DevijantnostDevijantnost

Osnovna određenjaOsnovna određenja

Neprihvaćanje skupa normi većine ljudi u nekoj Neprihvaćanje skupa normi većine ljudi u nekoj zajednici ili društvu.zajednici ili društvu.

Nijedno se društvo ne može jednostavno Nijedno se društvo ne može jednostavno podijeliti na one koji poštuju norme i devijante.podijeliti na one koji poštuju norme i devijante.

Devijantnost i zločin nisu sinonimi (premda se Devijantnost i zločin nisu sinonimi (premda se ponekad preklapaju) - devijantnost je širi pojam.ponekad preklapaju) - devijantnost je širi pojam.

Istraživanje devijantnostiIstraživanje devijantnosti

Koncepcija devijantnostiKoncepcija devijantnosti individualno ponašanjeindividualno ponašanje aktivnosti skupinaaktivnosti skupina

KriminologijaKriminologija proučavanje oblika ponašanja koji su sankcioniraniproučavanje oblika ponašanja koji su sankcionirani

zakonomzakonom interes za tehnike mjerenja zločina, pad i porast kriminala,interes za tehnike mjerenja zločina, pad i porast kriminala,

mjere za suzbijanje...mjere za suzbijanje...

Sociologija devijantnosti (naglasak na moći i klasi)Sociologija devijantnosti (naglasak na moći i klasi) istraživanje ponašanja izvan područja pokrivenih kaznenim istraživanje ponašanja izvan područja pokrivenih kaznenim

zakonomzakonom zašto se ponašanje smatra devijantnimzašto se ponašanje smatra devijantnim problem diferencirane primjene pojma devijantnosti naproblem diferencirane primjene pojma devijantnosti na

različite skupine u društvurazličite skupine u društvu kako devijanti promatraju normekako devijanti promatraju norme

Nesociološka objašnjenjaNesociološka objašnjenjaBiološka objašnjenja - "kriminalni tipovi"Biološka objašnjenja - "kriminalni tipovi"

Cesare Lombroso - tipovi zločinca premaCesare Lombroso - tipovi zločinca prema

anatomskim obilježjimaanatomskim obilježjima izgled i fizičke karakteristike kriminalacaizgled i fizičke karakteristike kriminalaca koncept "atavizma"koncept "atavizma"

Psihološka objašnjenja - abnormalna mentalna stanjaPsihološka objašnjenja - abnormalna mentalna stanja naglasak na "tipovima ličnosti"naglasak na "tipovima ličnosti" Hans Eysenck - abnormalnost, nasljeđivanje iHans Eysenck - abnormalnost, nasljeđivanje i

predispozicijepredispozicije psihopatologijapsihopatologija

Naglasak na pojedincu, a ne društvuNaglasak na pojedincu, a ne društvu

(pozitivistički pristupi)(pozitivistički pristupi)

Sociološka objašnjenja Sociološka objašnjenja ► ► ► ► ►► ► ► ► ►

Funkcionalističke teorijeFunkcionalističke teorije

Odmak od biologije i psihologije - naglasak na Odmak od biologije i psihologije - naglasak na društvenim silamadruštvenim silama

Devijantnost - posljedica strukturalnih napetosti i Devijantnost - posljedica strukturalnih napetosti i odsustva moralnih pravila.odsustva moralnih pravila.

E. DurkheimE. Durkheim anomija - odsustvo jasnih standarda za ponašanjeanomija - odsustvo jasnih standarda za ponašanje

u određenom području društvenog životau određenom području društvenog života kriminalitet kao društvena činjenica, neizbježankriminalitet kao društvena činjenica, neizbježan

u modernim društvimau modernim društvima adaptivna funkcija zločinaadaptivna funkcija zločina funkcija "održavanja granica" između dobrog i lošegfunkcija "održavanja granica" između dobrog i lošeg

Funkcionalističke teorijeFunkcionalističke teorije

R. Merton - modificirao Durkheimovu teoriju anomijeR. Merton - modificirao Durkheimovu teoriju anomije anomija - pritisak na pojedincu kada prihvaćene norme ne anomija - pritisak na pojedincu kada prihvaćene norme ne

korespondiraju sa stvarnošću (važnost relativne deprivacije)korespondiraju sa stvarnošću (važnost relativne deprivacije)

Subkulturna objašnjenja - kolektivni odgovori na napetost Subkulturna objašnjenja - kolektivni odgovori na napetost između vrijednosti i sredstava.između vrijednosti i sredstava.

