Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek: Razredna nastava master studij

Univerzitet u TuzliFilozofski fakultetOdsjek: Pedagogija-psihologijaAkademska: 2012/13.

Didaktika I

Doc. dr. Lejla MuratoviKURIKULUM pojam i definicije

DIDAKTIKA KAO TEORIJA KURIKULUMA (Christine Mller)

Pojam i definicije kurikulumaLat. currere znai trati, trka, trkalite u obliku ovalne staze na kojoj su se odvijale trke rimskih bornih kola

Curriculum - tok odvijanja neke aktivnosti, put koji treba prei do nekog cilja

Uenici, zbog toga esto, doivljavaju uenje i ispite kao lino uee u velikoj trci.

Pedagoko razumijevanje ovog pojma poinje jo u kasnoj antici, kada kurikulum znai obim znanja i vjetina koje mladi trebaju usvojiti i njima ovladati kao ivotnim sposobnostima.

U srednjem vijeku su se za nastavni sadraj u svakoj godini uenja koristio termin curriculum atribus.

U Evropi, pod uticajem Ratkea i Komenskog, krajem 16. i poetkom 17. stoljea, latinski termin kurikulum naputen i uveden grki termin didaskein pouavati.U Americi se termin didaktikanije udomaio, jer je meu doseljenicima bio jak uticaj katolike crkve, a time i latinske terminologije.

J. A. Komenski (1592.-1670.)U amerikoj pedagokoj terminologiji pojam kurikulum sadrajno pokriva priblino ono to u evropskoj literaturi oznaava izraz didaktika.

Sredinom 20. st. u Njemakoj se javlja kurikulumski pokret

Pokuaj da se reformom nastavnih planova i programa reformie kola.

Ukazano je na jasnu potrebu razlikovanja pojma kurikulum od tradicionalno shvaenog nastavnog programa.

Njemaka zagovornica didaktike kao teorije kurikuluma, Christine Mller ovaj koncept naziva i ciljno usmjeren pristup

Krajem 20. stoljea ponovno vraanje termina curriculum na tlo Evrope

Razvoj ideje o kurikulumu vrlo je slian razvoju didaktikog oblikovanja nastavnog plana i programa, tako da e sve do polovine 20. stoljea na evropskom tlu to biti sinonimi.

Od tradicionalnih nastavnih programa kurikulum se razlikuje svojim obimom i usmjerenou na ciljeve i zadatke nastave i uenja izloenih u vidu jednoznanih, operacionaliziranih i ostvarivih ciljeva uenja, koji se mogu ispitati i provjeriti primjenom odreenih postupaka, mjernih instrumenata i tehnika.

Aktualizaciji termina kurikulum danas doprinosi i injenica da se kao takav pojavljuje u dokumentima meunarodnih organizacija koje se bave unapreivanjem odgojno-obrazovnog procesa (UNESCO; OECD; ILO; Vijee Evrope).

U ovim krugovima kurikulum se vidi kao jedno od najvanijih sredstava za obezbjeivanje kvalitetnog i ravnopravnog obrazovanja za sve graane.

Kurikulum je sistematski i strukturalni okvir kojimse definiu:svrha i ciljevi uenjaishodi uenjasadraji uenjaorganizacija, aktivnosti i sredstva uenja, ikriterijumi i naini vrednovanja postignuaKurikulum podrazumijeva sveukupnost planiranja, gdje se kao polazite uzimaju ciljevi koje treba ostvariti na odreenom stepenu obrazovanja. Na osnovu tih ciljeva odreuju se sadraji, metode i organizacija uenja koja vodi do ostvarivanja ciljeva, kao i modeli za praenje i evaluaciju ostvarenosti naprijed odreenih ciljeva.

Kurikularni krug

Didaktika kao teorija kurikuluma Christine Mller ovaj koncept naziva i ciljno usmjeren pristupKurikulum plan za sastavljanje i odvijanje nastavnih jedinica.Sadri iskaze o ciljevima uenja, organizaciji i kontroli uenjaNastavnicima i uenicima slui za optimalno ostvarivanje uenja

Zato naziv Ciljno usmjereni pristup?Ciljevi uenja su bitno obiljeje svakog didaktikog pristupaProces odreivanja ciljeva je jedan od centralnih zadataka autora kurikulumaCiljeve ne odreuje iskljuivo neko vanjsko tijelo Predlae instrumentarij za izradu ciljeva s pojedinim koracima koji se mogu nauiti i primjenjivati u praksiAkcenat staviti na jednoznano opisivanje tih ciljevaCiljevi pretpostavka za izbor metoda

Uspjeh pouavanja i uenja moe se djelotvorno ispitati samo na temelju ciljevaOvaj pristup daje upute za planiranje, provoenje i analizu nastaveU svojim uputama oslanja se na rezultate empirijskog istraivanja nastave, te na rezultate normativne didaktikeShematski prikaz razvoja kurikuluma s tri procesa: planiranjem, organizacijom i kontrolom uenjaSlika 1. Shematski prikaz razvoja kurikuluma

Planiranje u skladu s ciljno usmjerenim pristupom:Prikupljanje ciljeva uenjaIz razliitih izvora (nastavni programi, struna literatura datog predmeta, kolski sistemi, uenici, nastavnici, roditelji...) prikupiti to vei broj ciljeva uenja koji dolaze u obzir za datu nastavnu jedinicuVano ne ograniiti se na jedan izvor ili na jedan postupak prikupljanja ciljeva

2. Opis ciljeva uenjaEksplicitan opis ciljeva imati jasnu predstavu o ciljevima koje elimo postii, izriito ih zapisati, te kao takve saoptiti uenicima, kada god je to mogue

Jednoznaan opis ciljeva prema sadraju i prema ponaanju ta uenik treba uiniti, navoenje situacijskog okvira, navoenje kriterija vrednovanja

Nakon toga slijedi operacionalizacija ciljeva3. Rasporeivanje ciljevaPrikupljene i precizno opisane ciljeve rasporediti u neku ve postojeu shemuSheme za sistematizaciju ciljeva s aspekta ponaanja i sa sadrajnog aspektaPrema Bloomovoj taksonomiji ciljeva uenja omoguuje rasporeivanje ciljeva uenja u tri povezana podruja:kognitivno podruje,afektivno podruje, ipsihomotorno podruje.

