Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
-
Upload
tratincica-stewart -
Category
Documents
-
view
39 -
download
1
description
Transcript of Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
1/24
Ninoslava Penik:
Prilog odbacivanju tjelesnog kanjavanja djece
Saetak
Unato zakonskoj zabrani, tjelesno kanjavanje djece jo uvijek je prisutno u naem
drutvu. Roditelji e prije koristiti drue odojne postupke ako su uvjereni da je tjelesno
kanjavanje djece poniavajue za dijete i nedjelotvorno. U ovom radu ponu!eni su dokazi u
prilo oba navedena razloa. U sredinjem dijelu rada iznijeti su rezultati istraivanja
doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja retrospektivnim samoiskazom na studentskom
uzorku. "ni pokazuju da roditeljska pljuska i udarac predmetom mou uroziti odnos
uzajamno potovanja i povjerenja izme!u djeteta i roditelja te predstavljati prijetnju
psi#ikom i $izikom interitetu djeteta. %jelesno kanjavanje pratili su stra#, bijes, nemo,
alost, zabrinutost, bespomonost, sram, osjeaj nepravde, ponienja i drue neativne
emocionalne reakcije. Uestalije tjelesno kanjavanje bilo je povezano s viim percipiranim
odbacivanjem od roditelja. U zavrnoj raspravi saeti su empirijski dokazi da je tjelesno
kanjavanje, iako povezano s neposrednom poslunou, kratkorono i duorono povezano i
s nizom nepoeljni# obiljeja ponaanja i doivljavanja djece i odrasli#. Na kraju, opisani su
roditeljski ciljevi i temeljne roditeljske vjetine povezani s nenasilnim odojnim postupcima.
Kljune rijei: tjelesno kanjavanje djece, roditeljski odojni postupci, nenasilni odoj
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
2/24
1. Uvod
&uvremeni roditelji suoeni s nizom drutveni# promjena, izazova i novi# oekivanja.
Roditeljska uloa vie se ne zasniva na roditeljskom autoritetu ve na roditeljskoj
odovornosti. "dovornost roditelja je da zadovolji temeljne ivotne potrebe djeteta, da
osiura njeovu'njezinu siurnost, prui mu'joj emocionalnu toplinu, poticajne uvjete za
uenje i razvoj, vodstvo i ranice te stabilnost ()o*, +-. U drutvu je tako!er polako sve
prisutniji i novi poled na dijete i djetinjstvo povezan s promicanjem djeji# prava. Umjesto
kao na objekt roditeljsko odoja na dijete se poinje ledati kao na aktivno i kompetentno
sustvaratelja vlastito ivota i razvoja (&ommer, /001-.
2edan od za#tjeva drutva od dananji# roditelja je i da podiu djecu bez tjelesno
kanjavanja. 3atitu djece od svi# oblika tjelesno i duevno nasilja nalae lanak /0.
4onvencije o pravima djeteta (/010.- te lanak /5. 6uropske socijalne povelje (+/.-.
%emeljem lanka 15. "biteljsko zakona iz /001. odine *rvatska se svrstala me!u /7 drava
svijeta u kojima je roditeljima zabranjeno tjelesno i druo poniavajue kanjavanje djece.
8e!utim, donoenje zakonske odredbe nije dovoljno za promjenu nasilno roditeljsko
ponaanja. Podaci o rairenosti razliiti# oblika tjelesno kanjavanja prikupljeni od uenika
osnovni# i srednji# kola u razdoblju izme!u +. i +9. pokazuju da je udio oni# koji su
podvrnuti roditeljskom nasilju jo uvijek visok (Penik, +9-.8oue je da roditelji unato zakonskoj zabrani i dalje tjelesno kanjavaju djecu jer za
zakonsku odredbu ne znaju, ili, ako znaju, ne pridravaju je se jer ne znaju ili ne vjeruju da
tjelesno kanjavanje za djecu moe biti tetno. ako zbo vrlo malo uzorka i njeove
nereprezentativnosti eneralizacije nisu opravdane, zanimljivi su rezultati ispitivanja roditelja
djece jedne zarebake osnovne kole (Novosel, +;-. Nji# 5< navodi da je tjelesno
kanjavanje djece u *rvatskoj zakonom zabranjeno, /1< da nije, a /+< da ne zna. Uz to,
udaranje djeteta u dobi izme!u / i 5 odina po stranjici polovina roditelja smatrala jenepri#vatljivim nainom discipliniranja djeteta, a treina pri#vatljivim.
"sim zakona, na (ne-koritenje tjelesno kanjavanja utjeu i drutvene norme, ali i
initelji koji se odnose na obiljeja samo roditelja kao to je stav prema tjelesnom
kanjavanju, doivljavanje tjelesno kanjavanja u vlastitom djetinjstvu ili emocionalno
stanje u trenutku sukoba s djetetom. straivanja razloa zbo koji# roditelji tjelesno
kanjavaju djecu upuuju na to da se ti razlozi mou svrstati u distalne (koji postoje ve
otprije- i proksimalne (istovremeno prisute u situaciji kanjavanja-. )istalni initelji za koje je
prona!ena povezanost s roditeljskim koritenjem tjelesno kanjavanja su tjelesna
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
3/24
kanjavanost u vlastitom djetinjstvu (=untainRick$els i sur., /00>.-, i stav koji ukazuje na
slaanje s koritenjem tjelesno kanjavanja (?eta# i )urrant, +7-. Proksimalni initelji
povezani s koritenjem tjelesno kanjavanja su vrsta @prijestupa@ koje je dijete poinilo,
roditeljeva atribucija uzroka djetetovo @prijestupa@ i emocionalno stanje roditelja (?eta# i
)urrant, +7-.
?eta# i )urrant (+7- istraivale su relativan doprinos razliiti# distalni# i
proksimalni# initelja objanjenju tjelesno kanjavanja kod majki i utvrdile da su slaanje s
tjelesnim kanjavanjem i njeovo opravdavanje, dakle stavovi prema upotrebi tjelesno
kanjavanja, bili najbolji prediktor od svi# obu#vaeni# distalni# i proksimalni# initelja.