Tipovi ponašanjaTipovi ponašanja Kulturni ciljeviKulturni ciljevi Dozvoljena sredstvaDozvoljena sredstva

KonformizamKonformizam ++ ++

InovacijaInovacija ++ --

RitualizamRitualizam -- ++

PovlačenjePovlačenje -- --

NonkonformizamNonkonformizam -/+-/+ -/+-/+

Teorije konfliktaTeorije konflikta

Devijantnost kao svjestan izbor, ponekad i političkog Devijantnost kao svjestan izbor, ponekad i političkog karaktera.karaktera.

Kritika argumenata zasnovanih na biologiji, ličnosti, Kritika argumenata zasnovanih na biologiji, ličnosti, anomiji, dezorganizaciji, etiketi.anomiji, dezorganizaciji, etiketi.

Devijantnost i proturječnosti kapitalizma:Devijantnost i proturječnosti kapitalizma: zakoni kao "alat" moćnihzakoni kao "alat" moćnih

zakon u službi održanja poretka (nejednakosti)zakon u službi održanja poretka (nejednakosti)

pristranost kaznenog prava (oštrije prema pripadnicima radničke klase)pristranost kaznenog prava (oštrije prema pripadnicima radničke klase)

nepravednost poreznog sustava (favorizira bogate)nepravednost poreznog sustava (favorizira bogate)

moćni kao počinitelji najtežih zločina izmiču zakonumoćni kao počinitelji najtežih zločina izmiču zakonu

Interakcionističke teorijeInterakcionističke teorijeDevijantnost kao društvena konstrukcija.Devijantnost kao društvena konstrukcija.

Teško identificirati tipove ponašanja koji su po sebi devijantni.Teško identificirati tipove ponašanja koji su po sebi devijantni.

Ključna pitanja:Ključna pitanja: kako se određene vrste ponašanja inicijalno identificiraju kao kako se određene vrste ponašanja inicijalno identificiraju kao

devijantne?devijantne? zašto se baš određene grupe proglašavaju devijantnima?zašto se baš određene grupe proglašavaju devijantnima?

E. Sutherland - teorija diferencijalnih asocijacijaE. Sutherland - teorija diferencijalnih asocijacija

H. Becker - teorija etiketiranja:H. Becker - teorija etiketiranja: predstavnici zakona nameću definicije konvencionalnogpredstavnici zakona nameću definicije konvencionalnog

morala drugima i većinom su odgovorni za "prišivanje"morala drugima i većinom su odgovorni za "prišivanje"

etiketaetiketa etikete izražavaju strukturu moći u društvuetikete izražavaju strukturu moći u društvu stigmatizacija kao učinak procesa etiketiranjastigmatizacija kao učinak procesa etiketiranja

E. Lemert - primarna i sekundarna devijacijaE. Lemert - primarna i sekundarna devijacija

Zločin bijelih ovratnikaZločin bijelih ovratnikaEdwin Sutherland (1949) - zločin pripadnika imućnijih društvenih Edwin Sutherland (1949) - zločin pripadnika imućnijih društvenih grupa.grupa.

Porezne prijevare, nezakonita trgovina, pronevjere, mešetarenje, Porezne prijevare, nezakonita trgovina, pronevjere, mešetarenje, proizvodnja i prodaja opasnih proizvoda, krađe...proizvodnja i prodaja opasnih proizvoda, krađe...

Ne pojavljuju se u službenim statistikama.Ne pojavljuju se u službenim statistikama.

Bijeli ovratnici - korištenje profesionalnog položaja za ilegalne Bijeli ovratnici - korištenje profesionalnog položaja za ilegalne djelatnosti.djelatnosti.

