Diplomski studiji geografije -...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Marulićev trg 19

Zagreb

Diplomski istraživački studij geografije

na Geografskom odsjeku PMF-a

Zagreb, 2005.

3

DIPLOMSKI ISTRAŽIVAČKI STUDIJ GEOGRAFIJE

Uvod

U doba globalizacije, na pragu poslijeindustrijskog društva, informacije postaju jedan od

ključnih resursa razvoja. Istraživanja su pokazala da oko 80% informacija ima svoju

prostornu dimenziju. Procijenili smo da na hrvatskom tržištu rada zbog dosadašnjeg

neadekvatnog sustava obrazovanja mnoga zanimanja povezana s organizacijom i

upravljanjem prostora trenutno ne postoje ili ih obavljaju stručnjaci iz srodnih struka.

Smatramo da nije potrebno posebno argumentirati značaj prostora kao jednog od temeljnih

razvojnih resursa Hrvatske. Iskustva država Europske unije pokazuju da je problematika

prostornog i regionalnog razvoja interdisciplinarno područje u kojem geografija, posebno

primijenjena, ima stožernu ulogu. Posebno se to odnosi na djelatnosti javnog i privatnog

sektora povezanih s prostornim aspektima razvoja društva: prostorno planiranje i ureñenje,

regionalni razvoj, zaštita okoliša, kartografija, turizam, geopolitika, sigurnost i obrana,

vodoprivreda i sl. Osim toga, kompleksna geografska znanja i vještine potrebne su u

izdavaštvu, novinarstvu te informatici (posebno poznavanje geografskih informacijskih

sustava - GIS-a).

Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu stoga, pokrenuo istraživački preddiplomski i

diplomski studij. Većim brojem studijskih programa, kroz naglašenu specijalizaciju,

pružaju se adekvatna znanja i sposobnosti magistrima geografije u obavljanju spomenutih

djelatnosti.

Naziv studija

Diplomski istraživački studiji geografije, smjerovi:

• fizička geografija s geoekologijom

• prostorno planiranje i regionalni razvoj

• baština i turizam

• geografski informacijski sustavi

4

Nositelj i izvoñač studija

Nositelj diplomskog istraživačkog studija je Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, izvoñač Geografski odsjek PMF-a.

Trajanje studija

Diplomski studij traje 2 godine.

Uvjeti upisa na studij

Za upis na diplomske studije geografije uvjet je završeni preddiplomski studij geografije na

Geografskom odsjeku PMF-a ili na drugim geografskim visokoškolskim ustanovama u

zemlji i inozemstvu. Za upis na diplomski studij geografije onih studenta koji nisu završili

preddiplomski studij geografije, Geografski odsjek osniva povjerenstvo, koje prosuñuje

kvalifikacije pristupnika prema Pravilniku za upis na diplomski studij te provodi

kvalifikacijski ispit. Pravo prvoupisa imaju prvostupnici geografskih programa.

Akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija

Diplomski istraživački studij omogućuje stjecanje naslova magistra geografije sa sljedećim

dodatkom ovisno o smjeru:

• magistar geografije - geoekolog

• magistar geografije - prostorni planer

• magistar geografije - turizmolog

• GIS analitičar

Zapošljavanje

Kompetencije koje student stječe završetkom istraživačkog diplomskog studija geografije

• Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitičkih dosega i mogućnosti primjene

u rješavanju odreñenih prostornih problema

• Razumijevanje utjecaja i meñudjelovanja prirodnih čimbenika te zakonitosti koje se

javljaju u prirodogeografskim procesima

• Razumijevanje utjecaja i meñuzavisnosti društvenogeografskih čimbenika u

prostoru

• Razumijevanje meñudjelovanja društva i okoliša

5

• Poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih

mjera u okolišu

• Vještine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja geografskih podataka,

posebice uz pomoć GIS programa

• Vještine naprednog služenja geografskim kartama i kartiranja

• Vještine samostalnog terenskog rada

• Sposobnost pretraživanja i vrednovanja informacija

• Sposobnost samostalnog istraživačkog rada te stručnog izražavanja u usmenoj i

pismenoj formi

Diplomski istraživački studijski program nastavak je temeljnog studija. Organiziran je na

modularnom principu. Na ovom stupnju predviñena je odreñena specijalizacija na više

studijskih programa. Naglasak u diplomskom studiju stoga je na izbornim predmetima koji

se izvode na matičnoj ustanovi, ali i izvan nje. Zbog naglašenog primjenjenog karaktera

studijskih programa predviñena je i radna praksa u partnerskim institucijama.

Mag. geografije - geoekolog zapošljavat će se u javnim ustanovama za zaštitu prirode

(nacionalnim parkovima i parkovima prirode), javnim tvrtkama za upravljanje i

gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste...), zavodima za

prostorno planiranje i ureñenje, tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave,

znanstvenim ustanovama, leksikografiji, izdavaštvu i medijima.

Mag. geografije - prostorni planer zapošljavat će se u zavodima za prostorno planiranje i

ureñenje, tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, javnim ustanovama za

zaštitu prirode (nacionalnim parkovima i parkovima prirode), javnim tvrtkama za

upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste...),

zavodima za statistiku (gradski, županijski i državni), Hrvatskoj vojsci, znanstvenim

ustanovama, leksikografiji, izdavaštvu i medijima.

Mag. geografije - turizmolog zapošljavat će se u turističkim organizacijama (npr.

gradske/općinske, županijske i državna turistička zajednica), zavodima za zaštitu kulturne i

povijesne baštine, javnim ustanovama za zaštitu prirode (nacionalnim parkovima i

parkovima prirode), leksikografiji, izdavaštvu i medijima.

6

Mag. geografije - GIS analitičar zapošljavat će se u katastarskim uredima, kartografskim

i geoinformatičkim ustanovama, zavodima za prostorno planiranje i ureñenje, tijelima

državne uprave te lokalne uprave i samouprave, zavodima za statistiku (gradski, županijski

i državni), Hrvatskoj vojsci i znanstvenim ustanovama.

Popis obaveznih i izbornih predmeta

Smjer: Fizička geografija s geoekologijom

Popis obaveznih kolegija:

Šifra Naziv predmeta Nositelj

(odnosno predlagač)

Sati tj.

Ukup. sati ( i struktura) predavanje (P) +

seminar (S) + vježbe (V) +

terenski rad (T)

ECTS

GGM2045 Analize u GIS-u A. Toskić 3 45 (15P+30S) 4 GGP2045 Strukturna geomorfologija S. Faivre 3 45 (30P+15V) 4 GGP2046 Geomorfologija i hidrografija krša A. Bognar 3 45 (22P+23S) 4 GGP2047 Osnove speleologije A. Bognar 3 45 (30P+15S) 4 GGP2070 Pedogeografija M. Bogunović

A. Bensa 3 45 (30P+8S+7V) 4

GGP2060 Biogeografija s ekologijom ** 3 45 (***) GGP2080 Prirodni rizici S. Faivre/

D. Orešić 3 45 (30P+15S) 4

GGD2045 Prirodni resursi M. Ilić/ D. Orešić

3 45 (30P+15S) 4

GGD2030 Planiranje i razvoj ruralnog prostora D. Pejnović 3 45 (45P) 4 GGR2010 Geografija krša D. Pejnović 3 45 (35P+10T) 4 GGD2180 Upravljanje priobaljem D. Orešić 3 45 (35P+10T) 4 * Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu. ** Nastavnik s Biološkog odsjeka PMF-a

8

Smjer Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Popis obveznih predmeta:



Sati tj.

Ukup. sati ( i struktura) predavanje (P) + seminar (S) + vježbe (V) + terenski rad (T)

ECTS

GGM2010 Uvod u istraživački rad B. Fuerst-Bjeliš 2 30 (15P+15V) 3 GGP2100 Prirodna osnova u prostornom planiranju S. Faivre/

A. Flipčić/ D. Orešić

6 90 (50P+40S) 9

GGD2020 Grad u regionalnom planiranju D. Njegač

4 60 (40P+20S) 6

GGD2030 Planiranje i razvoj ruralnog prostora D. Pejnović 4 60 (35P+15S+10T) 6 GGD2050 Promet i organizacija prostora M. Ilić 4 60 (30P+18V+12T) 6 GGD2160 Regionalni razvoj Z. Stiperski 4 60 (30P+30S) 6

9

Popis izbornih matičnih predmeta*:



Sati tj.



terenski rad (T)

ECTS

GGM2045 Analize u GIS-u A. Toskić 3 45 (15P+30S) 4 GGP2010 Primijenjena klimatologija A. Filipčić 3 45 (22P+23S) 4 GGP2021 Vodni resursi u prostornom planiranju D. Orešić 3 45 (30P+15S) 4 GGP2040 Primijenjena geomorfologija A. Bognar / S. Faivre 3 45 (30P+10S+5T) 4 GGP2046 Geomorfologija i hidrografija krša A. Bognar 3 45 (22P+23S) 4 GGP2070 Pedogeografija M. Bogunović /

A. Bensa 3 45 (30P+8S+7V) 4

GGP2080 Prirodni rizici S. Faivre / D. Orešić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2013 Stanovništvo Hrvatske I. Nejašmić 3 45 (45P) 4 GGD2014 Demogeografska analiza malih područja K. Bašić 3 45 (30P+15V) 4 GGD2021 Gradske regije K. Bašić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2022 Urbano-socijalna geografija D. Njegač 3 45 (30P+15S) 4 GGD2060 Faktori lokacije industrije i poslovanja Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 GGD2070 Trgovinska geografija M. Ilić 3 45 (30P+5S+10T) 4 GGD2080 Turizam i rekreacija u prostornom

planiranju Z. Curić 3 45 (30P+15S) 4

GGD2170 Meñunarodne organizacije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 GGR2010 Geografija krša D. Pejnović 3 45 (30P+10T) 4 GGD2200 Katastar nekretnina ** 3 45 (45P) 4 GGD2031 Baština i turizam u ruralnom prostoru D. Pejnović 3 45 (35P+10T) 4 GGD2049 Regionalna politika EU kroz programe

pomoći Z. Stiperski / D. Stilinović

3 45 (30P+15S) 4

* Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu. ** Nastavnik s Geodetskog fakulteta

10

Smjer Baština i turizam




Sati tj.


ECTS

GGM2010 Uvod u istraživački rad B. Fuerst-Bjeliš 2 30 (15P+15V) 3 GGP2110 Prirodna osnova u turizmu S. Faivre/

A. Flipčić/ D. Orešić

4 60 (30P+30S) 6

GGD2081 Turistička valorizacija baštine Z. Curić 6 90 (60P+15S+15T) 9 GGD2110 Povijest okoliša B. Fuerst-Bjeliš 4 60 (20P+20S+20V) 6 GGD2115 Urbana historijska geografija B. Fuerst-Bjeliš 4 60 (20P+20S+20T) 6 GGD2095 Geografija kulturne ponude L. Šakaja 4 60 (30P+30S) 6

11




Sati tj.



terenski rad (T)

ECTS

GGM2045 Analize u GIS-u A. Toskić 3 45 (15P+30S) 4 GGP2011 Klima i turizam A. Filipčić 3 45 (30P+15S) 4 GGP2046 Geomorfologija i hidrografija krša A. Bognar 3 45 (22P+23S) 4 GGD2031 Baština i turizam u ruralnom prostoru D. Pejnović 3 45 (30P+10T) 4 GGD2051 Promet i turizam M. Ilić 3 45 (30P+5S+10T) 4 GGD2082 Turizam i rekreacija u prostornom

planiranju Z. Curić 3 45 (30P+15V) 4

GGD2083 Selektivni oblici turizma Z. Curić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2084 Geografski aspekt rekreacije Z. Curić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2111 Kulturni pejsaži: zaštita i upravljanje B. Fuerts-Bjeliš 3 45 (22P+23S) 4 GGD2180 Upravljanje priobaljem D. Orešić 3 45 (30P+15S) 4 GGR2020 Hrvatsko otočje - sociogeografske teme I. Nejašmić 3 45 (45P) 4 GGR2030 Kulturna baština Hrvatske D. Feletar 3 45 (15P+15S+15T) 4 GGR2010 Geografija krša D. Pejnović 3 45 (30P+10T) 4 * Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu. ** Nastavnik s Geodetskog fakulteta

12

Smjer Geografski informacijski sustavi




Sati tj.


ECTS

GGM2010 Uvod u istraživački rad B. Fuerst-Bjeliš 2 30 (15P+15V) 3 GGM2046 Analize u GIS-u A. Toskić 6 90 (15P+30S+45V) 9 GGM2047 Digitalna analiza reljefa S. Faivre /

M. Pahernik 4 60 (30P+30V) 6

GGM2049 Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u A. Toskić 4 60 (15P+15S+30V) 6 GGM2020 Računalne statističke analize * 4 60 (15P+45V) 6 GGD2200 Katastar nekretnina ** 4 60 (60P) 6 * Nastavnik s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta ** Nastavnik s Geodetskog fakulteta

13




Sati tj.



terenski rad (T)

ECTS

GGM2050 Daljinska istraživanja ** 3 45 (22P+23V) 4 GGM2048 Mrežni sustavi M. Ilić/

D. Orešić 3 45 (15P+30V) 4

GGD2112 GIS analiza kulturnog pejsaža B. Fuerst-Bjeliš 3 45 (15P+15S+15V) 4 GGP2046 Geomorfologija i hidrografija krša A. Bognar 3 45 (22P+23S) 4 GGP2040 Primijenjena geomorfologija A. Bognar/ S. Faivre 3 45 (30P+10S+5T) 4 GGP2070 Pedogeografija M. Bogunović

A. Bensa 3 45 (30P+8S+7V) 4

GGP2021 Vodni resursi u prostornom planiranju D. Orešić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2013 Stanovništvo Hrvatske I. Nejašmić 3 45 (45P) 4 GGD2014 Demogeografska analiza malih područja K. Bašić 3 45 (30P+15V) 4 GGD2021 Gradske regije K. Bašić 3 45 (30P+15S) 4 GGD2022 Urbano-socijalna geografija D. Njegač 3 45 (30P+15S) 4 GGD2060 Faktori lokacije industrije i poslovanja Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 4 GGD2140 Vojna geografija A. Bognar 3 45 (30P+15T) 4 * Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu. ** Nastavnik s Geodetskog fakulteta

15

Ritam studiranja (plan i program )

Geografija: istraživački diplomski studij, smjer : Fizička geografija s geoekologijom

7. semestar Geografija: istraživački diplomski studij

smjer: Fizička geografija s geoekologijom Izbor-nost i redni br.

Nositelj (predlagač)

Predmet Broj sati tjedno

ECTS bodovi

OBV-1 B. Fuerst-Bjeliš

Uvod u istraživački rad 2 3

OBV-2 A. Bognar Primijenjena geoekologija 6 9

IZBM-1 ** Izborni matični predmet 1 3 4


IZBIM-1 ** Izborni izvanmatični predmet 1 3 4


Ukupno 20 28

OBV = Obvezni predmet, IZBM = Izborni matični predmet, IZMIM = Izborni izvanmatični predmet ** Nastavnik po izboru studenta

8. semestar Geografija: istraživački diplomski studij smjer: Fizička geografija s geoekologijom

Izbor-nost i redni br.



ECTS bodovi

OBV-3 A. Filipčić Primijenjena klimatologija 4 6

OBV-4 D. Orešić Primijenjena hidrogeografija 4 6

OBV ** Terenska nastava iz geografije IV (2) 4





Ukupno 20+2 32

16





ECTS bodovi


Povijest okoliša 4 6

OBV-6 A. Bognar Primijenjena geomorfologija 4 6



OBV *** Radna praksa (6) 6

OBV ** Diplomski seminar 2 4

Ukupno 16+6 30

*** Potpisuje voditelj smjera temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi





ECTS bodovi

OBV ** Diplomski rad 30

Ukupno 30

17

Geografija: istraživački diplomski studij, smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj


smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj Izbor-nost i redni br.



ECTS bodovi



OBV-2 S. Faivre/ A. Flipčić/ D. Orešić

Prirodna osnova u prostornom planiranju

6 9





Ukupno 20 28


8. semestar Geografija: istraživački diplomski studij smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj




ECTS bodovi

OBV-3 M. Ilić Promet i organizacija prostora 4 6

OBV-4 D. Njegač Grad u regionalnom planiranju 4 6






Ukupno 20+2 32

18





ECTS bodovi

OBV-5 D. Pejnović Planiranje i razvoj ruralnog prostora 4 6

OBV-6 Z. Stiperski Regionalni razvoj 4 6





Ukupno 16+6 30






ECTS bodovi


Ukupno 30

19

Geografija: istraživački diplomski studij, smjer: Baština i turizam


smjer: Baština i turizam Izbor-nost i redni br.



ECTS bodovi



OBV-2 Z. Curić Turistička valorizacija baštine 6 9





Ukupno 20 28


8. semestar Geografija: istraživački diplomski studij smjer: Baština i turizam




ECTS bodovi

OBV-3 S. Faivre/ A. Flipčić/ D. Orešić

Prirodna osnova u turizmu 4 6


Povijest okoliša 4 6






Ukupno 20+2 32

20





ECTS bodovi


Urbana historijska geografija 4 6

OBV-6 L. Šakaja Geografija kulturne ponude 4 6





Ukupno 16+6 30






ECTS bodovi


Ukupno 30

21

Geografija: istraživački diplomski studij, smjer : Geografski informacijski sustavi


smjer: Geografski informacijski sustavi Izbor-nost i redni br.



ECTS bodovi



OBV-2 A. Toskić Analize u GIS-u 6 9





Ukupno 20 28


8. semestar Geografija: istraživački diplomski studij smjer: Geografski informacijski sustavi




ECTS bodovi

OBV-3 **** Računalne statističke analize 4 6

OBV-4 ***** Katastar nekretnina 4 6






Ukupno 20+2 32

**** Nastavnik s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta ***** Nastavnik s Geodetskog fakulteta

22





ECTS bodovi

OBV-5 S. Faivre/ M. Pahernik

Digitalna naliza reljefa 4 6

OBV-6 A. Toskić Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u

4 6





Ukupno 16+6 30






ECTS bodovi


Ukupno 30

23

Opis predmeta

Broj ECTS-a pojedinog predmeta temelji se na obvezama studenta što uključuje nastavu u

bilo kojem obliku zajedno sa samostalnim radom studenta i pripremama za provjeru

znanja.

U vezi praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i modula vidi točku 4.8.

24

Sveučilište u Zagrebu


Geografski odsjek

Opis predmeta

ISTRAŽIVAČKI DIPLOMSKI STUDIJ GEOGRAFIJE

smjer:

FIZIČKA GEOGRAFIJA S GEOEKOLOGIJOM

25

NAZIV PREDMETA: Uvod u istraživački rad

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije – Fizička geografija s geoekologijom

Diplomski istraživački studij geografije – Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski istraživački studij geografije - Baština i turizam

Diplomski istraživački studij geografije – Geografski informacijski sustavi

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7

OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 30 Tjedno sati: 2

OBLIK NASTAVE BROJ SATI (i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 15 (50%) nastavnik

Vježbe 15 (50%) asistent

Seminar - -

Predmetna terenska nastava - -

ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Statističke i grafičke metode u geografiji I i II

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Osposobljavanje

za samostalni istraživački rad. Metode i tehnike istraživanja, pisanja stručnih i znanstvenih radova.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Znanost.

2. Klasifikacija znanosti.

3. Znanstvene kategorije.

4. Znanstvena djelatnost i istraživanje.

5. Znanstvena i stručna djela. Pojam i vrste. Struktura i kompozicija znanstveno-stručnog djela. Pisanje i

tehnička obrada.

6. Metodologija istraživanja.

7. Pojam i značajke znanstvene metode.

8. Metode: kvantitativne, kvalitativne.

9. Tehnike kabinetskog i terenskog istraživanja.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Uredno pohañanje nastave,

izrada praktičnih vježbi i jedan projektni zadatak.

26

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, završene praktične

vježbe (kolokvij) i jedan projektni zadatak.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):

Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokvij 20% + projektni zadatak 20% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Lenon, B., Cleves, P., 2001.:Fieldwork techniques and Projects in Geography, Collins, London.

• Robinson, G.M., 2002.: Methods and Techniques in Human Geography, John Wiley & Sons, Chichester.

• Silobrčić, V., 2003.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada Zagreb.

• Težak, ð. 2002.: Pretraživanje informacija na internetu, http://www.chem.pmf.hr/preinin (17.09.2004.)

• Zelenika, R. 2000.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci.

DOPUNSKA LITERATURA:

• Lindsay, J.M., 1997.: Techniques in Human Geography, Routledge, London.

