7/31/2019 Dijete i Mediji

1/9

DIJETE I MEDIJI

Mala djeca najvie vole crtane filmove i TV reklame takvi sadraji plijene njihovu pozornost(gledanost 27-28 sati tjedno) Sadraj crtanih filmova, ukoliko se ne bi smatrao aljivim, najnasilniji je sadraj na TV

TV reklame ue dijete potroakom mentalitetu ve od najranije dobi Dok djeca gledaju TV ne igraju se, ne razgovaraju, ne crtaju, ne tre, ne itaju, ne pomau!

to bi roditelji trebali imati na umu! Djetetu je potrebna aktivna komunikacija s ljudima osobito roditeljima Djeca, osobito ona mlaa, trebala bi vie vremena provoditi u igri (i najbolji program je loijiod aktivne komunikacije i djeje igre) Nuno je organizirati obiteljski ivot tako da manje vremena ostane za TV (12-14 sati tjedno) Nuno je dijete okupirati drugim, zabavnim i korisnim aktivnostima Nuno je biti dobar primjer (i mi selektivno gledajmo TV) Ne treba TV biti lako dostupan (npr. u djejoj sobi), tako da dijete lako samo odlui to e

gledati Nemogue je izbjei utjecaj medija Razumjeti da su djeca vie pod utjecajem medija nego odrasli Da su djeca neiskusna i ne posjeduju sposobnosti razluivanja dobro-loe Da nas djeca trebaju prilikom gledanja TV (zajedno komentiramo i analiziramo razliitesadraje) Medije je potrebno ugraditi u sve sustave obrazovanja Ne dopustiti djetetu da cijelo svoje slobodno vrijeme provede ispred TV Omoguiti djeci da se kreativno koriste medijima (snimanje, fotografiranje, crtanje) Razviti svijest da su mediji znaajan izvor vanih informacija Poticanje gledanja obrazovnih emisija

Kako sprijeiti negativni utjecaj medija Razgovarajmo s naom djecom Ne preputajmo dijelove obiteljskog ivota utjecaju medija Budimo naoj djeci pozitivan model Nauimo ih kritiki misliti Budimo im autoritet Koristimo autoritativan stil roditeljstva Budimo svjesni da smo mi gotovo cijelog ivota svom djetetu vana osoba

Neka obiljeja sadraja u prikazima nasilja- Nasilje na televiziji povezano je najvie s mukom ulogom a vri se i meu prijateljima.- Nasilje moe biti smrtnog ishoda, ali se samo rijetko prikazuje kao povezano s bolima ilimukama.- Protagonisti, karakterizirani kao dobri ili loi, nasilje uspjeno koriste kao instrument zaostvarivanje ciljeva i za rjeavanje sukoba.- Ukupno gledano, nasilniko se ponaanje u zabavnim emisijama televizije prikazuje kaonormalna, svakodnevna strategija ponaanja za kojom bez skrupula poseu i moralno

besprijekorni pojedinci.- esto se to nasilje legitimira kao samoobrana.- Na televiziji se nude modeli djelovanja koji demonstriraju kako se pomou nelegitimnih

sredstava (nasilja) mogu postii legitimno priznati ciljevi (blagostanje, mo, ugled, pravda).

7/31/2019 Dijete i Mediji

2/9

UTJECAJ MEDIJA

OSNOVNO O MEDIJIMA I NJIHOVOM MOGUEM UTJECAJU NA DJECU

PREDKOLSKE DOBI

Uvodna misao:

Nije vano TO gledamo, sluamo, itamo.Mnogo je vanije KAKO to radimo.A najvanije je TKO to ini.

Saetak:

Ve od najranijeg djetinjstva ivimo okrueni razliitim medijima. Njihov utjecaj na doivljajnas sami, svijeta koji nas okruuje, formiranje naeg sustava vrijednosti izuzetno je velik.

Medije kupujemo, koristimo i plaamo. Rijetko se pitamo koliki je njihov stvarni utjecaj na nasodrasle (roditelje i odgojitelje), a ponajprije na nau djecu.

