DivrejTorasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/5-09... · 2016. 10. 7. · Talmud kaţe...
Transcript of DivrejTorasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/5-09... · 2016. 10. 7. · Talmud kaţe...
-
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
Prevela: Dolores Bettini
(D’varim 29,9-31,30)
Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog ţivota. „Stodvadeset godina mi je danas,“ govori on narodu, „dalje ne mogu ići i ne mogu ući.“ Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje rije-či u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.
Micva “hak’hel” (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagda-na Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, ţene, djeca – trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore.
Vajeleh završava proročanstvom koje kaţe da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore „usta potomaka neće zaboraviti.“
Paraša Vajeleh/Šabat šuva
Godina 9
Broj 53
Pravična djela 3
Tešuva - povratak 4
Tšuva 7
Naš dar 9
Neprikladno 11
Iz medija 14
U ovom broju :
■
DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora
subota
8.10.2016.
petak
7.10.2016.
6. tišreja 5777.
8. listopada 2016.
-
gički, te je zaključio da se loše stvari
događaju dobrim ljudima zato što
B-g ne upravlja svime na svijetu
neposredno, te se stoga mogu do-
goditi nepravde. Moše je predvidio
da će nas ovo pitanje uznemiravati,
pa nas je unaprijed upozorio protiv
ovako pojednostavljenog rješenja, jer
ono predstavlja poricanje B-ţanske
providnosti i/ili svemoći. Tamo gdje
se ne moţe primijeniti logika, moţe
se primijeniti vjera. Moramo prihva-
titi da je B-g pravičan i dobrohotan,
čak i onda kada to naša logika nije u
stanju razumjeti.
stranica 2 D ivrejTora
Vajeleh
Kada se zbudu
loše stvari. . . . I
mnoga zla i nevo-
lje dođu na njih,
oni će reći toga
dana: „Nisu li ova
zla došla na nas zato što B-g nije
među nama?“.
Pitanje „zašto se loše stvari doga-
đaju dobrim ljudima?“ mučilo je
svakoga tko iole razmišlja. Talmud
kaţe da kada je Moše od B-ga
zatraţio „Pokaţi mi svoje putove“
(Šemot, Izlazak 33.13), on je zapravo
postavio ovo isto pitanje. Knjiga o
Jobu, za koju neki smatraju da ju je
napisao Moše (Bava Basra 15a), po-
svećena je raspravi o tom pitanju, a
konstatacija je da ne postoji logičan
odgovor. Točnije, vjersko je načelo
da je B-g pravičan i dobrohotan, a
jedino što mi moţemo izjaviti jest da
pojava loših stvari kod dobrih ljudi
nadilazi naše shvaćanje.
Jedan popularni suvremeni pisac
pokušao je riješiti ovaj problem lo- ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
kođer učahu (Dvarim Raba V, 10): Zlo ogovaranje ubija trojicu: onoga koji ga govori, onoga koji ga prihvaća, i onoga kome je rečeno. Ali onoga koji ga prihvaća je po-gođen više nego onaj koji ga kaţe.
Postoje određene stvari koje bacaju „sjenku“ zlog ogovara-nja. Na primjer, „Kad bi bar netko rekao toj i toj osobi da bi uvijek trebala biti kakva je sada“; ili ako netko kaţe, „Nemojte govoriti o tom i tom čovjeku. Ne ţelim reći što se s njim dogodilo.“ Isto je tako i ako netko go-vori dobro o drugome pred nekima koji ga mrzi, jer to navodi tu osobu da s prezirom govori o njemu. Isto je tako ako netko govori zlo ogovaranje kao šalu. I jedna-ko je tako ako je to rečeno na lukav i prijevaran način, kao da on ne zna da je to zlo ogovaranje.
Potpuno je svejedno iznosi li osoba zlo ogovaranje u prisut-nosti te osobe ili dok je nema. Tako je i ako osoba kaţe stvari koje izazivaju nevolju ako se prenose s čovjeka na čovjeka, tako da naštete njegovom bliţnjem fizički ili kroz ono što posjeduje, ili čak samo uznemirivši ga ili ga uplaše – i nema potrebe dodati, ako govori o svom bliţnjem pred onima koji su na vlasti, pa to dovede da on oduzme drugome stvari koje imaju vrijednost u nov-cu. To je kao da je ubio njega i njegovu ţenu i djecu koja ovise o njemu. Jer taj je informant/doušnik zapravo. Či-stilište će doći kraju, a on neće biti gotov sa svojom ka-znom. (Vidi knjige Hafec Hajim i Š'mirat haLašon u vezi toga kako je golem zločin zlog ogovaranja i kazne za to.)
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu.
Negativne zapovijedi
77. Negativna je zapovijed nikome ne reći stvari koje je druga osoba rekla protiv njega
jer Pismo kaţe, Nećeš raznositi klevete među svojim narodom (Va-jikra 19,16). Sve i da govori istinu, ta osoba dovodi propast na svijet. To je ogromna povreda zakona, koja dovodi do ubojstva ţivota među Ţidovskim narodom, kao što to vidimo kod Doega Edomca.
Zatim, postoji kazneno djelo koje je daleko gore od ovoga, a obuhvaćeno je ovom zabranom, a to su zle glasine. To znači da neka osoba poniţavajuće govori o svom bli-ţnjem, pa makar govorila i istinu; jer se onu osobu koja govori laţ naziva „onaj koji širi loš glas.“ Zle glasine su kada netko kaţe, „Taj i taj je učinio to i to. Takvi i takvi su bili njegovi preci. Evo što sam čuo o njemu.“ Pa iz-nese sramotne stvari. U vezi toga Pismo kaţe, Vječni će odsjeći sve sladunjave usne, jezik koji govori ohole stvari (Thilim 12,4).
Učenjaci, blagoslovena bila uspomena na njih, učahu (Tal-mud Jerušalmi, Pe'a I, vidi Rambam, Jad, hilhot de'ot VII, 3): Za tri prekršaja čovjek se kaţnjava na ovome svijetu, i nema udjela u svijetu koji će doći: idolopoklonstvo, in-cest ili preljuba, i krvoproliće. Ali zlo ogovaranje je po ozbiljnost jednako svim trima. Naši učenjaci, blagoslo-vena bila uspomena na njih, još učahu (Jalkut Šim'oni, Thilim §656): Ako tko govori zlo ogovaranje, to je kao da je porekao glavno načelo [o jednom i jedinom B-gu]. I naši učenjaci, blagoslovena bila uspomena na njih, ta-
■
-
Godina 9 Broj 53 stranica 3
Rabbi Dovid Goldwasser:
Pravična djela
16,11). Raši navodi medraš da su ovi
na kraju navedni obitelj Vječnog. To
su osobe koje moţda nemaju nikoga
tko bi se brinuo o njima, koje su po-
trebite ili bez krova nad glavom.