Slika 2.Taksonomija kognitivnih ciljeva uenja

Slika 3.Taksonomija afektivnih ciljeva uenja

Za psihomotorno podruje Bloom i saradnici nisu razradili shemuTekoe pri izboru klasifikacijske sheme:- ne postoji optimalna shema za rasporeivanje ciljeva uenja, - kod izbora sheme uvijek polaziti od zadatka koji smo joj namijenili u okviru planiranja, organizacije ili kontrole uenja,- da samostalno izraujemo sheme,- dati prednost dvodimenzionalnim shemama- Tehniku rasporeivanja ciljeva uvjebatirasporeivanje ciljeva lake ukoliko su ciljevi operacionalizirani

4. Odluivanje za ciljeveSredinji i najosjetljiviji korak u planiranjuCiljevi dobiveni iz razliitih izvora mogu biti meusobno proturjeniOgranienost vremena za uenje oteava ostvarivanje svih prikupljenih ciljevaProvjera legitimnosti ciljevaKriteriji za izbor ciljeva uenja:kriterij drutvenih zahtjevakriterij temeljnih ljudskih potrebakriterij demokratskih idejakriterij konzistentnostikriterij interpretacije s obzirom na ponaanjekriterij znaajnosti za predmetkriterij optimalne ostvarivosti kolskim uenjem

5. Produkt procesa planiranja uenjaSreeni inventar precizno opisanih, obrazloenih ciljeva na osnovu kojeg moemo poeti sa procesom organizacije uenjaUenje organizovano prema ciljno usmjerenom pristupuSloen proces i zahtijeva briljivu pripremuIzbor i razvoj nastavnih metoda i medija pomou kojih e uenici dostii prethodno postavljene ciljeveGlavni problemi koji se javljaju tokom procesa organizacije uenja:

1. Opis nastavnih metodaEksplicitan opis metoda2. Klasifikacija nastavnih metodapredavanje, diskusija, individualno usmjerene metode, humanistike metode, nastavni razgovor3. Izbor nastavnih metoda Biraju se u fazi odluivanjaCiljevi uenja prvi vaan kriterij pri odluivanju o metodama Uenici, nastavnici i situacijski uvjeti -vaan kriterij pri odluivanju o metodama 4. Produkt procesa organizacije uenjaJednoznano opisane nastavne metode i medije, pridruene ciljevima uenja i uenicimaKontrola uenja prema ciljno usmjerenom pristupuRazvoj i izbor kontrolnih postupaka pomou kojih emo provjeriti jesu li uenici dostigli postavljene ciljeve

U fazi izrade ciljno usmjerenih testova i zadataka poi od jednoznano opisanih i klasificiranih ciljeva uenja

Time se krug zatvara i planiranje moe poeti iznova polazei od rezultata dobivenih kontrolom uenjaPrednosti ciljno usmjerenog pristupa1. Transparentnost ovdje znai da su namjere otvoreno prikazane, tako das vi koji su u direktnoj vezi sa nastavom znaju I razumiju kojim ciljevima teimo I zato smo odabrali upravo te ciljeve. Nastavnik polae svoje karte otvoreno na stol. Transparentnost je I bitan element demokratizacije. Tek ako su namjere transparentne I otvoreno iskazane, o njima se moe raspravljati.

2. Provjerljivost provjera ovdje znai da uitelj, koji postupa u skladu sa ovim pristupom, svoje djelovanje unaprijed dovodi u pitanje, trai I prihvata mogunosti provjere I ne zadovoljava se time da vjeruje kako je sve dobro prolo. Takoer, kontrola omoguava da odluke koje je uitelj donio tokom planiranja I organizacije nastave, u fazi kontrole mogu biti provjerene I vrednovane.

3. Sudjelovanje ukljuenih osoba podrazumijeva sudjelovanje uenika, uitelja I roditelja, koji u procesu planiranja I organizacije uenja igraju vanu ulogu. Ovu komponentu smatramo daljnjom sastavnicom demokratizacije.

4. Djelotvornost konkretno opisani ciljevi uenja ine temelj svake primjerene organizacije I kontrole uenja, a I na uenike I nastavnike se moe djelovati pozitivnim potkrijepljenjem.

Da zakljuimo:Ciljno usmjereni pristupKurikulum plan za sastavljanje nastavnih jedinica,Ciljevi uenja - bitno obiljeje svakog didaktikog pristupa,Prikupljanje ciljeva, opis, rasporeivanje, odluivanje za ciljeve,Opis nastavnih metoda, klasifikacija, izbor, produkt procesa uenja,Prednosti: transparentnost, provjerljivost, sudjelovanje, djelotvornost,temeljeno na bihejvioristikoj orijentaciji.

NEMA VIE...HVALA NA PANI!