TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBUSTRUNI STUDIJ INFORMATIKE

Tanja Solimine

ELEKTRONIKI SUSTAVI PLAANJAZAVRNI RAD br. 1545

Zagreb, srpanj 2010.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBUSTRUNI STUDIJ INFORMATIKE

Tanja SolimineJMBAG: 0246008407

ELEKTRONIKI SUSTAVI PLAANJAZAVRNI RAD br. 1545

Zagreb, srpanj 2010.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU POVJERENSTVO ZA ZAVRNI RADZagreb, 14. srpnja 2010.

ZAVRNI ZADATAK br. 1545Pristupnik: Studij: Smjer: Tanja Solimine Struni studij informatike izvanredni Informatiki dizajn izv.

Zadatak:

Elektroniki sustavi plaanja

Opis zadatka:Zadatak ovoga zavrnog rada sastoji se u analizi primjene novih raunalnih i elektronikih tehnologija u podruju financijskih transakcija, odnosno elektronikih sustava plaanja. Analiza podrazumijeva sljedee: definirati pojam i oblike elektronikog plaanja, ispitati konkretne oblike elektronikog novca u praksi, reguliranje elektronikog plaanja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, te odreene probleme u razvoju sustava elektronikog plaanja.

Zadatak uruen pristupniku: 14. srpnja 2010.

Mentor: __________________________ Pred. mr. sc. Olivia-Silvana Prli

Predsjednik povjerenstva za zavrni rad: _________________________ Pred. Bojan Noica

Zahvaljujem mr. sc. Oliviji-Silvani Prli to mi je pristala biti mentoricom za izradu i obranu ovog diplomskog rada

SAETAKZadatak je ovoga zavrnog rada poblie upoznati pojam i oblike elektronikog plaanja, posebice elektroniki novac, koji pojavom internetske mree i elektronikog poslovanja uope sve vie zamjenjuje konvencionalne naine plaanja. Nakon definiranja pojma elektronikog novca razmatrani su protokoli plaanja tim novcem, a zatim se pristupa analizi primjene elektronikog novca u praksi. Nadalje se upoznaje reguliranje elektronikog plaanja u Europskoj uniji, s osvrtom na Smjernicu 2000/46/EC, te pitanja otkupljivosti elektronikog novca u zemljama Unije. Slijedi analiza odreenih problema u razvoju elektronikog novca: od njegova nastanka, razlika u obiljejima razliitih sustava e-novca u pojedinim zemljama, transakcija e-novcem, te pitanja njegove prihvatljivosti. Na kraju razmatra se primjena e-novca u Republici Hrvatskoj poevi od zakonskog okvira, stanja infrastrukture za poslovanje e-novcem, do perspektive pojave i irenja e-novca u naoj zemlji.

SAD R AJPOPIS SLIKA I TABLICA 1. 2. UVOD ...................................................................................................... POJAM I OBLICI ELEKTRONIKOG PLAANJA ............................... 2.1. Elektroniko plaanje ....................................................................... 2.2. Elektroniki novac ............................................................................ 2.2.1. Protokoli plaanja elektronikim novcem ............................... 3. ELEKTRONIKI NOVAC U PRAKSI ..................................................... 3.1. DigiCash ........................................................................................... 3.2. CyberCash ....................................................................................... 3.3. Billpoint ............................................................................................. 3.4. PayPal .............................................................................................. 3.5. Chipknip ........................................................................................... 3.6. Mondex ............................................................................................ 4. REGULIRANJE ELEKTRONIKOG PLAANJA U EUROPSKOJ UNIJI ....................................................................................................... 4.1. Elektroniki novac prema Smjernici 2000/46/EC ............................. 4.2. Otkupljivost elektronikog novca ...................................................... 5. PROBLEMI RAZVOJA ELEKTRONIKOG NOVCA ............................ 5.1. Razvoj elektronikih sustava plaanja ............................................. 5.2. Roenje e-novca .............................................................................. 5.3. Zato elektroniki novac? ................................................................. 5.4. Transakcije elektronikim novcem ................................................... 5.5. Prihvatljivost elektronikog novca .................................................... 5.6. imbenici upotrebe elektronikog novca ......................................... 6. ELEKTRONIKI NOVAC U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................ 6.1. Zakonski okvir .................................................................................. 6.2. Perspektive pojave i irenja e-novca ................................................ 6.3. Infrastruktura za poslovanje s elektronikim novcem u Hrvatskoj .... 7. 8. ZAKLJUAK .......................................................................................... LITERATURA ......................................................................................... 1 2 2 4 5 11 12 13 13 13 14 15 17 17 18 20 20 22 24 25 26 27 30 30 31 34 36 38

POPIS SLIKA I TABLICA Popis slikaRedni broj slike 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Naziv slike Osnovni koraci plaanja elektronikim novcem First Virtualov sustav plaanja SSL transakcija Plaanje elektronikim novcem imbenici koji utjeu na razvoj elektronikog novca Broj EFT POS terminala u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do oujka 2008. godine Bankomat

Stranica 6 8 9 12 28 33

7.

35

Popis tablica Redni broj tablice 1. 2. 3. 4.

Naziv tablice Broj bankomata i POS terminala (u tisuama, kraj godine) Broj upotrijebljenih ekova u godini po stanovniku u nekim zemljama Obiljeja razliitih sustava e-novca u nekim zemljama (2005. god.) Troak razliitih oblika plaanja za kupca i izdavatelja (u dolarima)

Stranica 21 22 23 25

1. UVODNove tehnologije otvaraju brojne nove mogunosti u svim podrujima ljudske aktivnosti, pa tako i u podruju financijskih transakcija. S razvojem raunalnih mrea mnogi su uoili veliku prednost automatizacije novanih transakcija. Umjesto putovanja na drugi kontinent radi kupnje nekog proizvoda, sada je to mogue uiniti elektronikim putem preko raunalnih mrea. Jednako tako, novana se transakcija izmeu dviju udaljenih banaka moe na taj nain obaviti u svega nekoliko sekundi. Poveanje udjela elektronike trgovine u ukupnoj svjetskoj razmjeni zahtijeva i prilagoavanje sustava plaanja posebnostima elektronikog medija. Problem transakcija plaanja u elektronikoj trgovini bio je podcijenjen iako ovakva trgovina trai sigurne i jeftine sustave plaanja. Meutim, nezaustavljivo poveavanje udjela elektronike trgovine u svjetskoj razmjeni uvjetovalo je stvaranje mnogobrojnih programa za osiguranje mehanizma elektronikog plaanja, specifino kreiranog za elektronike transakcije. Iako su elektroniko plaanje i njegova regulativa ve nekoliko godina u primjeni, znanstveni interes za posebnosti ovog sustava znaajniji je tek posljednjih godina. Budui da poslovne transakcije na elektronikom mediju zahtijevaju i sustav plaanja koji e koristiti prednosti medija, bilo je nuno izgraditi i odgovarajuu pravnu regulativu. Usprkos poveanju obujma transakcija na elektronikom mediju zbog prednosti koje medij donosi, plaanje se i dalje preteito obavljalo klasinim instrumentima, svojstvenim konzervativnim oblicima transakcija. Izdavanje elektronikog novca ili operacije u vezi s elektronikim novcem, nisu obuhvaeni uobiajenom regulativom bankarskih poslova, budui da jednostavna operacija u vezi s elektronikim novcem ne predstavlja uzimanje depozita, pozajmljivanje ili financiranje. Izgradnja pravne regulative za elektronika sredstva plaanja utjecat e i na irenje njihove primjene u poslovnoj praksi. Sredstva plaanja su novac, kao gotovina, papirnati novac i elektroniki novac, te novani supstituti, ekovi, mjenice i kreditne kartice. U sustavu elektronikih sredstava plaanja posebno treba istaknuti elektroniki novac, s obzirom na njegov oekivani utjecaj na razvoj elektronike trgovine u svijetu. 1

2. POJAM I OBLICI ELEKTRONIKOG PLAANJA 2.1. Elektroniko plaanjeInternet1 se esto naziva okosnicom razvoja elektronike trgovine, a sustav elektronikog plaanja ocjenjuje se primitivnim i neprikladnim za uinkovito upravljanje ekonomijom.2 Kombinacija digitalne tehnologije s Internetom donijela je smanjenje trokova proizvodnje i trokova distribucije proizvoda. Meunarodno usmjerena elektronika trgovina zahtijevala je nova sredstva plaanja, jeftina i jednostavna za koritenje. Elektroniki novac utvren je kao snano orue za poveanje obujma i pojaanje elektronike trgovine. Nova tehnologija plaanja treba omoguiti jeftinije prekogranino plaanje i ubrzati monetarnu i stvarnu integraciju Europske unije.3 Izdavanje elektronikog novca prije svega je novani fenomen, ono ne stvara novca ve ga zamjenjuje, tako da je elektroniki novac izdan bez kredita, s pokriem u gotovini ili pokriem iz rauna. Razlika izmeu elektronikog novca i oblika elektronikog prijenosa plaanja je u tome da slanje detalja o plaanju vie ne dovodi do ulaska na raun, a da primljeni elektroniki impulsi mogu odmah biti upotrijebljeni za efektivno plaanje. Primatelj mora biti u mogunosti da primljene elektronike impulse odmah upotrijebi za elektroniko plaanje. Glavni kriterij kojem sustav elektronikog plaanja mora udovoljavati jest sigurnost, a kljuni su problemi ovlatenje, potvrda, privatnost i cjelovitost. Programi (sheme) elektronikog plaanja razlikuju se ovisno o tome djeluju li na osnovi "on line" ili "off line". "On line" program postoji kada je u cilju kompletiranja plaanja od jedne strane drugoj potrebno kontaktirati ili autora programa ili mjerodavnu ovlatenu instituciju na mrei. "Off line" baza djeluje kada plaanje moe biti izvreno izravno izmeu dvije strane, bez ukljuivanja stvaratelja ili druge institucije. Elektroniki prijenos sredstava (EF) predstavlja prijenos sredstava u kojem su jedan ili vie koraka u postupku uinjeni koritenjem elektronike tehnike.1

2

"Mrea svih mrea" temelji se na digitalnoj mikroip tehnologiji na binarnom kodu (op.a.) McCarthy, J.: Consumer Protection in Contemporary Electronic Payment Systems, http//www.corkonlinelawreview, 24.5.2010. 3 Trokovi stvaranja i pohranjivanja elektronike gotovine nii su od onih ukljuenih u tisak, pohranjivanje konvencionalnog novca (op. a.)