Ovi su sušta suprotnost onima na-
vedenima na početku, koji su naj-
bliţa obitelji. Vječni kaţe, objašnjava
Raši, da ako mi usrećimo Njegovu
obitelj, On će učiniti našu obitelj
sretnom. B-g toliko štiti i brine se za
bijedne da su Njegovi blagoslovi za
one koji im osiguravaju potrebno
mnogostruki.
Talmud nam kaţe (Bava Basra 10a)
da su putevi Vječnog, Kralja nad
kraljevima, drugačiji od puteva onih
koji su krv i meso. Ako netko done-
se dar kralju, dar moţe biti prihva-
ćen ili neprihvaćen. Čak i ako je pri-
hvaćen, još uvijek nije sigurno hoće
li mu biti dopusšteno da stane pred
kralja. Međutim, ako čovjek da
cedaka on se sma-ra dostojnim da
primi B-ţansku Prisutnost, kao što
je rečeno (Tehilim 17,15): “A ja ću u
pravdi gledati lice Tvoje.”
Zanimljivo je primijetiti da je he-
brejska riječ za milodar cedaka, no,
cedaka se jako razlikuje od ideje
milodara, milostinje. Milodar ozna-
čava velikodušan čin darivanja.
Međutim riječ cedaka se zapravo
izvodi od hebrejske riječi cedek, koja
znači pravičnost ili pravednost. Pre-
ma Tori, kada netko daje novac si-
romašnome to nije čin velikoduš-
nosti; to je, zapravo, izvršenje pra-
vičnog i pravednog postupka. To je
ispunjavanje obaveze, a ne nikakvo
zaista izvanredno ili zapaţeno djelo.
Kako se nalazimo u danima selihos,
ţeljeli bismo skrenuti posebnu pa-
ţnju na ove tefilos koje molimo je-
dnom u godini.
U našim molitvama kaţemo:
“Tebi, Vječnome, ide pravednost …
mi ne dolazimo pred Tebe s milo-
srdnim i dobrim djelima. Već kuca-
mo na Tvoja vrata kao ubog i po-
tlačen narod.”
Smatrali bismo da kada bismo
imali zasluge heseda i cedake da bi-
smo mogli isposlovati pomirenje.
Tora nam kaţe (Mišlej 10,2): “Milo-
dar izbavlja od smrti.” Natprosječan
čin cedake moţe spasiti vlastiti ţivot
ako je, ne daj B-ţe, izrečena najstraš-
nija presuda. Štoviše, Talmud nam
kaţe (Bava Basra 10a) da cedaka pri-
bliţava konačno izbavljenje.
“Radovat ćeš se pred Vječnim – ti,
sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluški-
nja tvoja, Levit koji je u vašim gra-
dovima, preobraćenik, siroče, i udo-
vica koja je među vama (Devarim
■
-
■
Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora
Za mene je ovo dirljiva priča koja
mi pruţa toliku nevjerojatnu nadu.
Ona mi govori da u svakom ljud-
skom biću postoji duša, pa bio to i
poganski krvnik. I da je ta duša
spremna da iziđe na vidjelo u sva-
kom trenutku. Ljudi nisu „loši“, oni
su izgubljeni, smeteni, čine sve što
mogu da krenu naprijed, ali uvijek
nalaze pogrešne načine da to učine.
No ipak, temeljna dobrota ljudske
prirode uvijek ostaje. Mi vidimo lju-
de kako čine vrlo loše stvari: uboj-
stva, mučenja, zlostavljanja onih
koje bi trebali voljeti, mrţnju... Ali
jedna stvar koju nikada ne čine je to
da unište B-ţansku dušu koja se
nalazi u samoj njihovoj srţi. Ona
moţe biti pogaţena i bez prava
glasa u njihovom svakodnevnom
ţivotu, no ona se nalazi tamo i njena
snaga nikada ne slabi.
Za mene je tešuva povratak takvoj
duši, povratak istini, poštenju i du-
hovnom gledanju na svijet. Tešuva
predstavlja odbacivanje naše samo-
stvorene, pogrešne percepcije i pri-
oriteta te početak uviđanja svijeta
onakvim kakav doista jest – B-ţjom
manifestacijom. Takav ćemo svijet
uvijek doţivjeti jedino kao blago-
slov, dobro i obilje nade.
Više nego što je tešuva promjena
ponašanja ona je promjena srca.
U prisutnosti tako velikog čovje-
ka, rimski egzekutor iznenada je
uvidio svijet na jedan sasvim dru-
gačiji način. I bio je dovoljno odva-
ţan da postupi prema onome što je
spoznao, bez obzira na posljedice.
Tešuva traţi oboje. Ona zahtijeva
otvorenost da se razmotri smisao
vlastitog ţivota i preispita svoje
prioritete. I ona traţi da budemo
dovoljno odvaţni da se promije-
nimo. Pripovijest o rimskom krvni-
ku pruţa nam nadahnuće. No, i
svatko od nas u sebi nosi podjed-
nako nadahnjujuću priču, koja je
spremna da iziđe na vidjelo. Jed-
nom kada oslobodimo ljudsku du-
šu, ne postoje granice u onome što
moţemo postići.
Šabat šalom i
Šana tova
U ovo doba godine svoju paţnju
skrećemo na tešuva. Tešuva se često
prevodi kao pokajanje, no u stvar-
nosti njezino je značenje daleko
veće. Ima priča u Talmudu koja mi
je posebno draga i oslikava ono što
podrazumijevamo pojmom tešuva.
To je ona pripovijest o Rebe Hananji
ben Tradjonu koji je bio spaljen na
lomači zajedno sa svojim svitkom
Tore. Njegov zločin sastojao se u
tome što je podučavao Ţidovsku
mudrost. Njegovi studenti su bili
primorani to promatrati i dok su
gledali, upitali su svog Rebea što on
vidi. On im je rekao da svitak Tore
gori, ali da se slova uzdiţu u Nebe-
sa. Njegova mi poruka govori jasno
i glasno – oni koji nas mrze mogu
spaliti mnoga Ţidovska tijela, no
Ţidovska duša će se uvijek uzdizati.
Rimski egzekutor bio je dirnut ovi-
me. Vjerojatno je većina njegovih
ţrtava proklinjala Rim, proklinjala
njega, vrištala i urlala dok je umira-
la. Ali ovdje je bio čovjek koji je ţe-
lio iskoristiti svoje posljednje bolne
trenutke da po posljednji put nada-
hne i uzdigne svoje studente, svoju
djecu. Krvnik je, šokantno, upitao
Rebe Hananju da li bi mu on, ako
mu omogući da brţe umre, mogao
zajamčiti mjesto u svijetu koji će
doći. Rebe Hananja mu je rekao da
moţe. Krvnik je raspirio vatru i us-
kočio u nju uz Rebe Hananju i oni
su umrli zajedno. Začuo se glas s
Nebesa i rekao da su Rebe Hananja
i krvnik, obojica, stekli mjesto u
svijetu koji će doći.
