dipl. edit
-
Upload
ilija-mojsoski -
Category
Documents
-
view
214 -
download
13
Transcript of dipl. edit
UNIVERZITET “SV.KLIMENT OHRIDSKI” - BITOLA
FAKULTET ZA TURIZAM I UGOSTITELSTVO - OHRID
FESTIVALOT “OHRIDSKO LETO”
KAKO PROMOTIVNO SREDSTVO
- DIPLOMSKA RABOTA -
Kandidat Mentor
Ilija Mojsoski Prof. d-r Lidija Simon~eska
VOVED
Turizmot e edno od podra~jata vo koi marketing koncepcijata nao|a
celosna primena. Nivnite odnosi proizleguvaat od karakterot na turizmot
i specifi~nostite na turisti~kiot pazar.
Promocijata naj~esto se definira kako masoven vid na komunikacija
i toa kako propaganda, odnosi so javnosta, publicitet, unapreduvawe na
proda`bata i sli~no.
Pri promovirawe na proizvodite, uslugite i ideite, mo`e da se
koristi {iroka lepeza na metodi, sredstva i aktivnosti. Tie se naso~eni
kon postignuvawe na celite na promocija, a so toa i na marketing celite.
Turizmot kako sopstveno-ekonomska pojava navleguva skoro vo site
pori na stopanskiot, politi~kiot, sportskiot i kulturniot `ivot. Iako ne
e kulturna granka, opfa}a mnogu poliwa od kulturnata dejnost (kulturno-
istorisko nasledstvo, kulturni manifestacii, muzika, folklor i drugo).
Vo ramkite na prethodno ka`anoto e i temata koja e predmet na
obrabotka vo ovaa diplomska rabota, a taa go tretira Festivalot “Ohridsko
leto” kako propagandno sredstvo za promocija na drevniot Ohrid, a so toa i
na na{ata prekrasna Makedonija vo svetot.
I. PROPAGANDATA VO PROMOTIVNITE
AKTIVNOSTI NA TURIZMOT
1. Op{to za turisti~kata propaganda
Propagandnata aktivnost se primenuva u{te mnogu odamna, vo
periodot na Rimskata imperija i ottoga{ go sledi razvojot na
civilizacijata. Nejziniot prv terminolo{ki izraz bil “reklama”. Ovoj
poim ima latinsko poteklo (od glagolot clamare t.e. reclamare) i ozna~uva
vikawe, odnosno odeknuvawe. Vikaj}i, trgovcite ja falele i nudele svojata
stoka so cel pobrzo i podobro da ja prodadat. Podocna, ovaa aktivnost
dobila novo ime, no i nova sodr`ina kako rezultat na op{testveno-
ekonomskiot razvoj, iako izrazot reklama i denes se koristi.
Terminot “propaganda” za prv pat se pojavil vo 17-tiot vek, vo imeto
na verskata organizacija “Congregatio de Propaganda Fide” ~ija cel bila da ja
pro{iruva i zacvrstuva katolo~kata vera. Toj poteknuva od latinskiot zbor
“propagare” koj zna~i {irewe t.e. rasprostranuvawe. Negovoto etimolo{ko
zna~ewe se povrzuva, vo po~etokot, so pro{iruvawe i prodlabo~uvawe
politi~ki, religiozni, kulturni i drugi ideologii i sfa}awa, a podocna se
primenuva i vo ekonomskata sfera. Iako se koristi dosta dolg vremenski
period, se smeta deka terminot propaganda ja dobil svojata dene{na
sodr`ina i zna~ewe po Vtorata svetska vojna.
Propagandata vklu~uva “organizirano {irewe na idei, na~ela i
doktrini so pomo{ na vistinski ili la`ni argumenti zaradi pridobivawe
na poedinci ili grupi na lu|e koi }e bidat nositeli na tie idei”1. Od
definicijata mo`e da se sogleda su{tinata na propagandnata aktivnost, a
toa e dejstvuvawe vrz poedinec ili grupa zaradi {irewe na razli~ni
politi~ki, ideolo{ki, kulturni, religiozni, humanitarni, obrazovni i
drugi idei ili so cel da se ostvarat ekonomski rezultati. Takvoto
dejstvuvawe se zasnovuva vrz psiholo{kiot mehanizam na ~ovekot, pri {to
se iniciraat negovite psiholo{ki sostojbi vo koi toj }e ja prifati idejata
i pozitivno e reagira na nea. Definicijata, isto taka, uka`uva deka sekoja
1 J.Sudar, G.Keller, Promocija, Zagreb, 1991, str.61
propaganda ne e pozitivna t.e. progresivna tuku taa mo`e da predizvika
unazaduvawe i nesakani efekti ako vrz lu|eto se dejstvuva so nevistiniti
argumenti. Propagandata, spored toa, e “kompleksna socio-kulturna
komunikacija koja se temeli vrz kulturata na ispra}a~ot na idejata, a e
naso~ena kon kulturata na nejziniot prima~” 2.
Turisti~kata propaganda e najmnogu praktikuvan na~in preku koj
nositelite na turisti~ki uslugi komuniciraat so postojanite i
potencijalnite turisti. Toa vklu~uva razli~ni aktivnosti i sredstva za
prezentirawe na turisti~kata ponuda na pazarot. So nea se pretstavuva
kvantitetot i kvalitetot na turisti~kite vrednosti pred {irokata
turisti~ka javnost. Nejzinata sodr`ina e isto tolku kompleksna kolku {to
e kompleksna turisti~kata dejnost. Zatoa, vo literaturata se sre}avaat
pogolem broj definicii so koi se objasnuva poimot i su{tinata na
turisti~kata propaganda. Spored @.Jovi~i} “turisti~kata propaganda e
aktivnost za zgolemuvawe na brojot na posetitelite i nivnata
potro{uva~ka vo odredeni turisti~ki podra~ja i objekti”3. So sli~na
sodr`ina e i definicijata na D.^uli} vo koja toj propagandnata aktivnost
vo turizmot ja osmisluva kako “dejnost koja so specifi~ni metodi i sredstva
go privlekuva vnimanieto na interesentite (potencijalnite turisti) so cel
da predizvika `elba i odluka da posetat odredeno podra~je ili lokalitet,
odnosno da ja iskoristat ponudenata turisti~ka usluga”4.
Poseben pridones vo objasnuvawe na propagandata vo turizmot ima
Zora Markovi}. Nejziniot stav e deka “turisti~kata propaganda, kako i
sekoja druga, nikoga{ ne e cel sama za sebe, tuku sekoga{ e instrument za
postignuvawe na celite na odredena politika. Za da mo`e propagandata da
se razbere vo vistinska smisla, taa mora da bide osmislena dejnost koja, so
posebni i sredstva, nastojuva najprvo da go privle~e vnimanieto na odreden
krug na lu|e kon odredena turisti~ka ponuda i potoa da vlijae vrz nivnata
odluka da gi koristat uslugite ili dobrata koi gi nudi spomenatata
ponuda”5. Me|utoa, ponatamu prodol`uva deka “propagandata vo turizmot se
2 Hepner H.W. Advertising-McGraw Hill, New York, 1966 3 @.Jovi~i}, Turisti~ka propaganda, Turisti~ka {tampa, Beograd, 1982, str.15 4 D.^uli}, citat kaj S.Unkovi}, Ekonomika turizma, Savremena administracija, Beograd, 1995, str 168 5 Z.Markovi}, Osnove turizma, [kolska kwiga, Zagreb, 1987, str.142
slu`i so metodi koi vo osnova se zaedni~ki za site oblici na propaganda,
posebno na ekonomskata, samo {to se prilagoduvaat na specifi~nite
potrebi na turisti~kata politika da go privlekuvaat vnimanieto na {irok
krug lu|e kaj koi postojat objektivni uslovi da se vklu~at vo turisti~kite
patuvawa”6.
Od analizata na definiciite mo`e da se zaklu~i deka turisti~kata
propaganda izrazuva mo{ne {iroka problematika koja gi nadminuva
granicite na ekonomskata sfera na turizmot. Taa nu`no sodr`i elementi na
ekonomskata propaganda so samoto priznavawe na ekonomskiot karakter na
turizmot.
Osnovna cel na turisti~kata propaganda e da se zgolemi brojot na
posetitelite koi potoa }e ja zgolemat turisti~kata potro{uva~ka, dodeka
ekonomskata propaganda ima za cel da ovozmo`i zgolemuvawe na plasmanot
na proizvodite i uslugite.
Za razlika od ekonomskata propaganda so koja se pretstavuva stoka
ili usluga, vo turisti~kata propaganda se propagiraat turisti~ki motivi
kako objekti vo prostorot ili delovi na prostorot. Ednovremeno, taa
sekoga{ gi vgraduva i svoite ekonomski aspekti. So svojata informativna,
potsetuva~ka i pobuduva~ka funkcija deluva vrz zajaknuvawe na
turisti~kata pobaruva~ka zaradi zgolemuvawe na turisti~kata
potro{uva~ka i ostvaruvawe {to povisoki ekonomski efekti od strana na
nositelite na turisti~ka ponuda.
1.1 Razlika me|u propaganda i reklama
Razlikata pome|u propagandata i reklamata, soodvetno ja ilustrira
izlagaweto na M.[ejsing: “propagandata, odnosno propagandistot, kako i
sekoj drug normalen ~ovek, komunicira so lu|eto. Toj im zboruva za
proizvodite i uslugite. No, im zboruva na eden poseben na~in vo ramkite so
stavot na lu|eto na koi im se obra}a. Kako da im veli: so ogled na va{ite
potrebi, vo va{ interes e da kupite kako {to e vo moj interes da prodadam;
spored toa na{ite interesi ne povrzuvaat, tie ne pravat partneri koi se
6 Ibid, str.142
zdru`uvaat po svoja volja. Obratno od toa, onoj koj sostavuva reklamni
tekstovi, samo prividno zboruva za proizvodot ili uslugata. Poto~no,
obra}aj}i im se na lu|eto na drugata strana na barikadata, toj im zboruva za
svoite stavovi. Toj izvikuva so voodoo{evuvawe za proizvodot: izvonreden!
senzacionalen! sovr{en! Toj ne im zboruva na ramni kon sebe, ne diskutira,
ne iznesuva argumenti. Toj ne trpi nikakvi prigovori. Toj bara slepo da mu
se veruva7.