2

Sustav elektronikog plaanja mora udovoljavati opim zahtjevima, pa mora biti siguran, konzistentan i cjelovit. Zatim, mora udovoljavati i posebnim zahtjevima potroaa da je jednostavna za koritenje, da osigurava anonimnost sudionika, te da ga uz niske trokove korist iroki krug potroaa. Sredstva za elektroniko plaanje dijele se na kartice plaanja (kreditne i dunike) koje imateljima omoguuju pristup njihovim udaljenim raunima i prijenos novca i novana sredstva, koja doputaju povlaenje gotovine pohranjene na plastinoj kartici ili memoriji raunala (elektroniki novac, enovanik). Druga vrsta, elektroniki novac ili digitalizirana gotovina4, kroz prijenos digitalne informacije, predstavlja novanu vrijednost pohranjenu na plastinoj kartici s integriranim mikroipom (smart card) ili na memoriji osobnog raunala, od banke potroaa u zamjenu za zaduivanje rauna potroaa. U praksi instrumenata elektronikog plaanja najvie je prisutno koritenje kreditnih i dunikih kartica. U sluaju elektronike kartice elektroniki je pohranjena vrijednost nasuprot informacije, radi supstituiranja ugovornog duga s drugim, a kod debitnih kartica s ciljem upuivanja banke da prenese novac s rauna. Korisnik kreditne kartice (dunik) obvezuje se odreenu svotu novca platiti izdavatelju kartice, a vjerovnik korisnika (prodavatelj robe ili usluga) stjee pravo da ovaj novani iznos naplati od izdavatelja kartice.5 Izdavatelj kartice u ugovornom je odnosu s korisnikom, koji potpisom, autorizacijom potvruje nastanak njegove obveze isplate.6 Digitalizirana gotovinska kartica definira se kao kartica koja sadri unaprijed plaenu stvarnu vrijednost u obliku elektronikog novca. Novana vrijednost je kao digitalna informacija pohranjena na komadu plastike s mikroipom, a odgovarajue smanjenje uinjeno je na bankarskom raunu potroaa. injenica da elektroniki sustav plaanja nije doivio iru primjenu odraz je, prije svega, trgovakih, a ne pravnih prepreka i posljedica je nedostatka interoperativnog sustava.7

4 5

Electronic money, digital cash card Osim kreditnih u primjeni su i debitne kartice (op. a.) 6 U europskom pravu nije usvojena smjernica o kartinom poslovanju, ve su samo s dvije Preporuke (1988. i 1997. god.) pozvane drave lanice da svojim mjerama osiguraju da izdavatelji kartica usklade svoje poslovanje. 7 Maurovi, Lj.; Kandija, V.: Elektroniko plaanje moderni dodatak tradicionalnom sustavu plaanja, Hrvatska pravna revija, listopad 2005., str. 2.

3

2.2. Elektroniki novacNovac ima brojne razliite uloge u ekonomskoj aktivnosti, to je obraunska jedinica, ima znaenje odgoenog plaanja, zaliha vrijednosti i sredstva razmjene. Sav novac mora udovoljavati osnovnim zahtjevima ukljuujui njegovu iroku prihvaenost, niske trokove stvaranja, djeljivost i zatitu od falsificiranja. Analiza novca u znaenju plaanja, prema nekim autorima oznaava ga i kao protok informacija.8 Temeljna razlika izmeu novca i elektronikog novca je u injenici da elektroniki novac nije izdan od sredinje banke, on samo predstavlja obeanje izdavatelja da e platiti. Sadraj pojma elektronikog novca mogue je odrediti i kroz njegovu namjenu, tako da on nije jednostavno samo oblik drugaijeg plaanja, nego predstavlja i alternativu gotovinskom plaanju. Teko je jednoznano definirati pojam elektronikog novca budui da odraava djelomice i tehnoloke i ekonomske karakteristike. esto se elektroniki novac pojmovno odreuje kao novana vrijednost pohranjena na elektronikom sredstvu u obliku plastine kartice ili ugraena u memoriju raunala. Na slian nain elektroniki novac odreuje i Zakon o institucijama za elektroniki novac Republike Hrvatske, prema kojemu je elektroniki novac instrument plaanja, odnosno novana vrijednost pohranjena na nekom elektronikom nositelju podataka, koji kao sredstvo plaanja, pored izdavatelja, prihvaaju i druge osobe.9 Elektroniki se novac moe smatrati i elektronikom zamjenom za novanice i kovanice, koja je pohranjena na elektronikom sredstvu, kao ip kartici ili raunalnoj memoriji, s opom namjenom efektivnog elektronikog plaanja ogranienih iznosa.10 Programi elektronikog novca razlikovat e se prema njihovim tehnikim sredstvima, institucionalnim aranmanima potrebnim da ih podre, nainu na koji je vrijednost prenesena, zapisu transakcija i valuti. U irem smislu, ovaj se novac moe definirati kao novana vrijednost pohranjena na elektronikom sredstvu izdanom po prijemu sredstava i prihvaenom kao plaanje.

8 9

www.ssrn.com, 27.5.2010. Zakon o institucijama za elektroniki novac, Narodne novine, br. 117/08. 10 http://staticweb.rasip.fer.hr/research/ecash/broshura/ch2.htm, 27.5.2010.

4

Europski novani institut definira elektroniki novac kao elektroniko pohranjivanje novane vrijednosti na tehnikom sredstvu, koja moe biti iroko upotrijebljeno za plaanje obveza, bez potrebe ukljuivanja bankarskih rauna u transakcije, ve djelovanje kao unaprijed plaena sredstva.11 Tehnika plaanja elektronikim novcem provodi se putem izdavatelja koji predstavlja vrstu "digitalne grane" banke. Punomonici moraju otvoriti raun u banci koja obavlja ovu uslugu. Punomonik dunika nalae prijenos traenog iznosa izdavatelju elektronikog novca. Istodobno s knjienjem odgovornosti iz elektronikog novca u bilancu izdavatelja, on nastavlja s emisijom elektronikog novca koja je snimljena na raunu izdavatelja (emisije), bez financijskih oznaka i ija je namjena osigurati uredno upravljanje ulaskom elektronikog plaanja na taj raun, i jednostavna je brojana informacija o izdavanju i koritenju sredstva plaanja. Elektroniki sustav izdan u zatvorenom sustavu cirkulacije, izdan je iskljuivo u cilju plaanja i postoji samo u njegovu okviru i ne moe cirkulirati izvan njega.12

2.2.1. Protokoli plaanja elektronikim novcemKako bi se elektroniki nain plaanja mogao uope primijeniti u praksi, mora se poznavati osnovna tehnologija, koju nazivamo protokolom. Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je plaanje obavljeno.13 Sustav odgovara onomu koji koristimo u naem svakodnevnom ivotu. Kupac podie novac s banke i ujedno smanjuje iznos kojim raspolae, plaa trgovcu, koji ga potom polae na banku i uveava iznos svog rauna. Kupac i trgovac imaju svoju specifinu identifikaciju kod podizanja i polaganja novca na banku (slika na dokumentu, potpis, identifikatori, zaporke, itd.).14

Europski novani institut: Sustav plaanja u Europskoj uniji (prijevod), EMI, Frankfurt, travanj 1996. 12 Panian, .: Poslovna informatika, Potecon, Zagreb, 2001., str. 296. 13 Rui, D.: e-Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2003., str. 256. 14 Panian, .; Strugar, I.: Primjena raunala u poslovnoj praksi, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2000., str. 141.

11

5

Slika 1. Osnovni koraci plaanja elektronikim novcem

Izvor: http://os2.zemris.fer.hr/en/2001_ergovic/sl01.html, 27.4.2010.

Nabrojat emo neke najee protokole plaanja elektronikim novcem. Protokol bez anonimnosti. Cijeli se proces kupnje moe podijeliti u nekoliko faza. Najprije komunikaciju uspostavljaju kupac i trgovac. Kupac alje banci zahtjev za podizanje odreene koliine novca. Banka oblikuje elektroniku novanicu s odreenim iznosom i stavlja na nju svoj digitalni potpis po kojem e kasnije moi potvrditi njenu autentinost. Takvu "potpisanu" novanicu alje kupcu i umanjuje iznos njegovog rauna. Tu istu novanicu kupac alje trgovcu, koji ju prosljeuje banci. Banka potvruje njenu autentinost i alje potvrdu trgovcu da je valjana. Iznos na njegovom raunu se poveava i trgovac moe poslati robu kupcu. U ovakvom sustavu anonimnost kupca nije zajamena, stoga je potrebno izraditi protokol koji e to omoguiti. Protokol s anonimnou. Kupac primjenjuje metodu prikrivanja identiteta. Ovaj protokol zapoinje na isti nain kao i osnovni protokol, a bitnije razlike nastaju kod zahtjeva za isplatom. Naime, kupac alje N kriptiranih novanica s istim iznosom banci na autentifikaciju. Banka alje zahtjev za kljuevima za dekripciju sluajno odabranih novanica, kako bi provjerio njihov iznos. Na onu jednu netaknutu stavlja svoju digitalni potpis prema kojemu e kasnije provjeriti njenu autentinost. Tim je inom zajamena kupeva anonimnost. 15

15

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://os2.zemris.fer.hr/en/2001/luka.html , 24.5.2010.

6

Isto tako, nije poznata ni prava vrijednost novanice, no anse za prijevaru vrlo su male jer je N veliki broj. Nakon to je umanjen raun kupca, banka alje potpisnu prikrivenu novanicu nazad kupcu. Kupac ju prosljeuje trgovcu koji provjerava potpis banke. Nakon potvrde autentinosti kupac alje nizove kojima potvruje svoj identitet. Ti nizovi zajedno daju odgovarajuu informaciju o kupcu. Trgovac usporeuje saetke dobivenih nizova nakon provedene hash funkcije i onih poslanih s novanicom. Ako su isti, on podatke dalje prosljeuje u banku. Banka provjerava serijski broj novanice; ako je ve koritena, onda se uparuju polovice parova nizova kupca i otkriva njegov identitet, s time da je jedna polovica poslana od strane trgovca zajedno s novanicom, dok se druga nalazi u bazi banke. Ako bi se pak podudarale polovice nizova, to izravno upuuje na injenicu da je trgovac pokuao dva puta upotrijebiti istu novanicu.16 Komercijalni protokoli CyberCash. Ovaj protokol zasnovan je na RSA kriptografskom algoritmu koji osigurava neometani tijek transakcije. Komunikaciju uspostavljaju trgovac i kupac, u kojoj kupac odabire artikle, a kupac alje potvrdu. Nakon toga kupac tu kriptiranu informaciju alje CyberCashu, koji poruku dekriptira i prosljeuje prodavateljevoj banci putovima koji nisu vezani za Internet. Banka vraa informaciju CyberCashu, koji pak izvjeuje kupca da je transakcija obavljena. First Virtual. "Jedan od prvih elektronikih sustava baziranih na sustavu kreditnih kartica bio je proizvod tvrtke First Virtual Holdings, prema kojoj je nazvan i sam sustav. Taj je sustav namijenjen iskljuivo trgovini proizvoda male vrijednosti koji nisu opipljivi, kao to raunalni programi ili razliite informacije. Sustav funkcionira tako to kupac mora nazvati First Virtual i priopiti broj svoje kreditne kartice i podatke o svom identitetu. Za to dobiva broj, First Virtual PIN kojim e se koristiti prilikom kupnje preko raunalne mree umjesto brojem kreditne kartice."17 Kupac kod pristupa ili traenja odreene usluge posluitelju mora predoiti svoj Virtual PIN radi identifikacije i provjere. Posluitelj kontaktira First Virtual banku i alje joj sve informacije o transakciji. Kupac dobiva e-mail na koji on mora

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://os2.zemris.fer.hr/en/2001/luka.html, 25.5.2010. imovi, V.: Uvod u informacijske sustave, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2009., str. 238.17

16

7

potvrditi da eli provesti tu transakciju. Taj e-mail ima i svoju dodatnu ulogu: da dodatno provjeri autentinost kupca. Nakon toga se novac prebacuje na First Virtual raun posluitelja teretei kreditnu karticu kupca. Slika 2. First Virtualov sustav plaanja

Izvor: imovi, V.: Uvod u informacijske sustave, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2009., str. 239.