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Tešuva - povratak
-
Rabbi Shaul Rosenblatt:
48 puteva do mudrosti - 7.dio
#48 – 'Učini svog učitelja mudrim'
– Nemoj biti ohol, ali izazovi prim-
ljenu mudrost. Izazovi način na koji
društvo i svijet gledaju na stvari. I
izazovi pretpostavke u svom poslu/
karijeri. Oni koji čine najbolje su
obično oni koji razviju nove ideje, a
ne oni koji primjenjuju stare.
Nitko nije toliko iznad nas u nekom
području ţivota da ne bi mogao
učiti od nas. I obratno, nitko nije
toliko ispod nas da mi ne bismo
mogli učiti od njega. Imaj pouz-
danja da uvijek imaš što ponuditi,
bez obzira na to koliko velik izgle-
dao čovjek u tvojim očima; i sjeti se
da drugi uvijek imaju što ponuditi
tebi, bez obzira kako 'nisko' oni
izgledali.
#49 – 'Pamti' – Pamćenje stvari
zahtijeva neprestan trud. Ali
zanimljivo, trud nije usmjeren pre-
ma tome da pokušamo zapamtiti,
već prema tome da nam bude do-
voljno stalo da bi zapamtili. Stvari
za koje nas nije briga, zaboravljamo.
Netko će moţda zaboraviti posjetiti
svoju baku, ali nitko neće zaboraviti
na spoj koji je dogovorio! Ako ti je
stalo do mudrosti, zapamtit ćeš je.
#50 – 'Govori u ime onoga koji je
izgovorio' – Ovo je jednostavno. Ne
uzimaj zasluge za ideje koje nisu
tvoje. Ako to činiš, varalica si i toga
si svjestan. Takva zasluga je šuplja,
a zadovoljstvo kratkoga vijeka.
'Tkogod kaţe nešto u ime onoga
koji je to izgovorio donosi izbavlje-
nje svijetu' – Jedino istinsko ropstvo
od kojeg mi ljudi patimo jest rop-
stvo egu. Ljudi mogu zarobiti naša
tijela, ali ne i naše duše. S druge
strane, ego nas moţe vezati u naj-
moćnije duhovne lance. Davanje
zasluga drugima i prepoznavanje
njihove veličine osujećuje naš ego i
stoga donosi izbavljenje, osobno
izbavljenje, našem svijetu.
Pa, to je kraj 48 puteva do mudrosti.
Bravo za one koji su primijetili da je
puteva zapravo 50! Rabini, kao i
obično, uvijek daju više od onoga
što su obećali!
Prevela Anja Grabar
■
#45 – 'Slušaj…' – Ţivot, svijet, B-g
nam uvijek govore. Jedino je pitanje
slušamo li. Što više otvorimo svoja
srca kako bismo čuli poruke koje
nam ţivot neprestano šalje, to ćemo
više stalno čuti nešto novo.
'… i nadodaj' – Nemoj se zadovoljiti
idejama koje čuješ od drugih, učini
ih svojima tako što ćeš ih razviti.
Nadogradnja tuđih ideja razvija
čovječanstvo. Ne moramo ponovo
izumiti kotač, ali on uvijek moţe
biti poboljšan. Nemoj se zadovolja-
vati svijetom onakvim kakav on
jest, uvijek pokušaj učiniti ga boljim.
#46 – 'Uči kako bi podučavao' –
Mudrost pripada čitavom čovje-
čanstvu, a ne jednom pojedincu. Sve
što znaš imaš odgovornost podijeliti
sa onima koji te okruţuju.
#47 – 'Uči kako bi činio' – Mudrost
koja je samo teoretska uopće nije
mudrost. Mudrost mora promijeniti
naše ţivote ili će biti beznačajna
poput cvrkuta ptica. Ponekad ču-
jemo ljude koji podučavaju zaista
zapanjujuće ideje. Ali test mudrosti
je čini li te to boljom osobom ili ne.
U svijetu mudrosti, nije zlato sve što
sija.
Godina 9 Broj 53 stranica 5
-
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: V: V: VAJELEHAJELEHAJELEH
■
ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.
Ona ima moć da preobrati grijehe
koji su počinjeni s namjernim pre-
dumišljajem u one počinjene neho-
tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-
da se pokajemo iz ljubavi, iz snažne
ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i
dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-
na tešuve), koja ima moć da promi-
jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-
tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.
Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-
lježje da nam donosi ovu vrstu po-
kajanja.
U paraši VaJeleh stoji zapisano: "I
Mojsije ode..." Zohar pita odakle je
Moše došao i kamo je otišao? Zohar
objašnjava da je Mošeov odlazak
poput odlaska sunca. Zalazak sunca
donosi noć, mrak i
sve što to povlači za
sobom. Doba nakon
Mošeovog odlaska
srodno je noći, koja
dolazi nakon četrde-
set godina tijekom
kojih je vodio narod
kroz čuda i duho-
vna otkrića, kakva se nisu zbila ni
prije niti poslije. Sunce, kaže Zohar,
mora zaći kako bi dozvolilo mjesecu
da sja svojom svjetlošću. Mjesec su
Jošua i Izraelci, koji sada mogu sjati
svojim svjetlom, preuzeti inicijativu
i djelovati u skladu s Mojsijevim
učenjima. Stvoritelj obećava Mojsiju
da će njegovo svjetlo i dalje sjati.
Zohar nam govori da kada mjesec
rasvijetli noć, to je zapravo sunce
koje i dalje osvijetljava svijet putem
mjeseca. Mojsije kaže Jošui "ti ćeš
ići" (Ponovljeni zakon 31,7), i "ti ćeš
donijeti" (Pnz 31,23). Na taj način,
svjetlo Mojsija je ono koje će i dalje
osvijetljavati svijet sve dok se tikun
čovječanstva ne dovrši i dođe Maši-
jah, donoseći kraj tame i patnje. To
je svjetlo koje će donijeti otkupljenje
i manifestirati učenje i život Mojsija
(Zohar Sulam, VaJeleh, redak 15). U
paraši VaJeleh ima 30 (lamed) redaka,
kao paralela velikom "lamedu" u pa-
raši Nicavim. Slovo lamed je, prema
Sefer Jecira (Knjizi stvaranja), stvo-
rilo astrološki znak Vage, mjesec
tišrej. "Lamed" je jedino hebrejsko
slovo koje se izdiže iznad gornje
crte, i ovo izdizanje simbolizira ve-
zu s Gornjim svijetom, Olam haba,
sefirom Bine, odakle nam dolazi ži-
vot u narednoj godini.
Neka ovaj šabat bude pun svjetla i
tešuve iz ljubavi.
Prevela: Tamar Buchwald
Šabat između Roš hašane i Jom ki-
pura poznat je kao "Šabat tešuva" ili
"Šabata šuva". Značenje tešuve je pov-
ratak, ali šuva potječe iz haftare u
knjizi Hošee, koja počinje stihovima
"Šuva (Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu
svome, jer ste se zapleli u svojem grije-
hu. za što ste naišli u svom bezakonja".