Ailj ovo rada je analizirati empirijske podatke o tetnosti tjelesno kanjavanja i njeovoj
nedjelotvornosti kao odojno sredstva kojima bi se molo djelovati na stavove prema
tjelesnom kanjavanju djece.
Pokuaj odre!enja tjelesno kanjavanja otvara pitanje razranienja izme!u tjelesno
kanjavanja i tjelesno zlostavljanja djece koje je u psi#oloiji jo bez opepri#vaeno
odovora. )ok veina autora istie da se radi o oblicima nasilno ponaanja izme!u koji# je
razlika samo u intenzitetu (Rodriuez i &ut#erland, /000. prema Penik, +9.-, drui
smatraju da se radi o kvalitativno razliitim vrstama roditeljeljsko ponaanja pri emu se
zlostavljanje nalazi na dimenziji abnormalno, a tjelesno kanjavanje na dimenziji normalno
roditeljsko ponaanja (?zar, /00/., prema ibid.-. 4ao kriterij razlikovanja esto je koriteno
postojanje tjelesne ozljede, pri emu se tjelesnim kanjavanjem smatralo ponaanje uz koji je
vezan nizak rizik tjelesne povrede, a zlostavljanjem ponaanje koje prati visok rizik tjelesne
povrede. 8e!utim, tjelesne povrede sporan su kriterij jer ne odraavaju nuno ozbiljnost
nasilja te zanemaruju njeove psi#ike posljedice (ibid.-.
"sim na obiljeja nasilno ponaanja (tj. intenzitet'tjelesne povrede, uestalost- i
njeovi# posljedica na dijete, de$inicije se oslanjaju i na namjeru poinitelja nasilja. &traus
(+.B str. ///- tjelesno kanjavanje odre!uje kao koritenje tjelesne sile s namjerom da se
djetetu nanese bol, ali ne i povrede, u svr#u ispravljanja ili kontrole djetetovo ponaanja.
4riterij svr#e nasilja i roditeljeve namjere tako!er je sporan. Poznato je da je nasilje prema
djetetu ponekad vie odraz emocionalno stanja roditelja neo li namjere da upravlja
djetetovim ponaanjem. U literaturi se spominje razlikovanje tzv. instrumentalno tjelesno
kanjavanja (koje je planirano, kontrolirano i nije popraeno snanim emocijama roditelja- i
impulsivno tjelesno kanjavanja (koje je @proizvod trenutka@, popraeno osjeajem srdbe iliak ubljenja kontrole- (&traus i 8ouradian, /001., prema Cers#o$$, ++.-. & drue strane, u
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
4/24
praksi se sluajevi tjelesno zlostavljanja djece najee opisuju kao @prekoraivanje ranice
tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@, dakle povezuju s kontekstom odajanja.
Primjerenijom se stoa ini de$inicija koju koristi Dijee 6urope (+9.B 1-. Prema njoj,
tjelesno kanjavanje je svaki oblik kanjavanja u kom se koristi tjelesna snaa i kojim se
namjerava uzrokovati neku razinu boli ili nelaode.
U situaciji kada izostaje slaanje u odovoru na pitanja @U emu je kvalitativna razlika
izme!u tjelesno kanjavanja i zlostavljanjaE@, @4oliko jako je prejakoE@, @4oliko esto je
preestoE@ i sl., dobrodoao je zakonski okvir koji nepri#vatljivim dri svako roditeljsko
nasilno ponaanje prema djetetu, koje nanosi stvarnu ili potencijalnu tetu djetetovu razvoju i
dostojanstvu.
2. Problemi istraivanja
skustvo djece ulavnom je zanemareno u znanstvenim @operacionalizacijama@
tjelesno kanjavanja, a nji#ovo vi!enje roditeljsko nasilja ne ukljuuje se kao kriterij u
de$inicije. &toa je znaajno saznati vie o tome kako sama djeca doivljavaju roditeljsko
tjelesno kanjavanje, kao i cjelokupan odnos s roditeljima koji i# tjelesno kanjavaju. & tom
svr#om provedeno je sljedee istraivanje. Prvi problem istraivanja bio je ispitati konitivne
procjene znaenja roditeljsko tjelesno kanjavanja te emocionalne reakcije na njea. )rui
problem istraivanja bio je provjeriti postoji li povezanost izme!u uestalosti tjelesno
kanjavanja od strane roditelja i percipirano roditeljsko pri#vaanja ' odbacivanja.
3. Metoda
4ako bismo odovorili na ova pitanja koristili smo podatke prikupljene u okviru
istraivanja me!ueneracijsko prijenosa zlostavljanja na studentima &veuilita u 3arebu
(Penik, +9-. straivanje je, izme!u ostalo, pokazalo da je od //>; studenata nji# 09< bar
jednom doivjelo neki oblik tjelesno nasilja roditelja u obitelji do svoje /1. odine. 3a
potrebe ovo istraivanja izdvojeni su sudionici koji su kao najtei odnosno najstresniji
doa!aj roditeljsko nasilja koje su doivjeli naveli pljusku'pljuske ili udarac'udarce
predmetom (ibom, tapom, remenom, ku#aom i slino-, dakle tipine oblike tjelesno
kanjavanja.
3a ispitivanje doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja koriten je retrospektivni
samoiskaz, tj. izvjetaji sudionika o nasilju koje su doivjeli u razdoblju do svoje /1 odine.
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
5/24
Pri tom treba imati u vidu da lonitudinalna istraivanja koja su provjeravala pouzdanost
dosjeanja tjelesno zlostavljanja u djetinjstvu pokazuju da se uestalost i teina zlostavljanja
doivljeno u djetinjstvu u odrasloj dobi podcjenjuje. %ako su, primjerice, intervjui sa
sudionicima prosjene dobi od +> odine, koji su 0 odina prije toa bili evidentirani kao
zlostavljani, pokazali da se nji# ;+< sjea zlostavljanja (Femina i sur., /00.-.
9./ Uzorak
U istraivanju je sudjelovalo >>; studenata socijalno rada, prava, psi#oloije,
umarstva, prometa, ar#itekture, kriminoloije i predkolsko odoja &veuilita u 3arebu.