Zna~i, reklamata pretstavuva nametlivo falewe i nametlivo nudewe,
{to ne e svojstveno na dene{nata propaganda. Stopanskata i ekonomskata
propaganda vo na{i uslovi gi karakterizira doverba, informiranost i
prilagodlivost kon interesite i potrebite na potro{uva~ite, so cel za
usoglasuvawe so interesite na proizvoditelite i op{testvoto vo Celina.
Zatoa, poimot propaganda ne bi smeel da se zamenuva so diskreditiraniot
poim “reklama”, bidej}i toj asocira zabele`itelna nametlivost. Izrazot
“reklama” i denes se upotrebuva za pojava so sli~en karakter kako na primer
“svetle~ka reklama” bidej}i istata se izrazuva so upadlivost i nametlivost.
1.2 Propagandata i dr. promotivni formi na turizmot
Pri promovirawe na proizvodite, uslugite i ideite, mo`e da se
koristi {iroka lepeza na metodi, sredstva i aktivnosti. Tie se naso~eni
kon postignuvawe na celite na promocija, a so toa i na marketing celite.
Efikasnata promocija bara koncipirawe i implementacija na splet od
koordinirano i sinhronizirano dejstvo na site ili pak pogolem del od
oblicite na promocija, poznat kako promotiven miks.
Elementite koi ja so~inuvaat sodr`inata na promotivniot miks, vo
literaturata se grupiraat vo dve grupi: osnovni i sekundarni formi na
promocija.
Osnovni ili primarni oblici na promocija se aktivnosti koi mo`at
da se kontroliraat od strana na oglasuva~ot. Tie se:
- Ekonomska propaganda. Taa pretstavuva platena forma na
nepersonalno komunicirawe na pretprijatieto so svoite potro{uva~i. Po
7 B.Ja}oski, Marketing, Skopje, 1979
svojata sodr`ina, propagandata e aktivnost so koja pretprijatieto dava
informacii vo vid na posebno kreirana propagandna poraka upatena preku
sredstvata za masovna komunikacija do postojnite i potencijalnite
kupuva~i.
- Li~na proda`ba. Ovoj na~in na promocija se sostoi od direktna,
individualna i verbalna komunikacija na prodava~ot i kupuva~ot na
proizvodot ili uslugata. Preku li~na proda`ba, prodava~ot vo uloga na
nositel na komunikacijata ima mo`nost mnogu polesno da se prisposobuva
na specifi~nite osobini i karakterot na potro{uva~ot.
- Unapreduvawe na proda`bata. Ovaa forma vklu~uva raznovrsni
merki i aktivnosti koi pretprijatieto gi prevzema za brzo i neposredno
stimulirawe na proda`bata. Akciite i sredstvata so koi se ostvaruva
unapreduvaweto na proda`bata mo`at da bidat naso~eni kon potro{uva~ite,
kanalite na distribucija i sopstveniot proda`en personal. Voobi~aeno
koristeni sredstva i mediumi za toa se propaganda na mestoto na proda`ba,
kuponi, demonstracii, nagradi, natprevari i dr.
- Odnosi so javnosta. Toa se planirani postapki i programi na
komunicirawe na pretprijatieto so svojata okolina preku koi vlijae vrz
op{ta negova prifatenost vo javnosta i steknuvawe pozitiven imix. Tie
sozdavaat povolna klima vo ~ii ramki polesno }e se plasira i prodade
proizvodot/uslugata na pazarot. Vo komunikaciskiot process
pretprijatijata vospostavuvaat odnosi so svojata potesna i po{iroka
javnost, koristej}i gi mediumite za masovna komunikacija.
Edna od najzna~ajnite komunikaciski tehniki na odnosite so javnosta
e publicitetot.
- Direktno komunicirawe. Sovremenoto marketing{ko rabotewe se
pove}e ja prifa}a direktnata komunikacija za zna~aen na~in na promocija
iako taa ne se vbrojuva vo tradicionalnite elementi na promotiven miks.
Pri ovaa forma na komunicirawe se koristat direktni, personalni kanali
na komunicirawe - telefon, po{ta, ra~no dostavuvawe na prospekt t.e.
katalog, internet.
Sekundarnite promotivni aktivnosti spa|aat vo grupata na
promotivni oblici koi ne mo`at da se programiraat i kontroliraat. Toa se
aktivnosti poznati kako promocija “od usta na usta” i pretstavuvaat
zna~aen, pa nekoga{ i odlu~uva~ki govoren faktor vo unapreduvawe ili
degradirawe na imixot na pretprijatieto vo javnosta8.
2. Propagandni sredstva
Pod sredstva na propagandnite aktivnosti se podrazbiraat onie
raznovrsni nositeli na propagandnata poraka preku koi propagatorot ja
ostvaruva svojata komunikacija so potencijalnite potro{uva~i.
Propagandnite sredstva se nositeli na vkupnoto propagandno deluvawe pa
zatoa pravilniot izbor, kreirawe, oblikuvawe i primena na propagandnoto
sredstvo ima najgolema va`nost vo vodeweto na turisti~kata propaganda. So
svoite formalni i sodr`inski elementi sekoe sredstvo na turisti~kata
propaganda treba da deluva sinhronizirano edinstveno. Propagandistot ne
go interesira samo slikata i tekstot (i vo nivni ramki oblikot na
predmetite, bojata, govorot, zvukot, goleminata, muzikata), tuku i nivnata
sodr`ina, kako i vidot i kvalitetot i reproduktivnata mo`nost na
podlogata, odnosno nosa~ot (posrednik ili nositel na propagandno dejstvo,
mo`e da bide hartija, tekstil, filmska lenta, staklo, lim i dr.) na
propagandnata poraka.
2.1 Grupi na sredstva na turisti~ka propaganda
Postojat golem broj razli~ni propagandni sredstva koi mo`at da gi
koristat nositelite na turisti~kata ponuda. Vo stru~nata literatura tie
razli~no se grupiraat vrz osnova na pooddelnite kriteriumi.
Spored predavatelot na porakata, sredstvata na turisti~kata
propaganda se grupiraat9:
- grafi~ki sredstva
- proekcioni sredstva
8 D-r L.Simon~eska, Promotivni aktivnosti vo turizmot, Ohrid, 2000, str.17 9 @.Jovi~i}, cit. delo, str 31
- oglasni sredstva
- manifestacioni sredstva
- aran`manski sredstva
- suvenirski sredstva
- kontaktni sredstva
- amblemski sredstva
Spored tehnikata na prenesuvawe, propagandnata poraka (vizuelno ili
auditivno), tie se sistematiziraat vo slednite grupi10
:
TEHNI^KI LI^NI
Vizuelni Audiovizuelni
Grafi~ki
sredstva
- prospekti
- plakati
- letoci
- turist. vodi~
- bro{uri
- monografii
- razl. vid. karti
- razglednici
- ~estitki
- cenovnici
- nalepnici
- program aran`.
na pat. agencija
- ogledni
kartoni
vinska karta
- kalendar
- pokani
Oglasni sredstva
- oglas
- propagand.
pismo
- komerc.-propag.
reporta`a
Prostorno-
plasti~ni
sredstva
Auditivni
- radio emisii
- razglas
Proekciski
- film
a) igran
(umetni~ki)
b) propaganden
- TV
- video-sistem
- dijafilmovi
Li~ni kontakti
- predavawa
- poseta na
klientela
- propagandni
patuvawa, povici
na ugledni
stranski gosti
i drugi sredstva
koi sozdavaat
10 D-r L.Simon~eska, citat, str. 108
- izlo`beni
prostorii
- svetlosni
natpisi
- zna~ki (bexovi)
- suveniri
- panoa
- razni
propagandni
predmeti
Sredstva na turisti~kata propaganda (B. Vukoni}, 1973)
Postojat i drugi podelbi na propagandnite sredstva vo teorijata.
Me|utoa, site podelbi se relativni i nepostojani bidej}i sekoe sredstvo, po
svojot karakter mo`e da bide vklu~eno vo pove}e grupi.
2.1.1 Grafi~ki sredstva
Grafi~kite sredstva imaat dominantna primena vo turisti~kata
propaganda. Tie se najmnogu primenuvani, najrasprostraneti i
najkarakteristi~ni za propagandnata akcija vo turizmot. Site tie se
odlikuvaat so tri osnovni zaedni~ki osobini:
- se izrabotuvaat so grafi~ka postapka: pe~atarska, fotografska ili
crta~ka (poedine~no ili so me|usebna kombinacija)
- vo na~elo se primenuvaat samostojni t.e. bez posreduvawe na nekoj
medium i sekoj od niv e sposoben da inicira propaganden u~inok {tom }e
stapi vo kontakt so primatelot na porakata
- vo svoeto deluvawe koristat vizuelni efekti: slika, tekst ili
crte`.
Grafi~kite sredstva mo`at da se podelat sprema obemot na
informacijata, sprema formatot i po tira`ot na pojavuvawe na slednive
osnovni grupi:
Plakati
Plakatite se specifi~no sredstvo na grafi~kata propaganda koi se
lepat na izlozi, uli~ni panoa, delovni prostorii i drugi javni mesta. Vo
niv porakata naj~esto se iska`uva preku likovno re{enie. Plakatite morat
da se zabele`at, voo~at i vedna{ da se razberat. Tie jasno i nedvosmisleno ja
izrazuvaat porakata preku likovno-propagandnata ideja i go privlekuvaat
vnimanieto na minuva~ite, so {to na prv pogled lesno se razbiraat i
zapomnuvaat.
Vo grupata na plakati se vklu~uvaat i po{tenska marka, nalepnici,
razni vidovi etiketi i preslikuva~i. Pokraj osnovnata zada~a za koja
postojat, tie sodr`at va`ni element ii za nivna propagandna primena .
Plakat, “Ohridsko leto”, 2005 godina
Prospekti
Prospektite se osnoven oblik na grafi~kata propaganda vo turizmot.