Šuva je poziv na povratak; prorok
poziva narod Izraela da se vrati
B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.
U Talmudu, u traktatu Joma, Reš
Lakiš navodi da kada se netko tko je
prožet duhovnim djelom pokaje,
grijesi koje je u prošlosti počinio iz
zloće postaju blaži, u rangu s grijesi-
ma počinjenim nenamjerno. Talmud
onda pita, nismo li već na drugom
mjestu naišli na slučaj u kojem je
Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći
da se putem moći tešuve čak i zlo-
namjerna djela čine kao da zaslužu-
ju nagradu. Talmud onda povezuje
svaki od odlomaka s drugačijim sce-
narijem. Jezikom kabalista, tešuva
koja se vrši iz straha naziva se "Te-
šuva tatha'a" (donja razina tešuve).
Ova vrsta tešuve može biti posljedi-
■
stranica 6 D ivrejTora
-
koje se istraţuje ne mogu se u pot-
punosti shvatiti sve dok čovjek ne
pripremi dobro svoje emocije."
Drugim riječima, vaţno je da ana-
lizi filozofije Tore prethodi prouča-
vanje jednostavnijih tekstova koji
objašnjavaju jedinstvenu svetost
Tore. Koja je funkcija ovog priprem-
nog istraţivanja? Proučavanjem
musara dobivamo odgovarajuće
uvaţavanje i poštovanje prema temi
o kojoj se radi. Tek nakon ove
emocionalne pripreme mi smo
spremni uroniti u neku intelektu-
alnu analizu misli iz Tore.
Angažiranje emocija
Rav Kook je objasnio da se iz tog
razloga Tora zove "pjesma". Baš
kao što ljepota pjesme potiče srce,
tako posebna moć literature musara
leţi u njenoj sposobnosti da pro-
budi našu unutarnju osjetljivost na
boţansku prirodu Tore. Ova emo-
tivna priprema je bitna, jer samo oni
čistoga srca mogu uspješno pronik-
nuti u filozofske temelje Tore.
I mada etički spisi ne uključuju u
velikoj mjeri intelekt, oni ipak omo-
gućuju duši da prepozna unutarnje
temelje Tore. Naravno, ne bismo se
trebali zadovoljiti samo čitanjem
moralističke literature već trebamo
ići dalje u dubinsko, analitičko izu-
čavanje Tore i njenog svjetonazora.
Roš hašana - Glazba tšuve
Koje je značenje različitih zvukova
šofara? Šofar je poziv na buđenje,
potresa nas da popravimo svoje
puteve i napravimo tšuva. Kao što je
Maimonides napisao u Mišne Tora,
šofar nam dovikuje: "Spavači, probu-
dite se iz svog sna! Ispitajte svoje pu-
tove i pokajite se i sjetite se svoga
Stvoritelja "(Zakoni pokajanja 3,4).
Stoga, kada traţimo objašnjenje
zvukova šofara, mi bi trebali ispitati
ideje koji su povezane s ovom
temom duhovnog buđenja.
Tri razine
Početni zvuk šofara je dug, stalan
zvuk koji se zove tekija. Ovaj jedno-
stavan poziv se odnosi na unutarnji
izvor svetosti duše, njenu urođenu
povezanost s B-gom. Unutarnja su-
ština duše je ukorijenjena u uzviše-
nom području koje je "beskrajno
dobro i beskrajno dugo", muzički
predstavljena dugim, jasnim tekija
zvukom.
Međutim, ova unutarnja svetost
ne smije ostati skrivena u duši.
Duhovno buđenje znači da se ta
svetost izraţava u karakternim
osobinama i djelima. Stoga nakon
dugog zvuka tekija slijedi niz kraćih
Pred kraj svog ţivota, Mojsije je
zapovjedio narodu:
"Sada napišite za sebe ovu pjesmu i
naučite ju Izraelce" (Pnz. 31,19).
Ovaj redak je tekst iz kojeg proizlazi
obveza svakog Ţidova da napiše
svitak Tore.
Ali zašto Mojsije govori o Tori kao
'pjesmi'? Na koji način bi se mi
trebali odnositi prema Tori kao
pjesmi?
Učenje musara
Jednom je mladi znanstvenik na-
pisao Rav Kooku pismo propitujući
određene filozofske teme, postav-
ljajući teška pitanja koja su ga uzne-
mirivala. Rav Kooku je bio odušev-
ljen time što je mladi znanstvenik
upotrebio svoju nadarenost da se
zadubi u analizu filozofskih aspe-
kata Tore, za razliku od većine
studenata Tore koji se posvećuju
isključivo proučavanju Talmuda i
praktične halahe. Rav Kook je na-
glasio da je istraţivanje apstraktnih
filozofskih tema posebno vaţno u
naše vrijeme.
Ipak, Rav Kook je zahtijevao od
tog mladog znanstvenika da ovom
području pristupi tek nakon što
prethodno prouči tekstove musara.
"Prvo trebate steći stručnost u
svim raspravama o moralu na koje
naiđete, počevši od jednostavnijih
tekstova. Veliki učenjaci, mudra
srca i izuzetno poboţni, napisli su
ovu literaturu iz srca. Mnoge teme
Rav Kook:
Tšuva za generaciju ponovnog procvata
nastavak na stranici 8
Godina 9 Broj 53 stranica 7
-
(ševarim), koje pak vode i uzdiţu
postupke (terua).
Završna tekija
Svaki skup zvukova šofara zavr-
šava završnom tekijom. Kao i prva
tekija ova tekija predstavlja suštu
svetosti duše. No dok prva tekija
označava ovu unutarnju bit kao
potencijalnu silu, konačna tekija
ukazuje na ostvarenje njenog utje-
caja na naše karakterne osobine i
djela.
Djelomična tšuva
Ovo objašnjenje opisuje komple-
tan skup zvukova šofara - tekija-
ševarim-terua-tekija. Međutim, mi
također pušemo dva nepotpuna
seta zvukova šofara koji u sredini
maju samo ševarim ili terua. Što ovaj
predstavlja taj niz zvukova?
U idealnom slučaju naše bi oso-
bine i naša djela trebali biti rukovo-
đeni unutarnjom svetosti duše. No,
postoje i situacije nepotpunog du-
hovnog buđenja. Neki pojedinci
moţda se i ponašaju kako treba, ali
propuštaju očistiti svoje karakterne
osobine. Ova situacija je predstav-
ljena setom tekija-terua-tekija, jer su
jedino zvukovi terua (tj. postupaka)
pod utjecajem unutarnje svetosti
tekije.
U drugim slučajevima mogu po-
stojati unutarnje ili vanjske prepre-
ke koje sprječavaju unutarnju dušu
da se izrazi djelovanjem. Ipak, tu još
uvijek moţe postojati pročišćavanja
karakternih osobina. Ova situacija je
predstavljen skupom tekja-ševarim-
tekija, jer su samo ševarim (karakter-
ne osobine) pod utjecajem tekije.
