glinom. Centar likovnog izražavanja i stvaranja materijalno je
opremljen prirodnim materijalima, raznovrsnim stvarima koje služe kao poticaji za likovni izraz djeteta po
promatranju i doživljaju. Za likovni izražaj i stvaranje poticaj su i svakodnevne prirodne situacije i oblici u
prostoru koji nas okružuje u samom vrtiću i neposrednoj okolini vrtića. Centar likovnog izražavanja i
stvaranja opremljen je raznovrsnim vrstama i veličinama papira, olovkama, drvenim i uljnim pastelama,
temperama, kistovima, flomasterima, ogledalom, horizontalnim, kosim i okomitim radnim površinama.
Materijalna oprema centra sastoji se od raznovrsnih predložaka koji se crtaju ili slikaju tijekom pedagoške
godine po niže navedenom orijentacijskom rasporedu. Likovne aktivnosti djece provode se prema D.
Belamarić «Dijete i oblik»
Centar za građenje
Centar građenja opremljen je raznovrsnim materijalima za igre građenja: duplo kocke, konstruktori,
drvene kocke, raznovrsna vozila, kocke i vozila s magnetima. Uz mnogobrojne i raznovrsne gotove
građevne igračke planiramo korištenje pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu razvoja dječje
kreativnosti, upoznavanja mogućnosti primjene raznovrsnih materijala, razvoj ekološke svijesti. Niže
planirani materijali su orijentacijski i mogu imati i drugi vremenski raspored, ili biti drugog materijala i
namjene. Razvojne norme nisu navedene pošto su dio obaveznog znanja odgojno obrazovnih djelatnika, ne
polazimo od kronološke nego razvojne dobi djeteta, uvažavajući individualne osobine, interese i osobna
iskustva koja vode dijete u razvoju.
RUJAN LISTOPAD STUDENI
izrada cesta, tunela, vozila
od pedagoški neoblikovanog
materijala
vjetrenjače, krpene kugle za
vjetar, letjelice
modeli vulkana, izrada
modela pećina, planina,
jezera, usjeka, kanjona
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
maketa reljefa zemlje,
svemira
modeliranje geometrijskih
tijela raznovrsnih veličina
plastične cijevi, boce –
neobične letjelice, vozila
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
koloture, mostovi, trajekti,
dvorci, bedemi, neobične
građevine
svodovi, kupole, nebo,
mogućnosti podizanja i
transportiranja tereta, letenja
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
neobične građevine:
piramide, tornjevi, rudnici,
hramovi, vodovodi, naftovodi
građenje u pijesku, izrada
mobila
građenje u pijesku, izrada
mobila
Dramske i obiteljske igre
Centar je organiziran od namještaja primjerenog veličinom i visinom djeci, omogućuje im
raznovrsne sadržaje funkcionalnih, simboličkih i stvaralačkih igara.
Obzirom da centra ima ograničene prostorne mogućnosti naveden su osnovni materijalni poticaji za
poticajno vrtićko okruženje kao preduvjet dječje igre i stvaralaštva.
RUJAN LISTOPAD STUDENI
igre presvlačenja,
putovanja, iskustva s plaža,
odjeća, obuća, detalji:
naočale, šeširi, kape za
presvlačenje
dječje stvaralaštvo riječi,
priče, slikovnice, crtani
filmovi kao podloga igre i
improvizacije
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
igre trgovine, opreme
kuhinje materijalima u
bocama s tekućinama, mirisni
memori, lako – teško, vage
igre restorana, cjenici,
blagajne, kuhinja. Drveni
oblici, pizzeria, mirodije,
začini
slastičarna u našem vrtiću,
modeliranje i izrada od
neoblikovanog materijala
oblika za igru
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
izrada lutaka različitog
karaktera, likova i od
raznovrsnog materijala
atmosfera stana za djecu,
lutke i raznovrsne likove,
životinje,
kazalište: prostor, svjetlo,
kostimi, režiseri, glumci.
Dječje improvizacije
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
trgovina, tržnica, iskustva s
neposrednim doticajima voća
i povrća
igre od materijala izrađenog
i korištenog tijekom godine
igre od materijala izrađenog
i korištenog tijekom godine
Centar za stimuliranje vestibularnog sustav
To je stalni centar u prostorima boravka djece kojeg čini: bazen s lopticama, spužve za stvaranje
neravnina na podu, pregrade za penjanje i provlačenje, tobogan, strunjače za izvođenje koluta, mreže za
ljuljanje, valjci i lopte, karike. Odgajatelj je obavezan organizirati centar kao poticajno okruženje za
samostalnu dječju igru i kretanje, uz obavezu organiziranja prostora da je siguran za dijete primjereno
njegovoj razvojnoj dobi.
Centar za razvoj i stjecanje predčitalačkih vještina
Vještine koje se prate kod djeteta tijekom godine: (prema: Vidović-Rijavec-Vlahović Miljković:
Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zgb, 2003)
RUJAN LISTOPAD STUDENI
izlaganje slikovnica,,
zvučnog lota, slika za priče u
nizu, didaktička igra pronađi
izgovorenu riječ na slici,
hrvatske bajke i mitovi
izmišljanje brojalica, krajeva
pjesmica, krajeva priča,
izrada vlastitih i grupnih
slikovnica, igre memori
slova, memori slogova,
pokrivaljke slova, pokrivaljke
riječi
pridruživanje slika – početno
slovo, rezanje slova i
pridruživanje po obliku,
grupiranje istih slova,
grupiranje rezanih slika
predmeta na isto početno
slovo
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
magnetna slova – raznovrsne
igre(pecanje, vođenje s
magnetom), igre minskog
polja,
slova na pločicama,
čepovima, modeliranje slova
slagalice slova, riječi i slova,
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
crtani filmovi djece, kutija –
TV, slikovnice djece-
stvaranje – pričanje - čitanje
materijalni poticaji za
maštaonicu: priča, igrokaza,
križaljke,
riječi u različitim bojama,
sastavljanje pojmova pomoću
boja i slika, slikopriče
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
igre žigovima, nevidljivo
pismo, raznovrsna sredstva za
pisanje: pero, spužve, štapići
priče i crtići djece,
slikovnice, priče za djecu,
materijali izrađeni tijekom
godine
priče i crtići djece,
slikovnice, priče za djecu,
materijali izrađeni tijekom
godine
Centar predčitalačkih vještina temelji se na obavezi stvaranja uvjeta razvoja senzorne integracije. (Prema
A.J.Ayers: Dijete i senzorna integracija, Naklada slap, 2002.). Cjelokupno okruženje vrtića omogućuje
svakom djetetu razvoj osjetila sluha kretanje s mogućnošću razvoja ravnoteže, koordinacije motorike,
koordinacije oko – ruka, taktilni osjet (dodir) emocionalne stabilnosti. Razvoj predčitalačkih vještina polazi
od razina integracije, a materijalna priprema odgajatelja omogućuje takovo okruženje vrtićkog prostora koje
omogućuje djetetu samostalni izbor i istovremenu mogućnost korištenja svih razina integracije:
1. taktilna osjetljivost - dodirivati i biti dodirnuto;
2. vestibularni sustav – omogućiti kretanje gore-dolje (ljuljanjem, vrtnjom, njihanjem,
okretanjem);
3. proprioceptivne unose – potičući djecu na samostalno izvršavanje svih radnji primjerenih
njihovoj kronološkoj ili pak razvojnoj dobi
Centar logičko prostornih i količinskih odnosa
Osigurati materijalno okruženje koje djeci omogućuje stjecanje prostornih i količinskih odnosa kroz
igru, manipuliranjem raznovrsnim pedagoški neoblikovanim materijalima, manipulativnim igrama
stvaranjem preduvjeta za razvoj simboličke igre trgovine, tržnice ( situacija prirodnog susreta i korištenja
količina, brojeva, prostornih odnosa, odnosa veličina). Omogućiti djeci stjecanje pojmova kroz osobno
iskustvo, konstruiranjem i rekonstruiranjem pojmova, čineći. Rad na računalu s primjerenim igrama za
djecu.
