Digitalna logika

11
1. Murov zakon - Gordon Mur, koosnivač intela je tvorac "Murovog zakona" koji kaže da se broj tranzistora duplira u integrisanim kolima na svakih 18 meseci. Iako ne deluje kao nešto epohalno, budući da ljudski mozak ne shvata eksponencijalnu progresiju, primeri poput "putujućeg trgovca" ili "izumitelja šaha" nam daju realan uvid koliko je taj napredak zastrašujuće veliki. ---------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------- 2. Prekidački element - Prekidač je osnovni gradivni element u digitalnoj logici. Njegovo najbitnije svojstvo je da se kontroliše onim što provodi (u našem slučaju je to struja, ali tehnički može biti blo šta što ispunjava kriterijume). Prvi prekidač koji je napravljen, a da ispunjava uslov je relej. Postoje dve vrste takvih prekidača - onaj koji provodi i onaj koji ne provodi u neutralnom stanju.Generacije računara se razlikuju po tipu prekidačkog elementa. Relej je naprava koja se koristi za prekidanje ili uspostavljanje strujnog kola putem elektromagneta koji otvara i zatvara strujne kontakte. ---------------------------------------------------------------------- --------------------------------------------

description

asdsadad

Transcript of Digitalna logika

Page 1: Digitalna logika

1. Murov zakon - Gordon Mur, koosnivač intela je tvorac "Murovog zakona" koji kaže da se broj tranzistora duplira u integrisanim kolima na svakih 18 meseci. Iako ne deluje kao nešto epohalno, budući da ljudski mozak ne shvata eksponencijalnu progresiju, primeri poput "putujućeg trgovca" ili "izumitelja šaha" nam daju realan uvid koliko je taj napredak zastrašujuće veliki.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Prekidački element - Prekidač je osnovni gradivni element u digitalnoj logici. Njegovo najbitnije svojstvo je da se kontroliše onim što provodi (u našem slučaju je to struja, ali tehnički može biti blo šta što ispunjava kriterijume). Prvi prekidač koji je napravljen, a da ispunjava uslov je relej. Postoje dve vrste takvih prekidača - onaj koji provodi i onaj koji ne provodi u neutralnom stanju.Generacije računara se razlikuju po tipu prekidačkog elementa. Relej je naprava koja se koristi za prekidanje ili uspostavljanje strujnog kola putem elektromagneta koji otvara i zatvara strujne kontakte.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. Generacije računara - Postoji pet generacija računara, ako računamo i nultu generaciju (čiji je osnovni gradivni element bio relej). Svaka generacija je imala drugačiji prekidački element osim treće generacije, gde je promena bila u samoj organizaciji (prešlo se sa pojedinačnih elemenata na module). U trećoj generaciji je skok, tj. napredak bio kvanititativan, dok je u svim ostalim generacijama napredak kvalitativan. Gradivni elementi po generacijama -

Nulta - relej

Prva - elektronke (elektronske cevi iz kojih je izvučen vazduh, sa jedne strane katoda, sa druge anoda i filter u sredini koji služi kao kontrola)

Druga - Tranzistori BJT tipa

Page 2: Digitalna logika

Treća - Tranzistori, modularno

Četvrta - VLSI tranzistori, po ugledu na planarne tranzistore patentirane u Bellovim laboratorijama.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. Simbol za XOR Kolo

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

5. Polusabirač - Polusabirač je kombinatorno kolo koje se sastoji od XOR i AND kola. Njegova svrha je, kao što ime kaže, da sabere brojeve. Sam proces sabiranja brojeva se u binarnom sistemu svodi na sabiranje cifara, gde kao rezultat dobijemo sumu i prenos. Budući da polusabirač sam ne može da izračuna ceo rezultat, on se kombinuje sa još jednim polusabiračem i OR kolom i čini kompletan sabirač.

Polusabirac je kombinatorno kolo koje sabira 2 binarne cifre i vodi racuna o prenosu.

Page 3: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

6. Sabirač – Da bismo sabrali brojeve u binarnom sistemu, potrebno je da saberemo 3 cifre tako što na sumu dve cifre dodamo prethodni prenos. To ostvarujemo pomoću dva polusabiraca I OR kola. Razlika između polusabirača i sabirača je u tome da kod sabirača imamo tri ulaza i dva izlaza, a sabirač sam računa tri cifre, dok polusabirač ima po dva ulaza i izlaza i računa dve binarne cifre.