Jasno je da je optimalna situacija
kada je unutarnja svetost u stanju
prodrijeti u sve razine, obuhvatiti
kako ševarim tako i terua, oboje -
karakterne osobine i djela. Ovo
idealno stanje je izraţeno u psal-
mistovoj pohvali onima koji pre-
poznaju vaţnost terue i znaju kako
ostvariti svoju unutarnju svetost u
svom hodu, t.j. u praktičnom putu
ţivota:
"Sretan je narod koji poznaje terua
zvuk; B-ţe, oni će hodati u svjetlu
Tvoga lica. "(Ps. 89,16)
Prevela Tamar Buchwald
■
tonova, pod nazivom ševarim. Ras-
cjepkani zvukovi ševarima odgova-
raju procesu unutarnje duše koja se
izraţava u određenim karakternim
osobinama. Za razliku od širokog
udara apstraktnih pojmova, pro-
svijetljeni bljeskovi boţanskih ideala
duše, naše karakterne osobine su
više definirane i specifične - lju-
baznost i velikodušnost, integritet,
hrabrost, i tako dalje. Stoga se
ševarim sastoji od niza razlomljenih
zvukova, kraćih od tekije.
Ipak, mi nismo zadovoljni samo s
poboljšanjem karakternih osobina.
Naše duhovno buđenje treba ta-
kođer oplemeniti naše postupke i
djela. Stoga iza ševarim slijede još
kraći zvukovi, u stakato frekvenciji
zvukova koji se zove terua. Budući
da postupci idu još detaljnije od
karakternih osobina - specifičnih
ponašanja koja izraţavaju osobine
dobrote, poštenja i tako dalje - oni
su zvučno predstavljeni brzim
termolom terue.
Ukratko: mi se fokusiramo na
unutrašnju suštinu duše (tekija)
kako bi utjecali i poboljšali osobine
(nastavak sa 7. stranice) Rav Kook: Tšuva za generaciju ponovnog procvata
stranica 8 D ivrejTora
-
tjednom čitanju Tore kao osoba koja
je stalno u pokretu, stalno ide pre-
ma većim visinama i značajnijim
postignućima.
I to je jedna pouka koju nas Šabat
šuva podučava. Da bismo se vratili
B-gu i iznova započeli svoj put ka
svetosti, mi moramo biti proaktivni
u svom ponašanju i svom pristupu.
Pasivnošću i apatijom sigurno
nećemo ostvariti cilj nacionalnog i
osobnog povratka veličini i svetosti.
Svima nama je zarudila nova go-
dina, a uz sve svoje blagoslove ona
sa sobom također donosi i svoje
kušnje. Moć da se suočimo s tim
kušnjama, da idemo dalje, nazovi-
mo to tako, biti će stvarno mjerilo
našeg uspjeha i onoga što će se do-
gađati u toj novoj godini. Moše nas
je osobnim primjerom podučio da
nikada u ţivotu nije prekasno nasta-
viti ići i nastojati ostvariti svoje na-
de, teţnje i vizije.
Ţivot je dragocjen i za čas prođe, i
treba ga u potpunosti iskoristiti. Biti
u pokretu, tjelesno i duhovno, uisti-
nu je tajna uspješne dugovječnosti i
ostvarenja u ţivotu. Čak ni velikom
Mošeu nije bila darovana besmrt-
nost niti će mu biti darovano da
ispuni sve svoje ţelje koje je imao na
ovoj zemlji. Ipak, do svog posljed-
njeg daha, Moše se posvetio ostva-
renju svojih ciljeva i vođenju Ţidov-
skog naroda. Ovu kratku paršu, koja
nam treba posluţiti kao nadahnuće,
valja dobro prostudirati.
Judaizam ţivot smatra najvećim
darom koji nam je darovan s Nebe-
sa. I kao takav on ima najveću vaţ-
nost i prioritet. Međutim, većina
ljudi, kada se ne nalazi u nekoj opa-
snoj situaciji ili u nuţdi, ne proma-
tra svoj ţivot na taj način. Umjesto
da na njega gleda kao na dar, većina
ga ljudi gleda kao određeno stanje
postojanja na koje na neki način ima
pravo. Zbog toga, ţivot gubi pone-
što od svog smisla, sve do krajnosti
ubojstva i samoubojstva.
Vrijedan dar uvijek je drag onome
koji ga primi. Ne samo zbog vrijed-
nosti same stvari koju je dobio, već
još više zbog veze onoga koji je dao
dar i onoga koji ga je primio. Gleda-
jući na ţivot kao na dar s Nebesa
čovjeku automatski daje vezu sa
Stvoriteljem i s vječnošću. Na to su
mislili rabini Talmuda kada su rekli
Naziv ove parše je uzet od same
prve riječi parše – vajeleh. Ta riječ
označava pokret, aktivnost da se
nekamo ide. Subjekt ovog glagola je
veliki učitelj i vođa Moše. Prema
Ţidovskoj tradiciji i riječima velikih
komentatora Tore, ovu je paršu za
nas zabiljeţio Moše posljednjeg
dana svog prisustva na zemlji
Uistinu je čudesno da se Mošea na
njegov posljednji dan na zemlji
opisuje da je u pokretu, kako ide u
snazi i odvaţno još podučavati i
usmjeravati svoj voljeni izraelski
narod. Moţda upravo u samoj ovoj
riječi vajeleh otkrivamo tajnu Moše-
ove veličine i brojnih postignuća za
njegova ţivota.
Moše je uvijek išao, uvijek je bio
uključen u učenje i podučavanje
Izraela. Nigdje u Tori ne nalazimo
da se Moše ikada odmarao od svog
zadatka ili da je prestao raditi i tru-
diti se oko svog cilja da uzdigne
Ţidovski narod da bude kraljevstvo
svećenika, sveti narod. Moše, mogli
bismo reći, u neprestanom je pokre-
tu, uvijek ide naprijed, kreće se, na-
govara i podučava narod Izraela.
Tora nam kaţe da njegova tjelesna
snaga i sposobnosti ni na koji način
nisu oslabjele na kraju njegova ţi-
vota. To je svakako bio jedan izuze-
tan i jedinstven blagoslov. Ali to je
bio B-ţji dar, kao što zdravlje i dug
ţivot uvijek i jesu. Neumorne akti-
vnosti u vezi Tore i Ţidovskog
naroda bile su Mošeov dar Mošeu.
One su u potpunosti ovisile o nje-
govom pristupu, predanosti i viziji
u pogledu sebe i Ţidovskog naroda.
Stoga je on s pravom opisan u ovo-
Rabbi Berel Wein:
Naš dar
nastavak na stranici 10
Godina 9 Broj 53 stranica 9
-
rima koje se tiču naše duše, nama je
darovan taj veliki dar ponovnog
početka. I to nije tek prilika koja se
pojavljuje jednom u ţivotu, već tu
priliku dobijamo svake godine, na
ovaj sveti dan Jom kipura.