Korporacijski zločin - onečišćenje, lažne deklaracije, povrede Korporacijski zločin - onečišćenje, lažne deklaracije, povrede zdravstvenih i drugih propisa - sveprisutan i proširen (Slapper & zdravstvenih i drugih propisa - sveprisutan i proširen (Slapper & Tombs, 1999)... šest tipova:Tombs, 1999)... šest tipova:

administrativni (problematično knjigovodstvo)administrativni (problematično knjigovodstvo) ekološkiekološki financijski (porezni prekršaji, ilegalno plaćanje)financijski (porezni prekršaji, ilegalno plaćanje) radni (radni uvjeti, prakse zapošljavanja)radni (radni uvjeti, prakse zapošljavanja) proizvodni (sigurnost proizvoda, deklaracije)proizvodni (sigurnost proizvoda, deklaracije) nepoštena trgovina (monopolizacija, lažno reklamiranje)nepoštena trgovina (monopolizacija, lažno reklamiranje)

Kibernetički kriminalKibernetički kriminal

Utjecaji informacijske i telekomunikacijske revolucije.Utjecaji informacijske i telekomunikacijske revolucije.Kriminalna djela počinjena uz pomoć informacijske Kriminalna djela počinjena uz pomoć informacijske tehnologijetehnologijeGlavni oblici (Graborsky & Russel Smith, 1998):Glavni oblici (Graborsky & Russel Smith, 1998):

prisluškivanjeprisluškivanje elektronički vandalizam i terorizamelektronički vandalizam i terorizam krađa telekomunikacijskih uslugakrađa telekomunikacijskih usluga problem telekomunikacijske privatnostiproblem telekomunikacijske privatnosti problem kontrole pornografije i uvredljivihproblem kontrole pornografije i uvredljivih

sadržajasadržaja porast telemarkentiških prijevaraporast telemarkentiških prijevara rizik elektroničkog transfera novcarizik elektroničkog transfera novca elektroničko pranje novcaelektroničko pranje novca usavršavanje zločinačkih urotausavršavanje zločinačkih urota

DRUŠTVENA MOĆ, DRŽAVA, DRUŠTVENA MOĆ, DRŽAVA,

GLOBALIZACIJAGLOBALIZACIJA

Društvena moćDruštvena moć

Svaki društveni odnos koji uključuje razlike Svaki društveni odnos koji uključuje razlike u moći može se promatrati kao politički u moći može se promatrati kao politički odnos.odnos.Vlast – kad je moć prihvaćena kao Vlast – kad je moć prihvaćena kao legitimna.legitimna.Prisila – podređeni vlast ne smatraju Prisila – podređeni vlast ne smatraju legitimnom.legitimnom.Vlast i prisila – nije ih moguće uvijek u Vlast i prisila – nije ih moguće uvijek u potpunosti razlučiti. potpunosti razlučiti.

Max Weber – određenje društvene Max Weber – određenje društvene moći i tipovi vlastimoći i tipovi vlasti

Moć - izgledi za provođenje vlastite volje u Moć - izgledi za provođenje vlastite volje u okviru zajedničkog djelovanja, čak i unatoč okviru zajedničkog djelovanja, čak i unatoč otporu ostalih sudionika.otporu ostalih sudionika.Tipovi vlasti (idealni tipovi):Tipovi vlasti (idealni tipovi): karizmatska vlastkarizmatska vlast tradicionalna vlasttradicionalna vlast racionalno-zakonska vlastracionalno-zakonska vlast

Steven Lukes – dimenzije (lica) moći.Steven Lukes – dimenzije (lica) moći. proces donošenja odlukaproces donošenja odluka "nedonošenje odluka""nedonošenje odluka" oblikovanje željaoblikovanje želja

Moć, država, globalizacijaMoć, država, globalizacija

Država kao tradicionalna matrica odnosa moći i proces Država kao tradicionalna matrica odnosa moći i proces globalizacije.globalizacije.Kenichi Ohmae - interlinked economy (ILE) – moć Kenichi Ohmae - interlinked economy (ILE) – moć usmjerena na većinu potrošača i kompanija, briše usmjerena na većinu potrošača i kompanija, briše tradicionalne nacionalne granice...tradicionalne nacionalne granice...Leslie Sklair – premda države donekle zadržavaju Leslie Sklair – premda države donekle zadržavaju određenu moć, naglasak je na funkcioniranju TNK.određenu moć, naglasak je na funkcioniranju TNK.Područja djelovanja TNK:Područja djelovanja TNK:

ekonomskoekonomsko političkopolitičko kulturno-ideološko kulturno-ideološko

GlobalizacijaGlobalizacija

Rastuća značajnost globalnih promjena za sva društva.Rastuća značajnost globalnih promjena za sva društva.Albrow (1990) – "globalizacija upućuje na sve one Albrow (1990) – "globalizacija upućuje na sve one procese koji ljude svijeta uključuju u jedno društvo, procese koji ljude svijeta uključuju u jedno društvo, globalno društvo". globalno društvo".