RUJAN LISTOPAD STUDENI
opremiti podne i stolne
površine u vrtiću igrama
količinskih, prostornih
odnosa; za razvoj misaonih
operacija uspoređivanja po
obliku, boji, veličini
igre «školice», labirinti,
uspoređivanje po sličnosti
veličina, igre konstruiranja i
kretanja s relacijama u
prostoru: gore, dolje… Izrada
modela dječjeg igrališta
didaktičke igre odnosa,
prostornih mreža,
kombinacije boja i broja,
oblika i broja; puzzle,
slagalice, memori
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
izrada igara pridruživanja
broja i količina,
geometrijskih likova, tijela;
visine, težine, broj obuće
igre s kretanjem za usvajanje
pojmova lijevo – desno,
punjenje – pražnjenje,
kuglana, igre satom – vrijeme
i količina, trajanje, dužine
igra: autići – garaža; vlak –
teret; težište; društvene igre s
dvije kocke: boja – broj;
sastavljanje brojeva iz
raznovrsnih veličina štapića,
čepova, geometrijskih likova
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
koliko čega čini broj , izrada
društvene igre količina,
labirinta i uspoređivanja
veličina i količina
društvene igre: u paru,
skupinama određenog broja
članova, dodavanje –
oduzimanje
volumeni, popunjenost,
vrijeme, pješčani satovi,
mete, razlomci, kombinacije
količina
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
prirodni materijali u funkciji
igra količina
igre na otvorenom stvaranjem
prirodnih situacija igara
količina, veličina, grupiranja
igre na otvorenom stvaranjem
prirodnih situacija igara
količina, veličina, grupiranja
Igre na otvorenom prostoru
Vanjski prostor u Varaždinu i Petrijancu u cijelosti je opremljen spravama i zadovoljava sigurnosne
mjere za igru i boravak djece, uz nadzor i organizaciju igara u suradnji s odgajateljem.
Centar za glazbu
Omogućiti djeci razvoj osjetila i osjetljivosti slušanja, razlikovanja, doživljavanja i kreativnog
interpretiranja zvukova. Omogućiti materijalne poticaje prirodnih, proizvedenih zvukova. Izrada glazbenih
instrumenata: šuškalice, udaraljke, zvečke. Korištenje glazbenog dječjeg instrumentarija.
RUJAN LISTOPAD STUDENI
osjetljivost na jačinu i
raznovrsnost zvukova,
ljudskog glasa: boja – ton –
raspoloženje; životinjsko
glasanje; zvukovi prirode,
okoline; prepoznavanje
zvukova opasnosti; posjet
crkvi s orguljama; zvučni loto
glazbenih instrumenata
izrada zvečaka, šuškalica,
bubnjeva, udaraljki, zvečki
od prirodnog i pedagoški
neoblikovanog materijala.
Igre improvizacije zvukova,
zvukovi koje proizvodimo
tijelom; ponavljanje zvukova,
stvaranje vlastitog ritma
od pojedinačnog do grupnog
ritma, improviziranje,
pjevanje glasova – traženje
po glasu, glasanju
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
ritmičke igre, kretanja,
pjevanja, improviziranje
glasova - pjesama
uživljavanje u pjesme za
djecu, brojalice, sviranje,
pjevanje
od taktilnog do zvučnog,
izrada strugalica , zvukovi
strugalica; ružilica, zviždaljki
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
tradicionalni instrumenti
zavičaja – izrada,
improvizacija zvuka,
ritmičko izvođenje poznatih
brojalica, pjesmica za djecu
prirodne plodine i zvuk, zvuk
vjetra, planine CD National
geographic, stvaranje zvuka i
glazbe za susret s roditeljima
kretanje po glazbi, ritamu,
taktu, dani govorenja i
razgovaranja melodijom
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
prikaz glazbenog
stvaralaštva za roditelje
ritmičke igre, glazba, pokret
na otvorenom
igre na otvorenom stvaranjem
prirodnih situacija igara
Centar simboličkih igara
Uz materijalne uvjete rada unapređivat
ćemo sveukupni kontekst ustanove
• prostornoj organizaciji
• materijalnoj opremljenosti
• fleksibilnoj organizaciji vremena
• interakciji djece međusobno
• interakciji djece i odraslih
Tijekom cijele pedagoške godine unapređivat će se prostorno materijalni uvjeti za provođenje raznovrsnih
igara, primjerenih potencijalnim mogućnostima, interesima i iskustvima djece. Tijekom osiguravanja uvjeta
odgajatelji će predlagati i osiguravati materijalne poticaje koje će prvenstveno izrađivati zajedno s djecom i
roditeljima kao oblik kreastivnog i istraživalačkog procesa. protekom godine nužno obaveza je odgajatelja
kao i članova stručnog tima unapređenje prostorno materijalnog okruženja za funkcionalnu i simboličku igru
djece, pri čemu uz materijalne uvjete stvaljamo poseban naglasak na razvoj kvalitetnih socijalnih odnosa
koji omogućuju kontekst međusobno uvažavajućih dinamičkih međusobnih odnosa djece i odraslih, djece
međusobno, kao i odraslih međusobno.
Centar taktilnih iskustava
Centar taktilnih iskustava ima namjenu razvoja percipiranja pojava u prirodnom i društvenom
okruženju, s namjerom da uočimo, prepoznamo i obogatimo mogućnost primjene svega što nas okružuje, a
da pri tome razvijamo osjet dodira s ciljem upoznavanja okoline. Proširiti dječju percepciju, osjetljivost i
kreativnost.
RUJAN LISTOPAD STUDENI
školjke, kamenčići, češeri,
pijesak, spužve, koralji
kesteni, kukuruzovina, žir,
bukva, tikva, sjemenje, drvo,
pluto
koštice, prešane biljke, voće i
povrće, kore, kutije,
raznovrsni papir
PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA
umjetni materijali: stiropor,
plastika, metal, folija,
tkanina raznovrsne
taktilnosti
koža
OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ
guma, cijevi glina, opeka, gips memori oblika po taktilnosti
LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ
neobičan taktilni grad - kuća igre taktilnih osjeta na
otvorenim prostorima
igre taktilnih osjeta na
otvorenim prostorima
III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
« U cjelokupnom odgojno – obrazovnom radu važno je imati na umu da ni jedan razvojni i profesionalni cilj
nije vredniji od djetetova prava da bude naspavano, nahranjeno, zdravo, zadovoljno i sigurno te da se
osjeća voljeno i prihvaćeno» (Maleš – Milanović _ Stričević: Živjeti i učiti prava, Zgb, 2003, str 121)
Odgojno obrazovni proces u vrtiću polazi od razumijevanja djelovanja i ponašanja djeteta te pored
biološkog, fizičkog razvoja organizacija rada i života u vrtiću obuhvaća
psihomotorni razvoj
intelektualni razvoj
emocionalni razvoj
socijalni razvoj
duhovni razvoj
Nije moguće raditi na ciljevima koji su višeg tipa ili koji su apstraktni ukoliko neke veoma konkretne
potrebe nisu zadovoljene. Prva razina ljudskih potreba je biološka sigurnost, koja podrazumijeva: sigurnost,
zaštitu, samodovoljnost, tjelesnu ugodu i fizičku manifestaciju ljubavi kroz tjelesnu bliskost: dodir, zagrljaj i
nježnost.
Da bi zadovoljili primarnu potrebu njege i skrbi za dijete poštivat ćemo protokol prijema i dnevnog
zdravog ritma djeteta, uz uvažavanje individualnih potreba i razlika.
Obavezne radnje prilikom PRIJEMA DJETETA U VRTIĆ SU: informiranost roditelja, zdravstvena
potvrda liječnika, osigurati adaptacijski period zajedničkog boravka djeteta i njemu bliske odrasle osobe ili
dogovoriti dužinu boravka djeteta, osigurati prostor u garderobi, odjeću i prostor za spavanje (za dijete koje
spava za vrijeme boravka), rezervnu odjeću za vrijeme boravka djeteta u vrtiću te pribor za higijenu zubi.