No, budući da se naši odnosi s
bliţnjima uvijek mjere u stvarnom i
fizičkom svijetu, dar obnove Jom
kipura ne moţe doista utjecati na te
odnose. Jedino osobnim postupcima
odnosi se mogu popraviti, i prijaš-
nje boli i uvrede ublaţiti i olakšati.
No B-ţji dar oprosta i oporavka od
nespretnog i neugodnog ponašanja
u prošlosti proteţe se i na naš duho-
vni odnos i susret sa samim Nebe-
sima. Međuljudski odnosi su vaţni i
treba ih cijeniti, no koliko tek više
treba cijeniti naš odnos s našim
Stvoriteljem, i svime što to povlači
za sobom. Nakon dara samog ţi-
vota, Jom kupur je najveće bogat-
stvo koje čovjek moţe primiti.
Često puta, pogotovo dok smo
djeca, nas više zainteresira omot i
kutija u kojoj dar dolazi, od samog
dara. Ţivo se sjećam kupovine ig-
račke za koju sam smatrao da će
najviše prosvijetliti i razviti vještine
mom dvogodišnjem unuku. Kada
sam s ponosom i velikodušnom ge-
stom predao igračku djetetu primi-
jetio sam da ga kutija više zanima i
zabavlja od igračke.
U određenoj mjeri svi smo mi
djeca koja se igraju s tom kutijom.
Raspravljamo koliko dugo traje
sluţba na Jom kipur, da li je pauza
bila dovoljno duga ili kratka; da li je
kantor pjevao točno ili falšao, i
koliko smo uspjeli predahnuti za
vrijeme propovijedi rabina. No ništa
od toga nije sama igračka – blago
Jom kipura.
Jom kipura nam treba pruţiti
mogućnost da odrţimo razgovor s
Nebesima i vječnošću. Taj dar ne bi
trebalo olako spiskati ili zanemariti.
Jom kipur uistinu moţe izbrisati
prijašnje grijehe, pogreške i prijes-
tupe. No on to moţe učiniti jedino
onda ako poţelimo da te prijašnje
pogreške više ne budu dio naše
osobnosti i našeg pristupa ţivotu. Ja
smatram da se to moţe postići je-
dino onda ako na sveti dan Jom
kipura gledamo kao na dar koji nam
je darovan, a ne samo kao dan posta
i tjelesnog suzdrţavanja.
Šabat šalom
Gmar hatima tova ■
da umjesto da čovjek jadikuje zbog
događanja u svom ţivotu on treba
jednostavno biti zahvalan za sam
dar ţivota.
U vrijeme ovog blagdanskog raz-
doblja u kojem se nalazimo, naše
molitve neprestano iznova naglaša-
vaju dar ţivota. Samo po sebi je
jasno da bez ţivota svi drugi blago-
slovi ne bi postojali. Stalno ponav-
ljanje molitvi u prilog ţivota imaju
za svrhu da nam utisnu dojam o
prolaznosti toga dara i shvaćanja da
to nije nešto na što automatski po-
laţemo pravo.
Veliki dan Jom kipura također je
jedan od najvećih darova koje su
Nebesa podarila Ţidovskom naro-
du. Svi mi u određenim periodima
ţivota ţudimo da nekako okrenemo
novu stranicu, isključimo prošlost i
njene posljedice, te na neki način
ponovno krenemo svjeţi i ispočetka.
Za većinu onoga što doţivljavamo u
ţivotu, barem u fizičkom ţivotu u
koji smo uključeni, to je praktički
nemoguće.
Mi ţivimo sa svojim prijašnjim
odlukama, bez obzira jesu li one bile
rezultat slučajnog izbora ili neraz-
borite. Međutim, u duhovnim stva-
(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Naš dar
stranica 10 D ivrejTora
-
Rabbi Yissocher Frand:
„B-g nije među nama“ je neprikladan odgovor
Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 53
bi Svemogući sakrio Svoje lice od
nas? Očigledno, 'Zar nas nisu sve
ove nevolje snašle zato što B-g nije
među nama?' NIJE prikladna reak-
cija.
Rebbe Reb Bunim iz Pshischea
objašnjava zašto to nije dobra reak-
cija. Bez obzira na to koliko se veli-
kima činile nevolje, Ţidov nikad ne
bi trebao osjećati da ga je Svemogu-
ći odbacio. Hereza je reći: „B-g je
umro u holokaustu.“ To ni na ni
jedan način ne umanjuje veliki trud
koji je netko tko je prošao kroz ho-
lokaust uloţio u to kako bi ostao
vjernikom i „nitko nema pravo
suditi svog bliţnjeg sve dok nije bio
na njegovom mjestu,“ međutim,
teološki je neprihvatljiv odgovor
reći „B-g više nije među nama, On je
mrtav!“
Ispravan odgovor je da je B-g i
dalje među nama, ali nas iz nekog
razloga (moţda i nama nerazumlji-
vog) kaţnjava. Iz tog je razloga,
prema Rebbe Reb Bunimu, reakcija
Svemogućeg na takvu izjavu bila
„Zasigurno ću sakriti Svoje lice u taj
dan.“
Gemara (Joma 54b) kaţe da su
kerubini iznad Kovčega saveza u
Svetinji nad Svetinjama bili u muš-
kom i ţenskom obliku. Kada bi
Ţidovi izvršavali volju Svemogu-
ćeg, kerubini bi obgrlili jedno dru-
go. Kada Ţidovi ne bi izvršavali
Njegovu volju, oni bi se razdvojili.
Talmud kaţe da kada su Rimljani
ušli u Svetinju nad Svetinjama tije-
kom uništenja Drugog Hrama,
vidjeli su mušku i ţensku figuru
kako se isprepliću u zagrljaju te su
ismijavali Ţidove zbog činjenice da
su u Sveti Hram stavili muške i
ţenske figure u intimnim pozama.
Komentari postavljaju pitanje za-
što bi kerubini grlili jedno drugo
tijekom rušenja Hrama. Površinski
gledano, mislili bismo da nije bilo
većeg trenutka u kojem 'Izrael nije
ispunjavao volju Svemogućeg' od
vremena kada je On smatrao da je
potrebno da Hram bude uništen. U
takvom razdoblju, očekivali bismo
da nađemo kerubine odvojene jed-
U parši Vajeleh, posljednjeg dana
Mošeova ţivota, Moše je primio
sljedeće proročke vijesti: „Evo, poči-
nut ćeš kod svojih otaca, a ovaj narod će
se podići i oboţavati tuđe bogove, bogo-
ve zemlje u koju ide. Zaboravit će Mene
i Moj savez koji sam sklopio s njima.