Vo niv se sodr`ani tekst i ilustracii so koi se informiraat i
pottiknuvaat potencijalnite turisti. Vo niv, slikite imaat dominantno
mesto i uloga, dodeka tekstot se javuva kako dopolnitelen i ima
vtorostepena uloga vo iska`uvaweto na porakata.
Prospektite se upotrebuvaat ~estopati i efikasno vo turizmot,
bidej}i ovozmo`uvaat vkupnata propagandna turisti~ka ponuda da se opfati
na adekvaten na~in na edno mesto.
Tipi~en primer se nizata prospekti posveteni na manifestaciite koi
se odr`uvaat vo drevniot Ohrid: Festivalot “Ohridsko leto”, “Balkanski
festival”, koi izobiluvaat so odli~ni likovni re{enija nadopolneti so
kratok tekst za scenite, nastanite i istite ovozmo`uvaat festivalite da
bidat poseteni od golem broj doma{ni i stranski turisti.
Prospektite se pe~atat vo golem broj primeroci, zavisno od
goleminata na pazarot za koj se nameneti. Opfa}aat najrazli~ni turisti~ki
temi, se izdavaat vo najrazli~ni tehniki i na site stranski jazici. Tie se
distribuiraat do javnosta na dva na~ina i toa direktno, vo racete na
potencijalnite turisti i indirektno preku distributivna mre`a koja
vklu~uva turisti~ki agencii, soobra}ajni terminali, hotelski recepcii,
trgovska mre`a i dr.
Prospekti, Programai na “Ohridsko leto” 2001, 2004 i 2005
Fotografii
Fotografiite mo`at da se tretiraat kako samostojno sredstvo na
turisti~kata propaganda, no tie se i sostaven del na prospektot, plakatot,
turisti~kiot vodi~ ili drugo propagandno sredstvo. Fotografiite mo`at da
bidat crno-beli ili kolor, so razli~en format i so raznovidni motivi.
Za vremetraeweto na razni festivalski manifestacii se slikaat
najatraktivnite momenti od izvedbite, kako i objektite i mestata kade ima
pogolema frekvencija na lu|e.
Vo grupata na fotografii spa|aat: razglednicite, koi vsu{nost se
fotografii izraboteni vo boja i slu`at za dopi{uvawe na lu|eto. Na
primer imame fotografii od gorenavedenite festivali koi imaat silno
propagandno zna~ewe i pretstavuvaat najednostavniot suvenir koj
posetitelite im go ispra}aat na svoite prijateli.
Pokraj razglednicite, vo ovaa grupa mo`e da se spomnat i foto-
albumite i foto-monografiite. Tie pretstavuvaat kompleksni zbirki na
pogolem broj na fotografii. Ovie sredstva se koristat za promocija na
festivalski manifestacii, a sodr`at originalni fotografii od samiot
festival.
Pe~ateni publikacii
Osnoven element na izrazuvawe kaj pe~atenite publikacii e tekstot, a
dodeka ilustraciite se pomalku zastapeni. Za najzna~ajni od ovaa grupa
mo`eme da gi spomeneme statiite i reporta`ite, kako i pi{anite
turisti~ki vodi~i.
Statiite i reporta`ite koi se objavuvaat vo korist na festivalskite
manifestacii se specifi~ni formi na pe~ateni stru~ni turisti~ki
tekstovi. Nivnata sodr`ina treba da bide interesna za ~itatelite i bogato
ilustrirana so ubavi i novi fotografii od festivalite i od mestata kade se
odr`uvaat istite.
Pi{anite turisti~ki vodi~i se specifi~ni formi na pe~ateni
publikacii koi sodr`at elementi na site drugi grafi~ki propagandni
sredstva (prospekti, plakati i fotografii).
Ovie turisti~ki vodi~i koi se koristat za propaganda na festivalite
raspolagaat so ogromna dokumentacija i raznovidni informacii koi imaat
za zada~a da ja pottiknat turisti~kata potreba.
Turisti~ki karti
Turisti~kite karti se smetaat za mnogu rasprostraneto i ~esto
primenuvano sredstvo na turisti~kata propaganda. Kaj niv dominiraat
likovni re{enija i specifi~na kartografska simbolika koja e pretstavena
so posebni znaci ili odredeni linii i povr{ina vo matemati~ki srazmeri.
Turisti~kite karti se skapo sredstvo na grafi~kata propaganda. Tie
kako eden vid na grafi~ko propagandno sredstvo imaat golemo zna~ewe
zaradi nizata na informacii koi gi nudat, prosledeni so sliki vo boja za
turisti~koto mesto koe go saka turistot.
Vo ovaa grupa se vklu~uvaat i turisti~kite atlasi.
Kombinirani sredstva
Postojat nekolku razli~ni sredstva koi se primenuvaat vo
turisti~kata propaganda, a po svojata sodr`ina se kombinacija od osnovnite
grafi~ki sredstva. Najgolema va`nost imaat slednive: Informator,
Katalozi, Vodi~ki prospekt i Oglasen plakat.
2.1.2 Oglasni sredstva
Oglasite se smetaat za glaven nositel na propagandnata poraka, edno
od najstarite i najmo}ni propagandni sredstva. Za razlika od grafi~kite
sredstva, tie ne se samostojni i ne mo`e da se primenat bez koristewe na
propagandni posrednici. Nivnoto objavuvawe, poznato kako oglasuvawe e
tesno povrzano i usloveno od izborot na propagandniot medium. Od sekoj
oglas se o~ekuva: potencijalnite turisti da go vidat, pro~itaat, razberat,
poveruvaat i da go prifatat toa {to se propagira.
Osnovni elementi na oglasot se: sliki, naslov, tekst i
identifikacija na oglasuva~ot (mediumot).
Spored na~inot na nivnoto prenesuvawe t.e. propagandniot medium koj
se koristi za oglasuvawe, postojat: novinski, radio i televiziski oglasi11
.
Vo ponovo vreme se javuvaat i internet oglasite.
Novinski oglasi
Novinskite oglasi koi slu`at za propaganda na manifestaciite,
voobi~aeno se objavuvaat vo dnevniot i nedelniot pe~at, kaj koi porakata se
oblikuva so tekst, no mo`e da se apliciraat i fotografii i crte`i. Tie
treba da se so atraktivni sodr`ini, so {to bi se privlekle potencijalnite
turisti da dojdat i da u`ivaat vo prekrasnite programi na festivalite.
Radio-oglasi
Radio oglasite imaat auditiven karakter i tie gi koristat
prednostite na radioto kako medium, kombiniraj}i govor, razli~ni zvuci,
{umovi i muzika. Preku radioto vo sekoe vreme od denot ili no}ta se
prenesuvaat informacii do doma{noto naselenie i turistite za toa na koe
mesto se odr`uva nekoj festival i za sodr`inata koja }e se prezentira na
istiot.
Televiziski oglasi
11 D-r L. Simon~eska, citat, str. 125
Televiziskite oglasi imaat audio-vizuelen karakter, za ~ija {to
objava se kombiniraat sliki, crte`i, tekst, govor, muzika i dvi`ewe. So
pomo{ na ovie oglasi lu|eto pokraj toa {to ja slu{aat i ~itaat
festivalskata programa, tie mo`at da go vidat i mestoto na odr`uvawe na
festivalot, kako i da u`ivaat vo prika`uvaweto na najubavite i
najpoznatite pretstavi odr`ani vo minatite denovi, so {to }e bidat
pottiknati da prisustvuvaat na pretstavite {to sledat.
Internet oglasi
Kako medium koj ima ogromna popularnost i koj e vo podem,
internetot, odnosno internet oglasite go nudat se ona {to e sodr`ano i vo
prethodnite tri nabrojani oglasi, tekst, govor, sliki, crte`i, muzika,
dvi`ewe i sli~no. Internet oglasite se i zna~itelno poeftini vo sporedba
so novinskite, radio ili televiziskite oglasi.
2.1.3 Proekcioni (ekranski) sredstva
Pod proekcioni sredstva se podrazbiraat site onie sredstva so koi
porakata se prenesuva na vizuelen na~in ili so kombinacija na vizuelen i
auditiven na~in, preku ekran. Stanuva zbor za raznoviden filmski material
koj se proektira vo kinematografska i televiziska tehnika. Kaj ovoj vid
sredstva porakata se soop{tuva isklu~ivo po pat na proekciona tehnika.
Tuka spa|aat filmot i dijapozitivite.
2.1.4 Aran`manski sredstva
Ovaa grupa ja so~inuvaat me|usebe razli~ni sredstva po oblik,
karakteristiki i namena. Tie se koristat za da ja dopolnat propagandnata
akcija na drugite grupi propagandni sredstva, da ja zbogatat i da ja napravat
poraznovidna. Tuka se raboti za oblikuvan, aran`iran prostor kako
propagandno sredstvo i toa: saemi ({tandovi i paviljoni), izlo`ben
prostor, izlog, enterier na delovni zgradi, recepcija i dr.
2.1.5 Suvenirski propagandni sredstva
Suveniri se site onie predmeti koi mo`at da poslu`at kako podarok
za spomen. Toa se razli~ni predmeti, od poevtini, do skapoceni, koi mo`at
da se kupat na turisti~kiot pazar. Nivna osnovna funkcija e komercijalna,
no imaat i silno izrazena propagandna uloga. Nekoi od niv imaat prakti~na
namena (privrzoci, ~a{i, pepelnici, razni vidovi no`evi i dr.), drugi se
dekorativni (umetni~ki sliki, narodni rakotvorbi, kukli i dr.) i dosta
skapoceni (zlatni ~asovnici, nakit i dr.). Suvenirite imaat nekoe obele`je
-znak, natpis ili lik koj privlekuva, potsetuva ili soop{tuva, a koe e
karakteristi~no za mestoto kade predmetot se proizveduva.
Suvenirite koi se kupuvaat pri posetata na festivalskite
manifestacii mo`e da bidat: znamenca so za{titniot znak na festivalot,
mai~ki, kapi, zna~ki i dr.