U veini smo konzumenti (pasivni potroai) razliitih medijskih sadraja, a manje aktivnistvaraoci istih.

Stoga je potrebno ukazati na znaaj medija u svakodnevnom ivotu i odgojno-obrazovnomprocesu (u obitelji i vrtiu) kao i pruiti karakteristike nekoliko najee koritenih medija uradu s djecom predkolske dobi.

Krajnji cilj nam je stvoriti preduvjete za sustavno podizanje medijske pismenosti roditelja,odgojitelja i djece.

Kljune rijei teme su:- mediji i/ili masmediji- medijski odgoj- medijska pismenost (kompetentnost)

- djeja prava- cjeloivotno uenje.

Osnovne definicije kljunih rijei teme:

1. MEDIJ posrednik obavijesti svih vrsta i sadraja (vijesti, miljenja) s najrazliitijimsvrhama (informiranje, pouavanje, uenje, zabava, oputanje,...).Medij moe biti OVJEK, a moe biti i TEHNIKO SREDSTVO.

Danas pod tom rijeju najee mislimo na TEHNIKI ASPEKT kojemu je svrha prenoenje,prerada, irenje i uvanje razliitih obavijesti i informacija.

2. MASOVNI MEDIJI (MASMEDIJI) posrednici informacija i kulturnih dobara koji su

7/31/2019 Dijete i Mediji

3/9

usmjereni na velike, neodreene skupine (mase) ljudi.

To su npr. TISAK, FILM, RADIO, TV, CD snimci za iroku distribuciju sve do masmedijskeprimjene RAUNALA putem INTERNETA.

3. MEDIJSKI ODGOJ usmjeren na osposobljavanje za KRITIKI STAV pri prihvaanju iline prihvaanju PORUKA koje nam razliiti medij posreduju, na razvitku SVJESNOGODNOSA prema njima, na razvijanju MEDIJSKE KOMPETENTNOSTI (SPOSOBNOSTI).

4. DJEJA PRAVA lanak 15.Konvencije o djejim pravima govori o pravima djeteta dabude informirano i/ili ima pristup informacijama putem razliitih medija koje mu mogu pomoiu njegovom ukupnom rastu i razvoju.

5. CJELOIVOTNO UENJE - je koncepcija potaknuta spoznajom da formalno obrazovanjenije dovoljno zbog brzog zastarijevanja znanja. Stoga je potrebno UITI OD ROENJA DOKRAJA IVOTA.

Kljune kompetencije (sposobnosti) za cjeloivotno uenje su:a) komunikacija na materinjem jeziku

b) komunikacija na jednom i/ili vie stranih jezikac) matematika pismenost i temeljne kompetencije vezane uz znanost i tehnologijud) digitalna kompetencija (pored ostaloga podrazumijeva i MEDIJSKU PISMENOST)e) znati kako uitif) drutvena i graanska kompetencijag) inicijativnost i poduzetnitvoh) kulturna osvijetenost i izraavanje.

I MEDIJI I RODITELJI- djeca odrastaju uz medije- djeca ue u obitelji o ivotu s medijima

Djecu mediji privlae zbog toga to u njima nalaze:

a) NETO ZANIMLJIVOb) TO SE ODREENI IVOTNI PROBLEMI I SITUACIJE PRIKAZUJU IZ DRUKIJEGMOTRITAc) IDENTIFICIRAJU (POISTOVJEUJU) SE S NEKIM OD LIKOVA

d) MEDIJI ZABAVLJAJU I OPUTAJU.Brojne su predrasude i osude medija , naroito TV, DVD, raunala:

a) POTIU NASILJE U DRUTVUb) VELIKI SU KRADLJIVCI VREMENA (djeca se manje kreu, zapostavljaju igru kao glavnioblik uenja, manje se drue s prijateljima, zapostavljaju kolske obveze,...)c) OTUIVANJE POJEDINACA I UDALJAVANJE OD STVARNOG SVIJETASVOJEVRSNIM BJEANJEM U VIRTUALNI (ZAMILJENI) SVIJET.