Secure Socet Layer (SSL). SSL koji je razvio Netscape Communications, mnogo je sigurniji sustav od prethodnog jer kriptira svu komunikaciju (brojeve kreditnih kartica i dr.), te se koristi certifikatima za provjeru identiteta sudionika komunikacije (kupca i prodavatelja). Procedura komunikacije u glavnim crtama izgleda ovako18: 1. Klijent alje inicijalnu poruku posluitelju 2. Posluitelj odgovara klijentu i alje svoj certifikat 3. Posluitelj zahtijeva certifikat klijenta 4. Klijent alje svoj certifikat 5. Klijent alje klju za komunikaciju, te potvrdu certifikata 6. Slijedi potvrda dogovorenog algoritma i kljua (kratka poruka kojom obje strane potvruju da mogu poeti komunicirati uporabom dogovorenog algoritma i tajnog kljua) 7. Slanje poruka.

18

imovi, V., nav. dj. (bilj. 17), str. 240.

8

Slika 3. SSL transakcija

Izvor: imovi, V., nav. dj. (bilj. 17), str. 241.

Secure Electronic Transactions (SET). SET je naziv protokola koji su razvili Visa, Mastercard, Netscape i Microsoft. Taj protokol omoguuje, osim zatite komunikacija izmeu kupca i prodavatelja, provjeru valjanosti broja kreditne kartice, provjeru je li kupac ovlaten koristiti se brojem kreditne kartice, autorizaciju transakcije s bankom kupca, te obavljanje procesa transakcije novca. Na taj se nain znatno podie razina prevencije prilikom elektronikih novanih transakcija u kojima se rabe kreditne kartice. eCash. Koncept ovog protokola baziran je na koritenju tzv. "elektronikih kovanica", tj. znakovnog niza koji sadri nominalnu vrijednost, serijski broj dan od banke i njen digitalni potpis. U transakcijama slue kao osnovna jedinica plaanja. U sluaju da ne postoji dovoljan broj manjih kovanica, kupac zahtijeva od banke da mu razmijeni jednu veu na dvije manje, od kojih jedna ima iznos identian raunu koji treba podmiriti. Protokol zapoinje potvrdom upita dobivenog od kupca za eljene proizvode. Krajnji rezultat je umanjivanje broja kovanica na disku kupca

9

za plaeni iznos. Kovanice se u svakom trenutku mogu pohraniti ili povui s rauna, a sve se transakcije zapisuju kako bi se olakala evidencija.19 Secure Pay. Ova se metoda koristi ekovima kao platnim sredstvom, a ne kreditnim karticama. Sve to je potrebno jest da kupac posjeduje raun u banci koja prima ekove plative u US dolarima. Kupac odabire artikle i utipkava svoj Secure Pay ID i ifru koju poznaje od ranije. Ta se informacija prosljeuje tvrtki Redi-Check, koja je i stvorila ovaj protokol. Tamo se nakon autorizacije tiska ek s podacima kupca i potroenim iznosom koji se alje natrag posluitelju putem normalne pote. Posluitelj kod ovog protokola raspolae novcem nakon 24 sata od kupnje.20

19 20

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://os2.zemris.fer.hr/en/2001/luka.html, 26.5.2010. Ibid.

10

3. ELEKTRONIKI NOVAC U PRAKSIIako su dostignua u zatiti pokrila sve sigurnosne i praktine zahtjeve za sve oblike elektronskih plaanja i elektronikog novca, rasprostranjenost ovih naina plaanja zanemariva je u odnosu na klasina plaanja. Najprirodnije bi bilo da elektroniki novac dostigne svoju renesansu upravo za on-line kupnje na Internetu, no, u usporedbi s plaanjima kreditnim karticama, uporaba elektronikog novca na Internetu gotovo ne postoji. Kompanije koje su u devedesetim godinama ule na podruje elektronikog novca uglavnom su bankrotirale, a one malobrojne koje se jo dre vjerojatno eka ista sudbina. Druga generacija koja se pojavila krajem devedesetih neto je uspjenija. Koncept kreditnih kartica star je gotovo 50 godina, u mnogim situacijama one su nepraktine i usto nedostupne velikom dijelu populacije (maloljetnici, nezaposleni, itd.). Plaanje kreditnim karticama je preskupo, komplicirano i previe izloeno zlouporabama. Osim toga, posve je neupotrebljivo za male pojedinane iznose. Trgovac dobiva svoj novac tek nakon 30 do 90 dana, a usto plaa i 3 6% naknade. S druge strane, e-novac poiva na modernom i fleksibilnom konceptu i prua sve mogunosti sigurnosti i privatnosti koje se mogu poeljeti, male trokove i veliku brzinu obrade. Postoji niz usluga koje bi se preko Interneta mogle prodavati, ali se ne prodaju jer nije mogue ostvariti odgovarajuu naplatu. Osim toga, velik dio populacije nema pristup kreditnim karticama, iako ima kupovnu mo. Koji su razlozi da se toliko bolji koncept pokazao neuspjenim? Jedan od razloga je taj to je digitalna ekonomija jo uvijek vrlo mali dio ope ekonomije, tako da veliki sustavi (banke, kartiari), koji su po prirodi konzervativni, nisu zainteresirani za ovo podruje i ne smatraju ga prijetnjom. Manje od 2 % svih transakcija kreditnim karticama su transakcije vezane za kupnju preko Interneta. Drugi mogui razlog su patenti koji tite kriptografske algoritme. Patenti na algoritme za identifikaciju, slijepi potpis i slino jo su na snazi. Patente na radove Davida Chauma, Stefana Brandsa i drugih poznatijih kriptografa dre tvrtke eCash Techologies, Zero Knowledge Systems i RSA.21 Naknade za koritenje ovih patenata oteavaju malim tvrtkama da koriste21

Slivonja, M.: Sustavi elektronikog plaanja (Elektroniki novac), http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/Images/mondex.jpg, 26.5.2010.

11

napredne i fleksibilne modele elektronikog novca, a velike nisu dovoljno zainteresirane. Trei razlog lei u nedovoljnoj zakonskoj regulativi koja se odnosi na pravnu valjanost elektronikih transakcija i na paralelni monetarni sustav koji bi stvorila e-gotovina. Devedesetih se godina u Americi pojavilo nekoliko tvrtki koje su implementirale sustave e-novca. Praktiki sve su se pokazale neuspjenima, sve do kraja devedesetih, kada se pojavilo nekoliko uspjenijih tvrtki. Slijede kratki opisi njihovih djelatnosti. Slika 4. Plaanje elektronikim novcem

3.1. DigiCashDigiCash je pionir na podruju elektronikog novca. Osniva tvrtke poznati je kriptograf David Chaum, iji su radovi u samom temelju tehnologije elektronikog novca. Tvrtka je osnovana 1990. godine, no zbog loeg poslovnog upravljanja i neuspjenih pregovora s investitorima (meu kojima su bili Visa, Microsoft, Netscape, Citibank, ABN Amro i drugi), bankrotirala je 1998. godine, prodala svojih 16 patenata tvrtki eCash Technologies. Sustav elektronikog novca koji je stvorio DigiCash se zove eCash. To je off-line simboliki sustav, koji koristi slijepi potpis za postizanje anonimnosti. Koristi se sustav detekcije dvostruke potronje putem podijeljene identifikacije i razdijeli-iodaberi mehanizam prilikom podizanja e-gotovine iz banke. ECash novanice u fiksnim su iznosima, i nije mogu povrat razlike. Ako nije mogue platiti toan iznos raspoloivim novanicama, mora se obaviti usitnjavanje u banci. DigiCash eCash sustav u potpunosti je implementiran u softveru .

12

Koritenje eCash-a zahtijeva posebnu aplikaciju na raunalu klijenta. Ova aplikacija omoguuje mu podizanje e-gotovine, polaganje e-gotovine u banku i slanje e-gotovine drugom sudioniku. Valuta koja se koristi zove se eBuck22. Sustav je 1995. godine puten u eksperimentalni rad i izdano je ukupno 1 milijun eBucks-a.

3.2. CyberCashCyberCash osnovan je 1994. godine, da bi dvije godine kasnije postao javna kompanija i prilikom poetne emisije dionica uspio namaknuti zavidan kapital. Tvrtka je izgradila popularnost na ponudi tehnologije za mikroplaanja (micropayments). Ta tehnologija nikada nije nala svoju iru komercijalnu primjenu, i tvrtka je naposljetku prela na pruanje usluga on-line autorizacije kreditnih kartica. Posao je, meutim, stagnirao, da bi na kraju 2001. godine dolo do steaja.

3.3. BillpointTvrtka Billpoint osnovana je 1998. godine. Uspjeh zahvaljuje prvenstveno injenici da osim elektronikih plaanja (e-ekovi) obavlja i klasinu naplatu kreditnih kartica. Kompaniju je 1999. kupila jedna od najveih e-commerce kompanija, tvrtka eBay. Billpoint omoguava slanje elektronikih ekova s klasinih tekuih rauna amerikih i kanadskih banaka. Zahvaljujui osiguranom poslu od eBay-a, te vie od 300 Internet sajtova, ukljuujui Yahoo i Bank of America koji prihvaaju njihove e-ekove, Billpoint je postao dotad najmasovniji oblik primjene elektronikog novca. Tijekom srpnja 2004. godine eBay je takoer kupio i PayPal i trenutno jo nije jasna budunost tvrtke Billpoint.