Prema potrebi surađivati s psihologom te Centrom za socijalni rad.
Odgojitelj je obavezan za svako dijete voditi OSOBENIK DJETETA, a za dijete s posebnim
potrebama (teškoćama u razvoju ili darovito dijete) u suradnji sa stručnjakom (pedagog, psiholog, logoped) i
cjelovitu dokumentaciju o psihofizičkom razvoju djeteta.
Prehrana u vrtiću organizirana je prema važećim zakonskim propisima i suvremenim
nutricionističkim znanjima o potrebama djece za raznovrsnim i pravilnim izborom namirnica. Kako bi se
zadovoljile sve prehrambene potrebe i navike djece, potrebno je utvrditi posebne potrebe u prehrani za svako
pojedino dijete. Vodimo računa o eventualnim alergijama i specifičnim bolestima probavnog trakta djece te
izlazimo u susret korisnicima drugačijih svjetonazora, potreba i prehrambenih navika. Prilikom izrade
jelovnika vodimo računa o uravnoteženoj prehrani, većoj zastupljenosti povrća i žitarica, a iz jelovnika smo
potpuno izbacili svinjetinu.
Plan obroka
Obroci za 10 satne programe: zajutrak, doručak, ručak, užina, voće.
Kontrolu i nadzor nad prehranom djece obavljat će Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, na
temelju ugovora.
Dnevni ritam prehrane (tijekom cijeloga dana – voće):
6,30 – zajutrak
8,00 – 09:15, doručak
11,00 – 12:30, ručak
14:30 – užina
17:00 – obrok za djecu poslijepodnevne produžene smjene
U naš sustav rada potpuno smo implementirali HACCP sustav te djelujemo u skladu s njim.
Jelovnike svaki mjesec sastavlja glavna kuharica. Tjedni jelovnici se objavljuju na oglasnim pločama svih
objekata kako bi roditelji imali uvid u jelovnik. Za djecu s posebnim prehrambenim potrebama obroci se
sastavljaju u dogovoru s roditeljima i prema preporuci i uputama liječnika. Priprema obroka obavlja se u
centralnoj kuhinji u objektu u Petrijancu, a ručak se u termos posudama prevozi u ostale objekte. Ostali
obroci se u podružnicama pripremaju u njihovim čajnim kuhinjama. Pripremaju ih servirke-spremačice, koje
imaju položen higijenski minimum. Kontrolu kvalitete prehrane, kao i higijenskih zdravstvenih uvjeta vrši
prema Ugovoru mikrobiološki odjel Bolnice Varaždin.
Čišćenje i dezinfekciju prostora svakodnevno provode spremačice, a dezinfekciju igračaka dnevno i tjedno
provode odgajatelji.
Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića
Sadržaj rada Razdoblje provođenja Izvršitelj
Čišćenje i dezinfekcija prostora svakodnevno spremačice
Dezinfekcija igračaka svakodnevno i mjesečno odgajatelji i spremačice
Dezinsekcija i deratizacija
prostora studeni, svibanj Veterinarska stanica
Ispitivanje mikrobiološke
ispravnosti 4x godišnje ZZJZ Varaždinske županije
Ispitivanje energetske i
prehrambene vrijednosti obroka 4x godišnje ZZJZ Varaždinske županije
Laboratorijske pretrage 2x godišnje kuhinja
Godišnji pregledi djelatnika 1x godišnje odgajatelji
Suradnja s epidemiološkom
službom 2x godišnje i po potrebi epidemiolog
Praćenje psihofizičkog razvoja djece provodi se u kontinuitetu, a izvršitelji su odgajateljice i stručni tim
vrtića.
S ostvarenim preduvjetima njege i fizičkog razvoja, emocionalnom sigurnošću te osobnom afirmacijom,
dijete pomiče svoju pozornost prema širem okruženju, stvarajući i gradeći paralelne igre, igre u paru s
vršnjacima koje vode do izgradnje prijateljskih i suradničkih odnosa. Obzirom da je prema Thomas i
Chessivu za djetetov razvoj presudno koliko se njegov temperament podudara s onim što se zbiva u
njegovom fizičkom i socijalnom okruženju, odgajatelji su obavezni pratiti dimenzije temperamenta i unositi
ih u djetetov osobenik.
Nije moguće raditi na ciljevima koji su višeg tipa ili koji su apstraktni ukoliko neke veoma konkretne
potrebe nisu zadovoljene. Sve počinje od fizičkog opstanka pa se prva razina ljudskih prava i potreba tiče
biološke sigurnosti. Osjećati se sigurnim, zaštićenim, samodovoljnim i ispunjenim tjelesnom ugodom (koja
je znak fizičke zaštićenosti) prva je i osnovna ljudska potreba, stoga je stvaranje uvjeta da zadovoljimo ovu
potrebu primarni i obavezni preduvjet organizacije odgojno – obrazovnog rada i prijema djeteta za boravak
u vrtiću.
Odgojno obrazovni proces u vrtiću polazi od znanja da svi ljudi imaju identične potrebe i da ih
zadovoljavaju na predvidiv način, odnosno predvidivim redoslijedom (prema Maslowu). Da bi razumjeli
ponašanje, treba poznavati i razumjeti ljudske potrebe, što nas dovodi do nužnosti poznavanja i
razumijevanja ljudske motivacije.
Pored biološkog, fizičkog razvoja organizacija rada i života u vrtiću obuhvaća
- psihomotorni razvoj
- intelektualni razvoj
- emocionalni razvoj
- socijalni razvoj
- duhovni razvoj
Nije moguće raditi na ciljevima koji su višeg tipa ili koji su apstraktni ukoliko neke veoma konkretne
potrebe nisu zadovoljene. Prva razina ljudskih potreba je biološka sigurnost, koja podrazumijeva: sigurnost,
zaštitu, samodovoljnost, tjelesnu ugodu i fizičku manifestaciju ljubavi kroz tjelesnu bliskost: dodir, zagrljaj i
nježnost.
Stoga svi oblici tjelesnih aktivnosti koji ispunjavaju osobu tjelesnom ugodom, od kretanja do
senzoričke integracije, ukusne hrane ili dobrih uvjeta za kretanje, spadaju u ovu razinu ljudskih potreba.
Tjelesni aspekt čovjekovog bića nije odvojen od emotivnog, mentalnog ili duhovnog - riječ je samo o
specifičnoj manifestaciji ljubavi koja se ovdje umjesto na apstraktan ili suptilan, izražava na vrlo konkretan
način.
Da bi zadovoljili primarnu potrebu njege i skrbi za dijete poštivat ćemo protokol prijema i dnevnog
zdravog ritma djeteta, uz uvažavanje individualnih potreba i razlika.
Obavezne radnje prilikom PRIJEMA DJETETA U VRTIĆ SU: informiranost roditelja, zdravstvena
potvrda liječnika, osigurati adaptacijski period zajedničkog boravka djeteta i njemu bliske odrasle osobe ili
dogovoriti dužinu boravka djeteta, osigurati prostor u garderobi, odjeću i prostor za spavanje (za dijete
spavača), rezervnu odjeću za vrijeme boravka djeteta u vrtiću te pribor za higijenu zubiju. Prema potrebi
surađivati s psihologom te Centrom za socijalni rad.
Izvršiti normativnu proceduru prijema: Ugovor o polasku djeteta, podaci za Zdravstveni karton i imenik
djeteta, upis u Matičnu knjigu.
Odgojitelj je obavezan za svako dijete voditi OSOBENIK DJETETA, a za dijete s posebnim
potrebama (teškoćama u razvoju ili darovito dijete) i cjelovitu dokumentaciju o psihofizičkom razvoju
djeteta.
Odgojno – obrazovni rad provodit će se kroz raznovrsne materijalne poticaje i socijalne kontakte
omogućavajući djetetu zadovoljavanje potreba za prehranom, odmorom, aktivnostima, kretanjem,
cjelovitom psihofizičkom razvoju te boravkom na zraku.