NAPOMENA:

27

NAZIV PREDMETA: Primijenjena klimatologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Fizička geografija s geoekologijom

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 30 (50%) Nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Klimatologija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):

Cilj kolegija je odrediti na koji način klima utječe na razvoj i funkcioniranje prirodno-geografske i društveno-

geografske sredine. Valja odrediti predvidive promjene u tim sredinama pod utjecajem klimatskih promjena,

te klimatske posljedice antropogenih utjecaja i prirodnih katastrofa.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Primijenjena klimatologija: definicija i razvoj

2. Metode istraživanja

2.1. Mjerenje klimatskih elemenata

2.2. Statistička obrada podataka

2.3. Klimatski modeli

3. Klima i prirodno-geografska sredina

3.1. Promjene klime i hidrološki procesi

3.2. Utjecaj klime na geomorfološke procese

3.3. Klima i vegetacija

3.4. Klima i životinjski svijet

4. Klima i društveno-geografska sredina

4.1. Klima i čovjek

4.2. Utjecaj klime na urbano planiranje i arhitekturu

4.3. Klimatski utjecaji u gospodarskim djelatnostima

28

4.4. Utjecaj klime na prometne sisteme

5. Klimatske promjene

5.1. Urbana klima

5.2. Klimatski ekstremi

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Nazočnost predavanjima i seminarima, izrañen 1 seminarski rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU):

Uredno pohañanje nastave (80% termina), izrada 1 seminarskog rada

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno


Ispit 80% + seminarski rad 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• R. D. Thompson, A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp


• Cubasch, U., D. Kasang (2000): Antropogener Klimawandel. Klett-Perthes. Gotha.128 pp

• Theoretical and Applied Climatology

NAPOMENA: Poželjno pasivno poznavanje engleskog jezika.

29

NAZIV PREDMETA: Primijenjena hidrogeografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9


OBLIK NASTAVE BROJ SATI

(i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (50 %) nastavnik

Vježbe - -

Seminar 20 (33,3 %) nastavnik

Predmetna terenska nastava 10 (16,6 %) nastavnik i asistent/stručni

suradnik

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Hidrogeografija


Cilj kolegija je razumijevanje povratne sprege izmeñu pojavnih oblika vode i prirodnog i kulturnog krajolika,

te uloge vode kao ključnog elementa održivog razvoja. Razvija se svijest o vodi kao strateškom dobru 21.

stoljeća. Razvija se sposobnost samostalnog hidrogeografskog analiziranja nekog područja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Primijenjena hidrogeografija - definicija, cilj, zadatak i podjela


3. Prirodogeografski čimbenici otjecanja

4. Društvenogeografski čimbenici otjecanja

5. Poriječje kao prirodna cjelina, otjecanje u poriječju

6. Mreža tekućica, sustav tekućica

7. Dolina i njeni elementi

8. Hidrotehnički radovi i objekti

9. Oprirodnjavanje dolina

10. Očuvanje vlažnih biotopa

11. Onečišćavanje vodnih resursa

12. Voda kao ključni element održivog razvoja

30


Pohañanje nastave, izrada jednog seminarskog pismenog rada i njegovo izlaganje.


Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, nazočnost na predmetnoj terenskoj nastavi, izrañen i

pozitivno ocjenjen seminar

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Pismeno i usmeno (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).


Urednost pohañanja i aktivnost u nastavi do 10% + seminar 20% + pismeni ispit 30% + usmeni ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Bonacci, O. 2003.: Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Grañevinsko-arhitektonski

fakultet Sveučilišta u Splitu, IGH, Zagreb, 492 str.

• Riñanović, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215 str.

• Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.

• Dukić, D. 1984.: Hidrologija kopna. Naučna knjiga, Beograd, 498 str.


• de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Barlow, M., Clarke, T. 2002.: Blue gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.

• Clarke, R 1993.: Water: The International Crisis. MIT Press, Cambridge, 193 str.

• Srebrenović, D 1986.: Primijenjan hidrologija. Tehnička knjiga, Zagreb, 509 str.

• Relevantni članci u časopisima GeoJournal, Grañevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,

Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.

NAPOMENA:

31

NAZIV PREDMETA: Primjenjena geomorfologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: :

Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije –Fizička geografija s geoekologijom

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe

Seminar 15 (25%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geomorfologija


Razglobiti geomorfološku problematiku reljefa s aspekta gradnje, funkcionalnog korištenja prostora, zaštite

čovjekovog okoliša i obrane zemlje. Naglasak je na istraživanju i vrednovanju značajki i zakonitosti

djelovanja recentnih geomorfoloških procesa i njima oblikovanih reljefnih oblika, te njihovo kartiranje.

Student će svladati prepoznavanje temeljnih recentnih reljefnih oblika i procesa te tehniku geomorfološkog

kartiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Primijenjena geomorfologija – definicija, cilj, zadatak i podjela

2. Pristupi i metode rada

3. Recentne značajke reljefa i premjer njihovog stabiliteta i mobiliteta

4. Prirodni, prirodno-antropogeni i antropogeni reljefni oblici

5. Inžinjerska geomorfologija i vrednovanje reljefa

6. Istraživanje mineralnih izvora

7. Inžinjersko-geomorofološko kartiranje i primijenjene geomorfološke karte

32


Student će uz obveznu nastavu na seminraima razrañivati specifičnu inžinjersko-geomorfološku

problematiku, a na terenskoj nastavi upoznat će tehniku premjera, zakonitosti djelovanja geomorfoloških

procesa i inžinjersko-geomorfološkog kartiranja


Redovito prisustvovanje nastai 80 %, i seminarima 80% i izrada seminarskog rada i jedne inžinjersko-

geomorfološke karte zadanog prostora, obvezno sudjelovanje u tersnkoj nastavi (minimalno 80%)


Pismeni i usmeni ispit, s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovitost studiranja (seminarski i terenski

rad)


Usmni i pismeni ispit 50%, seminarski rad 20% i terenski rad 30%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Bognar, A., 1979, Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Ljubljana.

• Bognar, A., 1983, Problematika primijenjenih geomorfoloških istraživanja – inžinjerska geomorfologija,

Zbornik XI Kongresa geografa SFRJ, SGD SFRJ i GD Cren Gore, Titograd.

• Bognar, A., Salello-Janković M., 1996, Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), priopćenja znanstvenog skupa "Zaštita prirode i okoliša, ekspoloatacija mineralnih

sirovina", Ekološke monografije 8, Hrvastko ekološko društvo, Zagreb.

• Bognar, A., 1990, Geomorfološke i inžinjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik broj 52, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb

• Bognar, A., 1992, Inžinjersko-geomorfološko kartiranje, Acta Geografica Croatica, vol 27, Geografski

odsjek PMF-a, Zagreb.

• King, C.A.M., 1971, Techniques in Geomorphology, E.A. London.


• Bognar, A., 2001, Geomorfološka regionalizacija Hrvastke, Acta Geografica Croatica, vol 34, (1999)

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb.

• Marković, M., 1983, Osnovi primijenjene geomorfologije, Geoinstitut, posebno izdanje, Knjiga 8,

Beograd.

• Uputstva za izradu detaljne geomorfološke karte SFR Jugoslavija (Grupa autora), 1985, Geografski

institut SAZU, Beograd.

• Palienko, E.T., 1978, Poiskovaja i inženjernaja geomorfologija, Vočća škola, Kiev. Poiskovaja

Geomorfologija, 1973, Vaprosi geografiji, Misi, Moskva.

NAPOMENA:

33

NAZIV PREDMETA: Primijenjena geoekologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije– Fizička geografija s geoekologijom

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 24 (27%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 21 (23%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 9

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geoekologija i zaštita okoliša


Razglobiti problematiku prostornog planiranja korištenja krajolika i gospodarenja okolišem. Posebna pažnja

posvetit će se racionalnom korištenju prirodnih izvora, oblikovanju ekološki optimalne strukture krajolika i

baze ekoloških podataka za gospodarenje krajolikom, oblikovanje zadovoljavajućih uvjeta života za

stanovnike gradova i naselja, usklañivanje procesa urbanizacije s ekološkim prilikama, transformaciji prirode

u skladu s razvojnim potrebama razlilitih grana nacionalne ekonomije koje utječu na ekološke prilike i na

očuvanje prirode. Student će se upoznati s interdisciplinatnim pristupima i temeljnim metodama planiranja

koji če im omogučiti aktivnu djelatnost u planerskim, vojnim, zaštitarskim i geoinformatičkim ustanovama.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Gospodarenje krajolikom – geoekološko vrednovanje

2. Temeljni pojmovi

3. Kratak pregled povijsnog razvoja, pristupa i metoda

4. Temeljni principi planiranja i vrednovanja prostora

5. Tipovi korištenja prostora (TKP) i prostorne jedinice (PJ)

6. Pogodnost krajolika

7. Metoda LANDEP – geoekološko planiranje

34


Studenti će uz obveznu nastavu na seminaru razrañivati specifičnu geoekološku problematiku tipova i vrsta

geoekosustava i krajolika, a posebna pažnja će se pokloniti geoekološkom planiranju


Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i

izrada jedne opće ili pak serije analitičkih geoekoloških karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje

terenskoj nastavi.


Usmeni i pismeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovistot studiranja( seminarski i terenski

rad).


Ocjenjivat će se na slijedeći način; 60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA:

• Bognar, A, 1990. Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb

• Bognar, A, Salleto-Janković M., 1996., Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), Ekološke monografije br.8, Hrvatsko ekološko društvo Varaždin

• Salleto-Janković M, 1990., Značenje geoekoloških istraživanja u razvoju Hrvatske, I. Hrvatski

geografski kongres, zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

• Bognar, A., Lozć, S., Saletto-Janković, M., 2002., Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek

PMF-a, Zagreb

• Ružička, M., Miklos, L., 1990, Basic premises and methods in landscape-ecological planning and

optimisation. In: Zonnenveld I.S., Forman R.T.T., (edit) 1990: Changing landscape an Ecological

Perspective. Springer Verlag, New York, str. 233-260.

• Zonnenveld, I.S., 1979, Landevaluation and Landscape Science. ITC textbook of photo interpretaion,

VII. Second amended and corrected edition. ITC, Enschede.


• Drdoš, J., 1994: Environmental Research in Slovakia: fundations, current state, perspectives.

Geografscky Časpois, 46,2,117-129 Bratislava.

• FAO 1977, A framework for land evaluation ILRI Publication 22, Wageningen.

• Miklos, L., 1994, Spatial Organisation of Landscape. Research Report no.103, 89. Department of

Geography and International Development Studies. Roskilde.

NAPOMENA:

35

NAZIV PREDMETA: Povijest okoliša

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:


Diplomski istraživački studij geografije – Baština i turizam

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 20(33%) asistent

Seminar 20(33%) asistent


ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati

studente s poviješću meñusobnog odnosa čovjeka, različitih kultura i okoliša, kao i temeljnim posljedicama i

promjenama okoliša. Poznavanje povijesti ovih odnosa glavna je pretpostavka planiranja za održivi razvoj.

Upoznavanje s metodama registriranja i praćenja promjena u okolišu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Predindustrijski svijet – lovačko-sakupljačka društva; agrarna revolucija; rana urbanizacija - hidraulički

okoliši; resursi, stanovništvo, održivost; degradacija okoliša; modifikacije velikih razmjera;

deforestacija;

2. Prijelazno predmoderno doba - feudalni pejsaži, protoindustrijalizacija i srednjovjekovna urbanizacija;

3. Moderno doba - agrarna civilizacija i pejsaži; negativni aspekti: erozija, salinizacija, dezertifikacija,

deforestacija; stanovništvo, resursi i okoliš u industrijskom društvu;očuvanje i zaštita.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), projektni zadatak kao kolokvij (kartiranje, obrada i interpretacija).

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad,

završen projektni zadatak kao kolokvij


36


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 20% +kolokvij 20% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Atkins, P., Simmons, I., Roberts, B. 2003: People, Land & Time, Arnold, London

• Head, L. 2000: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London

• Simmons, I.G. 1993: Environmental History, Blackwell, Oxford

• Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb


• Simmons, I.G. 1996: Changing the Face of the Earth, Culture, Environment, History, Blackwell, Oxford

• Russell, E.W.B. 1997: People and the Land through Time, Yale University Press

• Environment and History, White Horse Press

• Journal of Historical Geography, Academic Press

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

• Geoadria, Hrvatsko Geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru

NAPOMENA:

37

NAZIV PREDMETA: Analize u GIS-u

NOSITELJ(I) PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije – Baština i turizam,



GODINA STUDIJA: izborno

SEMESTAR STUDIJA: izborno



IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 15 (33,3%) nastavnik

Vježbe - asistent

Seminar 30 (66,7%) -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geoinformatika I i II


Usvojiti znanja o GIS-u i njegovoj primjeni. Osposobiti studente za rad s prostornim bazama podataka.

Usvojiti znanja i vještine koje su potrebne za provedbu prostornih analiza u GIS-u.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Interakacija korisnika i prostornih podataka.

2. Prostorna analiza.

Analize vektorskih podataka.

3. Prostorna pretraživanja.

4. Odreñivanje duljina, površina.

5. Oblici, nagibi padina i usmjerenost.

6. Transformacije:

7. odreñivanje udaljenosti (buffering).

8. Preklapanje slojeva.

9. Metode preklapanja slojeva.

38

10. Pogreške kod preklapanja i njihovo ispravljanje.

Analize rasterskih podataka.

11. Algebra karte.

12. Lokalne operacije.

13. Operacije susjedstava.

14. Zonske operacije.

15. Odreñivanje udaljenosti (buffering).

Prikazivanje i analiza reljefa.

16. Digitalni model reljefa.

17. Model nepravilnih trokutnih mreža (TIN).

18. Produkti digitalnog modela reljefa (perspektivni prikaz, prikaz izohipsama, izrada profila, analiza

dogledanja, odreñivanje nagiba, usmjerenosti, prikaz reljefa sjenčanjem, odreñivanje razvodnica).

19. Prostorna interpolacija.

20. Metode prostorne interpolacije.

Vježbe: ArcGIS ArcView 8.3

1. Rad s prostornim bazama podataka.

2. Izrada jednostavnih zadataka analize vektorskih ali i rasterskih podataka.

3. Izrada zadataka združivanja osnovnih operacija na temelju zadanih parametara (višestruko preklapanje

slojeva, odreñivanje udaljenosti, promjena razreda).

4. Prostorna interpolacija (primjena različitih metoda).

5. Izrada profila, karte nagiba, perspektivnog prikaza.


Redovito pohañanje nastave i izrada vježbi vezanih uz analize u GIS-u.


80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe (4) i seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.


pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% + seminarski rad (10%)

OBVEZNA LITERATURA:

• Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and

Science, John Wiley&Sons., Chichester.

• Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.

• Kvamme, K., Oštir-Sedej, K., Stančič, Z., Šumrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,

Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.

• ESRI

39


• McCoy, J., Johnston, K. 2000.: Using ArcGIS Spatial Analyst, ESRI, Redland.

• Kartografija i geoinformacije, Časopis Hrvatskog kartografskog društva

• Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and

Mapping

NAPOMENA:

40

NAZIV PREDMETA: Strukturna geomorfologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Fizička geografija s geoekologijom






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik

Vježbe 15 (33,4 %) nastavnik

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geologija, Geomorfologija

NASTAVNI CILJEVI: (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):

Upoznati nastanak, razvoj i suvremenu dinamiku reljefa Zemljine; spoznati važnost utjecaja strukture u

oblikovanju reljefa; svladati prepoznavanje temeljnih strukturnih oblika reljefa na topografskim kartama,

aviosnimcima i na terenu te tehniku strukturno geomorfološkog kartiranja

NASTAVNI SADRŽAJI:

1.Uvod

2.Temeljne geofizičke značajke Zemlje

3.Globalna tektonika ploča i reljef Zemlje

3.1. Konvergentne granice

3.2. Divergentne granice

3.3. Smičuće ili transformne granice ploča

4.Recetna evolucija Mediterana i Dinarida

5.Geološke strukture i reljef

5.1. Bore i reljefni oblici

5.2. Rasjedi i reljefni oblici

5.3. Magmatizam i reljef

5.4. Seizmizam i reljef

5.5. Epirogenetski pokreti i reljef

41

6.Geomorfološki oblici kao pokazatelji recentne tektonske aktivnosti

7.Strukturno-geomorfološko kartiranje

8.Numerički modeli i evolucija reljefa


Pohañanje nastave i izrada vježbi (predviñeno 6)


80 % nazočnosti na vježbama, završene sve vježbe prema programu.



Urednost pohañanja predavanja 5% + vježbe 15% + ispit 80%

OBVEZNA LITERATURA:

• Burbank D.W., Anderson R.S.,2001: Tectonic Geomorphology, Blackwell Science, str. 274.

• Summerfield, M., 1991 : Global Geomorphology, Longman, London, str. 537.

• Summerfield, M, 1999: Geomorphology and Global Tectonics, Wiley, str. 367.


• Mihljević, D., Prelogović, E., 1992.: Structural-geomorphological characteristics of the mountain ranges

Učka and Ćićarija, Proceesings of the international symposium «Geomorphology and see» 13-24,

Zagreb.

• Faivre S., Reiffsteck PH. 1999.: Spatial distribution of dolines as an indicator of recent deformations on

the Velebit mountain range. Géomorphologie: Relief, Processus, Environnement, 129-142.

• Fouache E., Faivre S., Dufaure J-J., Kovačić V.,Tassaux F. 2000.: New observations on the evolution of

the Croatian shoreline between Poreč and Zadar over the past 2000 years, Z.Geomorph.N.F. Suppl.-

Bd.122 , str. 33-46.

• Faivre S., Fouache E. 2003.: Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last

2000 years. Z. Geomorph. N.F. 47, 4, str. 521-537.

• Faivre S. 2002.: Structuro-geomorphological settings of the Velebit mountain range and its surroundings.

In: Geomorphology of the Dinaric mountain belt in Croatia (Some examples), Eds. (Bognar, A. et al.),

Excursion guide-book for the Carpatho-Balkan workshop on Environmental change impacts in the

Carpatho-Balkan Region. Dedicated to the International Mountain Year, Paklenica-Starigrad, 23-27

September 2002, Croatia

NAPOMENA:

42

NAZIV PREDMETA: Geomorfologija i hidrografija krša

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek, PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:










IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 22 (49%) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar 23 (51%) Asistent


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI

Temeljni ciljevi ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o geomorfologiji i hidrografiji krša s

primjenom na značajnija krška područja svijeta te naglaskom na Dinarski krš tj. njegov dio u Hrvatskoj.

Specifični ciljevi su:

- prepoznavanje reljefnih oblika u kršu i njihovog nastanka

- razumijevanje specifičnosti krške hidrografije te njenih elemenata i mehanizama

- razumijevanje procesa okršavanja

- poznavanje geomorfološko – hidrografskih značajki Hrvatskog krša

- poznavanje geomorfološko – hidrugrafskih značajki važnijih krških područja svijeta

- razumijevanje društveno-gospodarskog značaja i problema na krškim područja te sposobnost

vrednovanja krških područja s društveno-gospodarskog aspekta

- razumijevenje problematike zaštite krških područja

43

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u krš

1.1. Pojam i rasprostranjenost krša

1.2. Povijest istraživanja krša

2. Uvjeti za nastanak i razvoj krša. Proces okršavanja

2.1. Obilježja stijena podložnih okršavanju

2.2. Korozija i krški proces

2.3. Utjecaj strukturnih obilježja na krški proces

2.4. Utjecaj klime na krški proces

3. Krška hidrografija

3.1. Temeljni koncept otjecanja u kršu

3.2. Krški vodonosnici: razvoj, obilježja i klasifikacija

3.3. Ponori i izvori u kršu

3.4. Površinske tekučice u kršu

4. Geomorfologija krša

4.1. Egzokrška geomorfologija

4.2. Endokrška geomorfologija

4.3. Odnos egzo i endokrškog reljefa

4.3. Odnos krškog i ostalih tipova reljefa

4.4. Evolucija krškog reljefa

4.5. Utjecaj klime i klimatskih promjena na razvoj krša

5. Tipovi krša

5.1. Krški krajobrazi

5.2. Geotektonski tipovi krša

6. Krš Hrvatske

6.1. Krš Hrvatske u okviru Dinarskog krša

6.2. Regionalni pregled hrvatskog krša

6.2.1. Unutarnji krški pojas

6.2.2. Središnji krški pojas

6.2.3. Vanjski krški pojas

7. Značajnija krška područja svijeta

7.1. Europa (Dinarski krš, Alpski krš, Krš Kavkaza)

7.2. Sjeverna Amerika (Krš Kentuckya, Meksički krš)

7.3. Južna Amerika (Venezuelanski krš, Brazilski krš)

7.4. Azija (Sibirski krš, Kineski krš, Krš Turske i Bliskog istoka)

7.5. Afrika (Krš Atlasa, Krš Madagaskara)

7.6. Australija i Novi Zeland

44

8. Društveno-gospodarski značaj krških područja

8.1. Krš i naseljenost

8.2. Specifičnosti turizma na kršu

8.3. Prirodni resursi u kršu

8.4. Problemi vodoopsk rbe u kršu

8.5. Problemi izgradnje u kršu

9. Zaštita krša

9.1. Zaštita vode u kršu

9.2. Zaštita živog svijeta u kršu

9.3. Zaštita krških područja kao elemenata prirodne i kulturne baštine


Redovito pohañanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem ( u paru). Jedan seminarski rad

esejskog tipa u pismenom obliku (samostalno) Izrada dvije morfometrijske vježbe (samostalno)


Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, izrañen projektni zadatak izrañen seminarski rad, izrañene vježbe,


Pismeni + usmeni dio ispita


Pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%

OBVEZNA LITERATURA:

• Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New

York-Tokyo-Melbourne-Madras

• White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New

York-Oxford

• Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst – Important Karst Regions of the Northern Hemisphere.