2.1.6 Kontaktni propagandni sredstva
Kontaktnite propagandni sredstva pretstavuvaat zbir na sredstva i
propagandni deluvawa koi se efektuiraat so neposredni li~ni aktivnosti
koi se ostvaruvaat vo turisti~kata propaganda.
Najkarakteristi~ni kontaktni propagandni sredstva se:
propagandnoto turisti~ki predavawe, odnosite so javnosta i studiskite
patuvawa.
2.1.7 Amblemski sredstva na turisti~kata propaganda
Amblemite pretstavuvaat simboli ili znaci po koi odredena
kulturna ili druga manifestacija se prepoznava. Nivnata osnovna cel e da go
formiraat identitetot na manifestacijata. No, ednovremeno tie imaat i
propagandno dejstvo, pa zatoa se poznati kako propagandni konstanti. Takvi
se imeto na manifestacijata, za{titniot znak, slu`benoto pismo, ku}nata
boja, grbot i zna~kata na manifestacijata i nejziniot propaganden stil.
Za{titen znak (logo) - Manifestacija “Ohridsko leto
3. Manifestacioni sredstva kako posebna grupa
Manifestaciite se zna~aen pottiknuva~ki faktor na turisti~kite
dvi`ewa. Ednovremeno, tie imaat i golemo propagandno zna~ewe. Se
razlikuvaat tri osnovni vida na manifestacii:
- manifestacii na koi osven aktivnite u~esnici prisutni se i drugi
posetiteli, kako {to se: saemi, festivali, sportski priredbi, umetni~ki
priredbi i dr.
- manifestacii na koi novinarite (pe~at, radio, TV), osven kako
aktivni u~esnici za propagandnata poraka, se i dosta va`na kategorija na
posetiteli; toa se kongresite, konferenciite, simpoziumite.
- specijalizirani propagandno-turisti~ki priredbi na baza na
izvorniot folklor, tradicijata i obi~aite; najglavno se karnevalski i
revijalni, a poretko imaat natprevaruva~ki karakter.
Posetitelite, prisustvuvaj}i na vakvite manifestacii voedno se i
prenosnici na propagandnata poraka, od kade poteknuva i poznatata izreka
vo koja se veli: “Zadovolniot gostin e najdobra propaganda”.
Poseben vid manifestacii se propagandno-turisti~kite priredbi. Vo
ovaa grupa spa|aat renomiraniot Festival “Ohridsko leto” i “Balkanskiot
festival”. Osven navedenite manifestacii tuka se vbrojuvaat i karnevalite
vo Rio De @aneiro i vo Venecija poznati vo svetski ramki, potoa
Vev~anskiot karneval, “Trimeri” - Strumica, “Stru{kite ve~eri na
poezijata” i mnogu drugi manifestacii.
Ovie tradicionalni manifestacii, a pred se Festivanot “Ohridsko
leto” deluvaat kako sredstvo na propagandata, deluvaat na postojanost na
posetitelite i pottiknuvawe na novi segmenti na pobaruva~ka. Tie
vklu~uvaat sekoga{ novi sodr`ini vo ponudata, visoko nivo na koordinacija
vo drevniot Ohrid i ohridskiot region vo razvojot na raznovidni i
kreativni kadri.
Kaj vakov tip manifestacii, novinarite mora da imaat poseben
tretman, ne samo kako prenositeli, tuku i kako kreatori na novi poraki.
Spored toa, ne e dovolno da se podelat prospekti i druga propaganda na
novinarite, zatoa {to za niv podobro e da se odr`i konferencija za pe~at i
da im bidat dostaveni pismeni informacii za novite sodr`ini. Najdobro e
da se anga`iraat novinari vo osmisluvaweto i prezentacija na novite
sodr`ini. Ovde stanuva zbor za novinari - gosti, koi dobro go poznavaat
duhot i mentalitetot na publikata ~ija poseta e posakuvana.
Sekoe turisti~ko mesto treba da ima svoja propagandna
manifestacija, bidej}i toa e nezamenlivo sredstvo za turisti~ka propaganda
na turisti~koto mesto. Manifestaciite se svoevidna specifi~na slika na
ponudata na turisti~koto mesto i neophodna potreba od doka`uvawe na
organizacionata spremnost i kadrovska stru~nost na nositelite na
turisti~kata ponuda. Tie se merka na kvalitetot i poseben znak na
propagandniot nastap. Pove}eto od niv pretstavuvaat nastani koi
privlekuvaat golem broj posetiteli od me|unarodno nivo. Toa se
takanare~eni mega nastani, kako {to se me|unarodnite izlo`bi i drugi
kulturni manifestacii, sportskite nastani, a posebno Olimpiskite igri i
dr. Ovie manifestacii go povrzuvaat turisti~koto mesto i zemjite vo
celina so svetskata javnost.
II. FESTIVAL “OHRIDSKO LETO”
1. Festivalskite manifestacii i propagiraweto na turisti~kata ponuda
Gradot Ohrid, e eden od najpoznatite turisti~ki centri vo Republika
Makedonija koj pleni so svoite kulturno-istoriski znamenitosti. Pokraj
ovoj fakt, biten faktor za razvojot na turizmot pretstavuvaat i
manifestaciite koi se odr`uvaat vo tekot na celata godina vo ovoj dreven
grad.
Manifestaciite voop{to i vo tie ramki golemite manifestacii, se
specifi~ni op{testveni pojavi koi imaat za cel pred se zadovoluvawe na
odredeni konkretni op{testveni potrebi.
Spored nivniot karakter i sodr`inata, postojat razni vidovi na
manifestacii i toa: kulturni, sportski, verski, stopanski, politi~ki,
nau~ni.
Vo ramkite na manifestaciite koi se odr`uvaat vo Ohrid, posebno bi
gi izdvoile slednite:
- “Ohridsko leto” - tradicionalen me|unaroden kulturen (muzi~ko-
dramski) festival koj se odr`uva vo tekot na juli i avgust.
- “Balkanski festival” - tradicionalen festival na narodni pesni i
igri na balkanskite i pribalkanskite zemji koj se odr`uva vo po~etokot na
juli.
- Seminarot za makedonski jazik, literatura i kultura - sobir na
slavisti od celiot svet, se odr`uva vo tekot na avgust vo Ohrid i Skopje.
- “Prli~evi besedi” - manifestacija posvetena na velikanot na
makedonskata literatura, Grigor Prli~ev.
- “Ohridski trubaduri” - internacionalen muzi~ki festival koj se
odr`uva vo tekot na septemvri.
- “Ohridski pliva~ki maraton” - sportski spektakl od me|unaroden
karakter koj se odr`uva vo mesec avgust.
- Kongresi, seminari, simpoziumi i konferencii i drugi nau~ni
sobiri.
Posebno zna~ewe za Ohrid kako turisti~ki centar vo negovata
promocija na stranskiot turisti~ki pazar ima Festivalot “Ohridsko leto”.
2. Po~etoci i istorijat na Festivalot “Ohridsko leto”
4 avgust 1961 godina. Toa e datumot na ra|aweto na Festivalot
“Ohridsko leto”. Toj avgustovski den vo izvonredno akusti~niot i
originalen ambient na katedralniot hram Sveta Sofija vo Ohrid e izveden
prviot koncert. Toga{nata prvenka na Operata pri Makedonskiot Naroden
Tetar od Skopje, Ana Lip{a Tofovi}, go demonstrira{e svojot prekrasen
glas so izvedbata na dela od Hendl, Stradela, Mocart, Betoven, Grug…
Nesporno be{e otkritieto deka toj ambient e ~udesen i kako od boga stvoren
za umetni~ki do`ivuvawa.
Toa be{e prviot ~ekor, no sosema siguren, cvrst i mnogu nade`en za
razvojot na “Ohridsko leto”. ^ekor koj go donese Festivalot do negovoto 45-
to izdanie.
Kako {to minuvaa godinite po 1961 godina, Festivalot bele`e{e se
pogolem podem vo svojot umetni~ki razvoj navestuvaj}i deka mnogu brzo }e se
vivne vo prostorot na elitnite evropski i svetski festivali. Toa ve}e i se
slu~i vo narednite godini koga eminentni umetnici i ansambli od site
strani na svetot doa|aa vo Sveta Sofija da ja demonstriraat svojata
umetni~ka ve{tina, no i si zaminuvaa ma|epsani i prijatno zbuneti od
neverojatno ubavite do`ivuvawa vo gradot na Sveti Kliment.
Da ne be{e preubavata i prevozvi{enata Sveta Sofija ne }e be{e
nikoga{ “Ohridsko leto”, zatoa {to “Ohridsko leto” be{e pred da be{e,
zatoa {to, ednostavno, ne e mo`no da sme vo ovaa katedrala, vo ova
pove}evekovno sedi{te na avtokefalnosta na Ohridskata arhiepiskopija, a
da sme nadvor od onie golemi duhovni ~inovi i ~inodejstvija {to se odvivale
ovde, vo nea, eve, ve}e pove}e od eden millenium. Tuka, vo ovoj hram na
golemite ~ovekovi ispovedi, molepstvija i voznesuvawa, osoznavawa i
prozrenija, poznatite ohridski arhiepiskopi gi govorele svoite vdahnoveni
besedi za `ivotot i smrtta, za menlivosta i minlivosta na ovoj svet, tuka
odyvonuvale nivnite vehementni propovedi na poetskite `itija vo slava na
Sveti Kliment. Tuka, vo nejziniot oltaren prostor na koj denes nastapuvaat
najistaknati imiwa na svetskata reproduktivna umetnost, opkru`eni od
crkovni velikodostojnici, od starozavetni i novozavetni kompozicii, od
dvata friza na angelite koi kako da letaat nad nas, od portretite na
carigradski, antiohiski erusalemski i aleksandriski patrijarski,
arhiepiskopi i episkopi, od rimski papi, od prvite portreti na Sv. Kiril
Solunski i Sv. Kliment Ohridski, tuka, vo ovaa tainstvena atmosfera ne
odyvonuval samo staroslovenskiot makedonski crkoven jamb tuku, kako i
denes, odeknuvale, so nekoja edinstvena nebesna boja, psalmopodobni napevi
od Pentikostarot na Klimenta, grmele liturgiski tekstovi letopisi,
`itija, legendi, site muzi~ki ispolnuva~i.