Prehrana u vrtiću organizirana je prema važećim zakonskim propisima i suvremenim
nutricionističkim znanjima o potrebama djece za raznovrsnim i pravilnim izborom namirnica. Kontrolu
kvalitete prehrane, kao i higijenskih zdravstvenih uvjeta vrši prema Ugovoru mikrobiološki odjel Bolnice
Varaždin.
Da bi sustavno zadovoljavali dječju potrebu za fizičkim razvojem od najranije dobi učit ćemo ga da
pokaže što mu treba, upućivati ga na načine kako da od drugih traži da mu omoguće ostvarenje prava na
zadovoljenje osnovnih potreba, a da to bude socijalno prihvatljivo i da ne ugrozi tuđu sigurnost, dobrobit i
zadovoljavanje tuđeg prava.
Nakon biološke i emocionalne sigurnosti slijedi potreba za samopoštovanjem koja se ostvaruje kroz
procese samodokazivanja. Dijete ima potrebu osjećati se cijenjenim od strane drugih, želi biti ono što jest i
kao takav želi biti prihvaćenom od okoline. Želi se izboriti za sebe i svoje ciljeve, nastoji samo brinuti za
sebe, želi postati moćno, utjecajno, samostalno i poštovano. Prema Jasper Juul djetetov pojam o sebi
predstavlja unutarnji stup unutar kojeg je svjesno:
- ja sam netko i nešto u sebi samom
- ja jesam, neovisno o tome što znam i mogu
Potvrda od strane bliskih osoba iz vlastite okoline izuzetno je bitno sredstvo emotivnog razvoja. Radi
pravilnog razvoja djeteta, u odgojno – obrazovnom radu neophodno je izbjegavati suptilne igre kontrole i
nadmoći koje iz međusobnih odnosa učine bojno polje na kojem se osobe koje su u međusobnom odnosu
međusobno bore za prevlast. Takvim se oblicima ponašanja samo kompenzira nedostatak potvrde u fazi
razvoja u kojoj je potvrda bitna i od posebne važnosti za dijete.
S ostvarenim preduvjetima njege i fizičkog razvoja, emocionalnom sigurnošću te osobnom
afirmacijom, dijete pomiče svoju pozornost prema širem okruženju, stvarajući i gradeći paralelne igre, igre u
paru s vršnjacima koje vode do izgradnje prijateljskih i suradničkih odnosa. Obzirom da je prema Thomas i
Chessivu za djetetov razvoj presudno koliko se njegov temperament podudara s onim što se zbiva u
njegovom fizičkom i socijalnom okruženju, odgojitelji su obavezni pratiti dimenzije temperamenta i unositi
ih u djetetov osobenik, prema niže navedenoj tabeli ( preuzeto iz Živjeti i učiti prava, str115)
AKTIVNOST tjelesna aktivnost djeteta za vrijeme jela, oblačenja, svakodnevnim
situacijama: igre, šetnje, boravka na zraku
RITMIČNOST djetetova predvidljivost: uključujući raspored hranjenja, ciklus spavanja,
vršenja nužde; izmjene raznovrsnih igara, centara aktivnosti
PRISTUPANJE/
PRIVLAČENJE
koliko pozitivno dijete reagira na nove događaje ili poticaje ( igračke,
materijalne poticaje, novu djecu) uključujući izražavanje raspoloženja i
ponašanje
PRILAGODLJIVOST lakoća kojom se dijete prilagođava novoj situaciji: na igralištu, u
kazalištu, javnim nastupima
INTENZITET razina energije djetetovih reakcija, pozitivnih i negativnih
PRAG REAKCIJE količina podražaja potrebna da izazove reakciju djeteta
RASPOLOŽENJE broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje naspram neveselih
i negativnih ponašanja
DISTRAKTIBILNOST lakoća kojom se djetetovo ponašanje koje je u tijeku prekida izvanjskim
događajem ili podražajem
OPSEG PAŽNJE I
USTRAJNOST
koliko dugo dijete izvodi neku aktivnost i djetetova spremnost da s njom
nastavi kada se suoči s preprekama
IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Svojim radom želimo ostvariti uvjete za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti. Želimo doprinijeti
kvaliteti njegova odrastanja te posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Osiguravanje takvih uvjeta
jamči razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osigurava jednake mogućnosti svoj djeci.
U planiranju, provođenju, dokumentiranju I unapređivanju odgojno obrazovnog rada polazimo od
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, koji je donesen Odlukom Ministarstva
znanosti, obrazovanja I sporta , prosincu 2014. godine a koji polazi od postojećih nacionalnih dokumenata
(Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.), Konvencije o pravima djeteta
(2001.), Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Smjernica za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske (2012.) i Priruĉnika za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja
(2012.)), primjera dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te od znanstvenih studija
o dosezima u podruĉju inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih struĉnih
djelatnika vrtića, publiciranih u poljednjih dvadeset godina.
Za odgojno-obrazovnu praksu važno je da odgojitelj tijekom procesa integrira pristup djetetu jer je na
taj način djetetu dana mogućnost cjelovitog razvoja, primjerenog njegovim potrebama, sveukupnom
socijalnom, kognitivnom, emocionalnom, tjelesnom i duhovnom razvoju. Zbog toga kvalitetu provođenja
odgojno-obrazovnog rada promatramo kroz integriranost pristupa i aktivnosti, a organizaciju aktivnosti po
tradicionalnim metodama u usporedbi s integriranim pristupom smatramo djelomičnim, uskim, plitkim,
manje obuhvatnim te smo u praćenju i evaluiranju odgojno obrazovne prakse prema takovom pristupu
nepopustljivo kritički.
BITNE KARAKTERISTIKE ZA UNAPREĐENJE ODGOJNO-ORAZOVNOG PROCESA
Za odgojno-obrazovnu praksu važno je da odgojitelj tijekom procesa integrira pristup djetetu jer je na
taj način djetetu dana mogućnost cjelovitog razvoja, primjerenog njegovim potrebama, sveukupnom
socijalnom, kognitivnom, emocionalnom, tjelesnom i duhovnom razvoju.
Zbog toga kvalitetu provođenja odgojno-obrazovnog rada promatramo kroz integriranost pristupa i
aktivnosti, a organizaciju aktivnosti po tradicionalnim metodama u usporedbi s integriranim pristupom
smatramo djelomičnim, uskim, plitkim, manje obuhvatnim te smo u praćenju i evaluiranju odgojno
obrazovne prakse prema takovom pristupu nepopustljivo kritički.
Za djecu s posebnim potrebama potrebno je:
- što ranije uočiti teškoće i biti spreman za pomoć
- pokušati ostvariti što bolju suradnju s roditeljima
- uputiti roditelje da potraže pomoć stručnjaka,
- pokazivati razumijevanje za djetetove teškoće,
- u radu biti kritičan, ali oprezan i taktičan,
- hrabriti ga, poticati i hvaliti i za male uspjehe,
- isticati njegova dobra postignuća u drugim područjima,
- u radu biti dosljedan, uporan i strpljiv,
- utvrditi njegovu razinu znanja i usvojenosti vještina,
- pokušati mu prilagoditi vremenski raspored rada,
- povremeno mu davati lakše zadatke koje može uspješno riješiti,
- koristiti se individualizacijom u radu, češće mu prilaziti,
- u radu koristiti različita sredstva i pomagala
Za darovito dijete obavezno se određuje područje darovitosti:
- opće intelektualne sposobnosti
- specifične akademske, školske sposobnosti
- kreativne sposobnosti
- umjetničke sposobnosti
- psihomotorne sposobnosti
Darovito ponašanje pokazuje interakciju triju osnovnih skupina ljudskih osobina: iznadprosječne
opće i/ili specifične sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak i visokog stupnja kreativnosti, pri čemu
„pronaći novo, originalno rješenje nekog problema, vidjeti neobičan odgovor tamo gdje ga drugi ne vide,
napraviti originalno umjetničko djelo, znači biti kreativan“(str. 80, Psihologija razvoja).