3.4. PayPalPayPal najsvjetlija je toka u primjeni e-novca, i jedini sustav u masovnoj primjeni. Omoguuje pretvaranje novca s kreditne kartice ili bankovnog rauna u e-novac, te njegovo upuivanje e-mailom tvrtkama ili osobama primateljima u 3822

Jedan eBuck = jedan US dolar

13

zemalja svijeta (zasad ne i u Hrvatsku). Osim slanja e-novca, korisnici mogu stvoriti i virtualnu debitnu karticu, te plaati izravno na raune u bankama. Broj korisnika narastao je na oko 17 milijuna, s izrazito brzim daljnjim porastom. Fenomen uspjeha PayPal-a lei u injenici da se koncept e-novca oslanja na postojeu infrastrukturu banaka i kreditnih kartica, te da mu je koritenje vrlo jednostavno. PayPal e-novac alje se e-mailom, vrlo jednostavno se pretvara u pravi novac (raun u banci, kreditna kartica i sl.), a neogranieno je prenosiv izmeu fizikih osoba, bez ikakve potrebe posjedovanja rauna u banci, kreditne kartice i sl. Dovoljno je imati e-mail adresu. Ovako velik broj korisnika u relativno kratkom vremenu rezultat je lananog irenja, koje funkcionira na sljedei nain: elite li nekome poslati novac, ne morate znati njegov broj rauna, pa ak niti ime, dovoljna je e-mail adresa. Primatelj e tada dobiti poruku "Youve Got Cash!" i kliknuti na link koji e mu kroz nekoliko jednostavnih on-line koraka omoguiti da novac prebaci na svoj raun u banci, ili da njime dalje obavi plaanje bilo kome na bilo koji raun u banci (primjerice, reije ili druge trokove), ili da ga dalje poalje e-mailom. Postoje i tvrtke koje osobne dohotke zaposlenicima isplauju preko PayPal-a.

3.5. ChipknipChipknip je off-line elektroniki novac baziran na "pametnim karticama". Radi se o velikom nacionalnom projektu u Nizozemskoj. Od 1995. godine eksperimentalno se u nekoliko manjih gradova uvodi sustav pametnih kartica (Louvain 90.000 stanovnika i Wavre 30.000 stanovnika). Kako se sustav pokazao uspjenim proiren je na Arnhem (140.000 stanovnika). Slijedili su i ostali gradovi, i do danas su kartice podijeljene svim vlasnicima tekuih i iro-rauna u bankama, ime je broj dostigao preko 20 milijuna korisnika. To je trenutno najvei sustav elektronikog novca u svijetu. Koritenje je vrlo jednostavno. Chipknip funkcionira kao digitalni novanik. Puni se novcem na svakom bankomatu, a nakon toga se moe troiti za plaanje

14

u trgovinama, telefoniranje, cestarine, parkinge, itd. Kupac pri naplati postavi karticu u maleni ureaj (terminal) na kojem se ispie iznos koji treba platiti. Nakon toga samo pritisne tipku "da" i bez unoenja PIN-a ili bilo kakve identifikacije novac se skida s kartice i pohranjuje u terminalu. Kako se radi o off-line elektronikom novcu, trgovci ne moraju imati vezu s bankom, ve jednom tjedno "prazne" svoje chipknip terminale i tako polau prikupljeni novac na svoj raun. Uz chipknip kartice koje su dobili vlasnici rauna u bankama, turisti, maloljetnici i druge osobe koje nemaju raun u banci mogu kupiti pre-pay chipknip karticu na kiosku, i koristiti je kao i svaku drugu. Zasada mogunosti plaanja chipknip karticom za online usluge nisu znatnije rairene. Postoji razlog zbog kojega je upravo u Nizozemskoj ovaj koncept prvi proradio na masovnoj bazi, a to je postojanje jedinstvene sredinje institucije za kliring meu bankama i procesiranje autorizacija kreditnih i debitnih kartica. Ova tvrtka nosi ime Interpal i izdavatelj je chipknip kartica. Na ovaj nain banke ne moraju usvajati novu tehnologiju, budui da Interpay obavlja cjelokupno procesiranje, a prema bankama obavlja kliring na tradicionalan nain. Time je postignuta bezbolna integracija u postojei bankarski sustav. Chipknip sustav baziran je na tehnologiji tvrtke Bull S. A., vodee svjetske tvrtke na podruju pametnih kartica i na karticama tipa CC60 i CC1000.

3.6. MondexMondex je sustav elektronike gotovine koji se temelji na smartcard tehnologiji. Na kartici se nalazi procesor i memorija, koji implementiraju elektroniki novanik. Mondex novanik ima pet pretinaca, u kojima se mogu drati razliite valute. Raunalo na kartici radi pod operacijskim sustavom MULTOS. To je vienamjenski operacijski sustav koji je bio zamiljen osim za obavljanje zadataka u vezi elektronikog novca i za ostale potrebe, primjerice za osobnu identifikaciju, zdravstvenu knjiicu, telefonske impulse itd. Sustav mondex razvila je jedna od vodeih bankarskih ustanova u Velikoj Britaniji, NatWest. Bio je to jedan od prvih eksperimentalnih sustava elektronikog novca. U proizvodnju sustava bile su ukljuene razne tvrtke, meu kojima Panasonic, OKI i Hitachi. Londonska banka National Westminster prva je pustila

15

sustav u probni rad, podijelivi svojim zaposlenicima kartice kojima su mogli kupovati na ogranienom broju prodajnih mjesta. Licence za Mondex tehnologiju prodane su prvo bankama u Hong Kongu i angaju, a uskoro i u SAD-u, Kanadi, itd. Mastercard je 1997. godine kupio veinski udio u Mondexu. Mondex je ve dugo na tritu i rasprostranjen je diljem svijeta. Iako ima iza sebe jednu od najjaih financijskih institucija na svijetu, ovaj je sustav, meutim, ostao samo u ogranienoj uporabi. Kako je sustav off-line elektronike gotovine jedan od glavnih konkurenata kreditnim karticama, moda u tome treba traiti razlog za ogranien uspjeh sustava iji je vlasnik upravo najvei kartiar na svijetu. Mondex sustav funkcionira na sljedei nain: kartica se prvo puni novcem na bankomatu ili koristei specijalni telefon s itaem pametnih kartica. Procesor na kartici tada uspostavlja sigurni komunikacijski kanal s ureajem koji se zove Mondex value box, a to je posrednik izmeu kartice i baninog informacijskog sustava. Na prodajnom mjestu koje je opremljeno ureajem nazvanim VTT (value transfer terminal) novac se iz kartice kupca prebacuje trgovcu. Trgovac se kasnije spaja s bankom i uplauje novac na svoj raun. Postoji i mogunost plaanja preko Interneta, u kojem sluaju kupac mora imati ita SmartCard kartica. Raunalo na kartici uspostavlja siguran komunikacijski kanal s karticom trgovca (ili druge fizike osobe), te se obavi prijenos novca. Primatelj moe istim novcem dalje plaati, a da u meuvremenu ne poloi novac u banku. Mondex je off-line sustav s ogranienom anonimnou. Svaka kartica "pamti" zadnjih deset transakcija, a kartice trgovaca skladite podatke o zadnjih 300 transakcija, te je time omogueno ogranieno praenje transakcija. Usto, Mondex sustav prikuplja i razne statistike podatke o tijeku novca, koji se koriste za sprjeavanje zlouporaba

16

4. REGULIRANJE ELEKTRONIKOG PLAANJA U EUROPSKOJ UNIJI 4.1. Elektroniki novac prema Smjernici 2000/46/ECGodine 2000. Europski je parlament usvojio Smjernicu 2000/46/EC o osnivanju, bavljenju i razboritom nadzoru poslova institucija (ustanova) elektronikog novca (Smjernica o institucijama elektronikog novca). Europska komisija je utvrdila da je cilj Smjernice uvesti nuan reim za osiguranje financijske cjelovitosti izdavatelja elektronikog novca, koji nisu banke, bez ograniavanja razvoja, uz istodobnu zatitu potroaa. Prema nekim autorima, vaea regulativa je bila nedostatna i naruavala je poslovne aktivnosti, posebice u plaanju. Ciljevi donoenja ove Smjernice bili su brojni, od olakavanja razvoja elektronike trgovine, stvaranja pravne odreenosti, osiguranja ulaska novih subjekata na trite, do poticanja natjecanja i inoviranja proizvoda elektronikog novca. U odnosu na potroae namjera je Smjernice da im prui zatitu i osigura njihovo povjerenje s ukljuivanjem pravila zatite financijske cjelovitosti i stabilnosti institucija elektronikog novca. Ova se Smjernica primjenjuje na sustave elektronikog novca, osim na one financijske institucije koje su predmet druge regulative. Kao glavni predmet Smjernice istie se uspostava ozbiljnog pravnog okvira radi osiguranja financijske cjelovitosti i stabilnosti institucija elektronikog novca, jednako kao i osiguranje njihove kontrole, uz isticanje potrebe uspostavljanja povjerenja potroaa u elektroniku trgovinu i elektroniko plaanje. Kada se namjena Smjernice utvruje iz uvodnih naznaka, uoava se da je glavna namjena pomoi da elektroniki novac ostvari puni potencijal koristi, zatim osigurati povjerenje dratelja i potroaa, te osigurati razinu podruja djelovanja izmeu institucija elektronikog novca i drugih kreditnih institucija u izdavanju elektronikog novca. Obveza otkupa izdanog elektronikog novca i stroga regulativa ulaganja institucija jaaju povjerenje njegovih imatelja. 23 Instrumentom "putovnice" primjenom ove Smjernice eli se omoguiti institucijama elektronikog novca koje su ishodile dozvolu u jednoj dravi lanici

23

Maurovi, Lj.; Kandija, V., nav. dj. (bilj. 7), str. 4.

17

EU, da izdaju elektroniki novac u cijeloj EU, ili putem prekograninog pruanja usluga izdavanja ili osnivanjem podrunica u drugoj dravi, ili s koritenjem obje mogunosti. Elektroniki novac, kako je definirano u l. 1(3)(b) Smjernice, je novana vrijednost pohranjena na elektronikom sredstvu, izdana nakon prijema iznosa sredstava, koji nije manji od izdane novane vrijednosti i prihvaena kao plaanje od poduzea razliitog izdavatelja. Obvezom izdavatelja da izda elektroniki novac u iznosu ne veem od primljenog, treba ga odvratiti od toga da izdavanjem vie elektronikog novca od vrijednosti koju je potroa platio, stvara umjetnu vrijednost. Meutim, izdavatelju je doputeno da izda manje elektronikog novca od primljene vrijednosti. Smjernica definira "elektroniki novac" i uvodi "instituciju elektronikog novca" kao posebnu vrstu kreditne institucije, budui da su kreditne institucije iz Smjernice 2000/12/EC ograniene u svojim aktivnostima.