2.1 Muzi~ki del
Na ~etvrti avgust 1961 godina, pod svodovite na drevnata “Sveta
Sofija” se slu~i zna~aen ~in - se rodi Festivalot “Ohridsko leto”.
Pevicata Ana Lip{a - Tofovi} i pijanistot Ladislav Perldik bea
neposrednite protagonisti na taa “sveta ro`ba”.
Ana Lip{a - Tofovi}, alt
Vo prvite festivalski godini vo programskiot koncept preovladuva
insistiraweto na najdirektnata vrzanost na Sveta Sofija so tradicijata na
vokalot, kako i na istoriskite koreni na samiot Ohrid. No, ve}e i samite
po~etoci ja iniciraat i idejata za elitnosta na interpretatorite koi
nastapuvaat vo Sveta Sofija. Taka, {este priredbi organizirani slednata
godina so pomo{ na Sobranieto na gradot i Koncertnata direkcija na
Makedonija, osven nastapot koj dolgi godini }e ostane tradicija, koncertot
na gospo|a Ana Lip{a - Tofovi}, gi odbele`uva i nastapite na
Slovene~kiot oktet i baritonot Vladimir Ru`|ak, no i nastapot na svetski
afirmiraniot sopran od SAD, Martina Arojo. Taa voedno stanuva i prv
umetnik od drug kontinent koj koncertira vo Ohrid. Site tie vo svojata
programa insistiraat na muzika od starite majstori, ili na dela so duhovna
tematika. Samata manifestacija se otvara so muzika inspirirana od svetoto
delo na bra}ata Kiril i Metodij, so delo koe go podvlekuva zna~eweto na
Ohrid kako lulka na slovenskata pismenost: kantatata Veli~anie na Todor
Skalovski. Taa prozvu~uva pod svodovite na katedralnata crkva vo izvedba
na Kamerniot orkestar na Filharmonijata na NRM i altot Milka
Eftimova. Dirigent e samiot avtor, so {to stanuva i prv vo dolgata niza
umetni~ki rakovoditeli na ansambli so najrazli~en sostav, koi }e se
voodoo{evuvaat od inspirativnosta na ovoj, ve}e koncerten prostor.
Zagrepskite umetnici Bo`idar i Bogomir Gor{e, se prvite instrumentalni
solisti koi nastapuvaat na Ohridsko leto so deloto Bahoviot koncert za dve
violini.
Ve}e slednoto leto se bele`at nastapite na kamerniot guda~ki
orkestar ”Pra{kite muzi~ari”, potoa kamerniot sostav “Berlinsko trio” -
sopran, violina i ~embalo, eden vrven kameren sostav - guda~kiot kvartet
“Betoven” od Moskva, pomal vokalen ansambl “Pro muzika” od Wujork, dva
hora so duhovna i svetovna programa (RTV Belgrad i Mir~e Acev od Skopje),
kako i niza solisti~ki ve~eri na vokalni umetnici so doka`ano renome:
Miroslav ^angalovi}, Marjana Radev, Danka Firfova, Marija Skalovska,
Milka Eftimova…
Vo mart 1964 godina se formira direkcija na Festivalot, so {to se
potencira i negovata programska samostojnost i otvoraweto mo`nosti za
nova organizaciona kreativnost. Taa godina zapamten ostanuva nastapot na
Filharmonijata na SRM so svetski priznatiot dirigent Igor Markevi~,
potoa nastapite na instrumentalniot ansambl od Francija, “Andre Kolson”
i violon~elistiot Elefterio Papastavro, koj voedno }e stane eden od
prvite rakovoditeli na mnogubrojnite letni majstorski rabotilnici za
mladi muzi~ari. Germanija e prezentirana so duva~kiot kvintet
“Gevandhaus”, Bugarija so violinskoto duo [najderman - Kamilarov i svetski
poznatiot hor “Bodra smena”. Ovaa godina e edinstvenata so festivalski
nastapi na vrvni sostavi kakvi {to se - “Xulijard” kvartetot od SAD,
ansamblot na violini na Boq{oj - teatrot i solistite na Operata i Baletot
na Sankt Petersburg, porane{na SSSR.
Leonid Kogan, violina Mstislav Rostopovi~, violon~elo
Na pettata godi{nina od postoeweto na “Ohridsko leto” se slu~uvaat
i nastani koi imaat trajno vlijanie vrz idniot razvoj na festivalot. Toa e
prvata sredba na eden svetski poznat umetnik so Ohrid, grad koj re~isi dve
idni decenii }e bide negov leten dom. Toj, za vozvrat na seto do`ivuvawe,
inspirativnosta na ambientot i toplinata na opkru`uvaweto, }e stane eden
od klu~nite propagatori na festivalot vo niza svetski muzi~ki centri.
Stanuva zbor za violinistot Leonid Kogan12
. Svoeto internacionalno debi
vo Ohrid }e go imaat i negovite dve deca: violinistot i dirigent Pavel i
pijanistkata Nina Kogan. Toj }e go inicira qubopitstvoto za doa|awe na
festivalskata scena kaj mnogubrojni vrvni guda~i od Rusija, kako {to se
violinistite: Igor Ojstrah, Viktor Tretjakov, Evgenija ^ugaeva, Marina
12 Sne`ana Anastasova-^adikovska, Jubilejna monografija 40 godini Festival “Ohridsko leto”
Ja{vili, Gideon Kremer, Eduard Gra~, Irina Bo~kova, violon~elistot
Mstislav Rostopovi~, sopranot Galina Vi{wevska, niza pijanisti itn.
Festivalot vo prvata decenija na postoeweto, ostvaruva komunikacija
i so u{tee den umetnik od vonseriski format i so svetsko renome: toa e
violon~elistot od Francija, Andre Navara. Negovoto postojano prisustvo
stanuva predizvik za niza vrvni ~elisti: Pjer Furnie, Antonio Menezes, Ko
Ivasaki, Hajnrih [if, Danail [afran, Roham de Saran…
Mnogu podocna vo vtorata polovina na osumdesettite godini i
po~etokot na devedesettite godini, u{te dvajca umetnici po svoj izbor }e se
stavat celosno na usluga na festivalskata programa - toa se pijanistite
Qupka Haxi-Georgieva i Evgenij Koroqov. Sekako, za pomnewe e i nastapot
od 1978 godina na Indiecot Ravi [ankar, sitarist.
Andre Navara, violon~elo Ravi [ankar, sitar .
Vo vkupnata muzi~ko-programska koncepcija na Festivalot koj
prvenstveno u{te vo prvite godini se formira kako kameren i pred se
povrzan so crkvata Sveta Sofija i poretko so nejzinoto predvorje,
solisti~koto muzicirawe na dva koncertni instrumenti, koe mnogu brgu }e
stekne izvonredna popularnost kaj publikata, privlekuvaj}i festivalski
u~esnici koi se vrvni virtuozi, vsu{nost najdocna se vklopuva. Stanuva zbor
za pijanoto i klasi~nata gitara. Prv pijanist koj nastapuva e Nikolas
Astrinidis od Grcija, 1965 godina. Svoi festivalski tematski ve~eri
posveteni na [open imaat dve polski pijanistki, Halina ^erni-Stefanska
i Marta Sosinska. Prvite dve decenii prodefilirale i drugi svetski
pijanisti me|u koi Grigorij Sokolov, Nikolaj Petrov, Tatjana Nikolaeva,
Aldo ^ikolini, Andre Vots, Marija Tipo, Xon Ogdon, Garik Olson, Rudolf
Kerer, Dubravka Tom{i}, Vladimir Krpan, Ivo Pogoreli}…
Gitarata, svoeto prvo ohridsko koncertno pretstavuvawe go ima
pove}e od edna decenija po festivalskite po~etoci, vo 1973 g., so koncert na
umetnikot od SAD, Herbert Stjuard. Vo Ohrid, vo periodot na slednata
festivalska decenija muziciraat: Horhe Luis Viqagomez, Alisija Arte,
Masimo Gazbarone, Esteban Botineli, Diego Blanko, Narcisio Jepes…
Zna~ajna internacionalizacija e realizirana preku nastapite na
kamernite ansambli, kamerni orkestri i horovi od najgolemiot broj na
spomenati zemji. Me|u niv: Bukure{tanskite i Ungarskite madrigalisti,
horovite od akademijata “Sibelius” i kamernite peja~i na Univerzitetot
“Santa Barbara”, Simfoniskiot orgestar na akademijata od San Diego,
Litvanskiot kameren orkestar, ansamblot “Virtuozi di Roma”, Minhenskiot
kameren orkestar, kvartetot “Glinka’, “Prokofjev” - kvartetot,
Francuskoto kamerno trio, Moskovskoto trio, Zagrepskiot guda~ki kvartet,
Belgradskoto trio, trioto “Lorenc”, horot “Kolegium muzikum”…
Neodminliv del na festivalskata programa ostanuvaat solisti~kite
vokalni nastapi. Se pametat imiwata na Georgi Bo`ikov, Radmila
Bako~evi}, Biserka Cvei}, Marjana Radev, Miroslav ^angalovi}, Anton
Dermota, Paulos Raptis, Xon Van Kersten…
Ohrid, kako svoj omilen muzi~ki prostor go opfa}aat i violinistite
Stefan Milenkovi} i Jovan Kolunxija, pijanistite Rita Kinka, Kemal
\eki} i Aleksandar Maxar…
Od vtorata polovina na 90-tite godini svedoci sme na niza novi
imiwa, niza tvore~ki vozbudi. Vo katedralnata crkva Sv. Sofija prozvu~uva
glasot na Vitoria De Los Anheles, Katja Ri~areli, Evgenij Bu{kov, Min~o
Min~ev, violon~eloto na Ksavie Filips, Asier Polo, Kiril
Rodin…gitarata na Eliot Fisk, Slava Gregorijan…pijanoto na Roxer
Vudvord, Nikolaj Luganski. Posebno do`ivuvawe za festivalskata publika
ostanuva unikatnata sredba so “Horot na vienskite deca” i Simfoniskiot
orkestar na Avstriskoto radio. Isto taka se pojavuvaat i umetnicite kako
Dang Tai Song - pijano, Val Ran Seo - sopran, Ksenija Jankovi} - violon~elo,
Anton Barakovski - violina, Silvija Karedu - flejta, Stefan Milenkovi} -
violina, Kamerniot orkestar “@or` Enesku”, Trioto An, Maksim Fedotov,
[lomo Mins, Marko Josifovski, Vadim Rudenko, Borodin kvartetot,
Kamerniot orgestar “Ungarski virtuozi…
No, edna od najveli~enstvenite no}i na “Ohridsko leto” se slu~i vo
2005 godina. Na 12 juli, na scenata na anti~kiot teatar pred pove}e od 3000
gosti nastapi umetnikot so svetsko renome, Hoze Kareras. Toa be{e nastap
vo koj cela publika u`iva{e. Duri sedum pati {panskiot tenor mora{e da se
vrati na scenata, po ovaciite na prepolnata scena.