Cjelokupna opremljenost i organizacija vrtića temelji se na ostvarenju programa usmjerenog na
dijete. Načela rada od kojih polazimo : razvojna primjerenost, progresivni odgoj i obrazovanje,
individualizirano učenje. Navedena načela ostvarujemo kroz organizaciju odgojno-obrazovnog rada u
centrima aktivnosti čija organizacija i oprema podržavaju dobnu i individualnu primjerenost, mogućnost
razvoja igre prema mentalnoj dobi i socio – emocionalnoj zrelosti djeteta, a prema Nacionalnom kurikulumu
za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Stvaranje okruženja za istraživačko - spoznajne aktivnosti
Sakupljanje, sortiranje, klasificiranje, manipuliranje, uočavanje prostornih odnosa, odnosa
zakonitosti ponavljanja i pojavljivanja. Omogućiti punjenje, pražnjenje, upoznavanje sa svojstvima
materijala, uspoređivanje po težini, veličini, bojama, osobinama materijala, volumena, zvuku, taktilnosti,
promjenljivosti ili stalnosti oblika. Cilj razvoj svih fizičkih osjetila i njihovu međusobnu integraciju,
misaonih procesa: zapažanja, razlikovanja, uspoređivanja, analiziranja, sistematiziranja uz suigru s drugom
djecom razvijajući igru do suradničko konstruktivnih odnosa.
Aktivnosti različitog likovnog izražavanja i stvaranja obuhvaćaju crtanje, slikanje bojama kao
individualne i grupne radove, modeliranje glinom. Centar likovnog izražavanja i stvaranja materijalno je
opremljen prirodnim materijalima, raznovrsnim stvarima koje služe kao poticaji za likovni izraz djeteta po
promatranju i doživljaju. Za likovni izražaj i stvaranje poticaj su i svakodnevne prirodne situacije i oblici u
prostoru koji nas okružuje u samom vrtiću i neposrednoj okolini vrtića. centar likovnog izražavanja i
stvaranja opremljen je raznovrsnim vrstama i veličinama papira, olovkama, drvenim i uljnim pastelama,
temperama, kistovima, flomasterima, ogledalom, horizontalnim, kosim i okomitim radnim površinama.
Materijalna oprema centra sastoji se od raznovrsnih predložaka koji se crtaju ili slikaju tijekom pedagoške
godine po niže navedenom orijentacijskom rasporedu.
Centar za građenje
Centar građenja opremljen je raznovrsnim materijalima za igre građenja: duplo kocke, konstruktori,
drvene kocke, raznovrsna vozila, kocke i vozila s magnetima. Uz mnogobrojne i raznovrsne gotove
građevne igračke planiramo korištenje pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu razvoja dječje
kreativnosti, upoznavanja mogućnosti primjene raznovrsnih materijala, razvoj ekološke svijesti. Niže
planirani materijali su orijentacijski i mogu imati i drugi vremenski raspored, ili biti drugog materijala i
namjene. Razvojne norme nisu navedene pošto su dio obaveznog znanja odgojno obrazovnih djelatnika, ne
polazimo od kronološke nego razvojne dobi djeteta, uvažavajući individualne osobine, interese i osobna
iskustva koja vode dijete u razvoju.
Dramske i obiteljske igre
Centar je organiziran od namještaja primjerenog veličinom i visinom djeci, omogućuje im
raznovrsne sadržaje funkcionalnih, simboličkih i stvaralačkih igara.
Obzirom da centra ima ograničene prostorne mogućnosti naveden su osnovni materijalni poticaji za
poticajno vrtićko okruženje kao preduvjet dječje igre i stvaralaštva.
Centar za stimuliranje vestibularnog sustava
To je stalni centar u prostorima boravka djece kojeg čini: bazen s lopticama, spužve za stvaranje
neravnina na podu, pregrade za penjanje i provlačenje, tobogan, strunjače za izvođenje koluta, mreže za
ljuljanje, valjci i lopte, karike. Odgajatelj je obavezan organizirati centar kao poticajno okruženje za
samostalnu dječju igru i kretanje, uz obavezu organiziranja prostora da je siguran za dijete primjereno
njegovoj razvojnoj dobi.
Centar za razvoj i stjecanje predčitalačkih vještina
Vještine koje se prate kod djeteta tijekom godine: (prema: Vidović-Rijavec-Vlahović Miljković:
Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zgb, 2003)
Centar predčitalačkih vještina temelji se na obavezi stvaranja uvjeta razvoja senzorne integracije. Razvoj
predčitalačkih vještina polazi od razina integracije, a materijalna priprema odgajatelja omogućuje takovo
okruženje vrtićkog prostora koje omogućuje djetetu samostalni izbor i istovremenu mogućnost korištenja
svih razina integracije:
1. taktilna osjetljivost – dodirivati i biti dodirnuto;
2. vestibularni sustav – omogućiti kretanje gore-dolje ( ljuljanjem, vrtnjom, njihanjem, okretanjem);
3. proprioceptivne unose – potičući djecu na samostalno izvršavanje svih radnji primjerenih njihovoj
kronološkoj ili pak razvojnoj dobi.
Centar logičko prostornih i količinskih odnosa
Osigurati materijalno okruženje koje djeci omogućuje stjecanje prostornih i količinskih odnosa kroz
igru, manipuliranjem raznovrsnim pedagoški neoblikovanim materijalima, manipulativnim igrama
stvaranjem preduvjeta za razvoj simboličke igre trgovine, tržnice ( situacija prirodnog susreta i korištenja
količina, brojeva, prostornih odnosa, odnosa veličina). Omogućiti djeci stjecanje pojmova kroz osobno
iskustvo, konstruiranjem i rekonstruiranjem pojmova, čineći. Rad na računalu s primjerenim igrama za
djecu.
Igre na otvorenom prostoru
Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofzički
razvoj djeteta. Vanjski prostor u Varaždinu i Petrijancu u cijelosti je opremljen spravama i zadovoljava
sigurnosne mjere za igru i boravak djece, uz nadzor i organizaciju igara u suradnji s odgajateljem. U
pedagoškoj godini 2015./2016. planiramo dovršiti uređenje prostora za igru na otvorenom u Beretincu. Do
ostvarenja tog cilja, djeca odlaze u svakodnevne šetnje kako bi zadovoljili potrebu za boravkom na svježem
zraku.
U dogovoru s roditeljima, djeca korisnici objekata Dječjeg vrtića „Dječji svijet” borave na svježem zraku u
svim vremenskim uvjetima, i tijekom zimskih mjeseci. Boravak na zraku u zimskim mjesecima
podrazumijeva igre i sadržaje koji mobiliziraju na rad cijeli organizam djeteta, kao što su trčanje, grudanje,
sanjkanje i druge aktivnosti. Pri takvim aktivnostima poduzimaju se mjere zaštite djeteta od hladnoće i
vlage, ponajprije prikladnom odjećom i obućom.
Centar za glazbu
Omogućiti djeci razvoj osjetila i osjetljivosti slušanja, razlikovanja, doživljavanja i kreativnog
interpretiranja zvukova. Omogućiti materijalne poticaje prirodnih, proizvedenih zvukova. Izrada glazbenih
instrumenata: šuškalice, udaraljke, zvečke. Korištenje glazbenog dječjeg instrumentarija.
Centar taktilnih iskustava
Dodir je osjet koji se prvi razvija i od neprocjenjive je važnosti za kognitivni razvoj. Centar taktilnih
iskustava ima namjenu razvoja percipiranja pojava u prirodnom i društvenom okruženju, s namjerom da
uočimo, prepoznamo i obogatimo mogućnost primjene svega što nas okružuje, a da pri tome razvijamo osjet
dodira s ciljem upoznavanja okoline. Aktivnostima u ovom centru proširuju se dječja percepcija, osjetljivost
i kreativnost.