nezavršeni procesinezavršeni procesi dugi u utjecaju na lokalne kontekste, zemlje i pojedincedugi u utjecaju na lokalne kontekste, zemlje i pojedince proizvode često dosta neočekivane učinkeproizvode često dosta neočekivane učinke

Nekoliko tema ili čimbenika, ili naglasaka i sl., kojima se Nekoliko tema ili čimbenika, ili naglasaka i sl., kojima se barata kada se upozorava na obilježja globalizacije barata kada se upozorava na obilježja globalizacije →→

1. mijenjanje koncepata vremena i 1. mijenjanje koncepata vremena i prostoraprostora

R. Robertson – globalizacija kao "kompresija svijeta" R. Robertson – globalizacija kao "kompresija svijeta" → → radikalan zaokret u našem poimanju vremena i prostora.radikalan zaokret u našem poimanju vremena i prostora.Ključne promjene:Ključne promjene:

počeci arapskih, kineskih, pacifičkih i evropskih istraživanja počeci arapskih, kineskih, pacifičkih i evropskih istraživanja svijeta i navigacijesvijeta i navigacije

Kopernikova teorija (1543) i uspostava heliocentričkog sustavaKopernikova teorija (1543) i uspostava heliocentričkog sustava otkriće pravila perspektive u likovnoj umjetnostiotkriće pravila perspektive u likovnoj umjetnosti rast humanizma i mišljenja s čovjekom u središtu nasuprot rast humanizma i mišljenja s čovjekom u središtu nasuprot

religioznim preokupacijamareligioznim preokupacijama narastajuća upotreba mehaniziranih tiskovinanarastajuća upotreba mehaniziranih tiskovina otkriće mehaničkog sataotkriće mehaničkog sata stalna revolucija u transportu i pripadajućim tehnologijama stalna revolucija u transportu i pripadajućim tehnologijama

zajedno s industrijalizacijom zajedno s industrijalizacijom

Promjene u brzini transporta (1500-Promjene u brzini transporta (1500-1960-te)1960-te)

1500-1840 1500-1840 1850-1930 1850-1930 1950-te 1950-te 1960-te 1960-te

kočije,kočije,

jedrenjacijedrenjaci

16 km/h 16 km/h

parobrod,parobrod,

parnaparna

lokomotivalokomotiva

56-104 km/h 56-104 km/h

zrakoplovzrakoplov

480-640 km/h 480-640 km/h

zrakoplovzrakoplov

(mlazni(mlazni

pogon)pogon)

800-1120 km/h 800-1120 km/h

Izvor, Dicken, 2002

2. narastajuće kulturne interakcije2. narastajuće kulturne interakcije

Sociologija i kultura kao sveukupnost svih oblika Sociologija i kultura kao sveukupnost svih oblika mišljenja, ponašanja i artefakata.mišljenja, ponašanja i artefakata.Narastajući kontakti u procesu kulturne razmjene i Narastajući kontakti u procesu kulturne razmjene i razmjene znanja razmjene znanja →→ konzekvencije: konzekvencije:

veća mogućnost za izmještanje kulturnih značenja izvan mjesta veća mogućnost za izmještanje kulturnih značenja izvan mjesta njihovog nastankanjihovog nastanka

dostupnost sredstava za usvajanje većih količina kulturnih dostupnost sredstava za usvajanje većih količina kulturnih značenja bilo koje vrsteznačenja bilo koje vrste

cjelovitije slike o drugima, različitimacjelovitije slike o drugima, različitima bolje poznavanje drugih kulturabolje poznavanje drugih kultura mas medijima i jedinstvenost iskustvamas medijima i jedinstvenost iskustva rastuća svijest o različitostima koje možemo uključivati u naše rastuća svijest o različitostima koje možemo uključivati u naše

životeživote dominacija zapadnih, posebno američkih utjecajadominacija zapadnih, posebno američkih utjecaja