"d toa su 99+ bile studentice (5>.> (+7.;
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
6/24
Upitnik tjelesnih povreda (Penik, +/- slui prikupljanju podataka o tjelesnim
posljedicama roditeljsko nasilja. &ainjava a popis od ; tipini# povreda na kom sudionik
navodi koliko esto i# je doivio, u kojoj dobi te tko je bio poinitelj.
Upitnik vanosti, znaenja i kontrole zlostavljanosti u djetinjstvu (Penik, +/.-.
"vaj upitnik konstruiran je u skladu s temeljnim postavkama Kazarusovo modela stresa
(/00/-. Prema njemu, osobna procjena situacije (a ne objektivne okolinske karakteristike-
prvenstveno odre!uje IstresnostJ situacije. Upitnik sadrava pitanja o: (/- intenzitetu
stresnosti Inajtee doivljajaJ, (+- intenzitetu uroenosti pojedini# IuloaJ u situaciji
nasilja, te (9- intenzitetu popratni# emocionalni# reakcija. Percepcija intenziteta
doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjene sudionika o stupnju u kojem i# je
navedeni doa!aj tjelesno kanjavanja uznemirio, uplaio ili zabrinuo s obzirom na sve
neuodno to su doivjeli od roditelja na skali od (Iuope me nije uznemirio, nije mi bio
stresanJ- do 9 (Ikrajnje me uznemirio, bio mi je krajnje stresanJ-. Procjena znaenja
najtee doa!aja obu#vaala je i procjenu toa to'tko je bio uroen odnosno to je bio
IuloJ koji je bio ili moao biti izubljen u konkretnoj situaciji tjelesno kanjavanja.
&udionici procjenjuju u kojoj mjeri su speci$ini razlozi za zabrinutost bili prisutni u
situaciji najtee doa!aja roditeljsko nasilja na skali od (Jto me uope nije
uznemirivaloL- do 9 (Jto me silno uznemirivalo, to mi je bilo najtee u doa!ajuL-.
Procjene emocionalni# reakcija vezani# uz najtei doa!aj roditeljsko nasilja vrene su
pomou liste osjeaja na koju su sudionici odovarali na skali od (Juope to nisam
osjeao'laL- do 9 (Jsnano sam to osjeao'laL-.
Upitnik roditeljskog prihvaanja/odbacivanja (Ro#ner, /01>.-. "vim upitnikom
operacionalizirana je percepcija roditeljsko ponaanja i odnosa prema djetetu. %emelji se na
teoriji roditeljsko pri#vaanja'odbacivanja (Ro#ner, /01>B Ro#ner i 4#aleMue, +7- koja
roditeljsko ponaanje smjeta du kontinuuma kojemu je na jednom kraju roditeljska toplina i
pri#vaanje, a na druom neprijateljstvo, zanemarivanje i odbacivanje. Ukupni rezultat na
upitniku, tzv. indeks odbacivanja majke ili oca pokazuje u kojoj mjeri se sudionik u djetinjstvu
doivljavao voljenim i pri#vaenim, odnosno nevoljenim i odbaenim od strane svako
roditelja. Upitnik ima +9 pitanja, a sainjavaju a etiri subskale: "dsustvo topline (npr.
@8ajka se prema meni odnosila njeno i ljubazno.@-, Neprijateljsko ponaanje'aresija (npr. @
8ajka mi je je uputila mnoo rubi# rijei.@-, 3anemarivanje'ravnodunost (npr. @ 8ajka nije
obraala panju na mene kada bi# traila pomo. @- i Nedi$erencirano odbacivanje (npr. @8ajka
me doivljavala kao teret.'- (Ro#ner, /01>.-
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
7/24
. !e"ultati i ras#rava
>./ "biljeja tjelesno kanjavanja
4ako bismo poznavali obiljeja roditeljsko nasilno ponaanja s obzirom na koje
sudionici iznose svoje reakcije, ispitali smo njeovu uestalost, trajanje, eventualno izazivanje
povreda te poinitelje. Podatci e biti prikazani odvojeno za svaki oblik tjelesno kanjavanja.
"d ++; studenata koji su izvjetavali o roditeljskoj pljuski'amaru kao najteem
doa!aju taj oblik tjelesno kanjavanja otovo dvije treine (;>.;>.+
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
8/24
doa!ali su se esto, redovito, otprilike jednom mjeseno, a za nji# +.9< vrlo esto, vie
puta mjeseno.
8anje od treine sudionika (9/.1
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
9/24
IulozimaJ koji su u toj situaciji bili uroeni, te popratnim emocionalnim reakcijama.
%emeljem psi#oloke literature i zakonski# odredbi tjelesno kanjavanje unaprijed smo
smatrali uznemirujuim i poniavajuim za dijete. "dovori sudionika takvu su
pretpostavku i potvrdili.
Percepcija intenziteta doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjena
sudionika o stupnju u kojem i# je navedeni doa!aj uznemirio, uplaio ili zabrinuo s
obzirom na sve neuodno to su doivjeli od roditelja. "dovori su prikazani u tablici +.
%ablica +. Percipirani intenzitet stresnosti tjelesno kanjavanja (NG>>;-
4oliko Das je doa!aj uznemirio, uplaio ilizabrinuo s obzirom na sve neuodno to ste
doivjeli od roditeljaE
$ .
%ablica >. 6mocionalne reakcije na tjelesno kanjavanje (NG>>;-U odnosu na roditeljsku
pljusku ili udarac predmetom
osjeao'la sam:
Postotak sudionikauope nisam
to osjeao/la
pomalo sam
to osjeao/la
prilino sam
to osjeao/la
snano sam
to osjeao/la&tra# /0.5 9+.9 9.9 /5.5
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
11/24
4rivnju 99. +7.1 ++. /0.9Kjutnju, bijes 9;.9 ++.+ /0.7 ++.