Moj će se gnjev okrenuti protiv njih u
taj dan i Ja ću ih ostaviti i okrenuti
Svoje lice od njih. Oni će postati plijen,
snaći će ih mnoga zla i nevolje te će u
taj dan reći: 'Zar nas nisu sve ove ne-
volje snašle zato što B-g nije među
nama?' (Devorim 31,16)
Moglo bi nam se činiti da riječi
'Zar nas nisu sve ove nevolje snašle
zato što B-g nije među nama?' pred-
stavljaju pozitivno djelovanje od
strane naroda. Toliko 'tohahe' (ka-
zni) u parši Behukotaj sadrţi refren
„vi ste se suprotstavili Meni B'KERI
(kao da je to samo stvar okolnosti ili
loše sreće).“ Čini se da je taj naš stav
sam po sebi uzrokovao B-ţji gnjev
prema nama. Mi ne bismo trebali
osobne tragedije pripisivati 'statis-
tici'.
Zato se čini da je reakcija iz parše
Vajeleh ('Zar nas nisu sve ove nevo-
lje snašle zato što B-g nije među na-
ma?') vrlo pozitivna! Ako je to slu-
čaj, stih koji slijedi nakon toga dje-
luje iznenađujuće. On opisuje reak-
ciju Svemogućeg i kaţe: „Ali ja ću
sigurno okrenuti Svoje lice u taj dan
zbog sveg zla koje je taj narod učinio,
jer se okrenuo drugim bogovima.“ (De-
vorim 31,18)
Zašto bi to bilo tako? Ako su ljudi
činili ono što bi trebali činiti i pitali
prava introspekcijska pitanja, zašto nastavak na stranici 12
-
DivrejTora DivrejTora stranica 12
ne nailazimo na frazu poput „Ti
pruţaš ruku grešnicima i Tvoja je
desnica ispruţena kako bi prihvatila
one koji se pokaju.“
To je posebnost Neile. Neila pred-
stavlja našu posljednju priliku. „I
poučio si nas, Vječni, naš B-ţe, da
priznamo sve svoje grijehe kako
bismo izbjegli tlačenje koje dolazi iz
naših ruku (L'maan negdal m'ošek
jadeinu).“
Pretpostavimo da bi netko htio
svesti čitav dvotjedni period od
početka selihot do kraja Jom kipura
na četiri riječi. Koja je srţ svega?
Koje bi to četiri riječi bile? Ja sma-
tram da su to riječi „L'maan nehdal
m'ošek jadeinu – izbjeći tlačenje naših
ruku.“ Prema onome što Mahzor
kaţe, to je ono oko čega trebamo
najviše brinuti.
Ošek jadeinu podrazumijeva krađu
(gezeila). Čovjek ne bi trebao reći (uz
uzdah olakšanja) „Ja ne moram bri-
nuti oko gezeile. Ja nisam lopov.“
Hofec Haim i druga djela musara
uče nas da gezeila uključuje mnogo
više od krađe robe iz nekog dućana.
Prema Hofec Haimu, ne plaćanje
naših dugova je ošek – gezeila. Isto
tako je i sa neplaćanjem računa. I sa
neplaćanjem radnika. To je ono na
što se sve svodi. To je srţ Jom
kipura.
Ocar HaTefilos piše: „Ranija djela
su već objasnila ozbiljnost ovog
strašnog grijeha. Cijenite ozbiljnost
tog grijeha: Članovi Velikog Vijeća
istaknuli su ga u liturgiji Neile. Na-
kon svih 'ašamnusa' (priznanja da
smo krivi…), nakon svih nabrajanja
„Al het“, jedini grijeh koji je izdvo-
jen u posljednjim minutama Jom
Kipura je „L'maan nehdal m'ošek
jadeinu.? U Neila, o svim drugim
grijesima se govori općenito (opro-
sti nam SVE naše grijehe), ali ne i o
grijehu ošeka – gezela. U stvari, grijeh
generacije u vrijeme Potopa bio je
zapečaćen samo zbog njihovih
grijeha koji su uključivali krađu.
Ako ţelimo iskreno moliti ovu
svečanu molitvu na završetku Jom
kipura, moramo pogledati u svoje
bilješke, u svoje račune i pobrinuti
se da napokon moţemo reći „L'ma-
an nehdal m'ošek jadeinu.“ Mi ţelimo
biti u mogućnosti reći da smo čisti,
ne samo od grijeha prave krađe,
nego od svakog ošeka, zadrţavanja
plaće, neplaćenih računa, i nemara
u našim financijskim obvezama i
plaćanjima. Ţelimo biti čisti od svih
stvari koje dugujemo.
Čovjek ima mnogo grijeha, ali
„gezel mekatreg b'roš“ – grijeh gezela
je prvi koji treba ukloniti. (Jalkut
Šimoni Vajikra 25,660)
Prevela Anja Grabar
■
no od drugog.
Odgovor je da je u trenutku kada
je Hram srušen, kazna već bila
izvršena. Odmah nakon toga, ljubav
Svemogućeg prema nama bila je
obnovljena. To je kao kad otac plju-
sne svoje dijete. Odmah nakon
pljuske, on grli dijete. Dijete je
moţda zasluţilo pljusku jer je
učinilo nešto krivo, ali jednom kada
je dug plaćen, očeva ljubav prema
njemu je odmah ponovo vidljiva.
„B-g nije među nama“ nikad nije
naša situacija. Poruka je uvijek „Ja
sam još uvijek s vama, Klal Jisraele.“
Oko čega bismo najviše trebali
brinuti na Jom Kipur?
„Ti pruţaš ruku grešnicima i Tvo-
ja je desnica ispruţena kako bi pri-
hvatila one koji se pokaju.“ Molitve
'selihot', Roš Hašane i Jom Kipura
prilično su slične. Iste fraze ponav-
ljaju se ponovo i ponovo. Šmone Esre
su jednaki svakog dana. Međutim,
Amida Neila je jedinstvena. Nigdje u
čitavom periodu velikih blagdana
(nastavak sa 11. strane) Rabbi Yissocher Frand: „B-g nije među nama“ je neprikladan odgovor
-
Strana 13 Strana 13 Page 13 Strana 13 Strana 13 Godina 9 Broj 53 Strana 13 Godina 9 Broj 53 stranica 13
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Jom kipur Alot Hašahar
Najranije Talit
Nec Hahama
Najkasni-je Š’ma
Zman Tefila
Minha Ketana
Plag Haminha
Šekia Havdala Minha Gedola
Hacot
srijeda 12. 10. 2016.
5:41 6:15 7:09 9:55 10:51 15:56 17:06 18:15 18:57 13:10 12:42
Haftara za Šabat Šuva
la među narodom.
Haftora završava krat-
kim odlomkom iz Knjige
Mike (Miheja), koja opi-
suje B-ţju milost u opraš-
tanju grijeha Njegovog
naroda. "On ne ustraje do-
vijeka u svome gnjevu, jer
on milosrđe voli. Opet će se
smilovati nama, pod noge će
baciti bezakonja naša i baciti
u dubinu morsku sve grijehe
naše." Mika završava s po-
zivom B-gu da se spome-
ne saveza s patrijarsima,
Abrahamom, Izakom i Ja-
kovom.