4.2. Otkupljivost elektronikog novcaZatita potroaa i poveanje povjerenja u elektroniki novac od izdavatelja zahtijeva da osiguraju odreene informacije imateljima njihovog novca, zatim potivanje propisanih ogranienja i omoguavanje imateljima realizaciju prava otkupa elektronikog novca. Zahtjev da elektroniki novac bude otkupljiv nuan je u cilju ouvanja jedinice obraunske funkcije novca, podravanja stabilnosti cijena izbjegavanjem slobodnog izdavanja elektronikog novca i osiguranje kontrole uvjeta likvidnosti i kamata na kratkorone pozajmice. Daljnji razlog za zahtijevanje otkupljivosti novca je prihvaanje od strane potroaa (korisnika). Potroai mogu biti neskloni koritenju elektronikog novca koji nije otkupljiv, budui da je najvei dio proizvoda elektronikog novca prihvaen samo od malog broja trgovaca. Pravo otkupa ogranieno je s najniim iznosom od 10 eura, a u odnosu na duinu valjanosti ovog novca, izdani novac mora biti valjan najmanje godinu dana nakon njegove distribucije javnosti. Smjernica ureuje otkupljivost na nain da imatelj elektronikog novca, za vrijeme vaenja, moe od izdavatelja zatraiti da ga otkupi za vrijednost u

18

novanicama, ili za prijenos sredstava na raun bez trokova, osim strogo potrebnih.24 Elektroniki potpis moe imati korisnu ulogu u otkrivanju prijevara online, izdavatelj poruke kodira svoju poruku digitalno koritenjem svojeg osobnog kljua, a primatelj dekodira primljenu poruku koritenjem javnog kljua. Primatelj poruke moe biti siguran da je poruka poslana od dratelja odobrenog javnog kljua, da poiljatelj dri osobni klju upotrijebljen u poslanoj poruci (authenticity), zatim da poruka nije bila mijenjana za vrijeme prijenosa, budui da bi i mala promjena znaila da je primljena neitljiva poruka i da poiljatelj ne bi mogao osporiti autorstvo poruke. Institucija elektronikog novca ne moe sudjelovati s udjelima u drugim poduzeima, osim ako ona obavljaju operacije ili druge pomone aktivnosti u vezi s novcem izdanim ili distribuiranim od institucije koje se tie. Obveze koje se odnose na odgovarajuu strukturu menadmenta, poslovodstva, administrativnu i raunovodstvenu organizaciju i kontrolu, institucije elektronikog novca, na jednaki su nain utvrene kao i za kreditne institucije u tradicionalnom smislu.25

24 25

lanak 3.(1) Smjernice 2000/46/EC Maurovi, Lj.; Kandija, V., ibid., str. 6.

19

5. PROBLEMI RAZVOJA ELEKTRONIKOG NOVCAPosljednje desetljee 20. stoljea, a posebice poetak novog stoljea obiljeeni su velikim poboljanjima u radu raunalne industrije. Takav je razvoj omoguio da se sa sve vie razliitih vrsta roba trguje elektroniki; doveo je do novog oblika "novca" koji u posljednje vrijeme privlai najvie pozornosti. Vidjeli smo da se pojam elektronikog novca odnosi na sustave plaanja u realnom i virtualnom svijetu, iji je cilj unaprijediti efikasnost postojeih sustava plaanja i zamijeniti novanice i kovanice u maloprodajnim transakcijama. Meutim, unato velikom interesu za elektroniki novac, ta monetarna inovacija jo nije nala svoju punu primjenu. Takvi se instrumenti ne koriste znatnije u Europskoj uniji, kao ni u drugim industrijskim zemljama. Gotovina je jo uvijek najee sredstvo plaanja, posebno pri plaanju svakodnevnih maloprodajnih transakcija male vrijednosti. Neki autori26 navode da su razlozi spore primjene elektronikih sustava plaanja poput e-novca visoki fiksni trokovi koji od trgovaca zahtijevaju veliku poetnu investiciju. Drugi pak tvrde da koritenje elektronikog sustava plaanja zahtijeva mnoge prethodno definirane uvjete kao to su relativno visoka razina dohotka i obrazovanja, to nije potrebno za druge instrumente plaanja. Treba naglasiti da upotrebe elektronikog novca ovisi o dva initelja. Prvi su mrene eksternalije i dvostruka priroda (primjena i koritenje) trita elektronikog novca. Drugi je initelj problem postojanja navika psiholoki moment koji se odnosi na tzv. vremensku ovisnost u razvoju i upotrebi elektronikog novca.

5.1. Razvoj elektronikih sustava plaanjaElektroniki sustav plaanja postoji od ezdesetih godina prolog stoljea, te od razvoja sustava elektronikog prijenosa novca27, koji je postajao sve sofisticiraniji, te se upotrebljavao u sve veem broju zemalja (tablica 1). EFT podrazumijeva primjenu raunalne i telekomunikacijske tehnologije pri plaanju.

26

Humprey, D.; Kim, M.: Realizing the Gains from Electronic Payments, u: Hamdi, H.: Problemi razvoja elektronikog novca, "Financijska teorija i praksa", br. 3/2007., str. 290. 27 engl. Electronic Funds Transfer - EFT

20

Navedenim su se sustavom koristile banke i druge financijske institucije kako bi razmjenjivale i prenosile velike koliine novca na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Osnova funkcioniranja EFT-a jest da se novac kree putem mrea kao supstitut gotovine ili ekova, kako bi se obavila transakcija. Zadaa je sustava skratiti vrijeme plaanja, te smanjiti transakcijske trokove. Uporaba EFT-a znatnije se poveala s pojavom i prihvaanjem bankomata, koji omoguuju izravni transfer novca na mjesto na kojemu se roba prodala. EFT se smatra prvim stupnjem elektronizacije transakcije. Poetkom osamdesetih godina, zahvaljujui razvoju tehnologije mrea, te smanjenju trokova telekomunikacija i procesuiranja podataka, elektronika su plaanja postala korisnija s pojavom kreditnih i debitnih kartica, koje su nekoliko godina nakon to su se pojavile postale najpopularniji elektroniki instrument za male transakcije. Jednako tako, razvoj enkripcije odigrao je veliku ulogu u uspjehu plaanja s karticama. Ta se inovacija smatra drugim stupnjem elektronizacije transakcije. Tablica 1. Broj bankomata i POS terminala (u tisuama, kraj godine)Bankomati 2003. 2004. POS ureaji 2003. 2004.

Zemlja

2001.

2002.

2005.

2001.

2002.

2005.

Kanada Francuska Njemaka Italija Nizozemska vedska vicarska Ujedinjeno Kraljevstvo

35,6 36,9 49,6 36,6 7,1 2,6 5,0 36,7

40,0 39,0 50,5 39,6 7,5 2,6 5,2 40,8

44,2 42,0 51,1 39,1 7,6 2,7 5,4 46,5

48,5 43,7 52,6 39,7 7,9 2,7 5,4 54,4

52,7 47,8 53,4 40,6 7,5 2,8 5,6 58,3

463,2 904,3 435,7 774,7 165,8 88,2 73,9 772,0

494,9 956,4 460,6 847,5 177,2 102,0 80,7 810,6

520,6 1000,0 4958 928,0 186,3 108,1 80,0 861,3

546,0 1060,0 520,0 1007,5 195,0 161,1 88,1 920,0

571,4 1095,0 569,5 1045,0 206,4 176,6 110,2 974,1

Izvor: BIS meunarodna financijska statistika, 2006., www.bis.org/statistics/index.htm, 28.5.2010.

Rast i prihvaanje plaanja karticama ostavilo je negativne posljedice na tradicionalne sustave plaanja. Mnoge su zemlje ostvarile prijelaz s uporabe papirnih instrumenata, kao to su gotovina i ekovi, na sluenje elektronikim instrumentima. U mnogim se zemljama prvi put smanjio broj plaanja ekovima. Kao to pokazuje tablica 2, ekovi kao vrlo popularan instrument plaanja, gube

21

trini udio, te se smanjuje njihov ukupan opseg koritenja. Neke zemlje poput Nizozemske, Njemake i Belgije ve se sada kreu putem "drutva bez upotrebe ekova". Tablica 2. Broj upotrijebljenih ekova u godini po stanovniku u nekim zemljama1990. 80 56 21 15 10 17 7 2005. 66 35 2 8 1 0 5

Francuska Ujedinjeno Kraljevstvo Belgija Italija Njemaka Nizozemska panjolska

Izvor: European Central Bank, 2006.

5.2. Nastanak e-novcaDva su razloga pojave elektronikog novca. Prvi, prema austrijskoj koli ekonomske analize, "novac je kao "socijalna institucija" podvrgnut ve zapoetoj institucionalnoj promjeni, te se interpretira kao posljedica spontane evolucije koja bi trebala premostiti nedostatak trampe i dvostruke koincidencije elja."28 Danas je e-novac posljednja faza toga razvoja; njegova je glavna uloga da podupire elektroniku trgovinu putem Interneta, da omoguuje obavljanje transakcija, da smanjuje njihove trokove, te da zamijeni plaanje novanicama i kovanicama u maloprodaji. Drugi se razlog nastanka e-novca odnosi na informatiku revoluciju, u kojoj je dolo do integracije elektronikog procesuiranja informacija i telekomunikacijskih tehnologija. Tu je, zatim, smanjenje geografskih razlika putem kojih se informacije mogu prenositi diljem svijeta. Informatika revolucija promijenila je financijski sektor, te je omoguila da sustavi plaanja postanu pouzdaniji i uinkovitiji, dajui dodatni razlog za pojavu novih monetarnih inovacija.

28

Menger, C.: On the origin of money, u: Hamdi, H., nav. dj. (bilj. 26), str. 292.

22

No, kada govorimo o informatikoj revoluciji i pojavi e-novca u vezi s njom, treba naglasiti da pojava elektronikog novca zapravo nije revolucija, ve samo nov nain prenoenja kupovne moi. Mnoge druge financijske inovacije i nisu nov oblik novca, ve samo drugaiji nain upotrebe postojeeg novca u transakcijama. Priroda novca jo je uvijek identina i svodi se na tri poznata obiljeja.29 Ta se priroda novca nikada ni nee promijeniti, te e novac i dalje biti samo posrednik u razmjeni dobara i usluga. Kartica elektronikog novca30 drugaije je sredstvo plaanja, te omoguuje elektroniki prijenos vrijednosti od kartice na terminal ili od kartice u novanik, kako u stvarnom vremenu, tako i putem mrea. E-novac smatra se najvanijim dostignuem koje prenosi unaprijed zadanu monetarnu vrijednost, te se moe upotrebljavati za viestruke transakcije manje vrijednosti. E-novanik se sastoji od mikroprocesora u kojemu su spremljene informacije o monetarnoj vrijednosti koja se moe iskoristiti. To je vii stupanj tehnolokog razvoja u usporedbi s karticama s magnetnom trakom. Jednako tako, e-novanik je sigurniji, to moe uvelike smanjiti prijevare jer je kartice s ipom tee krivotvoriti nego kartice s magnetnom trakom. Tablica 3. Obiljeja razliitih sustava e-novca u nekim zemljama (2005. god.)Naziv sustava Procedura punjenja bankomat, telefon, Internet terminal bankomat bankomat bankomat poseban ureaj bankomat Prenosivost izmeu krajnjih korisnika ne ne ne ne ne ne ne Prilagoeno za plaanja putem mrea ne ne ne ne da ne ne Multifunkcionalna obiljeja plaanja da (funkcija debitne kartice i pristup na bankomat) ne ne da (funkcija debitne kartice) da >70% izdanih na debitnu karticu da

Zemlja

Belgija

Proton FUNCHIP Danmon Moneo GeldKarte Chipknip CASH

eka Danska Francuska Njemaka Nizozemska vicarska

Izvor: BIS meunarodna financijska statistika, 2006., www.bis.org/statistics/index.htm, 2.11.2009.