Temeljna pitanja medijskog odgoja su:

1. KADA JE SMISLENO (opravdano, korisno) KORISTITI POJEDINE MEDIJE?

7/31/2019 Dijete i Mediji

4/9

2. KAKO MEDIJI DJELUJU NA KRAJNJE KORISNIKE (DJECU)?

to kao predkolska ustanova moemo uiniti na razvijanju medijske pismenosti roditelja?

- pruamo razliite informacije putem tzv. KUTIA / CENTARA ZA RODITELJE, pa i o

medijima- usmenim razgovorima s roditeljima ili strunim suradnikom- upuivanjem na strune izvore koji govore o medijima i medijskom odgoju- tekstovi koji dajutemeljne odgovore na pitanja: TO, KAKO, KOLIKO I KADA gledati, sluati, koristiti,...(struni asopisi, knjige, web stranice,...)- organizacijom tematskih roditeljskih sastanaka (na razini odgojnih skupina ili na raziniustanove-masovni roditeljski sastanci)- tematska predavanja / radionice za roditelje tijekom mjeseca kroz pedagoku godinu- sadrajima na vlastitoj web stranici ustanove-vlastitim tiskovinama koje govore o odreenim potrebama i mogunostima njihovogzadovoljenja u razvoju djece jaanju roditeljske djelotvornosti (sposobnosti i odgovornosti).

II SLIKOVNICEVelika je vjerojatnost da se ljubav prema SLIKOVNICI u najranijem djetinjstvu kasnije prenesei na ljubav prema KNJIZI.

Vano je kakvom se slikovnicom dijete koristi.

Njezine kvalitete procjenjuju se prema ILUSTRACIJAMA i prema TEKSTU, odnosno premanjihovoj meusobnoj usklaenosti.

Ilustracije u slikovnicama trebaju biti:- jednostavne i djetetu razumljive- estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuih poruka da bi dijete razvijalo smisao za lijepo- realne kada djetetu pojanjavaju neke pojmove- matovite kada prate radnju koja dijete uvodi u svijet mate i stvaralatva- s manje detalja za mlau djecu, a bogatije i sloenije kompozicije za stariju djecu.

Tekst slikovnice treba biti:- prilagoen djetetovim sposobnostima razumijevanja poruke koju prenosi- zanimljiv, smislen i pisan jasnim, djetetu razumljivim jezikom.

Dobre slikovnice prilagoene su razvojnim mogunostima djeteta i pridonose:- stjecanju novih spoznaja- obogaivanju rjenika i govornih sposobnosti- povezivanju govornog i pisanog jezika- shvaanju slike i rijei kao simbola koji prenose poruke- razvoju promatranja, zapaanja, pamenja, miljenja, logikog zakljuivanja- bogaenju mate i razvoju kreativnog miljenja- stvaranju elje za preradom doivljenog putem crtanja, pokretom, pjesmom, igranjem uloga(slikovnica potie na druge oblike djejeg izraavanja)- usvajanje moralnih i humanih poruka- motiviranje za samostalno uivanje u slikovnici-knjizi.

Kako odabrati slikovnicu?

7/31/2019 Dijete i Mediji

5/9

7/31/2019 Dijete i Mediji

6/9

- predstavljaju nepristrane uitelje neiscrpne strpljivosti.

Tri su razloga neodoljivosti videoigara kada su djeca u pitanju, a to su:

a) TRENUTANO NAGRAIVANJE USPJEHA

b) INDIVIDUALIZACIJAc) UNUTRANJA NAGRADA (prijelaz na sloenije razine igre)

Koji su rizici (opasnosti) koje videoigre nose:- VIRTUALNI IDOLI ILI POISTOVJEIVANJE S NJIMA (oponaanje)- TREND- ODNOS VIRTUALNOG I STVARNOG NASILJA

Pri ocjeni kvalitete videoigara vani su slijedei elementi:a) INTERAKTIVNOST

b) RADNJA (SADRAJ)

c) TEHNIKE KVALITETEd) ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI (PORUKE).