Za svu djecu u programu vrtića omogućit ćemo ostvarenje potreba kao što su:
- potreba za manifestacijom osobne moći
- potreba za društvenom sigurnošću
- potreba za osobnim uspjehom
- potreba za uspjehom zajednice
- potreba za osobnim razvojem
- potreba za globalnim razvojem
- potreba za potpunim ispunjenjem
- potreba za tjelesnom bliskošću i ugodom
- potreba za emocionalnom podrškom
- potreba za emocionalnom potvrdom
- potreba za skladnim vezama, prijateljstvom
Prema Bruneru „Sve što se može učiniti za nekog (…) na putu oblikovanja vlastitog stajališta jest
biti njegov suputnik na tom putovanju“, pa u skladu s tom spoznajom posebna pažnja u odgojno-
obrazovnom radu poklanja se:
- mogućnosti djeteta da odabere mjesto, materijale, partnere za igru
- pravo djeteta da odabere način aktivnosti i sudjelovanje uz društveno prihvatljive norme
- pravo djeteta da se uključi u igru, aktivnosti, sukladno svojoj razvojnoj dobi i razumijevanju
problema, situacije i odnosa
- uvažavanje subjektivnosti stava, pristupa djeteta, razumijevanje istog i uvažavanje
nelinearnog razvoja
- stvarati uvjete emocionalnog i socijalnog odnosa i doživljavanja djece međusobno, sebe
samog, razvoj empatije, kritičnosti, tolerancije
- pratiti i dokumentirati sveukupni razvoj prvenstveno kvalitativnim metodama,
dokumentirajući ih radovima djece, a kvantitativne metode evaluacije procijeniti
uvažavajući nedostatke s obzirom na dominirajuću ulogu odgojitelja pri upotrebi i
interpretaciji
Poseban program, evidencija i dokumentacija o radu vodi se za djecu s posebnim potrebama,
odnosno za dijete koje se razlikuje od prosječnog djeteta u:
- senzornim sposobnostima (oštećenje vida, sluha)
- komunikacijskim sposobnostima (teškoće spoznajnog razvoja, govorne smetnje)
- intelektualnim sposobnostima (pažnja, pamćenje, opažanje, zaključivanje, rješavanje
problema)
- socijalnom ponašanju i emocionalnom doživljavanju
- tjelesnim osobinama
Polazišta implemetacije Nacionalnog kurikuluma za rani I predškolski odgoj i obrazovanje
Kurikulum za djecu rane dobi
Djeca rane dobi uče fizički se krećući uokolo, kroz socijalne odnose i osjetilima iz iskustva u
okruženju – slušanjem, gledanjem, okusom, mirisom i dodirom. Djeca koja su naučila hodati koriste igračke,
govor i materijale u igri. Uloga odraslih u socijalizaciji je presudna.
Odnos s odraslima mora biti topao i pozitivan kako bi djetetu pomogao razviti osjećaj povjerenja u
svijet i osjećaj sigurnosti. Ti su odnosi presudni za razvoj zdravog samopouzdanja u djeteta. U ovoj dobi već
se stječu značajne sposobnosti osamostaljivanja, uključujući i brigu o sebi – higijena, hranjenje i oblačenje.
U ovoj se dobi treba pružiti dovoljan broj prilika za samoinicijativno ponavljanje novostečenih
umijeća te kako bi iskusili osjećaj samostalnosti i uspjeha. Također su bitne igre oponašanja, skrivanja i
imenovanja.
Dvogodišnjaci brzo razvijaju govorne sposobnosti.
U ovoj se dobi stječu socijalne sposobnosti, ali u grupi mora biti više jednaki igračaka jer je u
jasličara izražen egocentrizam te djeca još ne shvaćaju pojam dijeljenja s drugima.
Kurikulum za djecu u četvrtoj godini života
Naglasak valja staviti na jezik, aktivnosti i pokret, s jačim težištem na aktivnostima za razvoj krupne
motorike. Primjerene aktivnosti uključuju dramsku igru, igračke s kotačima, penjalice, puzzle, kocke, te
mogućnost pričanja i slušanja jednostavnih priča.
Kurikulum za djecu u petoj i šestoj godini života (četverogodišnjaci i petogodišnjaci)
Djeca u petoj godini života uživaju u većoj raznolikosti iskustava i u aktivnostima za razvoj fine
motorike – rad sa škarama, umjetničke aktivnosti, priručne igre, igre kuhanja. Sposobniji su u vlastitoj
koncentraciji. Lako pamte i prepoznaju predmete po obliku, boji i veličini. Također razvijaju osnovne
matematičke pojmove i sposobnosti rješavanja problema.
Petogodišnjaci razvijaju interes za društveno okruženje i svijet izvan sebe. Dobro koriste svoje
motoričke sposobnosti te pokazuju pojačanu sposobnost zadržavanja pažnje dulje vrijeme i u većim
skupinama, posebice ako se radi o njima bitnoj temi.
Mnogi četverogodišnjaci i većina petogodišnjaka kombiniraju ideje u složene odnose – pojam broja
kao što je slaganje 1 prema 1. Posjeduju rastuću sposobnost pamćenja i razvijenu finu motoriku. Također
pokazuju povećano zanimanje za funkcionalni vid pisanog jezika, poput prepoznavanja njima značajnih
riječi ili pak pokušaja pisanja vlastitog imena. Aktivnosti oblikovane isključivo za poduku slova, glasova i
pisanja nisu baš primjerena za ovu dobnu skupinu. Primjerenije je osigurati okruženje bogato pisanim
tekstovima kako bi se potaknulo na razvoj jezičnih sposobnosti i pismenosti u smišljenom kontekstu.
Kurikulum se može također proširiti izvan djetetova neposrednog iskustva sebe, svog doma i obitelji,
uključivanjem u posebne događaje i izlete.
Kurikulum za djecu u sedmoj i osmoj godini života (šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci)
Šestogodišnjaci su vrlo aktivni te pokazuju znatne govorne sposobnosti. Pokazuju interes za igre i
pravila te iz tih iskustava razvijaju pojmove i sposobnosti za rješavanje problema.
Većina šestogodišnjaka te mnogi sedmogodišnjaci mogu biti mentalno zreliji (naspram tjelesne
zrelosti). Stoga su primjerenije aktivnosti one u kojima dolaze do izražaja različita umijeća i eksperimenti,
nego one koje iziskuju mehaničko rješavanje zadataka za stolom.
Sedmogodišnjaci trebaju vrijeme potrebno za usvajanje i uvježbavanje novostečenih tjelesnih i
spoznajnih aktivnosti. Postaju sve sposobniji za zaključivanje, slušanje drugih te pokazuju veću socijalnu
uzajamnost.
V. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Sudjelovanje odgajatelja u projektima EU i eTwinning projektima, društvenim aktivnostima
NAZIV PROJEKTA PARTNERI CILJEVI
S.E.L.F. DV “Zaleo”,
Španjolska
Kroz ovaj 2-godišnji projekt, stručni
djelatnici vrtića će u suradnji s
partnerom DV “Zaleo”, iz
Španjolske izraditi Metodički
priručnik za rad vrtića s roditeljima
koji će biti predstavljen i promoviran
u Madridu, lipanj, 2016
eTwinning projekte odgajatelji
prijavljuju kao koordinatori ili pak
sudionici tijekom godine
https://live.etwinning.net/unauthorized
dječji vrtići EU
Suradnja sustanovama državama
članicamaEU I pridruženi članicama
radi razmjene I stjecanje iskustva
Akcija “Čitaj mi”
http://www.citajmi.info/kampanja/
Prva nacionalna
kampanja za
poticanje čitanja
naglas djeci od
najranije dobi
Cilj kampanje je poticati roditelje i
druge odrasle da s čitanjem naglas
djetetu započnu već od njegova
rođenja kako bi čitanje postalo
dijelom svakodnevnog ugodnog
druženja roditelja i djece, te kako bi
se stvorila posebna emocionalna
veza između djeteta i odrasle osobe
koja mu čita.