Nemo 95.> ++.0 +/.9 /1.>Qalost 90.+ +7./ +.0 />.13abrinutost >/.9 +7.1 +/./ //.0
3bunjenost >/.7 +1.5 /5.7 /+./&ram >+.+ ++.0 /0.9 /7.5
Nepravdu >+.1 +/.7 /7.+ +.>Nesiurnost >9.9 +7.1 /1.; /+.9=espomonost >9.9 +9.1 /7.+ /5.5Ponienje >5.7 ++.+ /7.+ /7.Razoaranje 7/.1 ++.+ /9.5 /+.9%jelesnu bol 7+.+ +5.1 /+./ 5.1Uroenost 77.; +9.7 //.0 0."samljenost 71.9 /5.9 /+.; //.0
3akoenost ;/. /0.7 /9.7 ;./"dbaenost ;>.9 /5.5 /.1 5.+Uas ;>.1 /;.> //.+ 5.;8rnju ;5.9 /1.> 5.+ 5.+=ezvrijednost ;1.1 />.1 5.1 1.7Qelju za osvetom 59./ /9.7 5.+ ;.9Prazninu 57.9 /+.9 ;.7 7.1
"vdje emo ponovo nalasiti da retrospektivni samoiskaz o roditeljskom nasilju na
opoj populaciji pokazuje tendenciju podcjenjivanja uestalosti i teine roditeljsko nasilja
(prema Penik, +9-. Podatci u tablicama 9 i > odnose se na doivljaj situacija tjelesno
kanjavanja koje su sudionici doivjeli, u prosjeku, prije / ili vie odina. 8oe se oekivati
da je vrijeme donekle @smanjilo@ intenzitet uznemirenosti i neativni# emocionalni# reakcija o
kojima, prema svom sjeanju, izvjetavaju sudionici.
Rezultati prikazani u tablici > upuuju na to roditeljska pljuska i udarac predmetom
prije svea proizvode duevnu bol pa zatim tjelesnu. 4ao lavna emocionalna reakcija na
roditeljsko nasilje javlja se stra# koje navodi 1< sudionika. 4rivnju su osjeale dvijetreine sudionika, a tek neto manje nji# osjealo je ljutnju ili bijes i nemo. Qalost,
zabrinutost, zbunjenost i nesiurnost uslijed roditeljsko nasilja doivjelo je oko ;>;-
Uestalost pljuske Uestalost udarca predmetom$ndeks odbacivanja majke .2 .2%&
"dsustvo topline .+91 .+91?resija ' neprijateljstvo .+>> .+;+3anemarivanje ' ravnodunost ./57 .+9
Nedi$erencirano odbacivanje ./0+ .+$ndeks odbacivanja oca .22& .2'%
"dsustvo topline .+0 .+7?resija ' neprijateljstvo .++0 .+>+3anemarivanje ' ravnodunost ./>1 .+9
Nedi$erencirano odbacivanje ./;5 .++/SS &vi koe$icijenti korelacije znaajni su uz razinu rizika manju od /
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
14/24
kanjavali. nverzan odnos izme!u percipirane roditeljske topline i doivljeno roditeljsko
nasilja na studentskoj populaciji utvrdili su i Nic#olas i =ieber (/00;.-.
Rezultati o povezanosti roditeljsko nasilja i percipirano odbacivanja od roditelja u
skladu s s rezultatima o nepovoljnom utjecaju roditeljsko nasilja na kvalitetu odnosa
roditelja i djeteta koji je utvr!en u druim istraivanjima (&traus, /007.B *erbert, /00/. prema
=roTne i *erbert, /005.-. Posebno znaajno istraivanje predstavlja metaanaliza /9
istraivanja povezanosti izme!u tjelesno kanjavanja i kvalitete djetetovo odnosa s
roditeljem u kojem je kod svi# istraivanja ukljueni# u analizu utvr!eno da je uestalije
tjelesno kanjavanje povezano s loijim odnosom roditelja i djeteta (Cers#o$$, ++-. 8e!u
ponu!enim objanjenjima nalaza o rje!em i neativnijem kontaktu tjelesno kanjavano
djeteta s roditeljem nalazi se i ovo prema kojem dijete eneralizira neuodne emocije stra#a,
tjeskobe i ljutnje izazvane tjelesnim kanjavanjem na roditelja, te a se boji i izbjeava
(Crusec i CoodnoT, /00>., prema ibid.-.
3akljuno se moe istai da rezultati istraivanja doivljaja roditeljsko tjelesno
kanjavanja i s njime povezano doivljaja odbaenosti od roditelja pokazuju da i roditeljsko
nasilje JniskoL intenziteta predstavlja ubitak na planu odnosa djece prema sebi samima i
prema svojim roditeljima i u tom smislu idu u prilo zalaanju za tzv. nultu toleranciju prema
nasilju prema djeci. =uduim istraivanjima potrebno je saznati kako se djeca nose s
roditeljskim nasiljem te kakve oblike pomoi ele.
%. (avr)na ras#rava
7./ Povezanost roditeljsko tjelesno kanjavanja s ponaanjem i doivljavanjem djece i
odrasli#
Rezultati nae istraivanja uklapaju se u iri okvir nalaza o nepovoljnim korelatima
tjelesno kanjavanja djece koji emo ovdje detaljnije prikazati. Cers#o$$ (++- je provela
metaanalize na 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanja od strane roditelja s djejim
ponaanjima i doivljajima. ako metaanalize ne omouuju donoenje kauzalni# zakljuaka,
djelotvorno su sredstvo utvr!ivanja povezanosti. U skladu s time, autorica ovori o djejim
ponaanjima i doivljajima povezanim s roditeljskim tjelesnim kanjavanjem, a ne o is#odima
roditeljsko tjelesno kanjavanja kod djeteta. Rezultati upuuju na snanu povezanost
roditeljsko tjelesno kanjavanja s // kateorija djeji# ponaanja i doivljaja.