Hoze Kareras, tenor, 12.07.2005 god. - foto:A.Kova~eski
Od strana na dnevniot vesnik “Nova Makedonija” e vovedena i nagrada
za najuspe{na muzi~ka ve~er, spored viduvaweto na muzi~kata recenzija.
Nagradata najprvo e nare~ena Ohridska Izida, a vo 1999 godina e
preimenuvana vo Nagrada Sv. Kliment Ohridski.
Vo analite na festivalot sekoga{ }e `iveat izvedbite na delata na
makedonskite kompozitori, kako “Zlatoustovata liturgija” na Atanas Badev,
oratoriumite “Serdarot” i “Klimentu” od Vlastimir Nikolovski, operata
“Car Samoil” od Kiril Makedonski, oratoriumot “Ilinden” od Dimitrie
Bu`arovski, baletite “Ohridska legenda”, “Lebedovo ezero”, “Dubrovni~ka
legenda” i “Makedonska povest” od Gligor Smokvarski i mnogu drugi, so {to
se doka`alo deka ne postoi muzi~ki umetnik od ovie prostori koj gi
zadovoluva visokite svetski standardi na ovoj festival, a da ne nastapil na
negovite sceni. Posebno plenat nastapite na Makedonskata filharmonija
pod dirigenstvo na Todor Skalovski, Lovro Mati~i}. Bleskavi se i
nastapite na dirigentite Trajko Prokopiev, Angel [urev, Dragan
[uplevski, Van~o ^avdarski i Fim~o Muratovski. Ostanuvaat zasekoga{
zapameteni imiwata na Ana Lip{a - Tofovi}, Pavlina Apostolova, Vaska
Bixova, Marija Skalovska, Danka Firfova, koi se traen beleg vo istorijata
na izveduva~kata umetnost vo Makedonija.
Vo vtorata ohridska decenija, 70-tite godini, vo festivalskite
programi se vklu~uvaat novi muzi~ki institucii, solisti i ansambli, novi
kompizitorski imiwa - Qubomir Branxolica, Aleksandar Lekovski,
Mihajlo Nikolovski, Sotir Golabovski, Risto Avramovski.
Operata pri MNT ostvaruva pove}e atraktivni proekti me|u koi dva
navistina unikatni. Verdievata Aida vo 1982 g., a vo 1986 g. so Karmen od
@or` Bize.
Od 90-tite godini Festivalot “Ohridsko leto” pominuva vo znakot na
dr`avnata samostojnost na Republika Makedonija. Na scenata na festivalot
ovie petnaeset godini se aktivni i kamernite orkestri me|u koi Kamerniot
orkestar na Makedonskata filharmonija, Kamerniot orkestar na
Makedonskata Radio Televizija, Mladinskiot kameren orkestar,
Makedonskiot kameren orkestar, a vo 1995 g. se pojavuva nov kameren ansambl
Makedonski guda~ki kvartet, podocna nare~en kvartet “Gajdov”. Na
programite za ovie petnaeset godini nezavisnost se nao|aat imiwata i na
pove}e horski ansambli. Horot na MRT, `enskiot kameren hor “Sv. Zlata
Meglenska”, a zabele`itelen nastap so pravoslavna muzika ima Kamerniot
me{an hor pri Soborniot arhiepiskopski hram “Sv. Kliment Ohridski”.
Solisti~ki nastapi odr`uvaat pove}e makedonski umetnici od
razli~ni generacii: Kiril Ribarski - trombon, Vasil Atanasov - oboa,
Blagoj Angelovski - truba, Stojan Dimov - klarinet, Anastasija Nizamova -
Muhi}, Ana Stamenkovska, Marija Muratovksa - Naumovska - sopran, Igor
Durlovski - bas, Sne`ana Anastasova - ^adikovska, Jasminka ^akar, Elena
Misirkova, Darko Kostovski, Ilinka Manova - pijano…
Sekako mora da spomneme deka na Festivalot “Ohridsko leto” svoite
po~etoci gi ima{e, sega ve}e svetski afirmiraniot i poznat pijanist od
Makedonija, Simon Trp~evski.
2.2. Dramski del
Paralelno so muzi~kata umetnost vo festivalskiot koncept
neminovno se nametnuva{e potrebata i mestoto na drugiot programski
segment - teatarot, dotolku pove}e {to drevniot Ohrid so svoite podatlivi
scenski lokaliteti ednostavno nudi takvi mo`nosti i go privlekuva
re`iserskoto oko. Atraktivnite scenski prostori kako {to se Predvorjeto
na Sveta Sofija, Samoilovata tvrdina, Dolni Saraj, Sarai{te, Plao{nik,
Anti~kiot teatar i mnogu drugi otkrieni i neotkrieni, nudat neograni~eni
mo`nosti za teatarski produkcii na otvoren prostor {to pretstavuva
posebna atrakcija za qubitelite na dramskata umetnost.
Festivalot “Ohridsko leto” bele`i nad iljada izvedbi na dramski
dela so `anrovska raznovidnost, za gostuvawa i za sopstvena produkcija na
Festivalot. Posebno impozanten e brojot i renometo na re`iserite,
scenografite, akterite, dramskite pisateli, i se razbira, teatarskite
tvorci od drug profil koi prodefilirale niz lulkata na seslovenskata
kultura i pismenost.
[ekspir, Sofokle, Evripid, Aristofan, Breht, Molier i mnogu drugi
stranski i doma{ni avtori ~ii dela se izveduvaat ili kako premierni
proekti ili kako adaptacii so doma{ni ili stranski gostuva~ki ansambli,
pretstavuvaat vistinski festivalski do`ivuvawa za mnogubrojnite gosti i
turisti.
Poa|aj}i od prvata dramska pretstava “Kako {to miluvate” od
Vilijam [ekspir, vo re`ija na Dimitar ]ostarov, neminovno e da gi
spomeneme i fundamentalnite dela na svetskiot teatar, kako {to se
najzna~ajnite anti~ki tragedii “Antigona” od Sofokle i “Sokratovata
odbrana i smrt” od Platon. Tuka se i nedosti`nite komediografi Molier i
Goldoni, misteriozniot Gelderot, krvaviot Lorka, temniot Dostoevski,
potoa tatkovcite na moderniot teatar Breht i Beket i drugi renomirani
imiwa od istorijata na moderniot teatar.
“Sonot na letnata no}” e odr`ana kaj ostatocite na Klimentoviot
hram, kaj Imaretot, a se izdvojuva i pretstavata odr`ana na mesnosta
Sarai{te, “\avol{tinite na Skapen”.
Poseben interes kaj turistite i mesnoto naselenie pobudi
pretstavata “Martolozot” odigrana od kambanarijata na crkvata “Sv.
Kliment” do anti~kiot teatar, a pretstavite “Galebot” od ^ehov i “Bura” od
[ekspir se odr`ale kaj pla`ata na hotelot “Park”.
Vo 1965 g. dve od vkupno trite dramski pretstavi odr`ani na
festivalot se od doma{nata dramaturgija, Antica od Risto Krle i
Bogomilska balada od Vlado Maleski. Vo ovie dve pretstavi igrale
legendite na makedonskoto akterstvo Petre Prli~ko, Todor~e Nikolovski,
Stojka Cekova, Qupka Xundeva, Cvetanka Jakimovska, Nada Ge{oska, Darko
Damevski, Vukan Dinevski, Aco Jovanovski - Snagata, Krum Stojanov,
Milica Stojanova.
Potoa vo avtenti~en ambient se izvedeni i Makedonska krvava svadba
od Vojdan ^ernodrinski, Pe~albari od Anton Panov, Parite se otepuva~ka
od Risto Krle, Begalka od Vasil Iqoski.
So `elba celiot grad da stane teatar - i svetilnik, kako i {to mu
prilega na Lihnidos, “Ohridsko leto”, na 2 avgust 1966-ta godina, }e ja osvoi
impozantnata Samoilova krepost so najsodvetnata festivalska premiera
“Car Samoil” vo re`ija na Q. Georgievski, a vo izvedba na Mladinsko -
detskiot teatar, Skopje.
Samoilova tvrdina, Kaligula, Dramski teatar, Skopje
So “Jane Zadrogaz”, prika`ana vo 1975 godina, i “Divo meso” (1980) so
Dramskiot teatar, kako i so “Let vo mesto” (1982) so Domot na mladite “25
maj” (denes Mladinski kulturen centar), dramskiot pisatel Goran
Stefanovski i re`iserot Slobodan Unkovski, isprepletuvaj}i go
makedonskoto minato i sega{nost, vgradija nov senzibilitet vo
makedonskiot teatar. Pretstavata “Erigon” (1982) na Jordan Plevne{, vo
re`ija na Q. Georgievski i vo izvedba na Dramskiot teatar, zna~e{e
soo~uvawe so noviot priod kon makedonskata nacionalna istorija i bitie.
Pove}e pati na “Ohridsko leto” pokraj Dramskiot teatar i MNT od
Skopje u~estvuvale i Albanskata i Turskata drama pri Teatarot na
narodnostite od Skopje, kako i teatrite od Prilep, Strumica, Kumanovo,
Veles, Bitola, Teatarot za deca i mladinci pd Skopje, a isto taka nastap na
festivalot ima i Teatarot od Ohrid koj e formiran vo 2004 godina.