V TELEVIZIJAMoja obitelj to smo mama, tata, TV i ja.- najraireniji masovni medij- za predkolsku djecu TV je velika igraka- kada dijete postane TERET tijekom dana- TV postaje IDEALNA DADILJA.

Osnovna pitanja vezana uz TV kao medij su:- TO- KADA- KAKO i- KOLIKO GLEDATI?

Koji su mogui pozitivni utjecaji TV kao medija na djecu?

- neposredno i brzo prenoenje dogaaja- dijete spoznaje i usvaja nove pojmove- potvruje iskustva koja je prije skupilo

- stjee znanja koja moe koristiti u raznim ivotnim situacijama- proiruje rjenik- djeca su bolje obavijetena- razvija estetsko uoavanje i doivljavanje- utjee na razvoj solidarnosti i prijateljstva- doprinosi buenju interesa i potie uenje- poslije odreenih emisija djeca esto razgledaju slikovnice, crtaju,...- razvija svijet mate- oduevljava djecu za sport i rekreaciju- TV pribliava djetetu svijet glazbe, plesa, umjetnosti,...

Mogui negativni utjecaju televizora:

7/31/2019 Dijete i Mediji

7/9

- TV donosi promjene u nainu koritenja slobodnog vremena djeteta koje ono ne zna samorasporediti- TV se poklanja sve vie vremena, vie nego igri, etnji, druenju s djecom, boravke u

prirodi,...- pretjerano sjedenje tjelesna neaktivnost-loe dranje tijela

- mogue deformacije kraljenice- smetnje u cirkulaciji- problemi s vidom- debljina (pretilost).

Dva su osnovna mehanizma gledanja televizije:a) IMITIRANJEM

b) NESPOSOBNOU DJETETA DA RAZLIKUJE STVARNO OD ZAMILJENOG.

Kada poeti gledati TV?

Miljenja strunjaka su razliita, ali jedna od preporuka je ne prije TREE GODINE IVOTA.

Do tada slike s ekrana ne izazivaju nita osim zbrke, kontradiktornih osjeaja i dojmova(utisaka).Sposobnost razlikovanja stvarnosti od mate nastupa izmeu este i osme godine ivota.

Kako, koliko i kada e dijete gledati TV ovisi o RODITELJIMA.

Zlatna pravila gledanja televizije:1. prikupite to vie informacija o programu za djecu2. kao to djeci biramo slikovnice, birajmo im i TV program3. TV gledajte zajedno s djetetom / djecom i o tome razgovarajte s njima4. gledanje TV prilagodite djetetovim aktivnostima, a ne obrnuto5. TV treba ukljuiti kada se prikazuje neki zanimljivi program, a ne da bude stalnazvuno/slikovna pozadina6. treba paziti na osvjetljenje u sobi i na udaljenost djeteta od televizora.

PRAVILO PET NIKADA:1. NE GLEDATI TV RANO UJUTRO2. TIJEKOM OBROKA

3. NAKON SATA ODLASKA NA SPAVANJE4. NE GLEDATI TV U DJEJOJ SOBI (predkolska djeca)5. NE KAZNITI DIJETE ZABRANOM GLEDANJA TV (zabrana uzrokuje suprotni uinak).

Kako nasilne scene, u medijima, djeluju na dijete?

a) UINAK AGRESORA- dijete sustavno izloeno scenama nasilja ima veu mogunost dase i samo tako ponaa tijekom vremena

b) UINAK RTVE javlja se strah da su sami (djeca) rtve odreenih oblika nasiljac) UINAK GLEDATELJA (PROMATRAA) godinama izloeni brojnim scenama

nasilja, djeca mogu razviti snanu ravnodunost.

7/31/2019 Dijete i Mediji

8/9

VI RAUNALO I INTERNET

TV radi ono to ona sama eli, a raunalo ono to ja elim.