29 30

Novac slui kao sredstvo razmjene, kao obraunska jedinica, te kao mjera vrijednosti (op. a.) Elektroniki novac treba razlikovati od proizvoda koji se koriste komunikacijom putem mrea kako bi se pristupilo konvencionalnim sustavima plaanja (op.a.)

23

5.3. Zato elektroniki novac?Iako je gotovina brz i efikasan nain plaanja, nedostaci njezine upotrebe su brojni. Usto, dranje gotovine prate mnogi trokovi, ukljuujui trokove blagajne, prijevare, gubitka novca, uvanja, deponiranja, ali i trokovi vezani za upravljanje gotovinom u financijskim institucijama. Cilj elektronikog novca jest zamijeniti gotovinu u transakcijama male vrijednosti, te izbjei njezine nedostatke. Uzmimo za primjer francusko iskustvo sa e-novcem, koje je pretoeno u sustav Moneo.31 Moneo je kreiran kako bi se smanjili trokovi dranja gotovine, te kako bi se kupovna mo mogla privremeno prenositi na efikasniji nain. Taj bi se sustav trebao primjenjivati za razliite maloprodajne transakcije manje vrijednosti, te bi u konanici trebao postati supstitut za gotovinu. Moneo je moderno i brzo sredstvo plaanja koje e zasigurno postati vrlo prikladno za primjenu. Sustav Moneo nudi velike prednosti potroaima, ali i trgovcima. Prednosti za potroae jesu vea brzina transakcije i potencijalne koristi u obliku popusta na budue kupnje. Dodatno, potroai ne moraju vie imati toan iznos gotovine za svaku kupnju.32 Jednako tako, znatno e se smanjiti pogreke prilikom vraanja gotovine. Vlasnici Moneo kartica trebaju nositi manje bankovnih kartica, posebno ako se ukljue funkcionalnosti debitnih i kreditnih kartica, a usto bi se osjeali sigurnije. Trgovci bi dobili gotovinu prije nego to bi uistinu dostavili proizvode ili usluge, poveala bi se lojalnost kupaca, ubrzao bi se proces plaanja na mjestu kupnje, te bi se smanjili trokovi procesuiranja same transakcije. Ako bi korist od koritenja Moneo sustavom bila vea od trokova, trgovci bi mogli platiti kupcima da se koriste takvom karticom. Kao to se vidi iz sljedee tablice, plaanje elektronikim novcem praeno je mnogo niim trokovima od drugih naina plaanja, prije svega, od kreditnih i debitnih kartica. Nadalje, argument koji ide u prilog Moneo kartici jest da ona ima

31

Moneom je mogue koristiti se uz pomo samostalnih kartica ili ip kartica koje izdaju banke, a mogu se napuniti (funkcionalnost e-novca ugraena je u bankovnu/kreditnu karticu). Punjenje je mogue na bankomatima ili putem Interneta primjenom specijalne aplikacije i itaa kartica. (Hamdi, H., nav. dj. (bilj. 26), str. 294. 32 Dranje gotovine ukljuuje oportunitetne trokove koji rastu zajedno s kamatnom stopom i inflacijom (op.a.)

24

noviju tehnologiju enkripcije u usporedbi s drugim karticama, to poveava sigurnost i ograniava mogunosti prijevara. Jednako tako, plaanje Moneo karticom dodatno smanjuje transakcijske trokove, jer ne zahtijeva nikakvu autorizaciju ni identifikaciju kupca. Tablica 4. Troak razliitih oblika plaanja za kupca i izdavatelja (u dolarima)Troak za izdavatelja3,00 0,80 0,40 0,15 0,07

Oblik plaanja ekovi Kreditne kartice Debitne kartice Gotovina e-novanik

Troak za kupca6,00 2,50 0,60 0,30 0,07

Izvor: Mair, P.: The Australian retail payments systems, some unresolved issues, u: Hamdi, H., ibid., str. 295.

5.4. Transakcije elektronikim novcemPlaanja na klasinom tritu novca zahtijevaju najmanje jednog kupca i jednog prodavatelja, a oba moraju imati raune u bankama koje su povezane preko klirinke kue. Plaanja tradicionalnim instrumentima kao to su ekovi ili bankovni nalozi, zahtijevaju intervenciju financijskih posrednika (banke). Plaanje elektronikim novcem slino je tradicionalnoj shemi postoje dvije stranke, te jedna ili dvije banke. Meutim, cijeli proces postaje efikasniji i laki. Transakcija ne zahtijeva nikakvu ifru i ne moe premaiti prethodno definiran iznos. Ako je iznos koji se nalazi na ipu do kraja potroen, kartica se moe automatski ponovno napuniti kod trgovca, i to bez naplate bilo kakvih naknada, zahvaljujui posebnom POS ureaju. Jednom kada je ip napunjen, korisnik nema potrebu traiti bankomat ili toan iznos gotovog novca. Dodatno, problem krae ili gubitka novca smanjen je na minimum. Za transakciju e-novcem trenutano nije potreban posrednik jer se novac putem jedinica (koje se zovu bitovi) transferira elektroniki od kupca prodavatelju. Iznos novca koji je plaen spremljen je na terminalu prodavatelja, te se s vremena na vrijeme online prenese na njegov raun u financijsku instituciju.

25

Plaanjem elektronikim novcem smanjuju se transakcijski trokovi, a vrijeme se skrauje u usporedbi s drugim oblicima plaanja. Strunjaci procjenjuju da trokovi koritenja elektronikog novca iznose od treine do polovice trokova plaanja papirnatim novcem. Kad bi sve transakcije u nekoj zemlji postale elektronike, moglo bi se godinje utedjeti vie od 1 % BDP-a.33

5.5. Prihvatljivost elektronikog novcaKada je elektroniki novac prvi put uveden, oekivalo se da e zbog svojih brojnih prednosti za potroae, trgovce i financijske institucije postati novac 21. stoljea.34 Meutim, statistika pokazuje da je upotreba e-novca jo uvijek u poetnoj fazi. Prema podacima Europske sredinje banke, plaanja prepaid kreditnim karticama ine samo 0,7% ukupnih skripturalnih plaanja u eurozoni.35 Elektroniki se novac bitnije ne koristi ni u Europskoj uniji, kao ni u drugim razvijenim zemljama. U veini maloprodajnih transakcija kuanstava jo se uvijek rabi gotovina. Koliko e se elektroniki novac upotrebljavati najvie ovisi o motivaciji koju imaju njegovi izdavatelji, potroai i trgovci. Potranja potroaa ovisit e o prednostima i nedostacima elektronikog novca u obliku plaanja naknada izdavateljima, sigurnosti to je potroai osjeaju pri koritenju elektronikim novcem, o lakoi koritenja, te spremnosti trgovaca da prihvate e-novac. Motivacija za izdavatelje obuhvaa prihode od naknada naplaenih korisnicima kartice (trgovcima i potroaima), prihode od ulaganja preostalog iznosa novca, te za banke izdavatelje, utede od manjeg dranja gotovine (u opsegu u kojemu elektroniki novac zamijeni gotovinu). Potencijalni nedostatak za izdavatelje mogu biti oekivani trokovi budue regulacije.

33

34

http://os2.zemris.fer.hr/pk/2005_dj/index.html, 28.5.2010. Elektronika sredstva plaanja jeftinija su od plaanja gotovinom ili ekovima 35 Za razliku od fiducijarnog novca (koji ine novanice i kovanice), skripturalni oblici plaanja (kartica, ek, novani transfer i sl.) omoguuju transfer novca na raunima kerditnih ili slinih institucija. Skripturalni se novac transferira putem meubankarskih sustava plaanja (podaci Europske sredinje banke European Central Bank: The Blue Book, Bucharest: European Central Bank, 2005.)

26

Spremnost trgovaca da prihvate elektroniki novac usko je vezana za naknade koje e naplaivati izdavatelji ili operatori. Za potroae i trgovce kljuni e imbenik biti njihova spremnost da prihvate nove tehnologije. Veina istraivaa vjeruje da e upotreba elektronikog novca biti umjerena u kratkom i srednjem roku, dok u dugom roku e-novac moe postati iroko rasprostranjen. Drugim rijeima, upotreba elektronikog novca kompliciran je fenomen i ovisi, prije svega, o interakciji izmeu korisnika proizvoda ili usluge. Komplementarnosti koje smo naveli mogu postati smetnja na poetnom stupnju razvoja e-novca.

5.6. imbenici upotrebe elektronikog novcaKorisnost novca proporcionalno se poveava s brojem ljudi koji se njime koriste. U tom smislu novac je poput telefonske mree to je mrea vea, vrijednost posjedovanja telefona za prve je pretplatnike vea. Ljudi prihvaaju novu valutu, kao to je e-novac, ako vjeruju da e se i drugi poeti njime koristiti. Kriteriji prihvaanja elektronikog novca temeljni je uvjet njegova uspjeha, te objanjava njegovu vanost u ekonomiji. Neki analitiari smatraju da e pojedinci prihvaati elektroniki novac sve dok se njegova vrijednost sustavno i drastino ne smanji. injenica zbog koje pojedinac prihvaa novac proistjee iz toga to ga i drugi prihvaaju. Otuda slikoviti zakljuak: "Novac je novac jer se koristi kao novac"36 Menger navodi: "Tek kada su najvie traena dobra mogla postati novac, ta je injenica poveala inicijalno veliku trnu vrijednost tih dobara. Svaki ekonomski subjekt donosi manje trna dobra na trite, te, prema tome, ima velik interes zamijeniti robu koju posjeduje robom koja je postala novac."37

36 37

Irwai, K.: Evolucija novca (prijevod), Certosa di Pontignano, Siena, 1997., str. 29. Menger, C., op. cit. (bilj. 28), str. 298.

27

Slika 5. imbenici koji utjeu na razvoj elektronikog novca

pouzdanost = reputacija

prihvatljivost = anticipacija

mrene eksternalije

kritina masa

prihvaanje elektronikog novca

vremenska ovisnost = postojanost navika

Izvor: Hamdi, H., nav. dj. (bilj. 26), str. 298.