Predvorje na Sv. Sofija, Don @uan, Dramski teatar, Skopje
Festivalot niz svoeto postoewe uspea da gi donese i Jugoslovenskoto
dramsko pozori{te, Atelje 212, Beogradsko dramsko pozori{te, Hrvatsko
narodno kazali{te i drugi internacionalni teatri kako {to se Dramski
teatar na V.F. Komisar`evska od Rusija, Naroden teatar “Ivan vazov” od
Bugarija, Teatar “Tribin” od Germanija, Univerzitetski ansambl, Jel,
SAD…
Zna~ajni zalo`bi i vrednosti na festivalskite sceni, akterski
kreacii za pomnewe, ostvarija i Dragi i Du{ko Kostovski, Mite Grozdanov,
Vladimir Svetiev, Joana Popovska, Blagoja ^orevski, Meto Jovanovski,
Sne`ana Stameska, Nikola Ristanovski, Senko Velinov, Mija Aleksi}, Rade
[erbexija…
Pokraj nagradata Ohridska izida, odnosno Sv.Kliment Ohridski na
vesnikot “Nova Makedonija”, vesnikot “Ve~er” ja voveduva nagradata za dve
najdobri akterski ostvaruvawa, a ~esta prvi da ja primat ovaa
novovostanovena nagrada ja imaa akterite Meto Jovanovski i Nikola
Ristanovski. Za svoite ulogi vo pretstavata Zlostorstvo i kazna spored
Dostoevski vo produkcija na Dramata pri MNT od Skopje.
2.3 Alternativen del
Interesot i qubopitstvoto na privrzanicite na Ohridsko leto za
posetuvawe i prosleduvawe na bogatite i interesni sodr`ini na
alternativnata programa, u{te od samite negovi po~etoci pa se do denes,
govorat za golemoto zna~ewe na ovoj tip programa kako mnogu va`en segment,
koj re~isi 40 leta zaedno so glavnata programa (muzi~ka i dramska)
pridonesuva kon razvojot i raste`ot na Festivalot.
Eksperimentiraweto, pro{iruvaweto na programskite aktivnosti i
baraweto novi nasoki koi Festivalot }e go napravat u{te poprivle~en na
vqubenicite na umetnosta dovedoa do ra|awe na idejata za organizirawe na
pridu`nite aktivnosti, podocna nare~eni alternativna programa, ne
pomalku kvalitetna i zna~ajna od ona {to be{e deklarirano kako glavna
programa na Ohridsko leto.
Osnovaweto na Letnata muzi~ka akademija, koja transformirana vo
Leten muzi~ki kamp `ivee do denes, recitalite i literaturno - poetskite
ve~eri, teatarskite prezentacii, likovnite izlo`bi, sovremenite baletski
pretstavi, koncertite na popularnite bendovi, xez i rok - grupi, nastapite
na mladite muzi~ki umetnici, folklornite ansambli, site tie se male~ki
del~iwa koi go so~inuvaat mozaikot na alternativnata programa. Rabotata
na Muzi~kata akademija vo 1964 godina na nekoj na~in go ozna~uva po~etokot
na alternativnata programa.
Osvojuvaweto na novi sceni i prostori }e ja rodi i idejata za
organizirawe aktivnosti koi otstapuvaat od tradicionalnite ramki vo koi
bea postaveni muzi~kite seminari. Za prvpat }e se organizira t.n.
Me|unarodna horska nedela.
Nesekojdnevni do`ivuvawa i ~udesni ~uvstva pobuduvaa zavr{nite
koncerti od etno - seminarite. Tie sosema se vklopuvaa vo fascinantnite
ambienti i vo duhot na samiot grad.
Ne mo`e, a da ne se spomnat site recitali i literaturno - poetski
ve~eri od 1965 godina pa se do denes na koi bea izgovoreni prekrasnite
stihovi na Vapcarov, Vlada Uro{evi}, Ante Popovski, Mateja Matevski,
Bla`e Koneski, Tome Momirovski, a zabele`ani ostanuvaat i
monodramskite izvedbi na Petar Temelkovski, Mite Grozdanov, Jusuv
Gulevski i dr.
Mestopolo`bata na gradot, iskoristuvaweto na negovite prirodno
ubavi ambienti, unikatnata ubavina i kulturnite bogatstva bea pri~ina
pove}e vo alternativnata programa da se vklu~at i likovnite izlo`bi, so
{to taa stana seopfatna, nayiraj}i vo site sferi i `anri na umetnosta.
Svoite majstorski naslikani dela i skulpturi, pred posetitelite na Ohrid
gi prezentiraa: Lazar Li~enovski, Dimitar Manev, Edo Murti}, Teofil
[ulajkovski, Georgi ^apkarov, Dimitar Pandilov, Vladimir Georgievski i
mnogu drugi.
Od 1974-ta godina pa navamu nositel na alternativnata programa }e
bide nastapot na mladite muzi~ki umetnici, odnosno Podiumot na mladi.
Vo 1995-ta godina, Podiumot na mladi dobiva nova, me|unarodna dimenzija, a
od 1997-ta godina toj e transformiran i vklu~en vo ramkite na oficijalnata
programa na Festivalot… Taka, vo godinite {to sledea, nastapija: Simon
Trp~evski, Oleg Kontradenko, Tara Noval, Alison Bazala, Janika Nev~eva,
Ruja Taner, Emil Bekir i mnogu drugi mladi muzi~ari koi svojata muzika mu
ja podarija na Ohridskiot festival i na negovata publika.
Posebno se interesni poslednite desettina godini, osobeno od 1996
godina. Toa se godini na procvet i vistinsko bogatstvo na programski
razli~nosti so koi be{e ispolneta alternativnata programa na Festivalot.
]e bidat zabele`ani nastapite na Sa{o Gigov - Gi{ i grupata Kler`o,
grupite Memorija, DD Sintezis, Garo i Paramecium, Bodan Arsovski i
Ezgija, Vlatko Stefanovski, Arhangel, Leb i sol, Sawa Ili} i Balkanika,
Al{ar, Antonio Kitanovski - trio, nova muzika za novite generacii i za
novoto vreme.
Baletot e poslednoto del~e vo sostavuvaweto na mozaikot nare~en
alternativna programa na Festivalot Ohridsko leto. Tan~erite Sejdu Boro
i Salija Sanon od Nacionalniot koreografski centar Monpeqe, Francija
otvorija novi prostori za razmisluvawe i pogledi na dvi`ewata,
prezentiraj}i ja Vekot na ludite. Sledat performansite na Vakuum vo
koreografija na Risima Risimkin, dens - teatarot “Parosis” od Solun,
studioto “Rebis” od Skopje, multimedijalniot proekt Dabova {uma
inspiriran od muzikata na Vlatko Stefanovski i Svadba raboten po muzika
na Goran Bregovi}, kako i pretstavata Hrabar nov svet vo koreografija na
Gordana Dean Pop - Hristova.
3. Promovirawe na ohridskata turisti~ka ponuda preku
Festivalot “Ohridsko leto”
Borej}i se vo celiot ovoj buren period na HH vek za dlaboka kulturna
transformacija i niz nea za svoj sopstven duhoven subjektivitet i
nacionalen suverenitet, tokmu ovde, vo Ohrid, vo ovaa drevna slovenska
metropola od kade po~na na{ata kultura, so Festivalot “Ohridsko leto”,
makedonskata kultura izleze na scenata na svetskata kultura,
sprotivstavuvaj}i mu se na projavuvaweto na sekoj vid kulturen
provincijalizam, afirmiraj}i se sebesi vo svetot i svetot vo sebesi. Na toj
na~in institucijata “Ohridsko leto”, i kako kulturna akcija i kako
kulturen process od prvostepeno zna~ewe, gi otvori i gi razvi makedonskite
kulturni vrski so svetot, pretstavuvaj}i mu gi nemu na{ite makedonski
op{tokulturni i umetni~ki vrednosti i donesuvaj}i gi umetni~kite i
op{tokulturnite vrednosti na svetot vo na{iov duhoven, socijalen i
nacionalen prostor, univerzalizaj}i go pritoa nego vo duhot na
univerzalnoto bitie na kulturata voop{to. Ohrid, zatoa, so ovaa svoja nova
kulturna baza, ne ostana samo svet grad, tuku stana i grad na svetot.
Originalnosta, pak, na ovaa na{a kulturna institucija, ne samo kako
makedonska, tuku i kako svetska manifestacija, e vo toa {to ovozmo`i na nea
da dojde do sredba na kulturite na razli~inite epohi, na razli~nite narodi i
kontinenti, do prezentacija na raznovidni kulturni sistemi na svetskite
vrednosti od razni kulturni tradicii i senzibiliteti. Na toj na~in, ovoj
na{ festival izvr{i zna~ajna uloga, kako za {ireweto na kulturnite i
politi~kite vrski na na{ata zemja so drugite zemji od site kontinenti na
na{ava planeta, taka i vo ramnopravnata cirkulacija na umetni~kite
iskustva i idei {to strueja niz nego, izrasnuvaj}i vo poznata kulturna
institucija kaj nas koja vospostavi i realizira brojni komunikacii na
me|unarodnata kulturna sorabotka i razmena na Makedonija so svetot. Deka
imeto na Ohrid vleze i se rasprostrani {irum na{ava planeta, ne samo kako
dreven grad na staroslovenskata i starohristijanskata kultura, tuku i kako
umetni~ko sredi{te so golemi kreativni dostreli na svetskata
reproduktivna umetnost, toa e golema zasluga na “Ohridsko leto”. No, zaedno
so toa, nezamenliv e i pridonesot na “Ohridsko leto” vo postojanoto
zbogatuvawe na kulturnoto proniknuvawe na narodite vo svetot. Na toj
na~in ovoj festival stana faktor na so~uvuvaweto i ponatamo{noto
razvivawe na na{iot duhoven i kulturen identitet, proniknuvaj}i ja na{ata
nacionalna kultura so kulturite na svetot i kulturite na svetot so
makedonskata nacionalna kultura.