Elsevier publishing company, Amsterdam-London-New York


• Bonacci, O. 1987: Karst Hydrology – With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer – Verlag,

Berlin-Heidelberg-New York-London-Paris

• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek

PMF-a

• Časopisi: Acta Carsologica, Krš Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,

Geomorphology

NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava na izabranom području

45

NAZIV PREDMETA: Osnove speleologije

NOSITELI PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Fizička geografija s geoekologijom





IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 (33,3 %) Asistent


ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Nastavni ciljevi

ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o ciljevima i metodama speleologije, o položaju

speleologije u sustavu znanosti, o fizičkoj speleologiji, o ostalim znanstvenim aspektima speleologije, o

regionalnoj speleologiji Hrvatske i svijeta, o društveno-gospodarskom značaju speleoloških objekata te o

njihovoj zaštiti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u speleologiju

1.1. Pojam, ciljevi i metodologija

1.2. Povijesni razvoj speleologije

2. Krš

2.1. Uvjeti za razvoj krša i proces okršavanja

2.2. Hidrografija krša

2.3. Geomorfologija krša

FIZIČKA SPELEOLOGIJA 3. Geospeleologija

3.1. Speleološki objekti – pojam i podjela

3.2. Uvjeti za nastanak i razvoj speleoloških objekata

3.2. Speleomorfologija

3.3. Speleohidrografija

3.4. Speleogeneza

3.5. Sedimenti u speleološkim objektima

46

3.6. Odnos speleoloških objekata i površinskog reljefa

4. Speleoklimatologija

4.1. Klimatski elementi i faktori značajni za speleološke objekte

4.2. Snijeg i led u speleološkim objektima

OSTALI ZNANSTVENI ASPEKTI SPELEOLOGIJE

5. Biospeleologija

5.1. Ekosustav podzemlja

5.2. Porijeklo života u podzemlju

5.3. Prilagodbe na uvjete u podzemlju

5.4. Životni oblici u speleološkim objektim

6. Speleoarheologija i speleopaleontologija

6.1. Geološka i kulturna razdoblja

6.2. Važniji paleontološki lokaliteti i nalazi u špiljama Hrvatske i svijeta

6.3. Važniji arheološki lokaliteti i nalazi u špiljama Hrvatske i svijeta

REGIONALNA SPELEOLOGIJA

7. Regionalna speleologija Hrvatske

8. Regionalna speleologija svijeta

8.1. Europa

8.2. Sj. Amerika

8.3. Juž. Amerika

8.4. Azija

8.5. Afrika


DRUŠTVENI ZNAČAJ I ZAŠTITA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

9. Društveno-gospodarski značaj speleoloških objekata

9.1. Speleološki objekti i turizam

9.2. Speleološki objekti i vodoopskrba

9.5. Speleološki objekti i izgradnja

9.4. Speleološki objekti i obrana

10. Zaštita speleoloških objekata

10.1. Specifičnosti zagañenja krša i speleoloških objekata

10.2. Očuvanje geomorfoloških, hidroloških, bioloških, paleontoloških i arheoloških vrijednosti

podzemlja - elemenata prirodne i kulturne baštine

10.3. Oblici zakonske zaštite speleoloških objekata u RH


Redovito pohañanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem (samostalno). Pohañanje jedne

jednodnevne terenske nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, izrañen seminarski rad,

sudjelovanje na terenskoj nastavi

47

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit


Usmeni ispit 100%

OBVEZNA LITERATURA:



• Klimchouk, A., Ford, D., Palmer, A. i Dreybrodt, W. (urednici) 2000: Speleogenesis – Evolution of

Karst Aquifers. National Speleological Society, Huntsville



York-Oxford





• Lacković, D. 2004: Sige. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-

a

• Časopisi: Spelaeologia Croatica, Acta Carsologica, Speleolog, Speleozin, Cave and Karst Science,

Journal of Karst and Cave Studies, Geomorphology, …

• Regionalne krške monografije. Južna Kina, Slovenija, BiH, …

NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava u turistički ureñenom speleološkom

objektu i njegovoj okolici

48

NAZIV PREDMETA: Pedogeografija


Prof.dr.sc. Matko Bogunović, Agronomski fakultet, Zagreb

Mr.sc. Aleksandra Bensa, Agronomski fakultet, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije - Fizička geografija s geoekologijom

Diplomski istraživački studij geografije - Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski istraživački studij geografije - Geografski informacijski sustavi




OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO

(i udio od ukupne satnice u %) IZVOðAČ NASTAVE

predavanja 30 (66,7%) nastavnik

vježbe 7 (15,5%) nastavnik

seminar 8 (17,8%) nastvanik

predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI : 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geomorfologija i Geologija

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s epidermom litosfere – tlom, kao temeljnim edafskim čimbenikom biljne proizvodnje.

Upoznat će se vrste tala i njihova proizvodna vrijednost, te važnost za agrar, šumarstvo, prostorno ureñenje i

planiranje, te inženjerstvo.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1. Definicija i uloga tla u prostoru. Plodnost tla.

2. Faktori i procesi pedogeneze. Morfologija tla.

3. Pedofizikalna svojstva (tekstura, struktura, konzistencija, poroznost, gustoće, voda u tlu, zrak i toplina tla)

4. Kemijska svojstva tla (sorptivna sposobnost tla, organska tvar i humus, koncentracija tekuće faze, aciditeti,

glavni biogeni elemnti)

5. Biološka svojstva tla.

6. Glavni članovi pedosfere automorfnih tala

7. Glavni članovi pedosfere hidromorfnog razdjela tala.

8. Ostala tla – semiterestičkog i subakvalnog sustava.

9. Vježbe terenskog karaktera i opis morfoloških svojstava, uzimanje uzoraka tla.

49

10. Principi odreñivanja pedofizikalnih svojstava.

11. Principi odreñivanja pedokemijskih svojstava.

12. Terensko upoznavanje s glavnim tipovima tala Hrvatske

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA :

Obvezna predavanja i vježbe, konzultacije i izrada seminara.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Pohañanje predavanja (66%), obavljene terenske i laboratorijske

vježbe, te izrañeni seminari.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Kolokviji, seminari, pismeno testovi, usmeno razgovor.


OBAVEZNA LITERATURA:

• Škorić A. 1986: Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

• Škorić A. 1991: Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

• Škorić A. 1985: Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA :

• Brady, N.C., Ray W.R. 2002: The nature and Properties of Soil, New Yersy

• Mückenhausen, E. 1994: Die bodenkunde, Frankfurt/Meine

• Ćirić, M. 1987: Pedologija, Sarajevo

• Antić, M., Avdalović, V., Jović, N. 1986: Pedologija, Beograd

• Bogunović, M. 1994: Pedološko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)

NAPOMENA:

50

NAZIV PREDMETA: Prirodni rizici



Dr.sc.. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe

Seminar 15 (33,3%) nastavnik

Predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:


Upoznati glavne vrste prirodno i antropogeno izazvanih katastrofa, procjena vjerojatnosti njihova

pojavljivanja, procjena očekivanog stupanja gubitka tj.procjena rizika te zaštita. Studenti će svladati i tehniku

izrade karata rizika.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod, pojam, terminologija i klasifikacije,

2. Potresi i vulkani,

3. Klizišta

4. Lavine

5. Razaranje obala

6. Atmosferske nepogode

7. Poplave

8. Suše, dezertifikacija

9. Požari

51

10. Kisele kiše

11. Onečišćenje voda

12. Onečišćenje tla


Izrada i izlaganje 2 seminarska rada


Uredno pohañanje nastave (66%) i seminara (80%), izrada i izlaganje dvaju seminarskih radova

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit.


ispit 80% , seminarski radovi 20%

OBVEZNA LITERATURA:

� Alexander, D., 2003:Natural Disasters, UCL Press

� Smith, K., 2001: Assessing Risk and Reducing Disaster, Routledge 3rd edition.

� Zebrowski, E.,J., 1997: Perils of a Restless Planet: Scientific Perspectives on Natural Disasters,

Cambridge University Press.

� Bognar, A. 1983.: Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u

Jugoslaviji". SGDJ, Ljubljana.

� Bognar, A. 1996.: Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfološki

i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.


� Bell, F., 1999: Geological Hazards, Spon Press

� Bishop, V., 2001: Hazards and Response, Collins Educational, 2nd edition

� Abbott, P.L. 2002: Natural Disasters, McGraw Hill, 4th edition.

� Clark, C., 2002: Natural Disasters, Kendall Hunt Publishing

� McGuire, B., 2002: Natural Hazards and Environmental change, Arnold.

NAPOMENA:

52

NAZIV PREDMETA: Prirodni resursi


Dr.sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe

Seminar 15 (33,3 %) nastavnik/asistent


ECTS BODOVI: 4



Usvajanje znanja o prirodnim resursima, njihovoj raspoloživosti i obnovljivosti. Razvijanje ekološke svijesti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod

2. Energetski izvori - osnovna podjela

3. Fosilna goriva

4. Obnovljivi izvori energije

5. Ostale rude

6. Ekološke posljedice iskorištavanja ruda

7. Kopnene vode kao prirodni resurs

8. Voda u poljoprivredi

9. Industrijska uporaba vode.

10. Raspoloživost pitke vode

11. More kao prirodni resurs

12. Desalinizacija

13. Prostor kao prirodni resurs

53


Pohañanje nastave, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada


Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, izrañen i pozitivno ocjenjen seminar



Ispit 80 %, seminar 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Barlow, M, T. Clarke 2002: Blue Gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.

• Marković, S. 2002: Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 544 str.

• Susan L. Cutter, S. L., W. H. Renwick, 2004: Exploitation Conservation Preservation: A Geographic

Perspective on Natural Resource Use (4th edition), John Wiley & Sons


• Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003: World Water resources at the Beginning of the 21st

Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.

• de Villiers, M. 2001: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Clarke, R. 1993: Water. The International Crisis.MIT Press, Cambridge, Mass (USA), 193 str.

• Lyle, J.T., Woodward, J., 1999: Design for Human Ecosystems: Landscape, Land Use, and Natural

Resources, Milldale Pr.

NAPOMENA:

54

NAZIV PREDMETA: Planiranje i razvoj ruralnog prostora

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj: znanja o planiranju, vrednovanju prostornih potencijala i zaštiti okoliša u ruralnom prostoru

Obrazovni ciljevi: spoznaja regionalno diferenciranih uzroka i obilježja kriznog razvoja ruralnih područja,

njihovih prostornih potencijala i mogućnosti revitalizacije s ciljem usklañenijega regionalnog razvoja

Hrvatske

Funkcionalni ciljevi: sposobnosti geoprostorne analize i sinteze, uključujući kvantitativnu i kartografsku

analizu pojedinih prostornih elemenata, indikatora razvoja i regionalnih razlika, kao i njihovu sintezu na

razini prostornog plana, odnosno u okviru konzistentnog koncepta regionalnog razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografske osnove prostornog planiranja.

2. Geografske osnove regionalnog razvoja.

3. Obilježja i problemi ruralnog prostora.

4. Dokumentacija i metode istraživanja ruralnog prostora.

5. Tendencije i procesi transformacije ruralnog prostora.

6. Ugrožavanje i zaštita okoliša u ruralnom prostoru.

7. Ciljevi planiranja i razvoja ruralnog prostora.

8. Analiza geoprostornih struktura i procesa.

9. Prostorna diferencijacija i funkcionalni zoning ruralnog prostora.

10. Ruralni prostor u prostornim planovima.

11. Ruralni prostor u regionalnom razvoju.

55

12. Metode i tehnike planiranja i razvoja ruralnog prostora.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima.



Urednost pohañanja predavanja i seminara 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Deakin, M., Dixon-Gough R., i Mansberger, R. 2004: Methodologies, Models and Instruments for Rural

and Urban Land Management, Ashgate, Aldershot

• Groome D. 1993: Planning and Rural Recreation in Britain, Ashgate, Aldershot

• Holloway L. i Kneafsey M. 2004: Geographies of Rural Cultures and Societies, Ashgate, Aldershot

• Ilbery B. (ur.) 1998: The Geography of Rural Change, Addison Wesley Longman Limited, Harlow

• Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in

the developed world, John Wiley & Sons, Chichester

• Woods M. 2004: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, Sage

Publications, Thousand Oaks


• Arnold A. 1997: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha

• Butler R., Hall C.M. i Jenkins J. (ur.) 1998: Tourism and Recreation in Rural Areas, John Wiley & Sons,

Chichester

• Crkvenčić I. i Malić A. 1988: Agrarna geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Relevantni članci iz časopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria,

Geografski horizont, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Etničke i migracijske teme, Journal of

Rural Studies, Sociologia Ruralis, znanstveni časopisi stranih geografskih društava

• Relevantni članci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr

NAPOMENA:

56

NAZIV PREDMETA: Geografija krša


NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 10 (22,2 %) Nastavnik

ECTS BODOVI: 4



Opći cilj: znanja o geografskim specifičnostima krškog prostora i sposobnosti planiranja njegova razvoja i

zaštite u okviru održivog razvoja

Obrazovni ciljevi: spoznaja geoprostorne strukture, procesa transformacije krajolika i oblika ugrožavanja

okoliša u krškom prostoru, zatim uzroka i posljedica njegovog razvoja kao problemskog područja i

mogućnosti revitalizacije s ciljem usklañenijeg regionalnog razvoja

Funkcionalni ciljevi: kauzalno, uzročno-posljedično mišljenje, sposobnost prostorne analize, kompleksno

geografsko mišljenje, kao uvjet za optimalno vrednovanje, planiranje razvoja i zaštite krškog prostora u

okviru koncepta održivog razvoja

Odgojni ciljevi: ekološka svijest

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Znanstvene osnove geografije krša.

2. Krš kao ekološki pojam.

3. Geološko-geomorfološka obilježja krškog prostora.

4. Hidrogeografske karakteristike krškog prostora.

5. Klimatsko-ekološka obilježja krškog prostora.

57

6. Povijesno-geografski razvoj naseljenosti i društvenog vrednovanja krškog prostora Hrvatske.

7. Evolucija pejzaža i degradacija okoliša na kršu.

8. Transformacija krškog prostora u uvjetima polariziranog razvoja.

9. Strukturne slabosti i problemi regionalnog razvoja krškog prostora.

10. Opterećenost, nosivost prostora i održivi razvoj krškog područja.

11. Geografske osnove revitalizacije krškog prostora.

12. Planiranje, razvoj i zaštita okoliša u krškom prostoru Hrvatske.


Redovito pohañanje nastave. Sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima, sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.



Urednost pohañanja predavanja 10% + sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi 20 % + pismeni ispit

20% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Bertović S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, (Razdoblje 1948-1960),

Prirodoslovna istraživanja, knj. 41, Acta biologica VII/2

• Blanc A., 2003: Zapadna Hrvatska: Studija iz humane geografije, Prosvjeta d.o.o., Zagreb

• Glavač V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju.- Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Hrvatske

šume, Javno poduteće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, Zagreb

• Matas M., 2001: Geografski pristup okolišu.- Petrinja: Visoka učiteljska škola, Petrinja

• Pejnović D., 1987: Reljef Like, u: Zbornik II. znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije, Gospić-

južni Velebit, 18.-25. lipnja 1987., Geografski odjel PMF-a, Zagreb, 92-111.

• Pejnović D., 1990: Prilog poznavanju obilježja klime i klimatska regionalizacija Like, Radovi

Geografskog odjela 25, 1-22

• Pejnović D., 1991: Režim tekućica kao indikator općih hidrogeografskih obilježja Like, Geografski

glasnik 53, 41-56

• Pejnović D., 1996: Geografski aspekt revitalizacije depopulacijskih i ratom pogoñenih područja

Hrvatske na primjeru Like, Zbornik I. kongresa hrvatskih geografa, Zagreb, 12 i 13. listopada 1995,

Zagreb, 255-273

• Pejnović D. 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena

istraživanja, 4-5(72-73), 701-726.

• Pejnović D., 2004: Uzroci i posljedice iseljavanja stanovništva s područja Gospićko-senjske

biskupije//Prošlost obvezuje: povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije: zbornik biskupa Mile

Bogovića (ur. Hoško, Franjo Emanuel), Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologija

u Rijeci, Rijeka, 503-550

58

• Pejnović D., 2005: Lika – najveće problemsko područje Hrvatske, Zbornik znanstvenog skupa Problemi

regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja (Zagreb, 28. i 30. XI. 2002), Geografski odsjek PMF-a

i Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 237-245

• Roglić J., 2004: Krš i njegovo značenje: sabrana djela (ur. M. Matas).- Split: Geografsko društvo, Zadar:

Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Split –

Zadar – Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA


Geografski horizont, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Acta Carsologica

• Časopisi stranih geografskih društava


NAPOMENA:

59

NAZIV PREDMETA: Upravljanje priobaljem


NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 nastavnik/asistent


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geografija mora


Cilj je kolegija usvajanje znanja o priobalju kao prostoru u kojem se isprepliću, nadopunjuju i sukobljavaju

pojedine djelatnosti. Razvija se kritičko mišljenje o koordinaciji aktivnosti, odnosno potebi i mogućnostima

upravljanja priobaljem.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod, osnovni pojmovi

2. Svojstva i dinamika priobalnog mora

3. Tipovi obala

4. Litoralizacija, obale kao životni prostor

5. Ekološki aspekt litoralizacije

6. Obala kao turistički prostor

7. Ribarstvo i marikultura

8. Eksploatacija rudnog bogatstva priobalnog mora

9. Pomorstvo, luke i lučke djelatnosti

10. Razgraničenja na moru

60

11. Gospodarski pojas

12. Vojnostrateško značenje mora

13. Upravljanje priobaljem, primjeri iz svijeta i Hrvatske


Pohañanje nastave, izrada i seminarskog rada





Ispit 80 % + seminar 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab (2002.): An Introduction to Coastal Zone Management. 2nd edit.

Island Press, Washington, 342 str.

• Barnabe, G., R. Barnabe-Quet (2000.) Ecology and Management of Coastal Waters. Engl. izdanje:

Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester, 396 str.


• Sekulić, B. (2002.) Osnove ekologije mora. Skripta. Hrvatski crveni križ, Zagreb, 44 str.

• Tedeschi, S. (1991.): Assessment of the Environmental Capacity of Enclosed Coastal Sea, Mar. Pol. Bul,

23, str. 449-455.

• Tedeschi, S., Ivančić, B. (1992.): Wastewater Management in Kastela Bay, Croatia, Industry and

Environment, (15), 20-23.

• Luković, T. et al. (2002.): Nautički turizam europskog dijela Mediterana. Hrvatska paneuropska unija,

Split, 330 str

• Stanković, P. (2003.): Propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe tankera i spriječavanje onečišćenja.

Biblioteka Sigurnost na moru, sv. 13, 3. izd. Pomorski fakultet, Rijeka 99 str.

• Vokić-Žužul, M. (2003.): Republika Hrvatska i isključivi gospodarski pojas. Novi Informator, Zagreb,

307 str.

• Prošireni obuhvat zaštite voda i obalnog mora u okviru integralnog gospodarenja vodama (2001.).

Urednik Lj. Tropan, Hrvatske vode, Biblioteka Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 120 str.

NAPOMENA: Potrebno pasivno znanje engleskog jezika

61



Geografski odsjek

Opis predmeta:


smjer:

PROSTORNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ

62



Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:





GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7

OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 30 Tjedno sati:2


IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 3



Osposobljavanje za samostalni istraživački rad.Metode i tehnike istraživanja, pisanja stručnih i znanstvenih

radova.

NASTAVNI SADRŽAJI:

10. Znanost.





tehnička obrada.





63


Uredno pohañanje nastave, izrada praktičnih vježbi i jedan projektni zadatak.


Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, završene praktične vježbe (kolokvij) i jedan projektni zadatak.




OBVEZNA LITERATURA:









NAPOMENA:

64

NAZIV PREDMETA: Prirodna osnova u prostornom planiranju



Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Prostorno planiranje i regionalni razvoj

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 9



Prirodni elementi su konstanta svakog prostora. Stoga bilo kakva intervencija u prostoru, a pogotovo toliko

sveobuhvatna kao što je prostorno planiranje, radi svoje uspješnosti nužno mora biti usklañena s prirodnim

datostima. Cilj je kolegija ukazati na usku kauzalnost i interakciju izmeñu prirodne osnove i prostornog

planiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Značajke klimatskih elemenata

2. Alternativni izvori energije (solarna energija, energija vjetra)

3. Klima i arhitektura

4. Klima i urbano planiranje

5. Planiranje poljoprivredne proizvodnje

6. Interakcija klime i industrije

7. Klimatski elementi i prometni sistemi

8. Vodni resursi u svijetu i Hrvatskoj - voda kao gospodarsko i strateško dobro.

9. Sukobi i/ili suradnja oko vodnih resursa

10. Zahvaćanje vode iz različitih izvora. Prostorni i gospodarski problemi alokacije vode.

65

11. Manjak i višak vode kao posljedica remećenja prirodnog hidrološkog sustava.

12. Onečišćavanje vodnih resursa - manjak pitke vode. Izvori onečišćenja vode. Načini smanjivanja

onečišćenja vode.