Večer matematike
http://www.matematika.hr/
Hrvatsko
matematičko društvo
cilj: unapređivanje i promicanje
matematičke znanosti, nastave
matematike na svim razinama,
primjene matematike u drugim
disciplinama
NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
Stručna usavršavanja odgojnih djelatnika svojim sadržajem i oblicima usmjerena su na stjecanje
novih iskustava, znanja i vještina te usavršavanje već stečenih i razvoj novih kompetencija, a u funkciji
poboljšanja kvalitete odgojno-obrazovnog rada te zadovoljavanja potreba djece.
Stručna usavršavanja odgajatelji provode osobno, putem Odgajateljskog vijeća, stručnih aktiva, na
savjetovanjima, seminarima. Djelatnici se uključuju u stručna usavršavanja u organizaciji AZOO prema
Katalogu stručnog usavršavanja sukladno interesu.
Isto tako, prema vlastitim interesima uključuju se u seminare i webinare preko Agencije za mobilnost i
programe EU te platforme eTwinning.
Osobno stručno usavršavanje odgajatelj je dužan dokumentirati praćenjem suvremene pedagoške
literature i foto dokumentacijom svog odgojno – obrazovnog rada na postavkama izabrane literature.
Teme stručnog usavršavanja na Odgajateljskom vijeću
Mjesec Dan Tema stručnog usavršavanja Nositelj
rujan 14.9.
listopad 5.10.
- Uloga odgajatelja u igri kao
prirodnoj aktivnosti učenja djece
Ljubimka Hajdin,
pedagog
listopad 26. 10 - Plan i program rada za djecu
predškolske dobi
- Aktivnosti s “Cuisenaire” kao
materijalnog poticaja za poticanje
razvojnih mogućnosti količinskih
odnosa
- Učenje matematikeu ranoj i
predškolskoj dobi
Jelena Kežić
Ivona Udovičić
Tea Pirker
studeni 9.11 -Materijali i intrakativnost kod
djece rane dobi
Andrea Horvat
prosinac 14.12 - Kako učenje učiniti vidljivim
- Živjeti i učiti prava (prikaz knjige)
Mihaela Bošnjak
Ivana Mišak
siječanj 18.01 - Primjena Nacionalnog
kurikuluma za rani i predškoslki
odgoj i obrazovanje u praksi
ustanove
Natalija Tušek
Sanja Križanec
veljača 8.02. - Odgajatelj u dječjoj igri Jasminka Zrna
travanj 11.04. - Rano učenje stranog jezika
- Tradicionalne igračke, igre,
plesovi i zbirka zavičajnog govora
Ines Krobot
Petra Đaković
Danijela Kovaček
svibanj 9.05 - Materijali i igre na otvorenom
- Vrtić u prirodi
Dijana Ptiček
Jelena lazaneo
Stančin
kolovoz 29.08 Organizacija rada za 2016/2017.
godinu
ravnateljica
VI. SURADNJA S RODITELJIMA
Bitne zadaće:
Ostvariti partnerski odnos s roditeljima:
- pružiti potporu, pobuditi povjerenje roditelja u ustanovu
- obogatiti kvalitetu komunikacije na relaciji Vrtić-obitelj
- pojačati informiranje i učiniti ga sadržajnijim, privlačnijim, poticajnijim i
dosljedno podržavajućim
- poticati roditelje na sudjelovanje u aktivnostima u Vrtiću
- promicati duh i načela odgoja za demokraciju, građansko društvo, a posebno
prava djeteta
Sadržaji suradnje s roditeljima
OBLICI SADRŽAJI NOSITELJI VRIJEME
1. Uključivanje
u proces
prilagodbe
- boravak roditelja u grupi u vrijeme
razdoblja prilagodbe
- pomoć u ostvarivanju materijalnih uvjeta
odgojitelji tijekom god.
2. Zajedničke
aktivnosti
djece i
roditelja
- sudjelovanje u radu s djecom
- sudjelovanje u aktivnostima
projketa S.E.L.F
- sudjelovanje u aktivnostima
boravka u prirodi
- sudjelovanje na svečanostima
- izlet djece i roditelja
odgojitelji tijekom god.
3. Roditeljski
sastanci i
radionice
- tematski roditeljski sastanci; prema
dominantnim zadaćama i područjima rada
skupina i interesima roditelja - uvid
roditelja u život u skupini – neposrednim
boravkom u skupini - radionice - informativni roditeljski sastanci
odgojitelji i
stručni
suradnici
tijekom
godine
4. Individualni
razgovori s
roditeljima
- intervjuiranje roditelja i konzultacije u vezi
početka polaska djeteta u Vrtić -
savjetodavni rad za odgoj i pomoć
djetetu i roditelju
pedagog
psiholog
defektolog
logoped
odgojitelji
lipanj srpanj
tijekom
godine
5.Informiranje - kutići za roditelje; informacije o radu,
djeci i organizaciji rada
- izložbe dječjih radova
- promidžbeni materijal, letci, upute
- literatura za roditelje
odgojitelji i
stručni
suradnici
tijekom
godine
Oblici suradnje:
- individualni susreti i razgovori:
- dnevni razgovori i informacije – odgajatelji
- jedan puta mjesečno - pedagog
- tematski sastanci
- jedan puta godišnje za novoupisanu djecu
- radionice za roditelje sa stručnim voditeljem
- dva puta godišnje
- zajedničke igraonice za djecu i roditelje
- dva puta godišnje
adaptacijske igraonice za djecu s roditeljima
- tijekom godine dva puta tjedno
- priredbe i svečanosti
- dva puta godišnje
- pisane obavijesti u kutiću za roditelje te individualne pisane obavijesti
VII. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA
Obilježavanje važnih datuma s organizacijama, ustanovama, udrugama koje su djelokrugom
rada vezane uz pojedine datume
ZNAČAJNI DATUMI I PRIGODE
AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE NOSITELJI
AKTIVNOSTI
Hrvatski olimpijski dan 10. rujna svi vrtići, starije skupine
Dan igara 18. rujna svi vrtići
Dani kruha 1.-31. listopad svi vrtići
Dječji tjedan 5.-10.1 listopad svi vrtići
Svjetski dan prehrane 16. listopad svi vrtići
Mjesec knjige tijekom listopada svi vrtići, starije skupine
Međunarodni dan štednje 31. listopad svi vrtići
Svi sveti 1. studeni svi vrtići
Dan invalida 3. prosinac svi vrtići, starije skupine
Dan Sv. Nikole 6. prosinac svi vrtići
Dan ljudskih prava 10. prosinac svi vrtići, starije skupine
Božić i božićni blagdani 24. i 25. prosinac svi vrtići
Svjetski dan mira i Nova godina 1. siječanj svi vrtići, starije skupine
Međunarodni dan zaštite močvara 2. veljače svi vrtići, starije skupine
Valentinovo 14. veljače svi vrtići
Međunarodni dan materinjeg jezika 20. veljače svi vrtići, predškola
Maškare – Fašnik veljača/ožujak svi vrtići
Međunarodni dan žena 8. ožujak svi vrtići, starije skupine
Međunarodni dan rijeka 14. ožujak svi vrtići, starije skupine
Svjetski dan šuma 21. ožujak svi vrtići, starije skupine
Svjetski dan voda 22. ožujak svi vrtići
Svjetski dan meteorologije 23. ožujak svi vrtići, predškola
Svjetski dan kazališta 27. ožujak svi vrtići, starije skupine
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak svi vrtići
Međunarodni dan dječje knjige 2. travanj svi vrtići, predškola
Svjetski dan zdravlja 7. travanj svi vrtići
Dan planeta Zemlje 22. travanj svi vrtići
Svjetski dan knjige 23. travanj svi vrtići, predškola
Dan obnovljivih izvora energije 26. travanj svi vrtići, predškola
Svjetski dan plesa 29. travanj svi vrtići, starije skupine
Olimpijski festival dječjih vrtića svibanj Varaždin i Petrijanec,
predškola
Majčin dan (2. ned u mj.) svi vrtići
Dan EU 9. svibnja svi vrtići
Međunarodni dan obitelji 15. svibanj svi vrtići
Međunarodni dan muzeja 19. svibanj svi vrtići, starije skupine
Svjetski dan sporta 31. svibanj svi vrtići, starije skupine
Dan zaštite okoliša 5. lipanj svi vrtići, starije skupine
Dan očeva (3. ned u mj.) svi vrtići
Međunarodni dan prijateljstva 3. kolovoz svi vrtići, starije skupine
KALENDAR SVEČANOSTI I PRIREDBI
R.BR. NAZIV SADRŽAJ VRIJEME
1. HRVATSKI OLIMPIJSKI
DAN
- sportske igre
- tradiconalne igre na otvorenom
- početkom
9. mjeseca
2.