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
15/24
Razlo koje roditelji najee navode za koritenje tjelesno kanjavanja je da na taj
nain ele odma# zaustaviti nepoeljno ponaanje djeteta. %jelesno kanjavanje pokazalo se
djelotvornim za postizanje neposredne poslunosti (=aumrind, /00;., prema ibid.-, iako nalazi
istraivanja nisu konzistentni. U metaanalizi koju je provela Cers#o$$ (++.- potvr!ena je
povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i neposredne poslunosti u 9 od 7 istraivanja, dok
je u preostala dva tjelesno kanjavanje bilo povezano sa smanjenom poslunou. 8e!utim,
ovdje je vano podsjetiti da neposredna poslunost ne znai i internalizaciju poeljno
ponaanja.
nternalizacija pretpostavlja preuzimanje drutveni# vrijednosti i stavova kao vlastiti#,
tako da je socijalno pri#vatljivo ponaanje motivirano intrinzino, a ne anticipacijom vanjski#
posljedica. )ruim rijeima, to to dijete poslua roditelja koji a je udario ili prijeti udarcem
razlikuje se od posluno ponaanja u kasnijoj vremenskoj toci od one kada se tjelesno
kanjavanje doodilo. ?ko se dijete i u okolnostima kada nije prisutan stra# od kazne ponaa
na poeljan nain, tada je to znak internalizacije. 4ao pokazatelji internalizacije moralno
ponaanja u istraivanjima koriteni su odupiranje napasti da se prekre pravila ire kad nitko
ne vidi (=urton i sur., /0;/, prema ibid.-, ili altruistino ponaanje i isprika vrnjacima (3a#n
aler i sur., /050. prema ibid.-.
Nedvojbeno je da je razvoj djetetove samokontrole vaniji za djetetovu socijalizaciju
od neposredne poslunosti. %o je ujedno i krajnji cilj roditeljske discipline. 4ucznski i
*ildebrandt (/005, prema ibid.- smatraju da internalizaciju moralno ponaanja kod djece
pospjeuju disciplinske strateije koje koriste minimalnu roditeljsku mo, promiu izbor i
autonomiju te pruaju objanjenja poeljno ponaanja. %jelesno kanjavanje poveava
eksternalne, a smanjuje internalne atribucije vlastito ponaanja kod djece. Uz to, tjelesno
kanjavanje ne olakava internalizaciju moralno ponaanja jer ne ui djecu razlozima
poeljno ponaanja niti ukljuuje djelotvornu komunikaciju o uincima koje je djetetovo
nepoeljno ponaanje imalo na drue (*o$$man, /019, prema ibid.-.
&ljedee podruje analize odnosilo se na aresivno ponaanje. =rojna istraivanja
provedena su kako bi se provjerila veza izme!u tjelesno kanjavanja i djeje aresivno
ponaanja. Rezultati nedvojbeno pokazuju da je tjelesno kanjavanje povezano s porastom
djeje aresivnosti (Cers#o$$, ++-. %o je utvr!eno u svi# +5 istraivanja ukljueni# u meta
analizu. "vo je posebno vaan nalaz imamo li u vidu da se djeca esto tjelesno kanjavaju jer
su neko udarila, urizla ili bila aresivna na neki drui nain. Kiteratura nudi vie
objanjenja ove povezanosti od koji# su najznaajnija uenje po modelu (=andura i alters,/070. prema ibid.-, promicanje neprijateljski# atribucija koje poveavaju vjerojatnost
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
16/24
aresivno ponaanja ()ode i sur., /01;. prema ibid.- ili zapoinjanje krua nasilno i
averzivno ponaanja izme!u roditelja i djeteta ()is#ion i Patterson, /000., prema ibid.-.
"sim na istraivanjima u kojima su sudionici bila djeca, Cers#o$$ (++- je provela
metaanalizu i na istraivanjima koja su podatke prikupljala od odrasli# osoba te je i ovdje
utvr!ena povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i aresivno ponaanja u odrasloj
dobi.
%jelesno kanjavanje ve se odavno smatra vanim initeljem u etioloiji
delinkventno, kriminalno i antisocijano ponaanja (Clueck i Clueck, /07. prema ibid.-, a
rezultati koje je dobila Cers#o$$ (++- pruaju podrku tom leditu. U // od analizirani# /+
istraivanja utvr!ena je povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i delinkventno i
antisocijalno ponaanja djece i adolescenata. Prema atribucijskim teorijama, kao to je ve
navedeno, tjelesno kanjavanje ne omouava djetetu internalizaciju moralni# standarda i
vrijednosti to rezultira delinkventnim ili antisocijalnim ponaanjem (*o$$man, /019 prema
ibid.-. Prema teoriji socijalne kontrole, tjelesno kanjavanje naruava odnos roditelja i djeteta
to smanjuje djetetovu motivaciju da internalizira roditeljeve, pa i drutvene vrijednosti to
konano dovodi do slabe samokontrole (*irsc#i, /0;0. prema ibid.-. straivanja na odraslima
pokazala su da roditeljski rubi disciplinski postupci, ukljuujui tjelesno kanjavanje,
tako!er predvi!aju kriminalitet i antisocijalno ponaanje u odrasloj dobi (Cers#o$$, ++-.
"dvojenim metaanalizama za djecu i odrasle bilo je za#vaeno i podruje mentalno
zdravlja. U svi# /+ analizirani# istraivanja, uestalije tjelesno kanjavanje pratila je slabija
psi#osocijalna prilaodba djece i adolescenata. %ako je, primjerice, rubo kanjavanje,
ukljuujui i tjelesno kanjavanje, povezano je s veom depresivnou adolescenata (%urner i
Finkel#or, /00; prema ibid.-. Nasilni odojni postupci povezani su sa smanjenim
samopouzdanjem i asertivnou te poveanim osjeajem ponienja i bespomonosti kod djece
(Kask, /009. prema ibid-. u svi# 1 analizirani# istraivanja koja su provedena na odraslim
osobama utvr!ena je povezanost tjelesno kanjavanja u djetinjstvu s razliitim pokazateljima
slabije mentalno zdravlja u odrasloj dobi ukljuujui depresivnost, alko#olizam,
suicidalnost i nisko samopotovanje.
4ao to je uvodno navedeno, tjelesno zlostavljanje esto zapoinje u kontekstu
tjelesno kanjavanja. %o se u policijskim zapisnicima evidentira kao tzv. @prekoraivanje
ranice tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@ i predstavlja lavninu povoda tjelesno
zlostavljanja djece. Posljednja metaanaliza koju je na istraivanjima s djecom provela
Cers#o$$ (++- odnosila se upravo na provjeru povezanosti izme!u uestalosti tjelesnokanjavanja i doivljavanja tjelesni# povreda uslijed roditeljsko nasilja, odnosno, prema
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
17/24
nekim odre!enjima, tjelesno zlostavljanja djece. U svi# / istraivanja obu#vaeni#
analizom utvr!eno je da tjelesno kanjavanje prati vei rizik od tjelesne ozljede.