13. Ekohidrološko upravljanje - cjelovito upravljanje poriječjem. Očuvanje vlažnih biotopa.

14. Primijenjena geomorfologija pristupi i metode

15. Geomorfologija i urbana područja

16. Geomorfologija i lokacija industrije

17. Geomorfolgoija i ureñenje ruralnog prostora

18. Geomorfologija i promet

19. Geomorfologija i hidroregulacije

20. Geomorfologija i ureñenje obala

21. Geomorfologija i mineralni izvori



Pohañanje nastave, izrada i izlaganje 3 seminarska rada (iz područja klimatologije, hidrogeografije i

geomorfologije), 3 pismena kolokvija (iz područja klimatologije, hidrogeografije i geomorfologije)


Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, položeni kolokviji, izrañeni i pozitivno ocjenjeni seminari



Ispit 60% + koloviji 20 % + seminari 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• R. D. Thompson, A. Perry (ed.) (1997): Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp

• Cech, T. V. (2002.): Principles of Water Resources: History, Development, Management and Policy. 2.

edit., John Wiley & Sons, 480 str.

• Allison R., (Ed) 2002: Applied Geomorphology: Theory and Practice, Wiley and Sons, str. 568.

• Pacione, M., 1999: Applied Geography: Principles and Practice, Routledge, str.672.



• Bognar, A., Saletto-Janković M., 1996, Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,


sirovina", Ekološke monografije 8, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.





66


• Bonacci, O. (2003.): Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Grañevinsko-arhitektonski


• Pravo okoliša (2003.), Olivera Lončarić-Horvat (urednik). 3. izmijenjeno i dopunjeno izd., Biblioteka

Pravo, Zagreb, 348 str.

• Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda. Hrvatsko društvo grañevinskih inžinjera, Zagreb, 297 str.

• Gerrard, J., 1984: Applied Geomorphology, Zeitschrift für Geomorphologie, Supplementband, June 1.

str.140.

• R.G. Craig and Craft, J.L., 1982: Applied Geomorphology, Unwin Hyman, str.253.

• Hart, M.G., 1986: Geomorphologie: Pure and applied, Harper Collins, str.246

• Članci u relevantnim časopisima: Theoretical and Applied Climatology, Ceste i mostovi, GeoJournal,

Grañevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda, Hydrological Sciences Journal, Water International,

Geomorphology, Zeitschrift für Geomorphologie i dr.


67

NAZIV PREDMETA: Grad u regionalnom planiranju

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije –Prostorno planiranje i regionalni razvoj

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe

Seminar 20 (33,3 %) asistent


ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: –


Stjecanje znanja o regionalnom planiranju općenito te o značenju grada kao instrumenta regionalnog

planiranja. Povezano s time, osposobljavanje studenata da samostalno na osnovi stečenih znanja mogu,

uzimajući u obzir značenje gradova i urbanih sistema u prostoru, pristupiti praktičnom rješavanju problema

nejednakog regionalnog razvoja na različitim razinama.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam regionalnog planiranja.

2. Razvoj doktrine regionalnog planiranja.

3. Razine regionalnog planiranja.

4. Razvoj regionalnog planiranja u svijetu.

5. Grad kao instrument regionalnog planiranja.

6. Grad kao žarište preobrazbe prostora.

7. Značenje grada u funkcionalnoj organizaciji prostora.

8. Nejednaki regionalni razvoj.

9. Upravljanje gradom i gradskim regijama.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave

i seminara, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na seminaru (najmanje 80 %), izrañen seminarski rad.

68

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit


Seminar 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb.

• Hall, P. 2002: Urban and Regional Planning, 4th ed., Routledge


• Badcock, B. 2002: Making Sense Of Cities – A Geographical Survey, Arnold.

• Braam, W. 1987: Stadtplanung – Aufgabenbereiche, Planungsmethodik, Rechtsgrundlagen; Werner-

Verlag.

• Heineberg, H. 2001: Grundriss allgemeine Geographie: Stadtgeographie, 2., aktualisierte Auflage,

Schoeningh.

• Herrschel, T., Newman, P. 2002: Governance of Europe's City Regions – Planning, Policy and Politics,

Routledge.

• Wannop, U.A. 1995.: The Regional Imperative – Regional Planning and Governance in Britain, Europe

and the United States, RSA-JKP

• Odabrani članci iz geografskih časopisa (Progress in Human Geography, Urban Studies, TESG,

Geographische Rundschau, Cities...)

NAPOMENA: -

69

NAZIV PREDMETA: Planiranje i razvoj ruralnog prostora


NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Prostorno planiranje i regionalni razvoj

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (25 %) asistent

Predmetna terenska nastava 10 (16,7 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6



Opći cilj: stjecanje znanja o planiranju, vrednovanju prostornih potencijala i zaštiti okoliša u ruralnom

prostoru

Obrazovni ciljevi: spoznaja regionalno diferenciranih uzroka i obilježja kriznog razvoja ruralnih područja,

njihovih prostornih potencijala i mogućnosti revitalizacije s ciljem usklañenijega regionalnog razvoja

Hrvatske

Funkcionalni ciljevi: razvijanje sposobnosti geoprostorne analize i sinteze, uključujući kvantitativnu i

kartografsku analizu pojedinih prostornih elemenata, indikatora razvoja i regionalnih razlika, kao i njihovu

sintezu na razini prostornog plana, odnosno u okviru konzistentnog koncepta regionalnog razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografske osnove prostornog planiranja.

2. Geografske osnove regionalnog razvoja.

3. Obilježja i problemi ruralnog prostora.

4. Dokumentacija i metode istraživanja ruralnog prostora.

5. Društvena valorizacija ruralnog prostora.

6. Tendencije i procesi transformacije ruralnog prostora.

7. Egzogeni i ednogeni razvoj ruralnog prostora.

8. Ugrožavanje i zaštita okoliša u ruralnom prostoru.

9. Ciljevi planiranja i razvoja ruralnog prostora.

10. Analiza geoprostornih struktura i procesa.

70

11. Prostorna diferencijacija i funkcionalni zoning ruralnog prostora.

12. Ruralni prostor u prostornim planovima.

13. Ruralni prostor u regionalnom razvoju.

14. Metode i tehnike planiranja i razvoja ruralnog prostora.

15. Planiranje, organizacija i razvoj ruralnog prostora Hrvatske, Europe i Svijeta.


Redovito pohañanje nastave; Izrada samostalnog ili grupnog terenskog seminarskog rada (obuhvaća

pripremu za terenski izlazak, terenski izlazak uz primjenu metoda kartiranja/anketiranja/intervjua,

prikupljanje, obradu i interpretaciju statističkih podataka, kraće usmeno izlaganje i izradu postera); Priprema

i sudjelovanje na predmetnoj terenskoj nastavi.


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima; Izrañen i predstavljen grupni seminarski rad;

Obvezno sudjelovanje na predmetnoj terenskoj nastavi.



Urednost pohañanja predavanja i seminara 10% + uspjeh na seminaru 20% + pismeni ispit 20% + usmeni

ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Deakin, M., Dixon-Gough R., i Mansberger, R. 2004: Methodologies, Models and Instruments for Rural

and Urban Land Management, Ashgate, Aldershot




• Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in




DOPUNSKA LITERATURA: • Arnold A. 1997: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha


Chichester

• Crkvenčić I. i Malić A. 1988: Agrarna geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Relevantni članci iz časopisa:

• Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria, Geografski horizont, Sociologija

sela, Društvena istraživanja, Etničke i migracijske teme

• Journal of Rural Studies, Sociologia Ruralis, znanstveni časopisi stranih geografskih društava

71


NAPOMENA:

72

NAZIV PREDMETA: Promet i organizacija prostora


Doc. dr. sc. Milan Ilić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 18 (30 %) asistent

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 12 (20 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Prometna geografija


Opći cilj je ukazati na ulogu prometa u organiziaciji prostora i njegov utjecaj na oblikovanje sistema centralnih

naselja te prostorne organizacije različitih djelatnosti. Spoznati mjesto i ulogu analize prometnog sustava u izradi

prostornih planova.

Studenti će naučiti složenije metode analize prometne mreže i prometnog sustava (analiza prometne dostupnosti,

hijerahije čvorova, hijerarhija prometnih veza).

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prometna mreža i prometni sustav.

2. Modeli i metode analize prometne mreže.

3. Promet, prometna dostupnost i lokacija.

4. Utjecaj prometa na razvoj primarnih, sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih djelatnosti.

5. Promet i organizacija prostora na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

6. Utjecaj prometa na društvene procese – urbanizacija, migracije i dr.

7. Prometni sustav i urbani sustav.

8. Promet u gradu.

9. Promet u ruralnim podučjima.


Osim pohañanja predavanja, obveze studenata su: provesti cjelovitu analizu prometnog sustava ne nekom

području, a rezultate analize prezentirati studijskoj grupi te organizirati (voditi) raspravu o rezultatima rada;

sudjelovati u pripremi (prikupljanje podataka) i izvoñenju predmetne terenske nastave koja uključuje terensko

istraživanje

73


Prisustvovanje 66 % predavanja i 80 % vježbi, izrañen i prezentiran zadatak s vježbi, obavljeno i prezentirano

terensko istraživanje.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 50 % + vježbe 30 % + terensko istraživanje 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Černe, A., 1991: Geografija prometa - metode in tehnike, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

• Taaffe, E.J., H.L. Gauthier, M.E. O'Kelly, 1996: Geography of Transportation, Prentice Hall – odabrana

poglavlja


• Relevantni članci iz časopisa: Journal of Transport Geography, TESG, Hrvatski geografski glasnik i dr.

NAPOMENA:

74

NAZIV PREDMETA: Regionalni razvoj

NOSITELJ PROGRAMA: Prof. dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Prostorno planiranje i regionalni razvoj

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 30 (50 %) nastavnik


ECTS BODOVI: 6

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija

NASTAVNI CILJEVI:

Sagledavanje problematike regionalnog razvoja. Upoznati se s pojmom lokalne ekonomije. Ponuditi modele

razvoja. Posebno se osvrnuti na regionalni razvoj Hrvatske

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o regionalnom razvoju; Uvodno o lokalnoj ekonomiji.

2. Modeli regionalnog razvoja kroz uspješne primjere.

3. Uloga lokalne i državne vlade u regionalnom razvoju.

4. Veza regionalnog razvoja s prostornim planiranjem.

5. Subjekti i faktori regionalnog razvoja.

6. Posebni osvrt na regionalni razvoj Hrvatske.


Pohañanje nastave i seminara; Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige

UVJETI ZA POTPIS:

Pohañanje nastave (70 %)


Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %), usmeni ispit – pitanje iz

knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

NAČIN OCJENJIVANJA: Pismeni, usmeni

75

OBVEZNA LITERATURA:

Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga


Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

76




NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - asistent

Seminar 30 (66,7%) -


ECTS BODOVI: 4





1. NASTAVNI SADRŽAJI:







7. Transformacije:




77



12. Algebra karte.


























OBVEZNA LITERATURA:






• ESRI

78





Mapping

NAPOMENA:

79

NAZIV PREDMETA: Primijenjena klimatologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je odrediti na koji način klima utječe na razvoj i funkcioniranje prirodno-geografske i društveno-

geografske sredine. Valja odrediti predvidive promjene u tim sredinama pod utjecajem klimatskih promjena,

te klimatske posljedice antropogenih utjecaja i prirodnih katastrofa.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Primijenjena klimatologija: definicija i razvoj


3. Klima i čovjek

4. Utjecaj klime na urbano planiranje i arhitekturu

5. Klimatski utjecaji u gospodarskim djelatnostima

6. Utjecaj klime na prometne sisteme

7. Urbana klima


Nazočnost predavanjima i seminarima, izrada 1 seminarskog rada


Uredno pohañanje nastave (80% termina), izrada i izlaganje 1 seminarskog rada



Ispit 80% + seminar 20%

80

OBVEZNA LITERATURA:

• R. D. Thompson, A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp


• Fezer, F. 1995: Das Klima der Städte. Klett-Perthes. Gotha.

• Theoretical and Applied Climatology.

NAPOMENA: Poželjno pasivno poznavanje engleskog jezika.

81

NAZIV PREDMETA: Vodni resursi u prostornom planiranju


NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj je kolegija ukazati na usku kauzalnost i interakciju izmeñu vodnih rsursa i prostornog planiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:




4. Voda u industriji

5. Vododopskrba stanovništva

6. Opće upravljanje vodnim resursima; tradicionalna rješenja, rješenja XX. st., suvremena rješenja.

Upravljanje vodnim resursima - primjeri iz Hrvatske.

7. Naseljenost, krajolik i vodni resursi.

8. Ekohidrološko upravljanje - cjelovito upravljanje poriječjem.





82




OBVEZNA LITERATURA:









• Okvirna direktiva o vodama Europske Unije (2001.). Urednik Lj. Tropan. Hrvatske vode, Biblioteka

Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 2 sveska, 159 str.

• Zbornici sa znanstvenih i stručnih skupova npr: Zbornik radova seminara Praktična hidrologija (2003.).

Urednik R. Žugaj. Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb, 186 str.




83




Dr. sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 10 (22,2%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 5 (11,1%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geologija, geomorfologja






kartiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:








84






redovito prisustvovanje nastai 80 %, i seminarima 80% i izrada seminarskog rada i jedne inžinjersko-




rad)



OBVEZNA LITERATURA:
















Beograd.





NAPOMENA:

85


NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek, PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:










IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI












86

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u krš




















5. Tipovi krša



6. Krš Hrvatske








7.2. Sjeverna Amerika (Krš Kentuckya, Meksički krš)

7.3. Južna Amerika (Venezuelanski krš, Brazilski krš)




87







9. Zaštita krša









NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni + usmeni dio ispita



OBVEZNA LITERATURA:

• Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New York-

Tokyo-Melbourne-Madras

• White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New York-

Oxford

• Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst – Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier

publishing company, Amsterdam-London-New York




• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-a,

• Časopisi: Acta Carsologica, Krš Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,

Geomorphology


88


NOSITELJ (I) PROGRAMA:



NAZIV STUDIJA:












predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI : 4


CILJ KOLEGIJA:















89




















NAPOMENA:

90

NAZIV PREDMETA: Prirodni rizici



Dr.sc.. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - --

Seminar 15 (33,3%) nastavnik


ECTS BODOVI: 4



Upoznati glavne vrste prirodno i antropogeno izazvanih katastrofa, procjena vjerojatnosti njihova

pojavljivanja, procjena očekivanog stupanja gubitka tj.procjena rizika te zaštita. Studenti će svladati i tehniku

izrade karata rizika.

1. NASTAVNI SADRŽAJI:

2. Uvod, pojam, terminologija i klasifikacije,

3. Potresi i vulkani,

4. Klizišta

5. Lavine

6. Razaranje obala

7. Atmosferske nepogode

8. Poplave

9. Suše, dezertifikacija

91

10. Požari

11. Kisele kiše

12. Onečišćenje voda

13. Onečišćenje tla


Izrada i izlaganje 2 seminarska rada


Uredno pohañanje nastave (66%) i seminara (80%), izrada i izlaganje dvaju seminarskih radova



ispit 80% , seminarski radovi 20%

OBVEZNA LITERATURA:

� Alexander, D., 2003:Natural Disasters, UCL Press

� Smith, K., 2001: Assessing Risk and Reducing Disaster, Routledge 3rd edition.

� Zebrowski, E.,J., 1997: Perils of a Restless Planet: Scientific Perspectives on Natural Disasters,

Cambridge University Press.

� Bognar, A. 1983.: Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u

Jugoslaviji". SGDJ, Ljubljana.

� Bognar, A. 1996.: Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfološki

i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.


� Bell, F., 1999: Geological Hazards, Spon Press

� Bishop, V., 2001:Hazards and Response, Collins Educational, 2nd edition

� Abbott, P.L. 2002: Natural Disasters, McGraw Hill, 4th edition.

� Clark, C., 2002: Natural Disasters, Kendall Hunt Publishing

� McGuire, B., 2002: Natural Hazards and Environmental change, Arnold.

NAPOMENA:

92

NAZIV PREDMETA: Stanovništvo Hrvatske

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija


Opći cilj je spoznati demogeografske značajke i procese u Republici Hrvatskoj, posebice s gledišta

prostornog planiranja i regionalnog razvoja.

Studenti trebaju steći temeljna znanja o stanovništvu Hrvatske i znati ih uklopiti u analizu prostornih

procesa; stečena znanja trebaju primijeniti u izradi temeljnih studija prostornog planiranja i regionalnog

razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Razvoj stanovništva Hrvatske.

2. Buduće kretanje stanovništva.

3. Demogeografski aspekti u prostornom planiranju.

4. Dinamičke i strukturne značajke.

5. Biološki sastav.

6. Prostorna pokretljivost.

7. Demogeografski regionalni dispariteti.

8. Demografski resursi hrvatskih regija.


redovito pohañanje nastave, seminarski rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): seminarski rad

93

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit


Seminarski rad 20% + usmeni ispit 80% .

OBVEZNA LITERATURA:

• Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, god. 13, 2004, br.4-5 (tematski broj)

• Nejašmić, I. 1991: Depopulacija u Hrvatskoj - korijeni, stanje, izgledi. Globus (etc.), Zagreb

• Wertheimer-Baletić, A. 2001: Stanovništvo Hrvatske – sadašnje stanje i buduće promjene, Rad HAZU,

knj. 482, 109-125.


• Relevantni članci objavljeni u domaćim znanstvenim časopisima: Hrvatski geografski glasnik, Geoadria,

Acta Geographica Croatica, Migracijske i etničke teme, Društvena istraživanja, Sociologija sela

NAPOMENA:

94

NAZIV PREDMETA: Demogeografska analiza malih područja

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije: Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski istraživački studij geografije: Geografski informacijski sustavi





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 15 (33%) nastavnik ili asistent

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Stručna, znanstvena i metodičko-didaktička primjena kvantitativnih, grafičkih i ostalih demogeografskih

metoda razmatranja razmještaja, dinamike i strukture stanovništva.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Izvori podataka o stanovništvu.

2. Razmještaj stanovništva.

3. Kretanje stanovništva.

4. Sastav stanovništva.


Pohañanje nastave, samostalni projekt: analiza stanovništva izabranog područja.


Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañen projekt.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit.


Projekt 50%, + usmeni ispit 50%.

95

OBVEZNA LITERATURA:

• Breznik, D. (1980): Demografija: analiza, metode, modeli. Naučna knjiga, Beograd.

• Wertheimer Baletić, A. (1999): Stanovništvo i razvoj. Mate, Zagreb.

• Plane, D.A.; Rogerson, P.A. (1994): The geographical analysis of population with applications to

planning and business. Wiley, New York.


• Relevantni članci iz časopisa: Hrvatski geografski glasnik, Hrvatsko geografsko društvo Zagreb,

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu,

• Geoadria, Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru,

• Društvena istraživanja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.

NAPOMENA: -

96

NAZIV PREDMETA: Gradske regije

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski znanstveni studij geografije: Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski znanstveni studij geografije: Geografski informacijski sustavi





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33%) asistent


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija


Stjecanje spoznaja o meñuzavisnosti grada i okolice te o pojavama i procesima u gradskim regijama, nužnih

za kompetetni pristup usmjeravanju njihova razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Odnos grada i okolice.

2. Suburbanizacija i metropolitanizacija.

3. Tipovi gradskih regija.

4. Evolucija gradskih regija.

5. Plansko ureñenje gradskih regija.


Pohañanje nastave, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje.


Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañen i prezentiran seminarski rad.


Pismeni i usmeni ispit (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).


Seminar 20%, + pismeni ispit 40%, + usmeni ispit 40%.

97

OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Grad i urbanizacija – osnove urbane geografije. Školska knjiga, Zagreb.

• Vresk, M. 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju. Školska knjiga, Zagreb.

• Gaebe, W. 1987: Verdichtungsräume. Teubner, Stuttgart.

• Champion, T. 2001: Urbanization, suburbanization, counterurbanization and reurbanization. U:

Paddison, R. (ur.): Handbook of urban studies. Sage, London.


• Champion, A.G., ed. 1989: Counterurbanisation: the changing pace and nature of population

deconcentration. Edward Arnold, London.

• Braun, G.O., ed. 1994: Managing and marketing of urban development and urban life. Dietrich Reimer

Verlag, Berlin.

• Relevantni članci iz časopisa: Urban Studies, Urban Geography i dr.

NAPOMENA: -

98

NAZIV PREDMETA: Urbano-socijalna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr. sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a

Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Cilj kolegija je

upoznati studente s teorijsko-metodološkim osnovama urbano-socijalne geografije i mogućnostima primjene

znanja u prostornom planiranju. Od studenta se očekuje da usvoje predviñeno gradivo te da uz kritički pristup

kroz izradu seminarskog rada razviju sposobnost analize socijalno-ekonomskih procesa i njihovog utjecaja na

prostornu strukturu grada. Takoñer će se upoznati sa statističko-kartografskim metodama analize socijalno-

prostorne strukture.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Teorije i modeli prostorne strukture grada.

2. Ekonomsko restrukturiranje i promjene socijalno-prostorne strukture grada.

3. Gentrifikacija.

4. Socijalno-prostorna struktura grada.

5. Socijalno-ekonomski, obiteljski i etnički status stanovništva u gradu.

6. Metode analize i vizualizacije.


i seminara, pisanje seminara, terensko kartiranje i anketiranje, analiza socijalne strukture grada primjenom

statističko-kartografskih metoda.