Polusabirac je kombinatorno kolo koje sabira 3 binarne cifre i vodi racuna o prenosu.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

7.Dekoder – Dekoder je kombinatorno kolo koje služi za dekodiranje ili prepoznavanje stanja na ulazu. Ima n ulaza i 2n izlaza, gde je aktivan samo jedan izlaz koji odgovara binarnoj cifri na ulazu. Postoje dekoderi 1 na 2, 2 na 4, 3 na 8, 4 na 16. Cesta funkcija je dekodiranje memorijske adrese.

Page 4: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

8. Demultipleskser - Kombinatorno kolo sa jednim ulazom, N kontrola i 2n izlaza, pri čemu se ulaz propušta na onaj izlaz čiji redni broj odgovara binarnom broju na kontroli, dok je na preostalim izlazima vrednost 0.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

9. Multiplekser - Multiplekser je kombinatorno kolo sa 2n ulaza, n kontrola i jednim izlazom, pri čemu se na izlaz prosleđuje onaj ulaz čiji redni broj odgovara binarnom broju na kontrolama.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

10. Memorijsko kolo - jednobitna ćelija koja može da zapamti jednu logičku nulu ili jednu logičku jedinicu. Izlaz ne zavisi od ulaza, već od toga kada je poslednji put C singal povučen i ta će vrednost i biti na izlazu. Sama suština memorisanja i jeste da izlaz ne zavisi od ulaza.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

11. RS Flip Flop - Najelementarnije memorijsko kolo, ali nije organizovano kao memorijska ćelija, već je neophodno dorađivanje u vidu dodavanja 2 NAND-a i kontrolnog signala C da bi postala prava jednobitna memorija.

Page 5: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

12. Data Flip Flop - Najjednostavnije memorijsko kolo koje ima dva stabilna stanja tj bistabilno je. Data Flip Flop je u stvari RS Flip Flop nadograđen sa 2 NAND-a i kontrolnim signalom C. Budući da ovako napravljen Data Flip Flop ima samo 3 stanja ( ne radi ništa, postavi 1 i postavi 0), a stanje 00 je nedefinisano, kombinuju se dva data FF i pravi se Master-slave varijanta, a nedefinisanom stanju se dodeljuje funkcija togglera tj "obrtača signala"

Page 6: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

13. JK Flip Flop - Memorijsko kolo kod koje se javlja odlaganje tj kašnjenje, što omogućuje povratnu spregu. JK zamenjuje SR Flip Flop, jer SR ne mogu istovremeno da budu aktivni, dok JK mogu.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

14. Zajednička struktura kombinatornih kola - Zajednička osobina kombinatornih kola je da implementiraju buleanske funkcije. Imaju određen broj izlaza i ulaza, gde izlaz jednoznačno zavisi od ulaza. Da bi se omogućio ovakav način rada koriste se pullup (koja je vezana za logičko 1) i pulldown grana (koja je povezana sa logičkim 0). Obe grane rade u protivfazi, što znači da ne smeju obe biti u stanju 0 ili 1.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

15. ROM je za trajnu memoriju na kojoj se ne može ništa upisivati, a koja inicijalizuje startovanje računara, iako sam naziv znači nešto sasvim drugačije.

Iako ima "memory" u nazivu ROM je zapravo kombinatorno kolo i implementira buleansku funkciju čija je tabilca je zapisana u njemu.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Page 7: Digitalna logika

16. PLA je kombinatorno kolo koje je slično ROM memoriji, samo što je mnogo efikasnij i jeftiniji zbog korišćenja NDF i KDF za pojednostavljivanje. Ako nam nije neophodna brzina obrade u uređaju (poput kontrolera za veš mašinu ili kontrolera za lift), onda je PLA pravi izbor zbog svoje jednostavnosti pri dizajniranju.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

17.CLOCK

Sat kontrolise vecinu kombinatornih kola pomocu signala signal sata. Uvek mora da je duzi od onog sta se meri. U praksi se koristi dvofazni ignal kome se smanjuje aktivna a povecava pasivna faza.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

18. Digitalna logika je hardverski kurs koji se bavi komponentama racunara ona se bavi njima pomocu dva pristupa top daun i batom ap metode

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

19.Simbol za NOR

Page 8: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

20. Simbol za AND

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

21. Simbol za NAND

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

22. Simbol za INVERTER

Page 9: Digitalna logika

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------