Kako navike utjeu na prihvaanje elektronikog novca? Velik je problem uvjeriti velik broj korisnika da ponu upotrebljavati elektroniki novac. Prije svega, potreban je velik broj korisnika cijelog sustava, a ni trokovi nisu mali: trgovci moraju investirati u specijalne POS ureaje kako bi uope mogli prihvaati e-novac38, a potroai se moraju sluiti e-novcem za maloprodajne transakcije kao supstitutom za kovanice i novanice. Dalje, ljudi imaju naviku upotrebe gotovine i ekova za maloprodajne transakcije. Primjerice, u nekim zemljama kao to je Francuska, plaanje ekom postalo je dijelom kulturnog naslijea. Stoga e se navika plaanja ekovima teko promijeniti. Istodobno, navike posrednika (banaka) pri izvrenju transakcija takoer mogu biti razlog sporog prihvaanja novih instrumenata. Potroai su tijekom vremena stekli povjerenje u financijske posrednike, te nisu navikli izvravati transakcije bez njihova sudjelovanja.39 Zato potroai nisu spremni na promjenu. Velikom broju potroaa potrebno je vie vremena kako bi se upoznali s funkcioniranjem novog sustava plaanja. Stoga e veina njih radije priekati

Plaanje elektronikim novcem podrazumijeva dva razliita troka za trgovca troak po transakciji i troak po iznosu (op. a.) 39 Primjerice, potroai nisu navikli napuniti kartice na specijaliziranim ureajima slinim bankomatima bez posrednitva banke (op. a.)

38

28

kako bi vidjeli razvoj situacije jer ele stei vie povjerenja prije nego to prihvate inovaciju. Takva je postojanost navika vjerojatno jak razlog zato se elektroniki novac ne koristi u veem opsegu. Postojanost navika nije nov fenomen. Mnogim je prijanjim inovacijama trebalo mnogo godina prije nego to se mogao osjetiti njihov ekonomski utjecaj. Primjerice, u 1889. godini samo se 5 % amerikih poduzea, te 3 % kuanstava koristilo elektrinom energijom, ak osam godina nakon to je puten u rad prvi elektrini generator u New Yorku. Dvadeset godina poslije samo je 50 % tvornica iskoritavalo elektrinu energiju u svojim proizvodnim aktivnostima. 40 Slino je bilo s dosadanjim inovacijama na podruju instrumenata plaanja. U 1995. godini samo je 15 % francuskih dravljana imalo kreditnu ili debitnu karticu. Danas ih 89 % posjeduje kartice, a taj broj jo uvijek raste.41 Usporedimo li trenutanu situaciju s elektronikim novcem s navedenim povijesnim iskustvima, moemo zakljuiti da emo trebati priekati neko vrijeme kako bismo vidjeli vei broj korisnika elektronikog novca. Meutim, u dananje vrijeme elektroniki bi se novac bre razviti upravo zbog injenice da se problem postojanosti navika moe lake prebroditi u digitalnoj ekonomiji i drutvu znanja. Prema tome, ekonomija bez gotovine moda i nije tako daleko.

40 41

Hamdi, H., op. cit., (bilj. 26), str. 300. Ibid.

29

6. ELEKTRONIKI NOVAC U REPUBLICI HRVATSKOJPoslovni modeli nepovratno se mijenjaju, Internet postaje sve znaajniji medij, a poslovanje uope nepovratno se okree u elektronikom smjeru. Hrvatska nastoji slijediti svjetski trend i sve se vie orijentira na elektroniko poslovanje, ponajprije42

elektroniku

trgovinu i elektroniko bankarstvo. Prema nekim

podacima , u Hrvatskoj je 2008. godine internetska trgovina dosegnula vrijednost transakcija od 263 milijuna dolara, to je 85,9 % vie nego godinu dana ranije.

6.1. Zakonski okvirElektronike transakcije nuno trae i elektroniko plaanje. Zakonska osnova za elektroniko plaanje u Republici Hrvatskoj uspostavljena je donoenjem Zakona o institucijama za elektroniki novac43. Zakonom o bankama definirano je da je izdavanje elektronikog novca u Hrvatskoj bankovna usluga koju na podruju drave smiju pruati iskljuivo banke. Meutim, kako do donoenja Zakona o institucijama za elektroniki novac nije zakonski bio definiran pojam elektronikog novca, na tritu su postojali razni elektroniki ureaji na koje se pohranjuje novana vrijednost koja se koristi za plaanje. Kako nije postojalo sustavno praenje izdanog elektronikog novca, nije bilo poznato koliko ga je Republici Hrvatskoj stvarno izdano. Stoga se smatralo opravdanim da se u Hrvatskoj donese zakonski okvir koji bi poticao izdavanje elektronikog novca, uz zadravanje visoke razine zatite potroaa i visoke razine stabilnosti i sigurnosti financijskog sustava u cjelini. Donoenjem navedenog Zakona usklauje se dio zakonodavstva Republike Hrvatske s vaeim pravnim standardima Europske unije u dijelu koji se odnosi na poslovanje institucija za elektroniki novac. Zakon ureuje poslovanje institucija za elektroniki novac, prudencijalne standarde, pravne oblike institucija za enovac, principe upravljanja, ukljuujui i upravljanje rizicima; uvjete za iskupivost

42 43

http://portal.ludbreg.hr/kolumne(show.asp?kol=58, 27.5.2010. Zakon o institucijama za elektroniki novac, Narodne novine, br. 117/08.

30

elektronikog novca; superviziju institucija za e-novac, te mogue supervizorske mjere. Treba istaknuti da su u Hrvatskoj jo od 2007. godine pokrenute brojne inicijative i dosta je uinjeno na stvaranju infrastrukture i primjene zakonskih propisa o elektronikom potpisu, o elektronikoj trgovini, o sigurnosti, o elektronikoj ispravi.

6.2. Perspektive pojave i irenja e-novcaGodine 2007. provedena su u Hrvatskoj istraivanja sa svrhom analize postojee situacije na domaem podruju elektronikog plaanja, te utvrivanja tko su korisnici odreenih kartinih proizvoda, te kakva su njihova stajalita i iskustva. Rezultati istraivanja pokazali su da velika veina graana koristi nekoliko bankovnih i nebankovnih kartica. Analizirajui bankovne debitne kartice, uoava se da je, primjerice, zastupljenost Maestro kartica (81,29 %) vie nego dvostruka u odnosu na Visa Electron kartice (41 %).44 Osnovni razlozi za to u pravilu se ne temelje na preferencijama korisnika, nego su rezultat pojave i aktivnosti platnih sustava na prostoru Republike Hrvatske. Vodee i ujedno najvee banke u zemlji (Privredna banka Zagreb d.d. i Zagrebaka banka d.d.) prvobitno su poele suradnju s platnim sustavom MasterCard Worldwide, te su stoga krenule s izdavanjem debitnih kartica i kartica s odgodom plaanja toga sustava. Veina banaka s vremenom je poela izdavati i proizvode platnog sustava Visa International, te se danas u ponudi svih veih banaka u Hrvatskoj (uz prethodno navedene banke, dodatno i Erste & Steiermarkische banke d.d., HypoAlpe-Adria banke d.d., Raiffeisen banke d.d. i drugih manjih, uglavnom regionalnih banaka) nalaze kartini proizvodi obaju platnih sustava. Uz spomenute banke istie se primjer Societe Generale Splitske banke d.d., koja je svojevrstan pionir u izdavanju Visa kartica, jer je prva razvila suradnju s platnim sustavom Visa International, a tek prije nekoliko godina nudi i proizvode MasterCard Worldwidea. Na splitsko-dalmatinskom podruju korisnici su tradicionalno naviknuti na marke proizvoda Visa Classic i Visa Electron.

44

uur, I.: Trite kartinih proizvoda u Republici Hrvatskoj, "Trite", br. 2, 2007., str. 222.

31

Analizirajui nebankovne kartice American Express i Diners Club, zakljuuje se kako su one znaajno i podjednako zastupljene, to je rezultat prisutnosti obiju marki proizvoda ve vie od tri desetljea na domaem tritu. Ovo su ujedno i prvi kartini proizvodi s kojima su se domai korisnici susreli, te stoga njihova zastupljenost, prihvaenost i prepoznatljivost nisu upitne. Podaci Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore pokazuju da se Hrvatska nalazi pri vrhu zemalja u regiji po koritenju platnih kartica. Krajem rujna 2007. godine u Hrvatskoj je bilo izdano ukupno 8,76 milijuna kartica, to je za 7,8 % vie nego u prethodnoj godini. Prema rezultatima jednog britanskog istraivanja, prema kojem broj bankomata na milijun stanovnika u Zapadnoj Europi iznosi 736, a u regiji srednje i istone Europe 278, proistjee da se Hrvatska sa 602 bankomata na milijun stanovnika nalazi neto ispod zapadnoeuropskog, ali i znatno iznad prosjeka u regiji. Promatrano po broju kartica po odraslom stanovniku, Hrvatska se s 2,2 kartice nalazi na samom vrhu u regiji, u kojoj je prosjek 0,74 kartice po stanovniku, dok je po broju POS terminala regionalni "rekorder", zajedno sa Slovenijom i Estonijom. Od ukupnog broja izdanih kartica najvei dio ine debitne 78,1 % ili 6,84 milijuna kartica, a slijede kreditne kartice kartiarskih kua (11,8 % ili 1,03 milijuna), te kreditne kartice banaka (10,1 % ili 883 tisue). Vrijednost transakcija koje su karticama provedene u prvih devet mjeseci 2007. godine, iznosio je 60,5 milijardi kuna, i to uglavnom kroz podizanje gotovine (47,3 milijarde kuna), a manje kroz plaanje (13,2 milijarde). Putem bankomata je pritom provedeno transakcija u vrijednosti 50,14 milijardi kuna, i to po prosjenoj vrijednosti transakcije od 658,63 kune, dok je vrijednost transakcija na POS terminalima iznosila 12,6 milijardi kuna ili prosjeno 325,6 po transakciji. 45

45

www.javno.com/hr-profit/hrvatski-gradjani-medju-prvim-po-karticama-u-regiji_117690, 27.5.2010.

32

Slika 6. Broj EFT POS terminala u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do oujka 2008. godine

Izvor: www.poslovni.hr/86406.aspx, 26.5.2010.

Govorei o koritenju elektronikog novca, valja istaknuti i proirenje najveeg svjetskog servisa za elektroniki novac PayPala na Hrvatsku, od 2006. godine. Ovaj servis prihvaa uplate u kunama, omoguuje slanje novca iz Hrvatske u inozemstvo i plaanje online transakcija. Inae, PayPal je najpopularnija alternativa za plaanje kreditnim karticama na svijetu. To je servis koji nudi e-novac, odnosno pravu online gotovinu s kojom se u virtualnom svijetu moe initi isto ono za to u fizikom svijetu slui novac iz novanika. to se tie elektronikog plaanja u nekim drugim podrujima, valja istaknuti operatere mobilne telefonije koji su u krug svojih korisnika uspjeli uvesti komunalne organizacije za parkiranje, te javni prijevoz, pa su tako blizu ispunjenja nekih od elementarnih uvjeta kod institucija za elektroniki novac. Model takvih usluga vrlo je privlaan jer svi sudionici ostvaruju odreene pogodnosti, a krajnji korisnik snosi troak plaanja elektronikim novcem, to se podudara s oekivanjima monetarnih vlasti.46 Uvoenje i irenje primjene prepaid kartica za plaanje javnog prijevoza, kao to je to sluaj u Osijeku s tzv. "Butra" karticom, ukazuje da su i u Hrvatskoj prepoznate pogodnosti e-novanika u masovnom prijevozu.