So za~lenuvaweto na Festivalot vo Me|unarodnata asocijacija na
evropskite festivali vo 1994 godina, afirmacijata na “Ohridsko leto” vo
svetot se izvr{i na najvisoko nivo, a so toa se afirmira{e, se afirmira i
}e se afirmira drevniot Ohrid i na{ata prekrasna Makedonija.
Dali Festivalot }e bide samo turisti~ka ponuda, toa e pra{awe na
re~isi site letni festivali vo svetot.
Site tradicionalni manifestacii, a pred se Festivalot “Ohridsko
leto” deluvaat kako sredstvo na propagandata, deluvaat na postojanost na
posetitelite i pottiknuvawe na novi segmenti na pobaruva~ka.
4. Sredstva na promocija na Festivalot “Ohridsko leto”
Promocijata e onoj del na marketing aktivnostite preku koj odreden
subjekt komunicira so svoeto marketing okru`uvawe. Po svojata sodr`ina
promocijata pretstavuva zbir na raznovidni aktivnosti koi subjektot gi
koristi za da odr`uva postojani vrski so svoite postojani i potencijalni
konsumenti.
Promoviraweto na festivalskite manifestacii se vr{i preku
osnovnite i sekundarnite formi koi go so~inuvaat promotivniot miks.
Posebno zna~ewe sekoga{ se pridava na osnovnite promotivni formi i toa:
propagandata, li~nata proda`ba, odnosite so javnosta, publicitetot i
unapreduvaweto na proda`bata.
Ovie promotivni aktivnosti koristat golem broj razli~ni metodi i
sredstva so koi treba da ja izvr{at svojata cel.
Konkretno, vo promocijata na Festivalot “Ohridsko leto” se koristi
{iroka lepeza na propagandni sredstva, me|u koi posebno zna~ewe im se dava
na slednive:
- Plakati, so koj se promovira Festivalot i programata na istiot, se
lepat na odredeni prostori vo gradot Ohrid, Skopje i drugi gradovi vo
Makedonija kade frekvencijata na minuva~ite e golema, vo ponovo vreme se
goristat i golemi osvetleni bilbordi.
- Prospekti, koi sodr`at osnovni karakteristiki za Festivalot,
scenite za izvedba na programskite sodr`ini.
Prospekt, EAF, 2005-2006
- Katalozi, sodr`at katalo{ki informacii za izveduva~ite so slika
i tekst.
- Publikacii, se izdavaat za potrebite na Festivalot, prete`no se
tekstualni i tretiraat odredeni temi.
- Fotografii, formirana e fototeka kade gri`livo se ~uvaat site
fotografii od razli~ni nastani od ~etiri deceniskoto postoewe na
Festivalot.
- Oglasi (novinski, radio i TV), redovno se davaat oglasi pred
po~etokot na Festivalot na site mediumi zaradi afirmacija na istiot.
Najgolemata afirmacija se vr{i sekako i so prika`uvaweto na
programskite sodr`ini na Festivalot na programite na MTV koja ima svoj
satelitski kanal, so {to mnogumina od na{ata dijaspora i ostanati
umetnici i obi~ni namernici se vo tek so nastanite koi se slu~uvaat na
Festivalot.
- Suveniri, Festivalot ima najrazli~ni suveniri kako {to se razni
znamenca, mai~ki, kap~iwa, nalepnici, bexevi, penkala i sl.
- Odnosi so javnosta, redovno se odr`uvaat kontaktite so javnosta
preku razni emisii posveteni na Festivalot, razni tribini i sl.
- Internet strana, Festivalot “Ohridsko leto” ima svoja internet
strana (www.ohridskoleto.com.mk) preku koja golem broj interesenti od
zemjava i svetot se zapoznavaat so “Ohridsko leto”, negovata programa,
scenite, istorijatot, a mo`at i vo `ivo da gi sledat najva`nite nastani na
Festivalot preku internet na bilo koj del od Planetata Zemja i sl., a
generalni informacii za Festivalot se pomesteni na oficijalnata
internet strana na Asocijacijata na Evropskite festival ii bro{urata koja
ja izdava istata na pove}e evropski jazici, {to e od golemo zna~ewe za
promocijata na Ohrid i Makedonija.
- Multimedijalni proekti, Festivalot “Ohridsko leto” vo poslednive
dve godini izdade nekolku muldimedijalni proekti vo vid na CD i DVD. Na
niv, pokraj informaciite za festivalot, se smesteni i fotografii, kratki
inserti od koncertite, programata i sl.
- Berzi, Festivalot vo 2005 godina u~estvuva{e na edna od najgolemite
kulturni berzi vo svetot, na berzata vo Berlin, Germanija.
- Monografii, vo ~est na odredena godi{nina se izrabotuvaat posebni
monografii kade e sploteno se ona {to e zna~ajno za Festivalot, tekstovi,
Fotografii, izjavi…
III. ZAKLU^OK
Da ne be{e Ohrid, taa grandiozna makedonska i panslovenska
metropola na epohalni kulturni ~inovi i procesi, vo koja prvpat
prozborevme slovenski i nie i yvezdite i vo koja se rodi na{eto narodno
pismo {to }e ja pro{iri pismenosta na mnogubrojnite narodi, preku Dunav i
Dwestar se do Krim i Volga; da ne be{e Ohrid, toa mesto na na{eto duhovno
poteklo, toj vrutok na na{ata nacionalna, duhovna i istoriska sudbina, toj
grad - svetlost (Lihnidos) i grad - svetost, so svoite crkvi i katedrali, so
svoite freski, ikoni i ikonostasi; so svojata arhitektura i so svoite
mozaici; so svoite nekoga{ni dvorci i sarai; so svoeto ezero i so svoite
nepresu{ni vrutoci; so svoite svetiteli, vernici i eretici, so svoite
molitvi i so svoite pofalni slova, so svoite psaltiri i rakopisni knigi; so
svoite grobovi, grobnici i imareti, so svoite citadeli i bedemi; so svoite
arhiepiskopii i patrijar{ii; so svoite crkovni velikodostojnici, so svojot
Kliment, so svojot Naum, so svoite besednici i pisateli, poeti, stradalnici
i trubaduri na koi, zanesena vo nivnata pesna, i samata Bogorodica im udira
na tapan; so svojot Prli~ev, so svoite ranohristijanski baziliki i
amfiteatri, so svojata glagolica i kirilica, so svojot Samoil i negovata
tvrdina, so svoite tainstveni porti i sokaci; so svoite rezbi; da ne be{e
preubavata i prevozvi{enata “Sveta Sofija”…da ne be{e seto toa, ne }e
be{e nikoga{ “Ohridsko leto”13
.
Denes Ohrid i negoviot Festival se duhovno srce na Evropa. Vo ovoj
del od svetot vo koj seu{te vladeat stravot, agresijata, siroma{tijata i
nedoverbata, Sv. Sofija e prostor kade{to kreativnoto dobiva zna~ewe na
`ivotvorno. Ohrid pameti i znae: ubavinata ra|a ubavina, a qubovta - qubov.
Ohrid vo Republika Makedonija, svrten kon svetlata strana na
13 G.Stardelov, Monografija “Ohridsko leto” 1961-1995, str.8
~ovekuvaweto, cvrsto ~ekori vo noviot milenium so sjajot na site yvezdi od
svoite bogati muzi~ki soyvezdija.
Festivalot “Ohridsko leto” pretstavuva mnogu va`no sredstvo, preku
koe Ohrid, so svojot vkupen, kompleksen turisti~ki proizvod se promovira
na me|unarodniot turisti~ki pazar.
IV. LITERATURA
1. Simon~eska L.,
Promotivni aktivnosti vo ugostitelsko-turisti~kite
pretprijatija, Ohrid, 2000 g.
2. Avramoski M.,
Marketing na golemite manifestacii, Ohrid, 1996 g.
3. Vukoni} B.,
Turisti~ka propaganda, Zagreb, 1973 g.
4. Jovi~i} @.,
Turisti~ka propaganda, Belgrad, 1982 g.
5. Avramoski M.,
Organizacija na turizmot, Ohrid, 1999 g.
6. Kuzmanoski R.,
Ohrid i negovite riznici, Ohrid, 1994 g.
7. Sudar J.,
Promotivni aktivnosti, Zagreb, 1984 g.
8. Cickoski A.,
Promotovni aktivnosti vo ugostitelsko-turisti~kite
pretprijatija, Bitola, 1997 g.
9. Prangoska L.,
Motivacija vo turisti~kata propaganda, Ohrid, 2000 g.
10. Ja}oski B., Miladinovski S.,
Marketing vo turizmot, Bitola, 1989 g.
11. Direkcija na Festivalot “Ohridsko leto”, Ohrid
Monografii za Festivalot “Ohridsko leto” 1961-1980, 1961-1985, 1961-1990,
1961-1995, 1991-2000.
SODR@INA
VOVED…………………………………………………………………………………2
I.PROPAGANDATA VO PROMOTIVNITE AKTIVNOSTI NA
TURIZMOT…………………………………………………………………………...3
1.Op{to za turisti~kata propaganda ......................................................................3
1.1 Razlika pome|u propaganda i reklama ..............................................................5
1.2 Propagandata i dr. promotivni formi vo turizmot .....................................6
2. Propagandni sredstva .............................................................................................8
2.1 Grupi na sredstva na turisti~ka propaganda ..................................................8
3. Manifestacioni sredstva kako posebna grupa ...............................................17
II.FESTIVAL “OHRIDSKO LETO” ………………………………………….19
1. Festivalskite manifestacii i propagiraweto na turisti~kata ponuda
…………………………………………………………………………………19
2. Po~etoci i istorijat na Festivalot “Ohridsko leto” ……………………20
2.1 Muzi~ki del ……………………………………………………………………...21
2.2 Dramski del ……………………………………………………………………...28
2.3 Alternativna del ……………………………………………………………….31
3. Promovirawe na ohridskata turisti~ka ponuda preku Festivalot
“Ohridsko leto” …………………………………………………………………….33
4. Sredstva na promocija na Festivalot “Ohridsko leto” …………………..35
III. ZAKLU^OK
IV. LITERATURA