Povezanost tjelesno kanjavanja s tjelesnim zlostavljanjem koje je odvelo do tjelesni#
povreda utvr!ena je i kod nas (Penik, +9-. &traus (+.- tjelesno kanjavanje smatra
jednim od lavni# initelja rizika za tjelesno zlostavljanje djece. 2o jedan razlo za
nekoritenje tjelesno kanjavanja je taj da se time ujedno preventivno djeluje protiv
tjelesno zlostavljanja djece.
4onano, metaanaliza korelata tjelesno kanjavanja u djetinjstvu na odraslima
obu#vatila je i istraivanja me!ueneracijsko prijenosa nasilja u obitelji. Konitudinalna
istraivanja potvrdila su postojanje me!ueneracijsko prijenosa tjelesno zlostavljanja
djece (6eland, /009.-, me!ueneracijski prijenos tjelesno kanjavanja djece (&imons i
sur., /00/.- ali i me!ueneracijski prijenos pozitivno roditeljsko ponaanja (A#en i
4aplan, +/.-. Povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i zlostavljanja vlastito
djeteta ili partnera u odrasloj dobi objanjava se time da tjelesno kanjavanje dovodi do
stava da je aresija leitimna (=andura i alters, /070., prema Cers#o$$, ++.-, do
eksternalni# atribucija vlastito ponaanja (*o$$man, /019., prema ibid.- odnosno do
pripisivanja neprijateljski# namjera ponaanju drui# ()ode i sur., /01;., prema ibid.- to
sve poveava vjerojatnost aresije prilikom sukoba s djetetom ili partnerom.
Uz teoriju socijalno uenja, najznaajniji doprinos objanjenju me!ueneracijsko
prijenosa nasilja dala je teorija privrenosti (=oTlb, /01., prema =elsk, /009.-. Prema
teoriji privrenosti, obrasci privrenosti steeni u djetinjstvu utjeu na obrasce privrenosti
koji se razvijaju s vlastitim djetetom. "brasci nesiurne privrenosti (koje razvijaju
tjelesno zlostavljana djeca- mou oslabiti psi#oloke barijere prema zlostavljanju,
vjerojatno putem smanjivanja roditeljske usmjerenosti na zatitu djeteta i poveanja
neativne percepcije djeteta (NeTcomb i Kocke, +/.-. 8orton i =roTne (/001.- istiu da
ono to se prenosi s eneracije na eneraciju nije nasilje kao takvo ve odnos skrbi i
uvanja doivljen u djetinjstvu.
straivanja su tako!er pokazala da je znaajan prediktor stava prema tjelesnom
kanjavanju vlastita tjelesna kanjavanost u djetinjstvu. Roditelji koji su doivjeli pojedini
oblik tjelesno kanjavanja ili zlostavljanja procijenjuju a manje tekim i primjerenijim od
oni# koji takvo kanjavanje ili zlostavljanje nisu doivjeli (=untainRickle$s i suradnici,
/00>-.
&aeti prikaz rezultata metaanaliza koje je provela Cers#o$$ (++- nalazi se u tablici;. ?utorica istie da se ovi rezultati odnose na tjelesno kanjavanje te da i# nije opravdano
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
18/24
eneralizirati na drue oblike roditeljsko kanjavanja poput davanja djetetu @timeouta@ (tj.
prekida sudjelovanja u aktivnosti i odlaska na mirno i ti#o mjesto na nekoliko minuta- ili
uskraivanja privileija.
%ablica ;. &aeti rezultati // metaanaliza 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanjaod strane roditelja s djejim ponaanjima i doivljajima (Cers#o$$, ++-
4od djece, tjelesno kanjavanje od strane roditelja povezano je s:
neposrednom poslu%no%u (# od & istraivanja)
slabijim mentalnim zdravljem (/+ od /+ istraivanja-
slabijom kvalitetom odnosa roditelja i djeteta (/9 od /9 istraivanja-
slabijom internalizacijom moralni# standarda (/9 od /7 istraivanja-
poveanom aresivnou (+5 od +5 istraivanja-
poveanim delinkventinim i antisocijalnim ponaanjem (// od /+ istraivanja-
poveanim rizikom od ozljede tj. tjelesno zlostavljanja (/ od / istraivanja-
4od odrasli#, tjelesno kanjavanje od strane roditelja je povezano s: slabijim mentalnim zdravljem (1 od 1 istraivanja-
poveanom aresivnou (> od > istraivanja-
poveanim kriminalnim i antisocijalnim ponaanjem (> od 7 istraivanja-
poveanim rizikom za zlostavljanje vlastito djeteta ili partnera (7 od 7 istraivanja-
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
19/24
7.+ %jelesno kanjavanje djece i roditeljski ciljevi
Nalazi da tjelesno kanjavanje kratkorono moe ee osiurati poslunost, ali i da je
povezano s nizom nepoeljni# kratkoroni# i duoroni# is#oda upuuju na vanost uloe
roditeljski# ciljeva u odre!ivanju nji#ovi# odojni# postupaka. Na to su usmjereni prilikom
socijalizacije djeteta, te kako to djeluje na nji#ove odojne postupke (ukljuujui i koritenje
tjelesno kanjavanja- opisali su temeljem svoje istraivanja *astins i Crusec (/001-. "ni
su identi$icirali tri kateorije roditeljski# ciljeva koji dovode do razliiti# reakcija prema djeci
u situacijama discipliniranja. Primarna dimenzija odnosi se na sredite roditeljeve
usmjerenosti. %ako u situaciji sukoba s djetetom ili discipliniranja sredite roditeljeve
usmjerenosti mou biti potrebe roditelja (npr. neposredna poslunost-, dijete (uz razlikovanje
empatiki# i socijalizacijski# ciljeva- ili odnos roditelja i djeteta (razvijanje bliski# i
#armonini# veza izme!u lanova obitelji- (%ablica 5-.