46

"InfoTrend", br. 168/2009.

33

Spomenut emo, nadalje, uvoenje novog beskontaktnog naina plaanja cestarine D2C karticom. Ovakvim nainom plaanja ne dobiva se naplatna kartica prilikom ulaska na autoput, niti se dobiva raun silaskom s autoputa, ali se raun uvijek moe dobiti na zahtjev. Ta pogodnost svakako olakava i ini jednostavnijim svako putovanje, a osobito onima koji zbog prirode posla esto putuju.47 Digitalizacija komunikacijskih medija i konvergencije prirunih i kunih komunikacijskih tehnologija (mobitel, laptop, TV) otvara nove perspektive trgovanju, a time i iroj primjeni plaanja elektronikim novcem. Moe se oekivati da e hrvatski poduzetnici koji prate dogaanja u toj sferi, prepoznati poslovnu priliku i poeti zasipati graane ponudama paketa svojih proizvoda u kojima e sve ee biti ukljueno i plaanje elektronikim novcem. Oekivanja su to i Hrvatske narodne banke, koja je u svojim obrascima za prikupljanje podataka o funkcijama platnih kartica ve otvorila polje za podatke o hardverskom e-novcu.

6.3. Infrastruktura za poslovanje s elektronikim novcem u HrvatskojDa bi e-novanik u ip kartici bio upotrebljiv, nuna je odgovarajua infrastruktura za njegovo voenje i koritenje. Logino je da su banke (koje su ve ranije izgradile infrastrukturu s bankomatima i platnim terminalima na prodajnim mjestima za obavljanje transakcija s platnim karticama) takve infrastrukture nadogradile i nadopunile opremom za rad s ip-karticama i e-novanikom. Ukoliko to nije sluaj, infrastrukturu su dopunile posebnim terminalima za punjenje enovanika i plaanje e-novcem.

47

Plaanje cestarine kreditnom karticom, www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=600, 26.5.2010.

34

Slika 7. Bankomat

Izvor: http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.public/photo/Bankomat.jpg, 27.5.2010.

U Hrvatskoj je na kraju 2008. godine bilo u optjecaju 8 milijuna platnih kartica (HNB Pregled platnih kartica prema funkcijama), od kojih 72 % imaju ip s EMV aplikacijom. Takoer, veina terminala (bankomati i EFTPOS terminali) za prihvat platnih kartica opremljena je itaem za ip-kartice, ime je u Hrvatskoj stvoren znaajan infrastrukturni preduvjet za servisiranje e-novanika i za realizaciju plaanja elektronikim novcem.48 Uvoenje e-novca privlaan je, ali iznimno zahtjevan poslovni pothvat, u kojem sudjeluju brojni sudionici, meu kojima kada je rije o hardverskom rjeenju jesu: korisnici e-novanika, izdavatelj e-novanika, operator/prihvatitelj i trgovci. Sudionik u poduhvatu je i sredinja banka koja nadzire sustav sukladno Zakonu o institucijama za elektroniki novac. Da bi poduhvat uspio, pogodnosti plaanja e-novcem moraju za sve sudionike biti vrednije od trokova uvoenja enovca u funkciju. Stoga je vano unaprijed prepoznati pogodnosti i shemu distribucije trokova uvoenja elektronikog novca za svakog od sudionika.

48

"InfoTrend", br. 168/2009.

35

7. ZAKLJUAKDanas kad su umreeni raunalni sustavi naili na iroku primjenu u svim podrujima ljudskog djelovanja, Internet je postao mjesto svjetskog trgovanja. Jedna od najvanijih uporaba nove tehnologije je obavljanje financijskih transakcija razmjenom informacija, roba i usluga elektronikim putem. Internet je postao globalna informacijska mrea i medij kojim e se obavljati najvei dio transakcija. Poveanje udjela elektronike trgovine u ukupnoj svjetskoj razmjeni zahtijeva i prilagodbu sustava plaanja posebnostima elektronikog medija. Problem transakcija plaanja u elektronikoj trgovini bio je podcijenjen, iako takva trgovina zahtijeva sigurne i jeftine sustave plaanja. Meutim, nezaustavljivo poveavanje udjela elektronike trgovine u svjetskoj razmjeni uvjetovalo je stvaranje brojnih programa za osiguranje mehanizma elektronikog plaanja, osobito zamiljenih za elektronike transakcije. Elektroniki oblici plaanja mogu se nai u razliitim izvedbama: digitalni ekovi, debitne i kreditne kartice, kartice s pohranjenom vrijednou, elektronika gotovina ... Trenutno je najraireniji nain plaanja preko Interneta putem kreditnih kartica, pri emu se broj kreditne kartice prenosi elektronikim putem od kupca do prodavatelja, te prodavatelj kupljenu robu alje potom. Broj kreditne kartice prenosi se putem Interneta elektronikom potom ili World Wide Web informacijskim sustavom. Posebno mjesto u sustavu elektronikih sredstava plaanja zauzima elektroniki novac, s obzirom na oekivani utjecaj na razvoj elektronike trgovine u svijetu. Ono to treba ovom prigodom posebno naglasiti jest sljedee: - elektroniko plaanje zahtjevan je sustav za koji drava mora uspostaviti odgovarajue pravno ureenje; - elektroniko plaanje mora udovoljiti sigurnosti, kako bi primatelj po primitku impulsa mogao novac odmah upotrijebiti za plaanja; - elektroniko plaanje dijeli se na kartice plaanja i novana sredstva (elektroniki novac); - novac i elektroniki novac razlikuju se u tome to elektroniki novac ne ispostavlja sredinja banka, nego je to samo obeanje izdavatelja da e platiti;

36

- Smjernica EU o institucijama elektronikog novca odreuje nebankarske institucije kao izdavatelje elektronikog novca; - elektroniki novac je otkupljiv za vrijednost u novanicama ili prijenos na raun. Razlog sve vee rasprostranjenosti raznih oblika elektronikog plaanja jest njihova vea uinkovitost u usporedbi s tradicionalnim sustavima plaanja. Meutim, statistike potvruju da je razvoj elektronikog novca u poetnoj fazi, te da je gotovina jo uvijek najvaniji oblik plaanja pri maloprodajnim transakcijama. Prema tome, protivno oekivanjima, gotovinu jo uvijek nije zamijenio nijedan oblik elektronikog novca. Jedan od razloga zato se upotreba elektronikog novca nije znatnije proirila jest injenica da je e-novac prilino sofisticiran oblik plaanja, te zahtijeva investicije u nove tehnologije kod trgovaca, kao i razvijanje novih vjetina u korisnika. Vaan razlog je i postojanost navika u koritenju tradicionalnim oblicima plaanja, kao to su ekovi i gotovina. Promijene li se navike, jednostavnije bi se mogla dosegnuti kritina masa potrebna za izgradnju mree korisnika elektronikog novca. Drava bi mogla imati vanu ulogu u mijenjanju postojanosti navika, te bi mogla promovirati upotrebu elektronikog novca, kao to je to, primjerice, ve navedeno - poticanjem koritenja e-novcem pri plaanju parkiranja ili usluga javnog prijevoza. Time bi se broj korisnika elektronikih oblika plaanja znatno mogao poveati. I u Republici Hrvatskoj ljudi su uglavnom jo uvijek skloni tradicionalnim nainima plaanja. Razlozi tomu ne lee u nemogunosti ostvarenja sustava elektronikog plaanja koji bi osigurao maksimalan stupanj sigurnosti, ve nepovjerenje banaka i ljudi u takve sustave. U nas je jo uvijek potreban protek izvjesnog vremena da bi se to nepovjerenje iskorijenilo. No, sasvim je sigurno da elektroniki novac ulazi u primjenu u hrvatskoj praksi, polako ali sigurno i da e u budunosti postati moda ne jedini, ali sigurno jedan od vanijih oblika plaanja.

37

8. LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Europski novani institut: Sustav plaanja u Europskoj uniji (prijevod), EMI, Frankfurt, travanj 1996. Irwai, K.: Evolucija novca (prijevod), Certosa di Pontignano, Siena, 1997. Hamdi, H.: Problemi razvoja elektronikog novca, "Financijska teorija i praksa" br. 3/2007. Javorovi, B., Bilandi, M.: Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2007. Lamza-Maroni, M:; Glava, J.: Poslovno komuniciranje, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008. Maurovi, Lj.; Kandija, V.: Elektroniko plaanje moderni dodatak tradicionalnom sustavu plaanja, "Hrvatska pravna revija", listopad 2005. McCarthy, J.: Consumer Protection in Contemporary Electronic Payment Systems, http//www.corkonlinelawreview Panian, .: Elektroniko trgovanje, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2000. Panian, .: Poslovna informatika, Potecon d.o.o., Zagreb, 2001. Zagreb, 2000. 11. Perspektive pojave i irenja e-novca u Hrvatskoj, "InfoTrend", br. 168/2009. 12. Plaanje cestarine kreditnom karticom, www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=600 13. Rui, D.: e-Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2003. 14. Skupina autora: Plaanje i osiguranje plaanja u zemlji, HZRIFD, Zagreb, 2006. 15. Slivonja, M.: Sustavi elektronikog plaanja (Elektroniki novac), http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/Images/mondex.jpg 16. Spremi, M. i sur.: Informatika u poslovanju, Sveuilite u Zagrebu i Element, Zagreb, 2007. 17. Sria V.; Mller, J.: Put k elektronikom poslovanju,Sienrgija d.o.o., Zagreb, 2001. 18. imovi, V.: Uvod u informacijske sustave, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2009.

10. Panian, .; Strugar, I.: Primjena raunala u poslovnoj praksi, Sinergija d.o.o.,

38

19. uur, I.: Trite kartinih proizvoda u Republici Hrvatskoj, "Trite", br. 2, 2007. 20. Zakon o institucijama za elektroniki novac, Narodne novine, br. 117/08. 21. http://limun.hr/main.aspx?id=54661&NadID=54564 22. www.stkpula.hr/info97/iposlova/index.htm 23. www.ssrn.com 24. http://staticweb.rasip.fer.hr/research/ecash/broshura/ch2.htm 25. http://os2.zemris.fer.hr/en/2001_ergovic/sl01.html 26. http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://os2.zemris.fer.hr/en/2001/luka.html 27. www.bis.org/statistics/index.htm 28. http://os2.zemris.fer.hr/pk/2005_dj/index.html 29. www.poslovni.hr/86406.aspx 30. www.javno.com/hr-profit/hrvatski-gradjani-medju-prvim-po-karticama-uregiji_117690

39