99

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Redovito pohañanje seminara (najmanje 80%), seminarski rad,

izrañene vježbe (terensko kartiranje i anketiranje)



seminar 20% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Knox P. i Pinch S., 2000: Urban Social Geography, Prentice Hall, Harlow

• Pacione M., 2005: Urban Geography: A Global Perspective, Routledge, London (odabrana poglavlja)

• Paddison R., (ur.) 2001: Handbook of Urban Studies, Sage, London (odabrana poglavlja)


• Badcock B., 2002: Making Sense of Cities: A Geographical Survey, Arnold, London

• Hall T., 2002: Urban Geography, Routledge, London

• Heineberg H., 2001: Stadtgeographie, Ferdinand Schöningh, Paderborn

• Kovács Z. i Wießner R., (ur.): Prozesse und Perspektiven der Stadtentwicklung in Ostmitteleuropa,

Münchener Geographische Hefte 76, Passau, L.I.S. Verlag (odabrani članci)

• O'Loughlin J. i Friedrichs J., (ur.) 1996: Social Polarization in Post-Industrial Metropolises, Walter de

Gruyter, Berlin (odabrana poglavlja)

• Pain R., (ur.) 2001: Introducing Social Geographies, Arnold, London (odabrana poglavlja)

• Vresk M., 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb

• Vresk M., 2002: Grad i urbanizacija: osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb

• Odabrani članci iz znanstvenih časopisa: Urban Studies, Tijdschrift voor Economische en Sociale

Geografie, Progress in Human Geography, Cities, Annals of the Association of American Geographers,

Area, Geoforum, Geografiska Annaler B, The Professional Geographer, Transactions of the Institute of

British Geographers, Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Revija za sociologiju,

Društvena istraživanja, Geografski vestnik, Dela, Mitteilungen der Österreichischen Geographischen

Gesellschaft, Die Erde, Geographische Zeitschrift, Europa Regional, Geographische Rundschau,

Geographica Helvetica

NAPOMENA:

100

NAZIV PREDMETA: Faktori lokacije industrije i poslovanja

NOSITELJ PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje hijerarhije faktora lokacije industrije i poslovanja u Hrvatskoj

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o faktorima lokacije industrije i poslovanja.

2. Hijerarhija faktora lokacije.

3. Razmatranje preduvjeta za razvoj industrije i drugih djelatnosti u Hrvatskoj.

4. Razrada modela atraktivnosti prostora za odreñenu gospodarsku djelatnost.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i seminara;

Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige

UVJETI ZA POTPIS: Pohañanje nastave (70 %)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit

(40 %), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni


OBVEZNA LITERATURA: Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga

DOPUNSKA LITERATURA: Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA: -

101

NAZIV PREDMETA: Trgovinska geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Milan Ilić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije - Postorno planiranje i regionalni razvoj






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija


Cilj kolegija je uvod u trgovinsku geografiju, točnije geografiju maloprodaje (eng. retail geography) s posebnim

naglaskom na lokaciju trgovine na malo. Spoznati faktore razvoja i oblike trgovine na malo te utjecaj trgovine na

prostor. Upoznati suvremene funkcije trgovačkih centara. Upoznati geografske metode istraživanja trgovine.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Razvoj, oblici i organizacija trgovine na malo.

2. Lokacija trgovine, glavni faktori.

3. Trgovina u prostornoj strukturi grada.

4. Trgovina u poslovnom centru, trgovačke ulice, specijalizirana trgovinska područja.

5. Trgovački centri - pojam, pojava, razvoj, lokacija, funkcije.

6. Trgovina u ruralnim područjima.


Osim pohañanja predavanja, studenti tebaju izraditi jedan mini-projekt koji uključuje proučavanje literature i

razl. oblke terenskog rada (kartiranje, anketiranje i dr.) te izraditi izvještaj. Izvještaj treba prezentirati pred

studentskom grupom i voditi diskusiju o rezultatima.


Prisustvovanje 66 % predavanja, uspješno proveden mini-projekt uključujući izradu izvještaja i prezentaciju.

102


Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 65 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + seminar i mini-projekt 30 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Wrigley, N., M. Lowe 2002: Reading Retail - A Geographical Perspective on Retailing and Consumption

Spaces, Oxford University Press

• Birkin, M., G. Clarke; M.P. Clarke, 2000: Retail Geography and Intelligent Network Planning, Wiley, 2002

- odabrana poglavlja

• Hernandez, T., D. Bennison and S. Cornelius, 1998: “The organisational context of retail locational

planning”, Geojournal 45 (str. 299-308).


• Relevantni članci iz časopisa: Economic Geography, Journal of Economic Geography, TESG, Hrvatski

geografski glasnik i dr.

NAPOMENA:

103

NAZIV PREDMETA: Turizam i rekreacija u prostornom planiranju

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Zoran Curić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj predmeta je upoznati studente s teorijskim pristupima i metodologijom izrade prostornih turističkih

planova na svim razinama njihova donošenja. Posebna pozornost posvetit će se geografskom aspektu

prostornog planiranja turizma (aplikativna turistička geografija) pri čemu će se značajan dio odnositi na

usvajanje koncepta održivog turizma (sustainable tourism) kao optimalnog modela pri planiranju turizma u

prostoru (trokut: društvo – ekonomija – okoliš). Kroz seminarske radove studenti će samostalno izrañivati

prijedloge prostornih turističkih planova na primjeru manjih prostornih cjelina (npr. jedna ili nekoliko

općina/gradova). Nakon svladavanja svih navedenih nastavnih sadržaja student će se samostalno moći

uključiti u proces prostornog planiranja turizma u praksi.

104

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Osnovni suvremeni trendovi u turizmu svijeta, Europe, sredozemnih država i Hrvatske s njezinim

regionalnim specifičnostima

2. Upoznavanje s geografskim aspektom planiranja turizma i rekreacije u prostoru

3. Analiza elemenata turističke ponude i potražnje

4. Analiza potreba i mogućnosti za razvoj turizma u prostoru

5. Upoznavanje s konceptom održivog turizma u teoriji i praksi

6. Upoznavanje s primjerima prostornih turističkih planova i strategijama razvoja turizma

7. Rekreacija i planiranje njezinog razvoja u prostoru


Osim pohañanja nastave uvesti će se praćenje kontinuiranog rada studenata i njihova postignuća, npr.

kolokviji (pismeno i usmeno), seminarski radovi (pismeno i usmeno), pripreme za diskusiju o temama iz

navedenih nastavnih sadržaja, projektni zadaci s anketiranjem i kartiranjem na terenu i dr.


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima, izrañen seminarski rad, položeni kolokviji,

načinjeni projektni zadaci.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokviji 20% + seminar 20% + ispit (pismeni i usmeni)50%

OBVEZNA LITERATURA:

• A companion to tourism, (ur. A. A. Lew, C. M. Hall, A. M. Williams), Blackwell Publishing, Malden,

Oxford, Calden, 2004.

• Hall, C. M., Page, S. J. 2002: The geography of tourism and recreation: environment, place and space,

Routledge, London – New York.

• Jadrešić, V, 2001: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Školska knjiga, Zagreb.

• Društvena istraživanja, vol. 12, br. 3-4, tematski broj: Održivi razvitak Hrvatske (ur. V. Lay), Institut

društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, 2003.

• Outdoor recreation management, (ur. J. Pigram, J. M. Jenkins), Routledge, London, New York, 2003.

• The economic geography of the tourist industry: A supply-side analysis, (ur. D. Ioannides, K. G.

Debbage), Routledge, London, New York, 1998.


• Marinović-Uzelac, A. 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb

• Page, S. J., Hall, C. M. 2003: Managing urban tourism, Prentice Hall, Harlow.

• Sustainable tourism: a geographical perspective (ur. C. M. Hall, A. A. Lew), Longman, Harlow

• Weber, S., Mikačić, V. 2002: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb

NAPOMENA:

105

NAZIV PREDMETA: Meñunarodne organizacije

NOSITELJ PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI:

Sagledavanje važnosti meñunarodnih organizacija u današnjem društvu, ekonomiji i posebno za regionalni

razvoj u Hrvatskoj

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o meñunarodnim organizacijama razvoju.

2. Povezanost izmeñu meñunarodnih organizacija i regionalnog razvoja.

3. Europska unija. Europska banka za obnovu i razvoj. NATO. Svjetska trgovačka organizacija. Meñunarodni

monetarni fond. Poslovna udruženja. Trgovačke komore. Multinacionalne kompanije.

4. Posebni naglasak na povezanost meñunarodnih organizacija s regionalnim razvojem u Hrvatskoj.




NAČIN POLAGANJA ISPITA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit

(40 %), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni




NAPOMENA:

106


NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4












NASTAVNI SADRŽAJI:






107
















OBVEZNA LITERATURA:












glasnik 53, 41-56



Zagreb, 255-273


istraživanja, 4-5(72-73), 701-726.





108






Zadar – Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA

• Relevantni članci iz časopisa: Hrvatski geografski glasnik Acta Geographica Croatica, Geoadria,




NAPOMENA: -

109

NAZIV PREDMETA: Katastar nekretnina

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Nastavnik s Geodetskog fakulteta, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Geografski informacijski sustavi





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Usvajanje znanja iz teorije i prakse evidentiranja nekretnina i prava na njima te održavanje sustava katastra.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Zemljišna knjiga. Povijest. Načela Zemljišne knjige. Knjižna prava. Zemljišnoknjižno tijelo.

Zemljišnoknjižni uložak. Poduložak.. Knjiga položenih ugovora. Knjižni upisi. Zemljišnoknjižni predmeti.

Baza zemljišnih podataka (BZP). Dvojni sustavi evidentiranja. Upravna struktura. Ostale evidencije

(katastri). Evidentiranje (katastar) zgrada / stanova. Katastar vodova. Nadležnosti. Sadržaj. Elaborat katastra

vodova. Pogonski katastri. Pomorsko dobro. Evidencije u svijetu. Deed - Title. Upravljanje katastrom i

odgovornosti. Financije i strategija cijena. Tehničke metode. Definicija, omeñivanje i prikaz meña. Uloga

geodeta. Thorensov katastar. Europski parcelarni katastar. Register of Deeds. Land registry. Učinkovit

pristup podacima. Probici reforme evidencija. Promjene pravnog sustava. Računalna tehnologija. Budućnost.

Organizacija geodetskih djelatnosti. Djelatnost katastarskog ureda. Uprvani postupak. Pristup podacima.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na predavanjima.



pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.

110

OBVEZNA LITERATURA:

• Roić, M. 2001: Katastar nekretnina - interna skripta, Geodetski fakultet Zagreb

• Medić, V., Fanton, I., Roić, M. 1999: Katastar zemljišta i zemljišna knjiga - interna skripta, geodetski

fakultet Zagreb

• Narodne novine: Zakoni i pravilnici

DOPUNSKA LITERATURA: -

NAPOMENA: -

111

NAZIV PREDMETA: Baština i turizam u ruralnom prostoru


Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj: znanja i sposobnosti o turizmu kao čimbeniku integralnog razvoja ruralnog prostora

Obrazovni ciljevi: znanja o elementima geoprostorne stvarnosti koji čine resursnu osnovu za razvoj turizma u

ruralnom prostoru i turizmu kao čimbeniku planiranja i integralnog razvoja slabije razvijenih područja

Funkcionalni ciljevi: prostorno-logički načina mišljenja i sposobnosti egzaktnog istraživanja (modela i načina

mjerenja) utjecaja turizma na razvoj i transformaciju ruralnog prostora

Odgojni ciljevi: svijest o važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine (ekološka, zavičajna i domoljubna

svijest) te potrebi njezina vrednovanja u sklopu koncepta održivoga razvoja

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Ruralni turizam – pojam, razvoj, koncept, podjele.

2. Turizam kao element integralnog razvoja ruralnih prostora.

3. Uloga baštine u ruralnom turizmu.

4. Kulturni pejsaž kao baština.

5. Identitet kao baština.

6. Materijalna kultura kao baština.

7. Izvorni prehrambeni proizvodi kao baština.

8. Festivali i manifestacije kao baština.

112

9. Ekonomska valorizacija baštine u ruralnom prostoru.

10. Geografski aspekti povezanosti turizma i poljoprivrede.

11. Geografski marketing ruralnih prostora.

12. Utjecaj ruralnog turizma na transformaciju prostora (modeli i mjerenje).

13. Pristupi planiranju ruralnog turizma.

14. Izabrani oblici ruralnog turizma (turizam na seljačkim domaćinstvima i vinske ceste, primjeri iz

Hrvatske, Europe i svijeta).









OBVEZNA LITERATURA:


Chichester

• Graham B., Ashworth G.J. i Tunbridge J.E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture &

Economy, Arnold, London

• Hall D., Roberts L. i Mitchell M., (ur.) 2003: New Directions in Rural Tourism, Ashgate, Aldershot

DOPUNSKA LITERATURA





• Lukić A., 2001: Ruralni turizam – čimbenik integralnog razvitka ruralnih prostora Hrvatske:od mašte do

stvarnosti, Geografski horizont 1/2, 7-31

Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in





Geografski horizont, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Journal of Rural Studies, Sociologia

Ruralis, Tourism geographies, Annals of Tourism Research, znanstveni časopisi stranih geografskih

društava,

113


NAPOMENA:

114

NAZIV PREDMETA: Regionalna politika EU kroz programe pomoći


Dr. sc. Zoran Stiperski, izv. profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Mr.sc. Darko Stilinović, stručni savjetnik/vanjski suradnik, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih

integracija (MVPEI)

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33%) nastavnik


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMET: -


Opći cilj izvoñenja nastave jest osposobljavanje studenata kao potencijalnih djelatnika u: a) administraciji -

državna, lokalna uprava i samouprava, tj odjeli koji provode politiku regionalnog razvoja; b) na fakultetima i

institutima; c) u razvojnim agencijama; c) u ne-vladinim organizacijama (NVO), udrugama poslodavaca,

lokalne gospodarske i obrtničke komore; d) u privatnim tvrtkama, sa:

• Razumijevanjem regionalne politike u EU i RH, te programa suradnje EU

• Poznavanjem metoda „Projektnog ciklusa EU“ i time procedura i tehnika izrade i prijave

projekata na natječajima

• Osnovnim prezentacijskim vještinama

Specifični ciljevi izvoñenja nastave su:

1) Upoznati studente s osnovama EU, regionalnom politikom EU, zatim o suradnji u dostupnim i budućim

programima pomoći EU kao što su program CARDS, Incijativa INTERREG, pretprisupni fondovi - PHARE,

ISPA, SAPARD, strukturnim i kohezijskim fondovima EU. Kolegij će prikazati detaljan uvid u strateške i

programske dokumente koji se tiču EU i Republike Hrvatske (RH) u sektoru regionalnog razvoja, odnosno

projekata financiranih od strane EU koji su služili kao temelj izrade spomenutih dokumenata. Poseban

naglasak biti će stavljen na prekograničnu suradnju, kao i na tekuće natječaje za dostavu projektnih

115

prijedloga. U dodatku, studenti će biti upoznati sa procesom pregovaranja RH za ulazaka u EU u okviru

Poglavlja 21 koji se odnosi na regionalnu politiku.

2) Pružiti uvid u metodologiju izrade projektnog prijedloga na konkretnim primjerima. Tehnike koje bi

studenti trebali usvojiti temelje se na standardnim metodama tzv. „Projektnog ciklusa EU“ - Project cycle

managmenta (PCM)

3) Razviti prezentacijske vještine služeći se Microsoft Powerpointom, grafoskopom, ui pretraživanje po

internetskim stranicama (službene, baze podataka, itd.)

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Osnove EU

2. Regionalna politika EU

3. Program pomoći CARDS: Nacionalna i Regionalna komponenta

4. Regionalna politika u Republici Hrvatskoj (CARDS 2002 Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni

razvoj)

5. Incijativa Interreg: linije A, B, C

6. Pretpristupni fondovi ISPA, SAPARD, PHARE

7. Prekogranična suradnja – Interreg i PHARE cross border cooperation (CBC)

8. Projektni ciklus I - Programiranje, identifikacija, preliminarna procjena

9. Projekti ciklus II - Financiranje, implementacija, evaluacija

10. Prezentacijske vještine (prema odabranim temama)


Redovito pohañanje nastave uz kontinuirani rad studenata i praćenje njihova postignuća, temeljem:

1. Grupne izrade tzv. projektne logičke matrice i plana aktivnosti (GANTT CHART-a).

2. Seminarski rad u obliku samostalne kratke prezentacije (10 min) o dogovorenoj temi s područja

buduće ekspertize ili prema ponuñenoj


Redovito pohañanje nastave i seminara (80%), izrañena logička matrica i plan aktivnosti, održana

prezentacija


Pismeni ispit - esej


Esej 60% + Prezentacija 30% + Grupni rad (logička matrica i plan aktivnosti) 10%

OBVEZNA LITERATURA:

• Bregant, Lj., Puljiz J., Rugani P., Vukelić. M., 1999: Regionalna politika EU i stanje u Hrvatskoj ,

Ministarstvo europskih integracija (skripta);

• Funck B., Pizzati L., 2003: European Integration, regional policy and growth, Bertlesmann Foundation,

The World Bank

• Pavlakovich-Kochi V., Morehouse J. B., Wastl-Walte, 2004: Challenged borderlands, Transcending

116

political and cultural boundaries.

• Upravljanje projektnim ciklusom, skripta


• Nacionalna strategija regionalnoga razvoja (u izradi- trebala bi biti završena do listopada 2005.)

• CARDS projekti 2001 – 2004, sektor regionalnoga razvoja i demokratska stabilizacija

• Operativne smjernice Trilaterala Slovenija – Mañarska – Hrvatska,Interreg III A 2004.

• Operativne smjernice Jadranska prekogranična suradnja, Interreg IIIA 2004.

• Operativne smjernice CADSES IIIB

NAPOMENA:

Potrebno pasivno znanje engleskoga jezika. Aktivno poznavanje engleskog jezika jest prednost.

117



Geografski odsjek

Opis predmeta:


smjer:

BAŠTINA I TURIZAM

118




NAZIV STUDIJA:





GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7



IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Osposobljavanje

za samostalni istraživački rad.Metode i tehnike istraživanja, pisanja stručnih i znanstvenih radova.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Znanost.





tehnička obrada.







119






OBVEZNA LITERATURA:









NAPOMENA:

120

NAZIV PREDMETA: Prirodna osnova u turizmu





NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 30 (50%) nastavnik/asistent


ECTS BODOVI: 6



Usvojiti znanja o povratnoj sprezi prirodne osnove i turizma. Studenti razvijaju sposobnost kritučkog

mišljenja na temelju kojeg mogu za zadani prostor odrediti specifičnu težinu pojedinih elemenata ili sklopa

prirodne osnove u cjelini u turističkoj valorizaciji prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Klima kao osnova razvoja turizma

2. Klima kao limitirajući faktor

3. Utjecaj klime na odreñivanje turističke sezone

4. Biometeorološki indeksi

5. Klimoterapija i zdravstveni turizam

6. Važnost klime u planiranju receptivnih faktora

7. Tekućice i stajaćice kao prirodni atraktivni faktor

8. Snijeg i led kao prirodni atraktivni faktor

9. Termomineralna vrela u turizmu

10. More i obale kao prirodni atraktivni faktor

11. Svojstva mora kao limitirajući faktor u kupališnom turizmu

121

12. Vodni resursi kao limitirajući faktor u turizmu

13. Geoekološko vrednovanje reljefa s aspekta turizma

14. Vrednovanje: obala, primorskih padina, gorskih uzvišenja, speleoloških objekata, kanjona i sutjeski

slapova, brzica, kaskada, ada, fluvio-močvarnih nizina, eolskih pijesaka, strmaca, fosilnih glacijalnih

oblika te bad lands-a.

15. Postojeće turističke lokacije i njihovo vrednovanje u odnosu na reljefna obilježja

16. Carrying capacity i mogućnost daljnjeg razvoja turizma s obzirom na reljefnu osnovu

17. Primijenjeno-geomorfološko kratiranje


Pohañanje nastave, izrada i izlaganje više seminarskih radova, izrada jedne karte carrying capacity-a obale

zadanog prostora


Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, izrañeni i pozitivno ocjenjeni seminari, izrada jedne karte


NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI)

Ispit 80 %, seminari i karta 20 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Abegg, B., König, U., Bürki, R., Elsasser, H. 1997: Climate Impact Assessment and Tourism. Die Erde

128, 105-116.

• Oliver, J. E., J. J. Hidore 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.

• Thompson, R. D. , A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp

• Kušen, E. 2002.: Turistička atrakcijska osnova. Institut za turizam, Zagreb, 262 str.

• Vlahović, D. 2003.: Maritimna turistička Hrvatska. Matica hrvatska, Ogranak Split, Zagreb, 347 str.

• Bognar, A., 1990: Geomorfološke i inžinjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko


• Bognar, A., 1992: Inžinjersko-geomorfološko kartiranje, Acta Geografica Croatica, vol 27, Geografski


• Bognar, A., 1984.: Geomorfološke osobine fluvijalno-močvarne nizine Kopačevskog rita. Geografski

glasnik, 46, Zagreb, str. 5 – 20

• Bognar, A. 1998.: "Lesni otoci Kvarnera". Prirodoslovna istraživanja riječkog područja, Prirodoslovni

muzej Rijeka, Prirodoslovna biblioteka 1., Rijeka, str. 303 - 332

• Bognar, Grizelj, M., 1996.: Geomorfološke značajke arhipekaga Kornata, Ekološke monografije, 7, str.