Paradoks digitalnog doba ogleda se u :

- odnosu virtualnog i stvarnog svijeta pri emu je virtualni svijet sve izazovniji, primamljiviji odsive svakodnevice- prisutna je glad za prijateljstvom- raunala (internet) postaju za neku djecu i ljude strast koju je teko kontrolirati imamo novioblik ovisnosti (psihike bolesti)- izmiljena stvarnost osjeaji stvarni- raunalne igre zahtijevaju malo socijalnih vjetina, a djeca su veinom sama- veina igara, iako ne sve, ne potiu djeju inicijativnost, kreativnost, isprobavanje vlastitihideja

- pretpostavlja se da djeca scene nasilja na TV doivljavaju realnije, dok kod raunalnih igaralake razlikuju igru od stvarnosti- zbog dinaminosti i brzine raunalnih igara djeca ne ue odgodu zadovoljenja jer su odmahnagraena za svoje postupke te postaju manje osjetljiva na nasilje (toleriraju ga i smatraju gaopravdanim)- postoji niz pounih i zabavnih igara koje mogu biti vrijedan medij za uenje i pribliavanjeraunala djeci.

Tako postoje raunalne igre koje omoguuju:

a) istraivanje svjetovab) rjeavanje zagonetkic) stvaranje strategijad) potiu kreativnoste) razvijaju vjetine rjeavanja problemaf) razvijaju odreene socijalne vjetine kod djece(suradnja, timski rad,...).

Raunalne igre djeci u vrtiu mogu pomoi kod:

- imenovanja- poetnog itanja i pisanja

- raunanja- razvoja perceptivnih sposobnosti- ranog uenja stranog jezika- suradnje i timskog rada.

INTERNET

a) slui za slanje i primanje porukab) tzv. surfanje (pretraivanje) mree.

Pretraivanje interneta postaje pustolovina zbog dva razloga:

7/31/2019 Dijete i Mediji

9/9

a) dostupnosti, neiscrpnosti, nepristranosti brojnih sadraja koji nose i potencijalne opasnosti zadjecu

b) internet nema tabua (zabranjenih tema), cenzure, preuivanja, a dijete koje onamo upadneneoprezno, moe ostati zaprepateno.

Preporuke strunjaka kada je u pitanju koritenje interneta su:a) NEMOJTE IH PUTATI SAME

b) NEMOJTE SE ZAVARAVATI NELOGINIM STRAHOVIMAc) PREPUSTITI DJETETU NAINE KORITENJA RAUNALA I INTERNETAd) PRETVORITE INTERNET U SREDSTVO PRODUBLJIVANJE VEZE S VLASTITIMDJETETOM.

Koja je uloga roditelja kada su u pitanju raunalo i internet?- pomo djetetu kod odabira pounih i zabavnih igara- provjeriti sadraj igre i je li prikladna razvojnom stadiju djeteta

- postaviti vremensku granicu uporabe raunala- ne dopustiti da raunalo postane dadilja i zamjena za vrijeme koje dijete treba provesti sroditeljima- raunalo ne moe biti zamjena za igru s vrnjacima- povremeno i sami trebamo sudjelovati u igrama na raunalu, razgovarati o igrama i pomoi imda razlikuju matu od stvarnosti.

VII ZAKLJUNE PORUKE

- cijeli na trud svodi se na POMO DJETETU DA UINI SAMO- mediji su sastavnica ivota nalaze se svuda oko nas- mediji sami po sebi nisu niti dobri niti loi (DOBRI SLUGE, LOI GOSPODARI.)- cilj medijskog odgoja u vrtiu je razvijanje medijske pismenosti odgojitelja, roditelja i djece- medijska pismenost je vana jer djeci daje sposobnosti istinskog poznavanja medija, medijskih

poruka i ui ih vjetinama kritike analize i vrednovanja medijskih sadraja- prva iskustva o medijima dijete stjee u obitelji, od roditelja- izuzetno je vano sustavno podizati medijsku pismenost roditelja kao prvih i najvanijihodgojitelja zbog sve vee uloge koju mediji imaju u naim ivotima, a oni (mediji) kao toznamo informiraju, pouavaju, ue, zabavljaju, oputaju, ali i manipuliraju.