%ablica 5. 4ateorije roditeljski# ciljeva s obzirom na sredite roditeljeve usmjerenosti i vremenskuperspektivu ('astings i rusec, *+ str-.0)
&R6)H%6U&826R6N"&%
Dremenska perspektiva
4ratkorona )uorona
R")%6K2 Qeli promijeniti ili zaustavitiaktualno djetetovo ponaanjeBeli zadovoljiti roditeljevuelju ili plan
pr rebam mir i ti%inu
Qeli imati posluno dijete, puno potovanjaBeli osiurati da se odre!eno ponaanje ne
ponovi u budunosti
pr !obrinut u se da drugi put poslu%a
)26%6 Qeli razumijeti djetetovovi!enje date situacijeB eli
promicati djetetovu sreu
pr 1elim otkriti %to ga initako uzrujanim
Qeli dijete nauiti vrijednostima, drutvenimpravilima ili vanim lekcijama koje e mubiti korisne u budunosti
pr 2na mora razumijeti da ne moe takolako od neega odustati
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
20/24
(empatini cilj- (socijalizacijski cilj-
")N"&
Razvijanje bliski# i#armonini# veza
Qeli postii pravedno izadovoljavajue rjeenje nekeinterakcijeB eli promicati sreusvake strane
pr 1elim da smo u stanjuuivati da to radimo zajedno
Qeli izraditi ili odrati ljubav, povjerenje i
bliske veze u obitelji.pr adam se da shvaa da e mi se uvijekmoi obratiti u nevolji
*astins i Crusec (/001- utvrdili su dosljednu povezanost izme!u roditeljski#
ciljeva i ponaanja u situaciji sukoba s djetetom. Roditelji koji su bili usmjereni na
zadovoljavanje vlastiti# potreba koristili su najvie tjelesno kanjavanja, a najmanje su
pokuavali razovarati s djecom, nai kompromis ili pruiti toplinu i pri#vaanje. &
drue strane, roditelji usmjereni na potrebe djeteta pre$erirali su otvorenu komunikaciju i
davanje objanjenja, dok su prisila i kanjavanje izbjeavani. Vini se da su cilju
socijalizacije djeteta pristupili racionalno, ispitujui s#vaanja djeteta te izbjeavajui
neativnu atmos$eru koja bi mola onemouiti dijete da uje poruke roditelja. Roditelji
usmjereni na promicanje kvalitete obiteljski# odnosa nisu koristili tjelesno kanjavanje,
ve preovaranje i kompromis te pruanje emocionalne podrke.
%ako!er je prona!eno da ciljevi usredotoeni na roditelja vode reakcijama kojima se
situacija odma# prekidaB ciljevi usmjereni na dijete rezultirali su podravajuim i
empatinim roditeljskim ponaanjem prema djetetuB dok su ciljeve usmjerene na odnos
slijedila roditeljska nastojanja da prona!u rjeenja s kojim se dijete slae. z ovo
istraivanja proizlazi da bi se tjelesno kanjavanje molo smanjiti tako da se roditeljima
pomone odrediti nji#ove kratkorone i duorone ciljeve, a naroito ciljeve vezane uz dijete
i kvalitetu odnosa s djetetom.
*. (akljuak
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
21/24
Pomo djetetu da naui upravljati vlastitim emocijama i ponaanjem, da naui pravila
pri#vatljivo ponaanja i stekne samodisciplinu spada me!u temeljne roditeljske zadae.
"dbaciti mounost koritenja nasilja ili prijetnje nasiljem pri obavljanju te zadae ne znai
biti popustljiv roditelj koji se ne suprostavlja djetetu i ne preuzima odovornost vodstva i
postavljanja ranica. )jetetova sposobnost samokontrole najbolje se razvija uz roditelje koji
vode dijete na pozitivan nain, osiuravaju prikladne okolnosti, objanjavaju pravila i zabrane
te sami pruaju primjer poeljno ponaanja. 3alaanje za odbacivanje opcije tjelesno i
drui# oblika poniavajue kanjavanja iz repertoara ponaanja suvremeno roditelja znai
zalaanje za odojne postupke koji pokazuju potovanje za djetetov osobni interitet i
dostojanstvo te koji pomau razvoj suosjeanja'empatije, drutvene i osobne odovornosti i
samodiscipline.
Na kraju, treba istai da je u ovom radu obu#vaen samo dio initelja relevantni# za
zaustavljanje tjelesno kanjavanje djece od strane roditelja. Naime, osim promjene
vrijednosti, znanja i stavova potrebno je i razviti roditeljske vjetine pozitivno, nenasilno
odoja (%ablica 1-. 8e!utim, to jo uvijek nije dovoljno. Postoje roditelji koji ele i znaju
nenasilno odajati djecu, ali nisu u mounosti usljed niza ekonomski#, socijalni# i
situacijski# izvora stresa s kojima se kontinuirano suoavaju. )onekle su poznate lavne
potrebe i problemi roditelja u *rvatskoj, kao i prijedlozi nji#ovo rjeenja (RaboteHari i
sur., +9B Puljiz i =ouillet, +/.-. Potrebno je da drutvo prepozna vrijednost pozitivno
odoja i, uz zakonsku zabranu tjelesno kanjavanja, roditeljima prui i potrebnu podrku.