53-66.

• Osrečki, B., 1992.: Reljef Crikveničko-novovinodolskog primorja i otoka Krka te njihov utjecaj na

razvoj turizma, str. 212.

122


• Članci u relevantnim časopisima Climate Research, Weather, GeoJournal, International Journal of

Climatology, Ekološki glasnik, Hrvatske vode

• Abegg, B., Koenig, U., Maisch, M. 1994: Klimaänderung und Gletscherskitourismus. Geographica

Helvetica 49 (3), 103-114.

• Meyer, D., K. Dear 1999: A New Tool for investigating the Effect of Weather on Visitor Numbers.

Tourism analysis 4, 145-155.

• Luković, T. et al. 2002.: Nautički turizam europskog dijela Mediterana. Hrvatska paneuropska unija,

Split, 330 str.

• Bognar, A., 1983: Problematika primijenjenih geomorfoloških istraživanja – inžinjerska geomorfologija,


• Bognar, A., Salello-Janković M., 1996: Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,


sirovina", Ekološke monografije 8, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.


123

NAZIV PREDMETA: Turistička valorizacija baštine


Prof. dr. sc. Zoran Curić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (16,7 %) asistent

Predmetna terenska nastava 15 (16,7 %) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 9



Cilj predmeta je proširiti spoznaje studenata o meñuodnosu baštine i turizma te o mogućnostima i

problemima turističke valorizacije i prirodne i kulturne njene komponente. Kroz seminarske radove studenti

će samostalno istraživati sadržaje iz navedene problematike, pri čemu će se voditi računa i o usvajanju

faktografske osnove, kao i o suvremenom geografskom metodološkom pristupu prilikom obrade nastavnih

sadržaja. Glavni cilj predviñene predmetne terenske nastave jest upoznavanje prožimanja baštine (i prirodne i

kulturne) i turizma u praksi, kroz manja terenska istraživanja i/ili razgovor s odgovornim osobama u nekoj od

nadležnih institucija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Fenomen baština – definicije, podjele, značenja (ekološko, kulturno, socijalno, ekonomsko)

2. Baština kao predmet geografskog proučavanja

3. Analiza meñuodnosa baštine i turizma; selektivni oblici turizma proizašli iz spomenutog meñuodnosa

(ekoturizam, ruralni turizam, kulturni turizam, itd.)

4. Prirodna baština kao objekt turističke geografije – pristupi, metode, izvori podataka

5. Koncept održivog razvoja – održivog turizma i rekreacije

6. Zaštićena područja – uvodne napomene

7. Prednosti i problemi turizma u zaštićenim područjima – primjeri iz domaće i inozemne prakse

8. Kulturna baština kao objekt turističke geografije – pristupi, metode, izvori podataka

124

9. Kulturna baština u gradovima kao dio njihove turističke ponude

10. Turističko vrednovanje kulturne baštine – primjeri iz domaće i inozemne prakse


Osim pohañanja nastave kontinuirano će se pratiti rad studenata i njihova postignuća, npr. kolokviji

(pismeno i usmeno), seminarski radovi (pismeno i usmeno), pripreme za diskusiju s temama o baštini i

turizmu, projektni zadaci s anketiranjem i kartiranjem na terenu i dr.





Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10%

+ kolokviji 20% + seminar 20% + ispit

(pismeni i usmeni)50%

OBVEZNA LITERATURA:



• Graham, B., Ashworth, G., J., Tunbridge, J., E. 2000: A geography of heritage: power, culture and

economy, Arnold, London.

• Turizam, vol. 48, br. 4, tematski broj: Ekoturizam i održivi razvoj turizma u ekološki osjetljivim

prostorima (ur. M. Klarić), Hrvatska turistička zajednica i Institut za turizam, Zagreb, 2000.

• Vidaković, P. 1997: Nacionalni parkovi u svijetu Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i

turizam – Zagreb 1990, Zagreb.

• Vidaković, P. 2003: Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj, Fond za stipendiranje mladih

za zaštitu prirode i turizam – Zagreb 1990, Zagreb.


• Aitchinson, C., Macleod, N. E., Shaw, S. J. 2002: Leisure and tourism landscapes: Social and cultural

geographies, Routledge, London - New York.

• Sustainable tourism: a geographical perspective (ur. C. M. Hall, A. A. Lew), Longman, Harlow, 1998.


NAPOMENA:

126

NAZIV PREDMETA: Povijest okoliša



NAZIV STUDIJA:



GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE





ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija


studente s poviješću meñusobnog odnosa čovjeka, različitih kultura i okoliša, kao i temeljnim posljedicama i

promjenama okoliša. Poznavanje povijesti ovih odnosa glavna je pretpostavka planiranja za održivi razvoj.

Upoznavanje s metodama registriranja i praćenja promjena u okolišu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Predindustrijski svijet – lovačko-sakupljačka društva; agrarna revolucija; rana urbanizacija - hidraulički

okoliši; resursi, stanovništvo, održivost; degradacija okoliša; modifikacije velikih razmjera;

deforestacija;

2. Prijelazno predmoderno doba - feudalni pejsaži, protoindustrijalizacija i srednjovjekovna urbanizacija;

3. Moderno doba - agrarna civilizacija i pejsaži; negativni aspekti: erozija, salinizacija, dezertifikacija,

deforestacija; stanovništvo, resursi i okoliš u industrijskom društvu;očuvanje i zaštita.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), projektni zadatak kao kolokvij (kartiranje, obrada i interpretacija).


završen projektni zadatak kao kolokvij


127


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 20% +kolokvij 20% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Atkins, P., Simmons, I., Roberts, B. 2003: People, Land & Time, Arnold, London

• Head, L. 2000: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London

• Simmons, I.G. 1993: Environmental History, Blackwell, Oxford

• Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb


• Simmons, I.G. 1996: Changing the Face of the Earth, Culture, Environment, History, Blackwell, Oxford

• Russell, E.W.B. 1997: People and the Land through Time, Yale University Press

• Environment and History, White Horse Press





NAPOMENA:

128

NAZIV PREDMETA: Urbana historijska geografija



NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije –Baština i turizam

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 20 (33%) Nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Historijska geografija


studente s osnovama razvoja grada, te s različitim tipovima gradova ovisno o razdoblju, funkciji i kulturi.

Prepoznavanje urbane baštine kao autohtone urbane cjeline i pejsaža; edukacija za zaštitu i upravljanje za

održivi razvoj.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Osnove razvoja grada; morfološki i funkcionalni aspekt ovisno o razdoblju i kulturi.

2. Prethistorijske urbane forme; antički grad, srednjovjekovni grad, gradovi-države; novovjekovni tipovi

gradova.

3. Autohtone urbane cjeline i pejsaži kao urbana baština; zaštita i upravljanje za održivi razvoj.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: uredno pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), obvezno sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi, jedan

kolokvij iz predmetne terenske nastave (pismeno) .


obvezno sudjelovanje na predmetnom terenskom radu, kolokvij iz predmetne terenske nastave.



Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 25% + kolokvij 25% + ispit 40%

129

OBVEZNA LITERATURA:

• Denecke, D., Shaw, G., 1988., Urban Historical Geography, Cambridge University Press, Cambridge

• Milić, B., 1994-2002.,Razvoj grada kroz stoljeća, Vol I, II, III,Školska knjiga, Zagreb


• Butlin, R.A., Dodghson, R.A., 1998., An Historical Geography of Europe, Clarendon Press, Oxford.

• Paddison, R., 2001., A Handbook of Urban Studies, Sage, London.





NAPOMENA:

130

NAZIV PREDMETA: Geografija kulturne ponude

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr. sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije –Baština i turizam

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 30 (50%) nastavnik / asistent


ECTS BODOVI: 6



Cilj je kolegija razviti razumijevanje sastavnih elemenata kulturnog kapitala grada. Studenti će se upoznati

kako s općim pitanjima formiranja kulturne ponude tako i s konkretnim primjerima ponude svjetskih

kulturnih centara. Studenti će naučiti prepoznavati potencijal različitih oblika kulturne ponude te primiti

znanja potrebna za kasnije samostalno sudjelovanje u prezentiranju ili stvaranju kulturne ponude.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Kulturni kapital grada.

2. Spektakl u gradu – blockbusteri i festivali.

3. Gravitacijska snaga konvencionalne kulture – muzeji, izložbe, teatri.

4. Kulturne industrije i stvaranje kulturnoga proizvoda.

5. Teme i priče: virtualne putanje i lokacije u kulturnoj ponudi grada.

6. Shopping centri kao mjesta izlaska.

7. Ekskluzivnost i autentičnost u kulturnoj ponudi.

8. Kulinarska tradicija kao dio kulturne ponude – crtice iz geografije hrane.

9. Kulturna ponuda Hrvatske.


Jedan seminarski rad (esej) u pismenom obliku uz samostalno kratko izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañen seminarski rad

131

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno, a nakon toga usmeno.


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 30% + ispit 60%

OBVEZNA LITERATURA:

• Scott, A. J. 2000.: The Cultural Economy of Cities: Essays on the Geography of Image-Producing

Industries, London: Sage Publications

• Scott, A. J., Power, D., 2004.: Cultural Industries and the Production of Culture, London: Taylor and

Francis, Inc.


• Evans, G, 2001.: Cultural Planning. An Urban Renessance? London: Routledge

• Hall, T. And Hubbard, P. (eds.) 1998. The Enterpreneurial City: Geographies of Politics, Regime and

Representation, Chichester: Wiley

• Miles, M. and Hall, T. (eds.) 2003. : The City Cultures Reader, London: Routledge, poglavlja.: The

Culture Industry i Cultures and Technologies.

• Šakaja, L. 1999.: Kultura i prostor: Prostorna organizacija kulturnih djelatnosti. Hrvatska sveučilišna

naklada, Zagreb

NAPOMENA:

132




NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - asistent

Seminar 30 (66,7%) -


ECTS BODOVI: 4





NASTAVNI SADRŽAJI:







6. Transformacije:




133



11. Algebra karte.


























OBVEZNA LITERATURA:






• ESRI

134





Mapping

NAPOMENA:

135

NAZIV PREDMETA: Klima i turizam



NAZIV STUDIJA:




OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 45 Tjedno sati 3


IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je usvojiti znanja o uskoj kauzalnoj vezi izmeñu klime i turizma. Studenti razvijaju sposobnost

kritičkog mišljenja na temelju kojeg mogu za zadani prostor odrediti specifičnu težinu jednog ili više

klimatskih elemenata u turističkoj valorizaciji prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Klima kao osnova razvoja turizma

2. Klima kao limitirajući faktor u turizmu

3. Osnovne značajke i geografska raspodjela klima u svijetu

4. Utjecaj (promjene) klime na odreñivanje turističke sezone

5. Gospodarsko značenje klimatske postojanosti

6. Utjecaj ekstremnih klimatskih pojava na turizam

7. Fiziološko značenje klime

8. Biometeorološki indeksi

9. Klimatoterapija i zdravstveni turizam

10. Turistička važnost Sunčeve radijacije i insolacije

11. Značenje vjetra u turizmu – indeks ohlañivanja

12. Važnost klime u planiranju receptivnih faktora

13. Značenje klime u izradi itinerara

136


Nazočnost predavanjima i seminarima, izrada 1 seminarskog rada


Uredno pohañanje nastave, izrada i izlaganje seminarskog rada



Ispit 80% + seminar 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• Abegg, B., König, U., Bürki, R., Elsasser, H. 1997: Climate Impact Assessment and Tourism. Die Erde

128, 105-116.

• Oliver, J. E., J. J. Hidore 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.

• Thompson, R. D. , A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge, London, 352 pp


• Abegg, B., Koenig, U., Maisch, M. 1994: Klimaänderung und Gletscherskitourismus. Geographica

Helvetica 49 (3), 103-114.

• Meyer, D., K. Dear 1999: A New Tool for investigating the Effect of Weather on Visitor Numbers.

Tourism analysis 4, 145-155.

• Relevantni članci u: Climate Research, Weather,GeoJournal, International Journal of Climatology

NAPOMENA: -

137



Prof. dr. sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek, PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:










IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI












138

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u krš




















5. Tipovi krša



6. Krš Hrvatske








7.2. Sj. Amerika (Krš Kentuckya, Meksički krš)

7.3. Juž. Amerika (Venezuelanski krš, Brazilski krš)




139







9. Zaštita krša













OBVEZNA LITERATURA:




York-Oxford






• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF

• Časopisi:Acta Carsologica, Krš Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,

Geomorphology


140

NAZIV PREDMETA: Baština i turizam u ruralnom prostoru


Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj: znanja i sposobnosti o turizmu kao čimbeniku integralnog razvoja ruralnog prostora

Obrazovni ciljevi: znanja o elementima geoprostorne stvarnosti koji čine resursnu osnovu za razvoj turizma u

ruralnom prostoru i turizmu kao čimbeniku planiranja i integralnog razvoja slabije razvijenih područja

Funkcionalni ciljevi: prostorno-logički načina mišljenja i sposobnosti egzaktnog istraživanja (modela i načina

mjerenja) utjecaja turizma na razvoj i transformaciju ruralnog prostora

Odgojni ciljevi: svijest o važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine (ekološka, zavičajna i domoljubna

svijest) te potrebi njezina vrednovanja u sklopu koncepta održivoga razvoja

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Ruralni turizam – pojam, razvoj, koncept, podjele.

2. Turizam kao element integralnog razvoja ruralnih prostora.

3. Uloga baštine u ruralnom turizmu.

4. Kulturni pejsaž kao baština.

5. Identitet kao baština.

6. Materijalna kultura kao baština.

7. Izvorni prehrambeni proizvodi kao baština.

8. Festivali i manifestacije kao baština.

141

9. Ekonomska valorizacija baštine u ruralnom prostoru.

10. Geografski aspekti povezanosti turizma i poljoprivrede.

11. Geografski marketing ruralnih prostora.

12. Utjecaj ruralnog turizma na transformaciju prostora (modeli i mjerenje).

13. Pristupi planiranju ruralnog turizma.

14. Izabrani oblici ruralnog turizma (turizam na seljačkim domaćinstvima i vinske ceste, primjeri iz

Hrvatske, Europe i svijeta).






Pismeno i usmeno.




OBVEZNA LITERATURA:


Chichester

• Graham B., Ashworth G.J. i Tunbridge J.E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture &

Economy, Arnold, London

• Hall D., Roberts L. i Mitchell M., (ur.) 2003: New Directions in Rural Tourism, Ashgate, Aldershot

DOPUNSKA LITERATURA





• Lukić A., 2001: Ruralni turizam – čimbenik integralnog razvitka ruralnih prostora Hrvatske:od mašte do

stvarnosti, Geografski horizont 1/2, 7-31

Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in




Relevantni članci iz časopisa:

• Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria, Geografski horizont, Sociologija

142

sela, Društvena istraživanja

• Journal of Rural Studies, Sociologia Ruralis, Tourism geographies, Annals of Tourism Research,

znanstveni časopisi stranih geografskih društava


NAPOMENA:

143

NAZIV PREDMETA: Promet i turizam


Dr. sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Prometna geografija


Opći cilj je detaljnije se upoznati s kompleksnim odnosom prometa i turizma te uputiti u ekonomske, razvojne i

ekološke aspekte tih djelatnosti i njihovog odnosa. Upoznati djelovanje pojedinih oblika prometa na razvoj

turizma. Ukazati na utjecaj turizma kao faktora prometne potražnje.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Promet kao faktor razvoja turizma.

2. Analiza prometnih potreba i tokova u turističkim kretanjima.

3. Planiranje prometa i turizam - regulacija i privatizacija.

4. Promet kao veza ishodišta i destinacije.

5. Pomorski, željeznički, cestovni i zračni promet u turističkim kretanjima.

6. Promet u turističkim odredištima.

7. Promet kao dio turističke ponude.

8. Održivi razvoj prometa.


Osim pohañanja predavanja na kojima će se pratiti njihova aktivnost u diskusijama, studenti trebaju:

- izraditi jedan mini-projekt koji uključuje proučavanje literature i razl. oblke terenskog rada (kartiranje,

anketiranje i dr.), izraditi izvještaj. Izzvještaj treba prezentirati pred studentskom grupom i voditi

diskusiju o rezultatima.


Prisustvovanje 66 % predavanja, uspješno proveden mini-projekt uključujući izradu izvještaja i prezentaciju.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

144


Ispit 65 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + seminar i mini-projekt 30 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Page, S.J., 1999, Transport and tourism, Prentice Hall

• Taaffe, E.J., H.L. Gauthier, M.E. O'Kelly, 1996: Geography of Transportation, Prentice Hall – odabrana

poglavlja


• Relevantni članci iz časopisa: Journal of Transport Geography, Annals of Tourism Research, Turizam,

Hrvatski geografski glasnik i dr.

NAPOMENA:

145

NAZIV PREDMETA: Turizam i rekreacija u prostornom planiranju


Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj predmeta je upoznati studente s teorijskim pristupima i metodologijom izrade prostornih turističkih

planova na svim razinama njihova donošenja. Posebna pozornost posvetit će se geografskom aspektu

prostornog planiranja turizma (aplikativna turistička geografija) pri čemu će se značajan dio odnositi na

usvajanje koncepta održivog turizma (sustainable tourism) kao optimalnog modela pri planiranju turizma u

prostoru (trokut: društvo – ekonomija – okoliš). Kroz seminarske radove studenti će samostalno izrañivati

prijedloge prostornih turističkih planova na primjeru manjih prostornih cjelina (npr. jedna ili nekoliko

općina/gradova). Nakon svladavanja svih navedenih nastavnih sadržaja student će se samostalno moći

uključiti u proces prostornog planiranja turizma u praksi.

146

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Osnovni suvremeni trendovi u turizmu svijeta, Europe, sredozemnih država i Hrvatske s njezinim

regionalnim specifičnostima

2. Upoznavanje s geografskim aspektom planiranja turizma i rekreacije u prostoru

3. Analiza elemenata turističke ponude i potražnje

4. Analiza potreba i mogućnosti za razvoj turizma u prostoru

5. Upoznavanje s konceptom održivog turizma u teoriji i praksi

6. Upoznavanje s primjerima prostornih turističkih planova i strategijama razvoja turizma












OBVEZNA LITERATURA:





• Jadrešić, V, 2001: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Školska knjiga, Zagreb.

• Društvena istraživanja, vol. 12, br. 3-4, tematski broj: Održivi razvitak Hrvatske (ur. V. Lay), Institut

društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, 2003.


• The economic geography of the tourist industry: A supply-side analysis, (ur. D. Ioannides, K. G.

Debbage), Routledge, London, New York, 1998.


• Marinović-Uzelac, A. 2001: Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb




NAPOMENA:

147

NAZIV PREDMETA: Selektivni oblici turizma


Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Baština i turizam






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj predmeta je upoznati studente s glavnim obilježjima i značenjem selektivnih oblika turizma, posebice s

njihovog geografskog aspekta. Naglasak će se dati i na predstavljanje projekata stvaranja selektivne turističke

ponude iz prakse kako bi se studenti upoznali s prednostima i problemima u njihovoj organizaciji. Shvaćanje

važnosti selektivnih (alternativnih) oblika turizma u ukupnoj turističkoj ponudi odreñenog prostora jedan je

od glavnih ciljeva ovoga predmeta.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Selektivni oblici turizma – pojam, klasifikacija, značenje

2. Odnos "klasični", masovni-selektivni oblici turizma – trendovi razvoja, važnost u transformaciji

prostora, važnost na turističkom tržištu

3. Osnovna obilježja glavnih selektivnih oblika turizma s geografskog aspekta:

3.1. Ruralni turizam

3.2. Ekoturizam

3.3. Kulturni turizam

3.4. Manifestacijski turizam

3.5. Zdravstveni turizam

3.6. Kongresni turizam

3.7. Nautički turizam

3.8. Vjerski turizam

148

4. Integriranje selektivnih oblika turizma u turističku ponudu – primjeri projekata iz prakse











OBVEZNA LITERATURA:



• Critical issues in tourism: a geographical perspective (ur. G. Shaw, A. M. Williams), Blackwell

Publishers, Oxford, 2002.



• Tourism and recreation in rural areas (ur. R. Butler, C. M. Hall, J. Jenkins), John Wiley and Sons,

Chichester, 1999.