Hošea 14,2-10;
Mika 7,18-20.
Šabat između Roš hašane i
Jom kipura poznat je kao
Šabat Šuva ili „Šabat po-
vratka (pokajanja)“. Na-
ziv je nastao iz početnih
riječi ovotjedne haftare:
"Šuva Israel – Vrati se, o
Izraele." Ova se haftora či-
ta u čast Deset dana poka-
janja, dana između Roš
hašane i Jom kipura.
Prorok Hošea preklinje
Ţidovski narod "Vrati se, o
Izraele, G-spodu B-gu
svom," hrabreći ih da se is-
tinski pokaju i zatraţe
B-ga oproštenje. Hošea
poziva Ţidove da svoje
pouzdanje uprave u B-ga,
a ne u Asiriju, moćne ko-
nje ili idole. U tom času
B-g obećava da će ukloniti
Svoj gnjev od Izraela: "Bit
ću poput rose Izraelu, pro-
cvjetat će poput ruţe." Pro-
rok nastavlja s prorica-
njem povratka izgnanika i
prestankom štovanja ido-■
“Haftara
opisuje
radost
koju
ćemo
doživjeti
kada
nastupi
konačno
Izbavljenje .“
-
prvom ponudili prava na film,
on nije želeo odmahda ga
snimi jer se osećao
"nedovoljno zrelim" za to. Tada
je direktor filma pokušao da
pronađe drugog režisera. Ro-
man Polanski osećao je da je
previše blizak toj priči jer je
sam preživio holokaust kao
dete u Krakovu, iako je kasnije
režirao film "Pijanista" slične
tematike. Kad su ponudili film
Martinu Skorsezeu odbio ih je
smatrajući kako bi režiser tre-
balo da bude Jevrej.
3. Spilberg je na karju pristao
da radi film, ali tek nakon što
snimi “Park iz doba Jure”.
4. Branko Lustig, hrvatski
filmski producent, postao je
producent “Šindlerove liste”
nakon što je Spilbergu pokazao
broj iz Aušvica koji je kao
dečak zaradio u dvogodišnjem
zarobljeništvu tamo.
5. Iako je na listi glumaca za
film bilo puno poznatih imena,
Spilberg nije hteo u njemu
Kevina Kostnera, Mela Gibsona
ili Varenna Beatja. Umesto
njih, odabrao je Lijama Nisona,
nakon što ga je gledao u
pozorišnoj predstavi "Ana Kris-
ti".
6. Za ulogu Amona Geta, Spil-
berg je odabrao Ralfa Finesa
nakon što ga je primetio u
filmu "Orkanski visovi".
7. Fines je za ulogu morao da
se ugoji 15 kilograma kako bi
odigrao ulogu uhranjenog
nemačkog oficira Geta.
8. Spilberg je odbio da bude
plaćen za film, govoreći kako bi
to bio "krvav novac".
9. Osim toga, Spilberg je želeo
da snima crno-beli film jer ga
je to podsećalo na jedan
odličan dokumentarac o holo-
kaustu.
10. Većina filma snimljena je u
Jevrejskom delu Krakova, ali za
potrebe filma je uz sam grad
izgrađen i koncentracioni log-
or.
11. Dok je snimao Aušvic,
Spilberg nije želeo da ulazi u
logor iz poštovanja prema
ljudima umrlim tamo.
12. U jednom intervjuu Spil-
berg je priznao da mu je naj-
dirljiviji deo snimanja bilo
slavlje Pashe u hotelu, gde su
im se pridružila dva nemačka
glumca koji su glumili naciste.
U jednom je trenutku samo
počeo da plače.
13. Spilberg je dane provodio
na snimanju “Šindlerove liste”,
dok je uveče uređivao foto-
grafije za “Park iz doba jure”.
14. Postojali su delovi filma
koje Spilberg nije mogao da
gleda bez suza, naročito oni u
kojima se pomižavaju Jevreji,
žene svlače, i seče im se kosa.
15. Kad god se osećao
depresivno i potonulo, Spilberg
bi nazvao svog prijatelja,
komičara Robina Villiamsa da
ga razveseli.
16. Tokom snimanja, Spilberg
je ulovio kadar s malom
devojčicom u crvenom kaputu,
a to je jedina scena filma u
boji. Olivia Dabrovska u to je
doba imala tri godine i morala
je da mu obeća da film neće
pogledati dok ne napuni 18
godina.
17. I u stvarnom je životu
postojala devojčica u crvenom
kaputu koja je preživela holo-
kaust i napisala knjigu o svom
životu objavljenu 2002.
18. Na film je utrošeno 22
miliona dolara, a zaradio je 96
miliona u SAD-u i preko 225
miliona u ostalim delovima
sveta.
19. Na premijeri u Varšavi,
Spilberg je uzeo saksofon i šest
minuta na njemu svirao istočno
evropsku muziku.
20. Spilberg je insistirao da se
na kraju filma istakne Udružen-
je “Shoah” i naznači koliko je
ljudi preživelo zahvaljujući
Šindleru.
b92, 2.10.2016.
"Šindlerova lista" je film
snimljen na osnovu istinite
priče i skriva mnoštvo
nepoznatih detalja, od oda-
bira pravog reditelja do
čuvene devojčice u
crvenom kaputu.
Šindlerovu listu, američki epsku
dramu iz 1993. režirao je Ste-
ven Spilberg. Radnja filma
govori o Oskaru Šindleru,
nemačkom biznismenu koji je
spasao živote više od hiljadu
uglavnom poljskih Jevreja
tokom Holokausta, omogućivši
im da rade u njegovim fabri-
kama.
Uz kritike da se radi o jednom
od najboljih filmova ikada
snimljenih, film je postigao
odličan uspeh na bioskopskim
blagajnama, osvojio čak sedam
prestižnih filmskih nagrada,
Oskara (uključujući one za
najbolji film, reditelja i original-
nu muziku), kao i brojne druge
nagrade (uključujući sedam
nagrada BAFTA i tri Zlatna
globusa).
1. Jedan od 1200 Jevreja koje
je Šindler spasao od nacista,
emigrirao je na Beverly Hils
1948 gde je otvorio radnju s
putnom opremom. On je
proveo 40 godina u nastojanju
da napravi film o svom preži-
vljavanju, a 1951. je s tom
idejom pristupio i reditelju
Fricu Langu, ali bezuspešno.
Kasnije je nagovorio Tomasa
Kenealja, australijskog pisca da
napiše roman o svemu, koji je
nazvan "Šindlerova Arka"
1982., a po kojoj je kasnije
snimljen film.
2. Iako su Stevenu Spilbergu
KULTURA
20 činjenica koje niste znali o
"Šindlerovoj listi" Iz m
edija
■
DivrejTora stranica 14 Godina 9 Broj 53