ivimo u eri bitova i bajtova, nula i jedinica. Sve vie i vie knjiga se moe nai u elektronskom izdanju. Od univerzetskih udbenika do laganih romana koje nosimo na odmor. Knjige nisu samo sredstvo meuljudske interakcije, nego i sredstvo interakcije nas i tehnologije. To je oduvijek bilo, tako, od prvog tamparskog stroja i ovjeka koji je itao proizvod tog stroja, pa i ranije. Ipak, ta interakcija nije nikada bila ovako izrazita i intenzivna. ivimo u doba koje proglaava kraj Gutembergove galaksije. Istovremeno, doba nula i jedinica ve ustupa mjesto kjubitima (eng. qubits)i polako nastupa vrijeme kvantnih raunara. Kako se jedna tehnologija zamjenjuje drugom, tako se arhivari bore sa prolou i nastoje da je sauvaju pred ovim tehnolokim revolucijama.Pojam digitalizacija podrazumijeva ouvanje informacijskog sadaja tj. informacije koju odreeni dokument nosi, te ouvanje fizikog objekta kao nositelja informacije.[footnoteRef:2] uvanje kulture u formi digitalnih podataka nije nita drugo do pokuaj uvanja ljudskosti. Jednog dana, kada nestane i posljednji zapis koji svjedoi o dostignuima ljudske civilizacije i kulture nestae i pojma ovjek. [2: Stani, Hrvoje, Digitalizacija grae prema Stani, Hrvoje, Digitalizacija, Zavod za informacijske studije, Zagreb, veljaa 2009.]

Sr ovog problema otpjevao je David Gahan u stihovima Martina Gorea za pjesmu Precious Depeche Modea: Things get damaged, things get broken. I thought we'd manage, but words left unspoken. Left us so brittle. There was so little left to give.Meutim, ta je sa graom koja je nepvratno unitena prije nego li je i mogla biti prebaena na neki digitalni nosa informacije? Onda, kada su unitene knjige iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke, koja je te 1992. godine bila smjetena u sarajevskoj Vijenici, svi smo bili sleeni uasom kulturocida. Tada jo nismo bili razmrskani slikama slikama poginulih ljudi, ranjenih, izbjeglih, nismo bili gladni i edni, bili smo jo uvijek dovoljno njeni i naivni da nas je unitavanje kulture ranilo. A onda, nakon nekoliko stotina eksplozija, podruma, neimatine i straha, unitena biblioteka i sve unitene biblioteke, postale su samo izmaglica u kraju oka. Ta bol je neujno isparila iz naih srca i vratila se tek nakon dugo vremena, ali pomalo patvorena i licemjerna.Paralelno sa obnovom Vijenice, deavala se jedna prava mala revolucija u svijetu kulture, kod nas sasvim nepravilno nazvana digitalizacija kulturne batine. Bitno je na ovom mjestu napraviti jednu mini-digresiju i rei da je car go, bar kada je u pitanju naa upotreba ove rijei. Naime, pravilno bi bilo rei digitizacija, ali kako mi sve volimo iskriviti, imamo crtu usaene tenje ka devijantnosti, tako je i engleska rije digitization postala kod nas digitalization. Ako se podsjetimo da se na engleskom cifra, u ovom sluaju, oznaka za 0 ili 1 kae digit, i da je to osnova za sve izvedene rijei, te da pridjev od ove rijei glasi digital, to je jasno da na oblik rijei koja oznaava prebacivanje analognog sadraja u digitalni moe glasiti samo digitizacija. Ali, neka smo mi vei govornici engleskog od Engleza.Kako svi govore digitalizacija, to sam primorana i ja tako govoriti, inae se neemo razumjeti. Dakle, digitalizacija arhivske, muzejske i biblioteke grae je izuzetno vaan korak u zatiti i ouvanju kulturne batine. Takoer, njome se ostvaruju mogunost ireg i slobodnog pristupa informacijama. Digitalizacijom e nastati i zatitne, arhivske kopije izvornog gradiva u elektronikom obliku pa e se vrlo esto smanjiti upotreba osjetljivih i vrijednih originala[footnoteRef:3] to predstavlja indirektan nain zatite vrijednih materijala.nastaju Komisija Evropske Unije je izradila strategiju digitalizacije kulturnih dobara (knjiga, novina, fotografija, eksponata, audiovizuelnih dokumenata i sl.) kako bi pospjeila rezultate uvoenja informacionih tehnologija u proces ouvanja evropskog kulturnog naslijea i kolektivnog pamenja. [3: Stani, Hrvoje Digitalizacija. Zavod za informacijske studije, Zagreb, veljaa 2009. str.159]

U ovom trenutku je nemogue ne pomisliti kako je teta to digitalizacija nije postojala te 1992.godine. Istorija ovjeanstva istorija je razaranja, spaljivanja, ratovanja. Hajmo pogledati kako ta istorija kulturocida izgleda predstavljena brojkama[footnoteRef:4]: [4: http://www.unesco.org/webworld/mdm/administ/pdf/LOSTMEMO.PDF i Wikipaedia]