NAPOMENA:

149

NAZIV PREDMETA: Geografski aspekt rekreacije


Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Baština i turizam






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe -- -



ECTS BODOVI: 4



Cilj predmeta je upoznati studente s prostornim aspektom fenomena rekreacije u različitim geografskim

sredinama i okruženjima. Naglasak u teorijskom dijelu predmeta stavljen je na definiranje i utvrñivanje

sličnosti i različitosti pojmova "rekreacija", "turizam", "izlet", "dokolica", "slobodno vrijeme", kako bi

studenti shvatili svu osjetljivost i kompleksnost navedenih sadržaja. Posebna pažnja usmjerena je i na

sagledavanje fenomena stanova za odmor i rekreaciju kao direktnog odraza rekreacija i istodobno dijela

receptivnog segmenta turističke ponude, koji se kao jedan od gorućih problema pojavljuje i na hrvatskoj

obali. Kroz seminarske radove studenti će samostalno istraživati geografski aspekt i posljedice rekreacije na

odabranom prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojmovi rekreacija – turizam – izlet - dokolica – slobodno vrijeme - definicije, klasifikacije, distinkcije,

vrste rekreacije te mjesto rekreacije u turističkoj geografiji

2. Korištenje slobodnog vremena kao jedna od osnovnih prostorno relevantnih životnih funkcija

3. Rekreacija u primorskim turističkim središtima

4. Rekreacija u ruralnom prostoru

5. Rekreacija u gradovima

6. Fenomen stanova za odmor i rekreaciju – direktan odraz rekreacije i/ili dio receptivnog segmenta

turističke ponude

7. Fenomen stanova za odmor i rekreaciju u Hrvatskoj i drugim državama

150












OBVEZNA LITERATURA:






• Williams, S. 2003: Tourism and recreation, Prentice Hall, Harlow.


• Jeršić, M. 1998: Bližnja rekreacija prebivalcev Slovenije, Geographica Slovenica 29.

• Outdoor recreation in Canada, (ur. G. Wall), John Wiley and Sons, Toronto, 1989.

• Tourism, mobility and second homes: between elite landscape and common ground, (ur. C. M. Hall, D.

K. Müller), Channel View Publications, Clevedon.

• Tourism and recreation in rural areas (ur. R. Butler, C. M. Hall, J. Jenkins), John Wiley and Sons,

Chichester, 1999.

NAPOMENA: -

151

NAZIV PREDMETA: Kulturni pejsaži: zaštita i upravljanje


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv. prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije –Baština i turizam





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija, Historijska

geografija


studente s pojmom kulturnog pejsaža i njegovim značenjem kao elementa kulturne baštine. Razviti svijest o

potrebi poznavanja kulturnog pejsaža kao elementa baštine, te o potrebi zaštite i upravljanja s ciljem njegova

održivog razvoja i optimalnog uključivanja u regionalni razvoj.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pejsaž kao kulturna baština.

2. Vrijednost tradicionalnih (historijskih) kulturnih pejsaža za budućnost.

3. Europski kulturni pejsaži.

4. Tradicionalni kulturni pejsaži kao faktori regionalnog ureñenja.

5. Definiranje, zaštita i upravljanje za održivi razvoj.


Uredno pohañanje nastave, seminarski rad (pismeno i usmeno).

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti seminarima, završen seminarski rad

(pismeno i usmeno).


152


Urednost pohañanja nastave 10% + seminar 30% + ispit 60%

OBVEZNA LITERATURA:

• Head, L.,2000.: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London.


• Landscape and Urban Planning www.elsevier.com/locate/landurbplan

• Local land and soil news www.soil-alliance.org/www.bodenbuendis.org

NAPOMENA:

153

NAZIV PREDMETA: Upravljanje priobaljem


Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geografija mora


Cilj je kolegija usvajanje znanja o priobalju kao prostoru u kojem se isprepliću, nadopunjuju i sukobljavaju

pojedine djelatnosti. Razvija se kritičko mišljenje o koordinaciji aktivnosti, odnosno potebi i mogućnostima

upravljanja priobaljem.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod, osnovni pojmovi

2. Svojstva i dinamika priobalnog mora

3. Tipovi obala

4. Litoralizacija, obale kao životni prostor

5. Ekološki aspekt litoralizacije

6. Obala kao turistički prostor

7. Ribarstvo i marikultura

8. Eksploatacija rudnog bogatstva priobalnog mora

9. Pomorstvo, luke i lučke djelatnosti

10. Razgraničenja na moru

154

11. Gospodarski pojas

12. Vojnostrateško značenje mora

13. Upravljanje priobaljem, primjeri iz svijeta i Hrvatske








OBVEZNA LITERATURA:

• Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab 2002.: An Introduction to Coastal Zone Management. 2nd edit.

Island Press, Washington, 342 str.

• Barnabe, G., R. Barnabe-Quet 2000.: Ecology and Management of Coastal Waters. Engl. izdanje:

Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester, 396 str.


• Sekulić, B. 2002.: Osnove ekologije mora. Skripta. Hrvatski crveni križ, Zagreb, 44 str.

• Tedeschi, S. 1991.: Assessment of the Environmental Capacity of Enclosed Coastal Sea, Mar. Pol. Bul,

23, str. 449-455.

• Tedeschi, S., Ivančić, B. 1992.: Wastewater Management in Kastela Bay, Croatia, Industry and

Environment, (15), 20-23.

• Luković, T. et al. 2002.: Nautički turizam europskog dijela Mediterana. Hrvatska paneuropska unija,

Split, 330 str

• Stanković, P. 2003.: Propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe tankera i spriječavanje onečišćenja.

Biblioteka Sigurnost na moru, sv. 13, 3. izd. Pomorski fakultet, Rijeka 99 str.

• Vokić-Žužul, M. 2003.: Republika Hrvatska i isključivi gospodarski pojas. Novi Informator, Zagreb,

307 str.

• Prošireni obuhvat zaštite voda i obalnog mora u okviru integralnog gospodarenja vodama 2001.: Urednik

Lj. Tropan, Hrvatske vode, Biblioteka Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 120 str.


155

NAZIV PREDMETA: Hrvatsko otočje –sociogeografske teme

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti prof., Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Baština i turizam






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj je spoznati sociogeografske posebnosti hrvatskog otočja. Težište poučavanja je na transformaciji i

valorizaciji otočnog prostora, kao i na problemu demografske stabilizacije i revitalizacije.

Studenti trebaju steći osnovna znanja o sociogeografskim značajkama i procesima na hrvatskim jadranskim

otocima i ta znanja znati primijeniti u analizi suvremene geografske transformacije i valorizacije tog dijela

nacionalnog prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Posebnosti i značaj hrvatskog otočja.

2. Valorizacija prostora u prošlosti.

3. Demogeografski procesi: iseljavanje, depopulacija.

4. Transformacija kulturnog krajolika.

5. Suvremena valorizacija otočnog prostora.

6. Otočni dispariteti.

7. Sociogeografska obilježja pojedinih otoka i otočnih skupina.





156



OBVEZNA LITERATURA:

• Derado, K.; Čizmić, I. 1982: Iseljenici otoka Brača.- Zagreb, Brački zbornik, br. 13, 430 str.

• Hrvatski otoci, Društvena istraživanja, 1994, 4-5 (tematski broj).

• Kulušić, S. 2000: Naseljenost i vrednovanje Kornatskih otoka od drevnih vremena do danas, Hrvatski

geografski glasnik, 62, 43-65.

• Lajić, I. 1992: Stanovništvo dalmatinskih otoka: povijesne i suvremene značajke depopulacije.-

Consilium (etc.), Zagreb

• Nejašmić, I. 1999: Uloga turizma u diferenciranom demografskom razvitku otočnih naselja: primjer

srednjodalmatinskog otočja, Hrvatski geografski glasnik, 61, 37-52.

• Smoljanović, M., A. Smoljanović, I. Nejašmić 1999: Stanovništvo hrvatskih otoka, Zavod za javno

zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Split



Acta Geographica Croatica, Migracijske i etničke teme, Sociologija sela, Društvena istraživanja

NAPOMENA: -

157

NAZIV PREDMETA: Kulturna baština Hrvatske

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije - Baština i turizam





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3%) nastavnik / asistent

Predmetna terenska nastava 15 (33,3%) nastavnik / asistent

ECTS BODOVI: 4



Objasniti sudjelovanje Hrvatske u stvaranju srednjeeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. Objasniti

karakteristike osnovih graditeljskih stilova i njihov utjecaj na razvoj hrvatske kulture. Obrazložiti prostorni

raspored najvažnijih sakralnih i profanih spomenika kulture i njihov utjecaj na razvoj turizma.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Osnovna razdoblja i oznake graditeljskih stilova od antike do rane moderne

2. Glavni profani i sakralni spomenici i njihov prostorni razmještaj u Hrvatskoj

2.1. glavna prapovijesna nalazišta

2.2. antika

2.3. ranohrvatska arhitektura

2.4. romanika

2.5. gotika

2.6. renesansa

2.7. barok i rokoko

2.8. eklekticizam - klasicizam, histoicizam, secesija, moderna

3. Kulturno - povijesna baština kao faktor razvoja turizma

3.1. specifičnosti spomenika u jadranskom primorju

3.2. speifičnosti spomenika u kontinentalnoj Hrvatskoj

158

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i

seminara, izrada seminara, sudjelovanje u raspravi na seminaru, sudjelovanje u terenskoj nastavi


80% prisustvovanja na predavanjima i seminaru, obavezno sudjelovanje na terenskoj nastavi, izrada seminara

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni


10% prisustvovanje nastavi + 10% aktivnost na terenskoj nastavi + 30% seminarski rad + 50% usmeni ispit

OBVEZNA LITERATURA:

• Janson, H.W. 2003: Povijest umjetnosti, Varaždin

• Horvat, A. 1975: Izmeñu gotike i baroka, Zagreb

• ðurić, T., Feletar, D. 2002: Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, Zagreb

• Mohorovičić, A. 1992: Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb


• ðurić, T., Feletar, D. 1992: Stari gradovi, dvorci i crkve Sjeverozapadne Hrvatske, Koprivnica

• Likovna enciklopedija Hrvatske, 1-3, Zagreb, 1996. - 2000.

• Marković, M. 2001: Hrvatski gradovi na starim vedutama, Zagreb

• Monografije gradova i naselja i časopis Meridijani

NAPOMENA: -

159



Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4












160

NASTAVNI SADRŽAJI:





















OBVEZNA LITERATURA:












glasnik 53, 41-56

161



Zagreb, 255-273


istraživanja, 4-5(72-73), 701-726.










Zadar – Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA





NAPOMENA: -

162



Geografski odsjek

Opis predmeta:


smjer:

GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI

163




NAZIV STUDIJA:





GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7



IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 3



Osposobljavanje za samostalni istraživački rad.Metode i tehnike istraživanja, pisanja stručnih i znanstvenih

radova.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Znanost.





tehnička obrada.





164








OBVEZNA LITERATURA:









NAPOMENA:

165



Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije – Geografski informacijski sustavi

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7




IZVOðAČ NASTAVE





ECTS BODOVI: 9

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geografska informacijska znanost I i II




NASTAVNI SADRŽAJI:







6. Transformacije:






11. Algebra karte.

166




















UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe (6) i seminarski

rad.




OBVEZNA LITERATURA:










Mapping

NAPOMENA:

167

NAZIV PREDMETA: Digitalna analiza reljefa



Mr.sc. Mladen Pahernik, Hrvatsko vojno učilišta, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije –Geografski informacijski sustavi

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 30 (50%) nastavnik

Seminar


ECTS BODOVI: 6



Izrada različitih digitalnih modela reljefa uz rad s ArcGIS programskim paketom, osposobljavanje za različite

digitalne analize reljefa i GIS simulacije.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u digitalne analize reljefa

- prikaz povijesnog razvoja analiza zemljišta temeljem digitalnih modela reljefa i GIS-a

- načela digitalnih analiza reljefa i aplikacije

- prikaz modela različitih digitalnih geografskih analiza prostora temeljenih na analizi reljefa

(hidrološki, klimatološki, pedološki i dr. modeli)

2. Digitalni modeli reljefa (DMR)

2.1. Realizacija DMR-a

- metode prikupljanja visinskih podataka

- interpolacija visinskih podataka

2.2. Vrste digitalnih modela reljefa

- modeli s pravilnim rasporedom čvorova

- modeli s nepravilnim rasporedom čvorova

2.3. Preciznost i točnost DMR-a

168

3. Algoritmi računanja parametara reljefa (atributa, obilježja)

3.1. Algoritmi hipsometrijskih i orografskih analiza reljefa

- računanje različitih parametara reljefa temeljem postavljenog matematičko-statističkog odnosa

visina unutar definirane površine

3.2. Algoritmi analiza obilježja padina

- prikaz metoda računanja osnovnih obilježja padina; nagiba, ekspozicije i zakrivljenosti

(horizontalne i vertikalne)

4. Modeli prostornih analiza temeljenih na digitalnoj analizi reljefa

4.1. Geomorfološki modeli

- morfostrukturne analize (ponikve, doline...), automatska klasifikacija reljefnih elemenata i oblika,

inženjersko-geomorfološke analize (topografski indeks vlaženja padine…)

4.2. Hidrološki modeli

- definiranje mreže tekućica, porječja te hidroloških procesa u prostoru

4.3. Klimatološki modeli

- prostorne topoklimatološke analize pojedinih klimatoloških elemenata

4.4. Složeni (sekundarni) modeli

- multifaktorski prostorni modeli podataka u domeni GIS simulacija prostornih dogañaja

5. 3D Vizualizacija

- 3D vizualizacija reljefa na temelju digitalnog modela reljefa i različitih slikovnih podataka

(satelitski ili aerofotosnimci, topografske karte i sl.)

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i vježbi

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na vježbama i završene vježbe prema

programu



Urednost pohañanja nastave 10% + vježbe 40%+ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Wilson, J.P. , Gallant, J. C. 2000.: Terrain analysis, principles and applications, John Wiley & Sons

• Bonham-Carter, G. F. 2002.: Geographic Information Systems for Geoscientists, Pergamon

• O'Sullivan, D. Unwin, D. J. 2003: Geographic Information Analysis, John Wiley & Sons


• De Paor, D. G 1996: Structural geology and personal computers, Pergamon

• Morain, S. Baros, S. L. 1996: Raster imagery in GIS, OnWord Press

• Mitchell, A. 1999: GIS Analysis, Volume 1. Geographic Patterns & Relationships, ESRI Press

NAPOMENA:

169

NAZIV PREDMETA: Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u


Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 5. godina

SEMESTAR STUDIJA: 9. semestar



IZVOðAČ NASTAVE





ECTS BODOVI: 6



Usvojiti znanja o GIS-u i mogućnostima vizualizacije prostornih podataka.

Osposobiti studente za rad alatima za vizualizaciju.

Usvojiti znanja i vještine koje su potrebne za primjenu odgovarajućih metoda tematskog predočavanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Vizualizacija, kartografska, geografska.

2. Kartografska semiotika.

3. Sintaktička, semantička i pragmatička dimenzija karte.

4. GIS i kartografija.

5. Grafičko korisničko sučelje – integracija analize i vizualizacije.

6. Primjer ArcView-a.

7. Vizualizacija kontinuiranih i diskontinuiranih geografskih podataka.

8. Variranje veličine, tonske vrijednosti, veličine uzorka, variranje boja.

9. Modeli odreñivanja boja.

10. RGB. CMYK.

11. Metode kartografskog predočavanja – kombinacije kartografskih izražajnih sredstava.

12. Tematske karte u GIS-u (ArcView).

170

13. Alati vizualizacije u GIS-u.

14. 3D vizualizacija.

15. Vizualizacija digitalnog modela reljefa: sjenčanje, boja.


1. Zadatci vizualizacije analiza u GIS-u.


Redovito pohañanje nastave i izrada vježbi i seminarskog rada vezanog uz vizualizaciju prostornih podataka.


80% nazočnosti na vježbama. Izrada pet vježbi i seminarskog rada.




OBVEZNA LITERATURA:




• Kvamme, K., Oštir-Sedej, K., Stančič, Z., Šumrada, R. 1997: Geografski informacijski sistemi,


• Minami, M. 2000.: Using ArcMap, ESRI, Redlands.


• Minami, M. 2000.: Using ArcMap, ESRI, Redlands.



Mapping

NAPOMENA: -

171

NAZIV PREDMETA: Računalne statističke analize

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Nastavnik s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Geografski informacijski sustavi

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8




IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 6



Osposobiti polaznike za samostalno korištenje računala pri provoñenju statističkih obrada podataka.

Polaznici će znati samostalno kreirati tablicu za upis podataka, provesti te primjereno interpretirati rezultate

statističkih analiza.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u rad sa statističkim računalnim paketom; Podešavanje parametara programa;

2. Kreiranje baze podataka i definiranje varijabli;

3. Priprema i unos podataka ;

4. Manipulacije s bazama podataka;

5. Tretman podataka koji nedostaju;

6. Linearne i nelinearne transformacije rezultata;

7. Funkcije;

8. Selekcija podataka;

9. Deskriptivna statistika;

10. Testiranje razlika meñu aritmetičkim sredinama;

11. Opći linearni model - jednostavna i složena analiza varijance;

12. Mjere povezanosti; Parcijalna korelacija;

13. Kontingencijske tablice; Neparametrijski testovi; Regresijska analiza;

14. Grafičko prikazivanje podataka;

15. Interpretacija rezultata statističkih analiza.

172

16. Pisanje naredbi u skriptom jeziku.


Sudjelovanje u vježbama. Vježbe će uključivati samostalni rad na računalu, te demonstrirati primjenu

računala u geografiji. Pored toga dio nastave bi se odvijao korištenjem WEB stranice kolegija, koji bi

uključivao samostalni rad studenata, te kontinuirano praćenje njihovih aktivnosti tokom semestra.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Obavljene vježbe


Provjera znanja uključuje pismeni ispit, te provjeru znanja rada na računalu.


vježbe 40%, + pismeni ispit 30%, + usmeni ispit (provjera rada na računalu) 30%.

OBVEZNA LITERATURA:

• McGrew, C. J. & Monroe, C. B. 1999: An Introduction to Statistical Problem Solving in Geography,

McGraw-Hill.

• WEB stranica kolegija s linkovima vezanim uz pojedine nastavne teme


• George, D., Mallery, D. 1999: SPSS for Windows - Step by Step, Allyn and Bacon, Boston

NAPOMENA:

173

NAZIV PREDMETA: Katastar nekretnina



GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 6



Usvajanje znanja iz teorije i prakse evidentiranja nekretnina i prava na njima te održavanje sustava katastra.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Zemljišna knjiga. Povijest. Načela Zemljišne knjige. Knjižna prava. Zemljišnoknjižno tijelo.

Zemljišnoknjižni uložak. Poduložak.. Knjiga položenih ugovora. Knjižni upisi. Zemljišnoknjižni predmeti.

Baza zemljišnih podataka (BZP). Dvojni sustavi evidentiranja. Upravna struktura. Ostale evidencije

(katastri). Evidentiranje (katastar) zgrada / stanova. Katastar vodova. Nadležnosti. Sadržaj. Elaborat katastra

vodova. Pogonski katastri. Pomorsko dobro. Evidencije u svijetu. Deed - Title. Upravljanje katastrom i

odgovornosti. Financije i strategija cijena. Tehničke metode. Definicija, omeñivanje i prikaz meña. Uloga

geodeta. Thorensov katastar. Europski parcelarni katastar. Register of Deeds. Land registry. Učinkovit

pristup podacima. Probici reforme evidencija. Promjene pravnog sustava. Računalna tehnologija. Budućnost.

Organizacija geodetskih djelatnosti. Djelatnost katastarskog ureda. Uprvani postupak. Pristup podacima.


Redovito pohañanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na predavanjima.




174

OBVEZNA LITERATURA:

• Roić, M. 2001: Katastar nekretnina - interna skripta, Geodetski fakultet Zagreb

• Medić, V., Fanton, I., Roić, M. 1999: Katastar zemljišta i zemljišna knjiga - interna skripta, geodetski

fakultet Zagreb

• Narodne novine: Zakoni i pravilnici


NAPOMENA: -

175

NAZIV PREDMETA: Daljinska istraživanja







IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Usvajanje teoretskih i praktičnih znanja i tehnika daljinskih istraživanja za pridobivanje tematskih

informacija o objektima i njihovoj prirodi.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod, pregled i definicije.

2. Značajke fizikalnih polja koja se rabe u daljinskim istraživanjima.

3. Senzori i sustavi za snimanje, utjecaj platforme i okoline, djelotvornost. Elektroničko - optički i digitalni

senzori, linijski skeneri, matrične CCD kamere, termalne kamere, multispektralne kamere, hiperspektralni

skeneri; uporabne značajke.

4. Prostorno razlučivanje, modulacijska prijenosna funkcija, minimalni razlučivi kontrast, minimalna

razlučiva temperaturna razlika, umjeravanje. Radar sa sintetičkom antenom, interferometrijski i

polarimetrijski režim; uporabne značajke.

5. Metode interpretacije u daljinskim istraživanjima.

6. Subjektivna interpretacija, značajke i ograničenja.

7. Interaktivna interpretacija s djelomično automatiziranim funkcijama.

8. Popravljanje snimaka. Isticanje, rangiranje i redukcija količine obilježja.

9. Metoda glavnih komponenti

10. Segmentacija

11. Automatska klasifikacija. Klasifikacija pod nadzorom.

176

12. Registriranje i geokodiranje.

13. Spajanje snimaka.

14. Korištenje programskih alata za daljinska istraživanja

Vježbe:

1. Digitalna multispektralna kamera, termovizijska kamera, hiperspektralni skener.

2. Programski alati za daljinska istraživanja

3. Popravljanje snimaka.

4. Geometrijske transformacije, spajanje snimaka, geokodiranje

5. Isticanje obilježja

6. Segmentacija

7. Transformacija skupa snimaka u glavne komponente

8. Klasificiranje automatsko i pod nadzorom

9. Interpretacija snimaka iz vidljivog, bliskog i termalnog infracrvenog područja

10. interpretacija hiperspektralnih i radarskih snimaka.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave (66%) i

vježbi (80%), izrada vježbi.