DJEČJI TJEDAN
- Otvorena vrata vrtića“
- igraonice DND
listopad 2015.
3. DANI KRUHA-DANI
PLODOVA ZEMLJE,
KESTENJADA
- priprema pekarskih proizvoda,
- boravak u prirodi u suradnji s
roditeljima
- sudjelovanje u svečanostima I
programima u Općini
Petrijanec
listopad
4.
MJESEC KNJIGE
- Posjeta Gradskoj knjižnici i
knjižnicama u osnovnim školama,
- ilustracije bajki, priča,
listopad
5. SVETI NIKOLA, DAN
GRADA, BOŽIĆ, NOVA
GODINA
- interne svečanosti s roditeljima ,
- uređenje prostora u blagdanskom
ozračju,
prosinac
6.
VALENTINOVO
- zajednička druženja
- sudjelovanje u Gradskoj
povorci maškara
veljača
8.
USKRSNI BLAGDANI
- Bojanje i ukrašavanje pisanica,
- uređenje prostora u blagdanskom
ozračju
ožujak
9.
DAN PLANETA
ZEMLJE
Akcija uređenja okoliša, formiranje
žive ograde od sadnica jednogodišnjeg
bilja , radne aktivnosti, dječji likovni
radovi i eko poruke
travanj -
svibanj
10. MAJČIN DAN, OČEV
DAN, DAN OBITELJI
- dječji likovni rad i dječje izjave svibanj
11. Dan EU Sudjelovanje u aktivnosti DND svibanj
12. OLIMPIJSKI FESTIVAL usudjelovanje na Županijskoj
olimpijadi dječjih vrtića
svibanj
13. ZAVRŠNE
SVEČANOSTI
Priredbe za roditelje i priredbe za
građanstvo
05./06.mj.2015.
14. CJELODNEVNI
BORAVAK U PRIRODI
- izlet djece I roditelja u organizaciji
PD - MIV Varaždin Ogranak sekcije
“Čevo”
jednom
mjesečno rujan
- lipanj
SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
stručna suradnja sa Zavodom za školstvo, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
športa, Odjelom ili pročelnicima za društvene djelatnosti pri Gradovima i Općinama u
Varaždinu i Republici
sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Zavoda za školstvo, smotrama
Gradska knjižnica „Metel Ožegović“ – dječji odjel - posjeti, aktivnosti s djecom,
pričaonice
Gradski muzej – entomološki odjel, povijesni odjel, aktualne izložbe - posjete,
muzejske radionice
osnovne škole područja na kojima vrtić djeluje
o susret s učiteljima prvih razreda, posjet budućih đaka
o informacije i suradnja s pedagogom, psihologom škole
o informacije o polaznicima programa predškole i djeci u godini prije polaska u osnovnu
školu
Kazališta, Društvo naša djeca, Turistička zajednica
Suradnja s partnerskim ustanovama, kulturnim i javnim ustanovama te roditeljima
uključenim u S.E.L.F projekt
VIII. VREDNOVANJE PROGRAMA
Sastavnice sustava vrednovanja u odgoju i obrazovanju su:
1. Unutarnje vrednovanje
2. Vanjsko vrednovanje
3. Samovrednovanje
Ove su sastavnice svrhovite ukoliko djeluju cjelovito i međusobno se nadopunjuju.
Vrednovanje ima velik utjecaj na kvalitetu sveukupnog odgojno obrazovnog procesa te na
stavove i uvjerenja.
Načela vrednovanja
1. Mjerila vrednovanja moraju biti usklađena s ciljevima učenja.
2. Procjena o napredovanju u učenju mora biti stalan dio poučavanja.
3. Koristiti višestruke metode evaluacije i višestruke izvore informacija.
4. Vrednovati treba i proces učenja i postignuća u učenju.
Cjelovitim vrednovanjem nastavu se usmjerava prema ostvarivanju očekivanih ishoda
obrazovanja – kompetencija.
Samovrednovanje ustanove
Samovrednovanje svukupnog rada i djelovanja ustanove provodit ćemo jednom mjesečno
tijekom odgajateljskih vijeća analizom i zajedničkom refleksijom odgojno obrazovnog rada a
natemelju pedagoške dokuemntacije odgajatelja.
Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje bitan je segment sveukupnog odgojno
obrazovnog rada ustanove. Praćenje procesa kroz dokumentaciju, refleksije, razvoj različitih
tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog procesa u cilju razumijevanja
djeteta (planiranje temeljeno na dokumentaciji) i poticanja interesa djece za učenje i razvoj
projekata (zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi,
tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl.) • pedagoška dokumentacija i uvidi u rad kao polazište
za raspravu i dijalog - refleksije rada • ISA za dokumentiranje i prezentaciju rada - priprema
dokumentacije za refleksije odgajatelja, prezentacija rada skupina kroz dokumentaciju,
estetsko uređenje prostora (holovi, međuprostori, blagovaona) u svrhu prezentacije rada djece
i procesa učenja djece.
Očekivani rezultati - unapređenje odgojno obrazovnog procesa korištenjem:
uvedeni etnografski zapisi dječjih aktivnosti
fotografije, izjave djece, anegdotske bilješke i sl. vidljivi u sobi dnevnog boravka i
zajedničkim prostorima vrtića
tromjesečni, tjedni i dnevni plan planira se na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja
djeteta, te prepoznavanja interesa kako grupe tako i pojedinog djeteta
formirana za dokumentiranje i prezentaciju rada koja se redovito sastaje i planira
aktivnosti - etnografski zapisi iskorišteni za prezentaciju rada skupina i vrtića i
estetsko uređenje prostora, organizirane radionice za roditelje na nivou vrtića i izložbe
u prostoru vrtića i u lokalnoj sredini (likovni radovi, fotografije), osmišljen zajednički
projekt.
Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu.
praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada
Samovrednovanje stručnih suradnika vršit će se također na sjednicama Odgajateljskog vijeća
temeljem podnesenih izvješća o radu svakog pojedinog stručnog suradnika.
samovrednovanje sravnatelja vrši se na Upravnom vijeću dva puta godišnje podnošenjem
izvješća o radu, financijskih izvješća i pokazatelja postignutih materijalnih i odgojno
obrazovnih rezultata.
Ciljevi samovrednovanja je razrada strategija, metoda i postupaka za ostvarivanje
dogovorenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, poboljšanje općega školskog ozračja,- jačanje
zajedništva i motivacije svih uključenih, podizanje razine samostalnosti i odgovornosti škola
za vlastiti razvoj.
Metodologija samovrednovanja - vršit će tim za kvalitetu koji imenuje ravnatelj u sastavu :
jedan član Upravnog vijeća ustanove, po jedna odgajateljica iz svakog objekta, domar i
ravnateljica ustanove.
Vanjsko vrednovanje provodit ćemo jednom godišnje, metodokogijom anketiranja roditelja-
korisnika usluga naše ustanove.
Samovrednovanje ustanove važno je za napredak u smjeru stvaranja uvjeta za uspješno
zadovoljavanje potreba i prava svih sudionika u procesu.Planiramo koristiti ankete za
roditelje, radi stjecanja slike o zadovoljstvu roditelja radom u vrtiću, kao i redovito ažuriranje
web stranice vrtića kao informiranja javnosti o radu i aktivnostima, te uspjesima ustanove.