%ablica 1. %emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu (&anders i Aann, ++.B str./7>-
%emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu
Djetine opaanja 2paanje djetetovog i vlastitog pona%anjaDjetine osnaivanja odnosa roditeljdijete !rovo3enje kvalitetnog vremena s djetetom+
razgovaranje s djetetom+ pokazivanje ljubaviPoticanje poeljno ponaanja 2pisne pohvale+ pozornost+ pruanje
privlanih aktivnostiPoduavanje novi# vjetina i ponaanja !ostavljanje razvojno prihvatljivih ciljeva+
pruanje dobrog primjera+ kori%tenjesvakodnevnih ivotnih situacija zapouavanje
&vladavanje loe ponaanja Uspostavljanje temeljnih pravila+ kori%tenje
vo3ene rasprave+ kori%tenje planiranogignoriranja+ davanje jasnih i mirnih uputa+
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
22/24
kori%tenje loginih posljedica+ kori%tenjeprekida (4time5outa4)
Prevencija problema u visokorizinimsituacijama
!lanirana priprema+ rasprava temeljnihpravila za posebne situacije+ odabirprivlanih aktivnosti+ davanje
nagrada/poticaja+ odravanje naknadnihrasprava
Djetine samoreulacije !ostavljanje zadataka za vjebu+samovrednovanje vlastitih snaga i slabosti+postavljanje osobnih ciljeva promjene
Upravljanje raspoloenjima i vjetinesuoavanja sa stresom
2pu%tanje+ razvijanje osobnih izjavasuoavanja+ mijenjanje misli koji odmau+razvijanje plana suoavanja za visokorizine
situacijePodrka partnera i komunikacijske vjetine Unapre3ivanje osobnih komunikacijskih
navika+ davanje i primanje konstruktivnepovratne in6ormacije+ odravanje neobaveznekonverzacije+razmjena podr%ke s partneromkad se pojavi pona%anje koje predstavlja
problem+ rje%avanje problema+ poveanjezadovoljstva odnosom
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
23/24
+. ,iteratura
?eta#, A.?. i )urrant, 2.6. (+7- 8aternal use o$ p#sical punis#ment in response to c#ildmisbe#avior: implications $or c#ild abuse prevention. 7hild 8buse and eglect, +0, /;0/17.
=elsk, 2. (/009.- 6tiolo o$ c#ild maltreatment: ? developmentalecoloical analsis.!s9chological :ulletin, 9, >/9>9>.
=roTne, 4. i *erbert, 8. (/005.-!reventing 6amil9 violence. NeT Work: ile.
=untainRickle$s, 2.2:, 4emper, 4.2., =ell, 8. i =abonis, %. (/00>.- Punis#ment: #at predictsadult approvalE 7hild 8buse and eglect, //, 0>7077.
A#en, 3. i 4aplan, *.=. (+/- ntereneratioanl transmission o$ constructive parentin.;ournal o6 (/+-, /7+0/7>+.
6eland, =. (/009.- ? #istor o$ abuse is a major risk $actor $or abusin t#e net eneration.U: Celles, R.2. i Koseke, ).R (Ured.-: 7urrent controversies on 6amil9 violence. Kondon:&ae, /05+1.
Femina, )), Waeer, A.?. i KeTis, ).". (/00.- A#ild abuse: ?dolescent records vs. adultrecall. 7hild 8buse and eglect, />, ++5+9/.
Cers#o$$, 6.%. (++- OAorporal punis#ment b parents and associated c#ild be#aviours andeperiences: ? metaanaltic and t#eoretical revieT,!s9chological :ulletin, /+1, >: 790750.
*astins, P.)., and Crusec, 2.6. (/001- OParentin oals as oranizers o$ responses to parentc#ild disareement,@evelopmental !s9cholog9,9>: >;7>50
Kazarus, R.&. (/00/.- Aonition and motivation in emotion.8merican !s9chologist, >;, 97+915.
8orton, N. i =roTne, 4. (/001.- %#eor and observation o$ attac#ment and its relation toc#ild maltreatment: ? revieT. 7hild 8buse and eglect, //, /09//>.
NeTcomb, 8.). X Kocke, %.F. (+/- nterenerational ccle o$ maltreatment: a popularconcept obscured b met#odoloical limitations. 7hild 8buse and eglect, +7, /+/0/+>.
Nic#olas, 4.=. i =ieber, &.K. (/00;.- Parental abusive versus supportive be#avior and t#eirrelation to #ostilit and aression in oun adults. 7hild 8buse and eglect, /+, //07 Y
/+//.
-
5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje
24/24
Novosel, 4. (+;- &tavovi roditelja prema tjelesnom kanjavanju djece. &tudijski centarsocijalno rada Pravno $akulteta u 3arebu.@iplomski rad
"biteljski zakon, Narodne novine, /;+'/001.
Penik, N. (+9-/.
Penik, N. (+/- 8e!ueneracijski prijenos tjelesno zlostavljanja.@isertacija "dsjek zapsi#oloiju, Filozoski $akultet u 3arebu.
RaboteHari, 3.B Penik, N.B 2osipovi, D. (+9-;ednoroditeljske obiteljiC osobni doivljaji stavovi okoline3areb : )ravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Ro#ner, R.P. (/01>.-'andbook 6or the stud9 o6 parental acceptance and rejection. &torrs:Aenter $or t#e stud o$ parental acceptance and rejection, Universit o$ Aonnecticut.
Ro#ner, R. P., and 4#aleMue, ?. (eds.- (+7-'andbook 6or the Btud9 o6 !arental 8cceptanceand Dejection (>t#ed.-, &torrs, A%: Ro#ner Researc# Publications.
&anders, 8. i Aann, . (++- OPromotin positive parentin as an abuse prevention strate, in4. =roTne, *. *anks, P. &tratton and A. *amilton (eds.-Earl9 !rediction and !revention o67hild 8buseC 8 'andbook,A#ic#ester: ile, />7/;>.
&imons, R.K., #itbeck, K.=., Aoner, R.). i Ain, . (/00/.- nterenerationaltransmission o$ #ars# parentin.@evelopmental !s9cholog9, +5, /70/5/.
&ommer, ). (/001- %#e reconstruction o$ c#ild#oodimplications $or t#eor and practice.European ;ournal o6 Bocial Fork, / (9-, 9//9+;.
&paccarelli, &. (/00>.- &tress, appraisal and copin in c#ild seual abuse: ? t#eoretical andempirical revieT.!s9chological :ulletin, //;, 9>9;+.
&traus, 8.?. (+.- Aorporal punis#ment and primar prevention o$ p#sical abuse. 7hild8buse and eglect, +>, //0///>.
&traus, 8.&. (/007.- Aorporal punis#ment o$ c#ildren and adult depression and suicidalideation. U 8cAord, 2. (ured.-: 7oercion and punishment in long5term perspectives.Aambride: Aambride Universit Press. 7050.
Dijee 6urope (+9-Eliminating 7orporal !unishmentC 8 'uman Dights Gmperative 6or
Europe4s 7hildren&trasbour: &ocial Polic )epartment (nacrt zavrne verzije-.
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=116519http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=116519http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898