80% prisustvovanja na predavanjima i vježbama, izrada vježbi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno


60% pismeno + 40% usmeno

OBVEZNA LITERATURA:

• Bajić, M.: Daljinska istraživanja, rukopis predavanja

• Lillesand, T.M., Kiefer, R.W. 1994: Remote sensing and image interpetation, 3.ed, John Wiley and Sons,

New York

• Kraus, K. 1988./1990.: Fernerkundung, Band 1, Band 2, Dümmler Verlag, Bonn

• Oluić, M. 2001: Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira, sateliti, senzori, primjena, HAZU i GEOSAT,

Zagreb


NAPOMENA: -

177

NAZIV PREDMETA: Mrežni sustavi


Dr.sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 30 (66,7%) nastavnik / asistent

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Prepoznavanje mrežnih sustava u geoprostoru i usvajanje znanja o njihovoj analizi.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod - osnovni pojmovi

2. Teorija grafa

3. Mrežni sustavi u prirodnoj geografiji

4. Analiza rječna mreže

5. Mrežni sustavi u društvenoj geografiji

6. Analiza prometnih mreža

7. Analiza urbanih mreža


Pohañanje nastave, izrada vježbi


Nazočnost na 66% predavanja i 80% vježbe, izrañen i pozitivno ocjenjeni vježbovni zadatci

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit

178


80% usmeni ispit + 20% vježbe

OBVEZNA LITERATURA:

• Hagget, P., R.J. Chorley, 1969: Network Analysis in Geography, Edward Arnold

• Žagar, M. : Analiza prometnega omrežja v geografiji, Ljubljana


• Bell, M.G.H., Y. Iida, 1997:Transportation Network Analysis, John Wiley & Sons

• Članci u relevantnim časopisima


179

NAZIV PREDMETA: GIS analiza kulturnog pejsaža


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izvanredni profesor Geografski odsjek PMF-a Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE





ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznavanje s

mogućnostima primjene GIS-a u istraživanju i rekonstrukciji prostornih promjena i procesa kroz dulja

vremenska razdoblja. Upoznavanje sa specifičnim izvorima podataka koji dokumentiraju prošla razdoblja

(kvantitativni i kvalitativni), i njihovim korištenjem u GIS-u.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Vremenska perspektiva u GIS-u.

2. Tekst i kontekst u interpretaciji ranih izvora.

3. GIS u organizaciji istraživanja i rekonstrukciji prostornih promjena i procesa.

4. Različite aplikacije: rekonstrukcija i kartiranje prošlih prostora; bilježenje i praćenje promjena u

prostoru.


Uredno pohañanje nastave, izrada vježbi i jednog seminarskog rada (usmeno/pismeno).


Najmanje 80% nazočnosti seminarima i vježbama, završene praktične vježbe (kolokvij) i jedan seminarski

rad (usmeno/pismeno).


NAČIN OCJENJIVANJA:

Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokviji 20% + seminar 20% + ispit 50%

180

OBVEZNA LITERATURA:

• Knowles, A.K., 2002.: Past Time, Past Place - GIS for History, ESRI Press, Redlands, California.


• Harley, J.B., 2001.: The New Nature of Maps, The John Hopkins University Press, Baltimore.

• Black, J.,1997.: Maps and History, Constructing Images of the Past, Yale University Press, New Haven.

NAPOMENA:

181


NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek, PMF-a

Zagreb

NAZIV STUDIJA:










IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI












NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u krš

182




















5. Tipovi krša



6. Krš Hrvatske








7.2. Sj. Amerika (Krš Kentuckya, Meksički krš)

7.3. Juž. Amerika (Venezuelanski krš, Brazilski krš)









183


9. Zaštita krša













OBVEZNA LITERATURA:




York-Oxford






• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-

a,

• Časopisi:Acta Carsologica, Krš Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,

Geomorphology

NAPOMENA: u okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava na izabranom području

184




Dr. sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 10 (22,2%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 5 (11,1%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geomorfologija






kartiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:








185






redovito prisustvovanje nastai 80 %, i seminarima 80% i izrada seminarskog rada i jedne inžinjersko-




rad)



OBVEZNA LITERATURA:
















Beograd.





NAPOMENA:

186


NOSITELJ (I) PROGRAMA:



NAZIV STUDIJA:












predmetna terenska nastava - -

ECTS BODOVI : 4


CILJ KOLEGIJA:















187




















NAPOMENA:

188

NAZIV PREDMETA: Vodni resursi u prostornom planiranju


NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Cilj je kolegija ukazati na usku kauzalnost i interakciju izmeñu vodnih rsursa i prostornog planiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:




4. Voda u industriji

5. Vododopskrba stanovništva

6. Opće upravljanje vodnim resursima; tradicionalna rješenja, rješenja XX. st., suvremena rješenja.

Upravljanje vodnim resursima - primjeri iz Hrvatske.

7. Naseljenost, krajolik i vodni resursi.

8. Ekohidrološko upravljanje - cjelovito upravljanje poriječjem.





189

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit



OBVEZNA LITERATURA:









• Okvirna direktiva o vodama Europske Unije (2001.). Urednik Lj. Tropan. Hrvatske vode, Biblioteka

Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 2 sveska, 159 str.

• Zbornici sa znanstvenih i stručnih skupova npr: Zbornik radova seminara Praktična hidrologija (2003.).

Urednik R. Žugaj. Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb, 186 str.




190

NAZIV PREDMETA: Stanovništvo Hrvatske

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije – Prostorno planiranje i regionalni razvoj






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj je spoznati demogeografske značajke i procese u Republici Hrvatskoj, posebice s gledišta

prostornog planiranja i regionalnog razvoja.

Studenti trebaju steći temeljna znanja o stanovništvu Hrvatske i znati ih uklopiti u analizu prostornih

procesa; stečena znanja trebaju primijeniti u izradi temeljnih studija prostornog planiranja i regionalnog

razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Razvoj stanovništva Hrvatske.

2. Buduće kretanje stanovništva.

3. Demogeografski aspekti u prostornom planiranju.

4. Dinamičke i strukturne značajke.

5. Biološki sastav.

6. Prostorna pokretljivost.

7. Demogeografski regionalni dispariteti.

8. Demografski resursi hrvatskih regija.




191

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit



OBVEZNA LITERATURA:

• Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, god. 13, 2004, br.4-5 (tematski broj)

• Nejašmić, I. 1991: Depopulacija u Hrvatskoj - korijeni, stanje, izgledi. Globus (etc.), Zagreb

• Wertheimer-Baletić, A. 2001: Stanovništvo Hrvatske – sadašnje stanje i buduće promjene, Rad HAZU,

knj. 482, 109-125.



Acta Geographica Croatica, Migracijske i etničke teme, Društvena istraživanja, Sociologija sela

NAPOMENA: -

192

NAZIV PREDMETA: Demogeografska analiza malih područja

NOSITELJ(I) PROGRAMA: dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski istraživački studij geografije: Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski istraživački studij geografije: Geografski informacijski sustavi





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 15 (33%) nastavnik ili asistent

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Stručna, znanstvena i metodičko-didaktička primjena kvantitativnih, grafičkih i ostalih demogeografskih

metoda razmatranja razmještaja, dinamike i strukture stanovništva.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Izvori podataka o stanovništvu.

2. Razmještaj stanovništva.

3. Kretanje stanovništva.

4. Sastav stanovništva.


Pohañanje nastave, samostalni projekt: analiza stanovništva izabranog područja.


Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañen projekt.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit.


Projekt 50%, + usmeni ispit 50%.

193

OBVEZNA LITERATURA:

• Breznik, D. (1980): Demografija: analiza, metode, modeli. Naučna knjiga, Beograd.

• Wertheimer Baletić, A. (1999): Stanovništvo i razvoj. Mate, Zagreb.

• Plane, D.A.; Rogerson, P.A. (1994): The geographical analysis of population with applications to

planning and business. Wiley, New York.


• Relevantni članci iz časopisa:

• Hrvatski geografski glasnik, Hrvatsko geografsko društvo Zagreb,

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu,

• Geoadria, Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru,

• Društvena istraživanja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.

NAPOMENA: -

194

NAZIV PREDMETA: Gradske regije

NOSITELJ(I) PROGRAMA: dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije- Prostorno planiranje i regionalni razvoj

Diplomski znanstveni studij geografije - Geografski informacijski sustavi





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4



Stjecanje spoznaja o meñuzavisnosti grada i okolice te o pojavama i procesima u gradskim regijama, nužnih

za kompetetni pristup usmjeravanju njihova razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Odnos grada i okolice.

2. Suburbanizacija i metropolitanizacija.

3. Tipovi gradskih regija.

4. Evolucija gradskih regija.

5. Plansko ureñenje gradskih regija.


Pohañanje nastave, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje.


Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañen i prezentiran seminarski rad.


Pismeni i usmeni ispit (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).


Seminar 20%, + pismeni ispit 40%, + usmeni ispit 40%.

195

OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Grad i urbanizacija – osnove urbane geografije. Školska knjiga, Zagreb.

• Vresk, M. 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju. Školska knjiga, Zagreb.

• Gaebe, W. 1987: Verdichtungsräume. Teubner, Stuttgart.

• Champion, T. 2001: Urbanization, suburbanization, counterurbanization and reurbanization. U:

Paddison, R. (ur.): Handbook of urban studies. Sage, London.


• Champion, A.G., ed. 1989: Counterurbanisation: the changing pace and nature of population

deconcentration. Edward Arnold, London.

• Braun, G.O., ed. 1994: Managing and marketing of urban development and urban life. Dietrich Reimer

Verlag, Berlin.

• Relevantni članci iz časopisa: Urban Studies, Urban Geography i dr.

NAPOMENA: -

196

NAZIV PREDMETA: Urbano-socijalna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr. sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a

Zagreb

NAZIV STUDIJA:








IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Cilj kolegija je

upoznati studente s teorijsko-metodološkim osnovama urbano-socijalne geografije i mogućnostima primjene

znanja u prostornom planiranju. Od studenta se očekuje da usvoje predviñeno gradivo te da uz kritički pristup

kroz izradu seminarskog rada razviju sposobnost analize socijalno-ekonomskih procesa i njihovog utjecaja na

prostornu strukturu grada. Takoñer će se upoznati sa statističko-kartografskim metodama analize socijalno-

prostorne strukture.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Teorije i modeli prostorne strukture grada.

2. Ekonomsko restrukturiranje i promjene socijalno-prostorne strukture grada.

3. Gentrifikacija.

4. Socijalno-prostorna struktura grada.

5. Socijalno-ekonomski, obiteljski i etnički status stanovništva u gradu.

6. Metode analize i vizualizacije.


i seminara, pisanje seminara, terensko kartiranje i anketiranje, analiza socijalne strukture grada primjenom

statističko-kartografskih metoda.

197

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Redovito pohañanje seminara (najmanje 80%), seminarski rad,

izrañene vježbe (terensko kartiranje i anketiranje)



seminar 20% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Knox P. i Pinch S., 2000: Urban Social Geography, Prentice Hall, Harlow

• Pacione M., 2005: Urban Geography: A Global Perspective, Routledge, London (odabrana poglavlja)

• Paddison R., (ur.) 2001: Handbook of Urban Studies, Sage, London (odabrana poglavlja)


• Badcock B., 2002: Making Sense of Cities: A Geographical Survey, Arnold, London

• Hall T., 2002: Urban Geography, Routledge, London

• Heineberg H., 2001: Stadtgeographie, Ferdinand Schöningh, Paderborn

• Kovács Z. i Wießner R., (ur.): Prozesse und Perspektiven der Stadtentwicklung in Ostmitteleuropa,

Münchener Geographische Hefte 76, Passau, L.I.S. Verlag (odabrani članci)

• O'Loughlin J. i Friedrichs J., (ur.) 1996: Social Polarization in Post-Industrial Metropolises, Walter de

Gruyter, Berlin (odabrana poglavlja)

• Pain R., (ur.) 2001: Introducing Social Geographies, Arnold, London (odabrana poglavlja)

• Vresk M., 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb

• Vresk M., 2002: Grad i urbanizacija: osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb

• Odabrani članci iz znanstvenih časopisa: Urban Studies, Tijdschrift voor Economische en Sociale

Geografie, Progress in Human Geography, Cities, Annals of the Association of American Geographers,

Area, Geoforum, Geografiska Annaler B, The Professional Geographer, Transactions of the Institute of

British Geographers, Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Revija za sociologiju,

Društvena istraživanja, Geografski vestnik, Dela, Mitteilungen der Österreichischen Geographischen

Gesellschaft, Die Erde, Geographische Zeitschrift, Europa Regional, Geographische Rundschau,

Geographica Helvetica

NAPOMENA:

198

NAZIV PREDMETA: Faktori lokacije industrije i poslovanja

NOSITELJ PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije – Prostorno planiranje i regionalni razvoj






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje hijerarhije faktora lokacije industrije i poslovanja u Hrvatskoj

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o faktorima lokacije industrije i poslovanja.

2. Hijerarhija faktora lokacije.

3. Razmatranje preduvjeta za razvoj industrije i drugih djelatnosti u Hrvatskoj.

4. Razrada modela atraktivnosti prostora za odreñenu gospodarsku djelatnost.




NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %),

usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni



NAPOMENA: -

199

NAZIV PREDMETA: Vojna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: : Prof.dr.sc.Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski znanstveni studij geografije– Geografski informacijski sustavi






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 15 (33,4 %) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 4



Prikaz vojnih elemenata i čimbenika, te procesa, pojava i stanja na zemljištu u sklopu njihovog utjecaja na

sveukupne vojne djelatnosti. Cilj poznavanja vojno geografskih elemenata i čimbenika predpostavka je, kako

u vojnim, tako i u civilnim djelatnostima u iskorištavanju njihovih prednosti i na najbolji mogući način

isključivanja njihovih nedostataka.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod u vojnu geografiju

a. Pojam, razvoj i podjela vojne geografije

b. Vojno značenje izučavanja prostor

2. Prosudba vojno geografskih elementa i čimbenika

a. Utjecaj prirodno geografskih čimbenika na vojne operacije

b. Vojno geografska prosudba utjecaja društveno-gospodarskih čimbenika na vojne operacije

c. Interakcija geografskih i vojnih čimbenika u prostoru

3. Vojno geografske kategorije

a. Definiranje temeljnih vojno geografskih kategorija; ratište, bojište, vojno geografsko težište,

vojno geografski pravac i dr.

4. Regionalna vojna geografija

5. Prikaz regionalnih vojno geografskih područja s temeljnim obilježjima položaja, oblika i veličine u

meñusobnom odnosu sa drugim vojno geografskim čimbenicima

200

VJEŽBE I TERENSKA NASTAVA

1. Prosudba taktičkog bojnog polja


Student će uz obveznu nastavu razrañivati specifičnu vojnu problematiku sveukupne vojne djelatnosti, a na

terenskoj nastavi upoznati će se s prosudbom taktičkog bojnog polja.


redovito prisustvovanje nastai 80 %, i terenskoj nastavi 80% i izrada jedne opće ili pak serije analitičkih

vojnih karata zadanog prostora.


Pismeni i usmeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovitost studiranja (terenski rad)


Usmni i pismeni ispit 60% i 40% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA:

• Atlas Europe, Leksikografski Zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, 1997.

• Zewedin, Z. 1991: Gelandekunde, Herlod, Wien

• Reid, B.H. 1993: The science of War, Routledge, London & New York.

• Glassner, M. 1993: Political Geography, John Wiley. New York

• Collins J.M. 1998: Military Geography: For Professionals and the Public, Potomac Books, str. 437.


• Brezinski, Z. 1997: Velika šahovska ploča, Interland, Varaždin

• Clausewitz, K. 1997: O ratu, MORH, Zagreb

• Chatterji, M. 1992: Analytical Techniques in conflict Management, Dartmouth

• Caldwell D.R. (Eds), Ehlen J., (Eds), Harmon, R.S. 2005: Studies in Military Geography and Geology,

Springer, str. 348.

NAPOMENA: -

3.3. Struktura studija, obaveze studenata te uvjeti upisa u viši semestar

3.3.1. Struktura studija na predloženim studijima na Geografskom odsjeku

Geografija: istraživački preddiplomski studij

Semestar Obvezni predmet

Izborni matični predmet

Izborni izvanmatični predmet

Terenska nastava

Radna praksa

Prvo-stupnički rad

1 5 2 5 + 3 5 1 4 5 1 + 5 4 2 6 3 2 + + + Ukupno 27 6 - +++ + +

Geografija: istraživački diplomski studij (4 smjera) te nastavnički diplomski studij




Terenska nastava

Radna praksa

Diplomski seminar/ Diplomski rad

7 2 2 2 8 2 2 2 + 9 2 2 + 10 + + Ukupno 6 6 4 + + +

Geografija: istraživački preddiplomski i diplomski studij




Terenska nastava

Radna praksa

Rad

1-6 27 6 +++ + Prvostupn. rad

7-10* 6 6 4 + + Diplomski rad

Ukupno 33 12 4 ++++ ++ ++ * Na svakom smjeru

202

Obaveze studenata

Načelno, obaveza studenta je redovito pohañenje predavanja, vježbi i seminara (minimalno

66% predavanja, 80% seminara i vježbi te sudjelovanje na predmetnoj i općoj terenskoj

nastavi). Osim toga svaki nastavnik u svom nastavnom programu može propisati posebne

obaveze studenata (npr. veći postotak pohañanja nastave, izrada praktičnih zadataka i dr.).

Obaveza studenta je sudjelovanje na terenskoj nastavi. Terenska nastava u trajanju od 30

sati odvija se na preddiplomskom istraživačkim studiju tijekom 2, 4 i 6 semestra, na

diplomskom studiju tijekom 8 semestra, a na objedinjenom nastavničkom dvopredmetnom

studiju tijekom 2, 4, 6 i 8 semestra. Student samostalno bira voditelja terenske nastave na

temelju vlastitih sklonosti i ponuñenih programa od strane voditelja.

Na preddiplomskom istraživačkom te svim smjerovima diplomskog studija, osim

nastavničkom jednopredmetnom studiju, student ima obavezu obavljanja radne prakse i to

tijekom 6. semestra u ukupnom trajanju od tjedan dana i tijekom 9. semestra u ukupnom

trajanju od dva tjedna. Radna praksa obuhvaća upoznavanje s radom u ustanovama i

tvrtkama koje se bave poslovima od interesa za geografe, te koje predstavljaju potencijalnu

bazu za zapošljavanje geografa. Na radnoj praksi ne odvija se nastava po odreñenom

programu, već se očekuje da studenti steknu odreñena praktična iskustva. Radna praksa

iskazana je u programu s odreñenom tjednom satnicom, ali se realizacija ukupne satnice

prepušta dogovoru izmeñu studenta i radne baze. Uspješnost radne prakse ne iskazuje se

ocjenom već pismenom potvrdom radne baze o uspješnom obavljanju.

Na diplomskom nastavničkom jednopredmetnom studiju te objedinjenom nastavničkom

dvopredmetnom studiju student umjesto radne prakse obavlja metodičku praksu iz nastave

geografije. Metodička praksa u trajanju od 90 sati izvodi se tijekom 9 odnosno 10 semestra

nakon odslušanih i uspješno položenih predmeta Metodika nastave geografije I i Metodika

nastave geografije II te predmeta iz predagoško – psihološke skupine (Psihologija odgoja i

obrazovanja, Didaktika, Sociologija i Didaktika). Cilj metodičke prakse je osposobiti

studente za rad u školi. To obuhvaća samostalnu izradu operativnog nastavnog programa

za sve razrede u kojima se izvodi nastava geografije, samostalnu izradu priprema za

održavanje nastavnih sati, izvoñenje nastave, analizu nastave, praćenje i ocjenjivanje

učenika, ispunjavanje pedagoške dokumentacije, rad u razrednom i

učiteljskom/nastavničkom vijeću, suradnju s roditeljima i sredinom u kojoj škola djeluje,

suradnju sa Zavodom za školstvo i nadležnim Ministarstvom i sl. Takva praksa trebala bi,

203

uz savladano gradivo metodičkih i pedagoško – psiholoških predmeta pružiti studentima

temelje za budući rad.

Uvjeti upisa u viši semstar

Opće uvjete upisa u višu godinu / semestar odreñuje Statut Sveučilišta prema kojemu

student stječe pravo upisa u višu godinu studija kada ispuni sve studijske obaveze izražene

u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u prethodnu godinu studija (Statut Sveučilišta,

Čl.73). Uvjet upisa u ljetni semestar je sakupljenih 75% ECTS tekućeg semestra uz

obavezno položene ispite koji su preduvjet za upis nekog od predmeta s višeg semestra. Za

upis zimskih semestara potrebno je uz taj uvjet položiti sve ispite svih prethodnih

semestara.

Preduvjeti upisa pojedinog predmeta navedeni su u programu svakog predmeta te se

temelje na predznanjima potrebnim za praćenje nastave dotičnog predmeta.

Diplomski studiji geografije -...

Documents

Transcript of Diplomski studiji geografije -...