Broj knjigaGB ,priblina procjena grad

612. p.n.e Kraljevska Asurbanipalova biblioteka, poar20 000- 30 000 ploica na klinastom pismu13GBNiniva

48.p.n.e. Aleksandrijska bibilioteka , poar 500 000 papirusnih svitaka 570 GBAleksandrija

473. Carska bibilioteka Konstantinopolja , poar 120 000 papirusnih svitaka 137Konstantinopolj

1562. Religiozni spisi Maja, poar20 000 kodeksa23Srednja Amerika

1814. Kongresna Biblioteka, poar30003.5Vaington D.C.

1939.-1945. Poljska Nacionalna biblioteka, bombardovanje 16 miliona knjiga18.000Varava

1942.Nacionalna biblioteka Srbije , bombardovanje 509.000 svezaka600Beograd

1930.-1945. Biblioteke u Njemakoj, bombardovanje, cenzorska spaljivanja nepodobnih knjiga 10 540 000 knjiga 15 000Njemaka

1966. Nacionalna Biblioteka , poplava 1 200 000 svezaka 1200Firenca

1981. Biblioteka u Jaffni, poar95 000109Jaffna

1988. Biblioteka Akademije nauka, SSSR, poar3 mil. knjiga, 400 000 primjeraka periodike3000Lenjingrad/Sankt Peterburg

1992. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, poar usljed ratnih dejstava 1 500 0001700Sarajevo

1992. Orijentalni Institut u Sarajevu , poar usljed ratnih dejstava17 00020 Sarajevo

1992.Abhazijska nacionalna biblioteka, poar 368 000421Sukhum

1998. Fondacija Nasir-i Khusraw, poar 55 00063Kabul

2003. Iraka nacionalna bibilioteka, poar 417 000477Bagdad

2013. Ahmed babina biblioteka, poar 4 000 rukopisa , spaeno oko 10 0005Timbuktu

Za trenutak se fokusirajmo na kvantifikaciju podataka. Ovo je jedno vrlo korisno birokratsko sredstvo, ali istovremeno i vrlo opasno. Zato to kaem? Imam vrlo jednostavan razlog. 20 gigabajtova informacija izgubljenih u poaru koji je zahvatio Orijentalni Institut u Sarajevu, 3.5 GB unitenih u poaru u Kongresnoj biblioteci u Vaingtonu, pa ak ni 600GB ili 1700GB unitenih u Beogradu 1942. i u Sarajevu 1992. danas, za digitalno pokoljenje ne zvui kao neka vana i tragina injenica. Jer, jedan film koji oni skinu preko torrenta bude teak od 500MB do 4-5GB, u zavisnosti od formata. Spaljenih 20GB podataka njima zvui kao svega 5 filmova. Pa njihovi telefoni puni selfija imaju memorija od nekoliko giga, a na privjesak za kljueve im je USB stik na kojem ima 16 ili 32 GB memorijskog prostora. Procjenjuje se da emo 2020. dnevno na planeti Zemlji skidati ili postavljati 44 zetabajtova podataka. 44 ZB je oko 400 milijardi terabajtova. ta je u tom digitalnom univerzumu nekih triavih 20 GB?. Rukopisi ne gore. Ali se zato zaboravljaju. Nama jo nije jasno, nismo nikada vidjeli kako su izgledali stari rukopisi, kaligrafije, stare knjige, artefakti, svjedoci prolosti naeg podruja koji su izgorili u tim poarima. Jo neistraeni antikviteti, materijali za desetke doktorata, odgovori na nepostavljena pitanjam izguljnei su u munom snijegu pepela koji je prekrio grad tih dana. Kada pomislim na te izgubljene spise, pomislim na ruke koje su ih ispisivala, na pera Vjenika, tintu, na tampare koji su slagali olovna slova i namjetali tamparske prese, na umjetnike koji su ih oslikavali, litografe, kaligrafe, bakropisce i bakroresce, na one koju povezivali korice, na bibliotekare i arhivare koji su sve to decenijama drali na oku i na ruke koje su te stvari drale, na oi koje su ih itale. Koliko je to giga? 1.3 terabajta[footnoteRef:5] je kapacitet ovjeije funkcionalne memorije. 7 terabajtova[footnoteRef:6] je teka informacija ovjeje DNK, iz samo jedne stanice. Jo nema rijei, jo nema prefiksa za onu koliinu podataka u koju bi mogli pretvoriti sve ljude koji su stvarali tih par hiljada gigabajtova informacije koja je nepovratno izgubljena onda kada su uniteni Orijentalni Institut i Biblioteka Vijenice i sve druge biblioteke. [5: Izvor: http://www.bbc.com/future/story/20130621-byte-sized-guide-to-data-storage] [6: http://www.bbc.com/future/story/20130621-byte-sized-guide-to-data-storage]

Jo nema imena za tu koliinu podataka.