3. postojanje zajedničkih problema 3. postojanje zajedničkih problema

Događaji koji nas podsjećaju na fenomen Događaji koji nas podsjećaju na fenomen "dijeljene ljudskosti""dijeljene ljudskosti"Svijest o "zajedničkim problemima"Svijest o "zajedničkim problemima"

4. međupovezanost i međuovisnost4. međupovezanost i međuovisnost

Složenije mreže transnacionalnih Složenije mreže transnacionalnih razmjena i afilijacija razmjena i afilijacija

5. transnacionalni akteri i 5. transnacionalni akteri i organizacijeorganizacije

TNKTNKMeđunarodne vladine organizacije – Međunarodne vladine organizacije – naddržavni akteri naddržavni akteri Međunarodne nevladine organizacijeMeđunarodne nevladine organizacijeGlobalni socijalni pokretiGlobalni socijalni pokreti

Sinhronizacija svih dimenzija Sinhronizacija svih dimenzija

ŠŠTO JE GLOBALIZACIJATO JE GLOBALIZACIJA??

Neumoljiva integracija tržišta, nacija-država i tehnologija do ranije Neumoljiva integracija tržišta, nacija-država i tehnologija do ranije nezabilježenog stupnja – (T.L. Friedman, nezabilježenog stupnja – (T.L. Friedman, The Lexus and the Olive The Lexus and the Olive Tree,Tree,1999)1999)Kompresija svijeta i inteziviranje svijesti o svijetu kao cjelini... Kompresija svijeta i inteziviranje svijesti o svijetu kao cjelini... (Roland Robertson, (Roland Robertson, Globalization,Globalization,1992).1992).Socijalni procesi u kojima geografske prepreke (M. Waters, Socijalni procesi u kojima geografske prepreke (M. Waters, Globalization,Globalization,1992).1992).Histrorijska transformacija koju čini suma posebnih oblika i instanci Histrorijska transformacija koju čini suma posebnih oblika i instanci stvarajući procese na globalnoj razini (M. Albrow, The Global Age, stvarajući procese na globalnoj razini (M. Albrow, The Global Age, 1996).1996).Integracija na osnovi projekta koji slijedi tržišna načela ili pravila na Integracija na osnovi projekta koji slijedi tržišna načela ili pravila na svjetskoj (globalnoj) razini (P. McMichael, svjetskoj (globalnoj) razini (P. McMichael, Development and Social Development and Social Change, Change, 2000).2000).Promatrano odozdo, historijska transformacija Promatrano odozdo, historijska transformacija → → politički odgovor politički odgovor na ekspanziju tržišne (ekonomske) moći, posebno znanja kao na ekspanziju tržišne (ekonomske) moći, posebno znanja kao kategorije važne u tom kontekstu (J.H. Mittelman, kategorije važne u tom kontekstu (J.H. Mittelman, Globalization Globalization Syndrome, Syndrome, 2000).2000).

TNK: ekonomska i društvena ulogaTNK: ekonomska i društvena uloga

Različiti konteksti aktivnosti:• kad djeluju same,• kad djeluju u kombinaciji s snažnim nacionalnim državama,• kad djeluju u novim industrijaliziranim zemljama

Proces Pozitivne društvene konzekvencije Negativne društvene konzekvencije

Rast TNK

Stvaranje savezaizmeđu moćnihnacija-država iTNK

Širenje TNK unerazvijenimzemljama,posebno u IPzonama

Ponuda potrošnih dobara, vještina i novihtehnologija

Države i TNK djeluju zajedno na razvojuistraživanja i novih tehnologija uz malu cijenupo porezne obveznike

Nude poslove, podižu standarde zdravlja isigurnosti, plaćaju porez

Autonomno primjenjuju svoju moć,bez društvene odgovornosti

Opadanje suverenosti država injihove odgovornosti prema svojimgrađanima

Eksploatacija radnika i previše moćiu rukama lokalnih elita

TNKTNK

Ekspanzija europskih sila i rast TNKEkspanzija europskih sila i rast TNK

Japanske TNKJapanske TNK porijeklo u gigantskim trgovinskim porijeklo u gigantskim trgovinskim

kompanijama (sogo shosha)kompanijama (sogo shosha) nešto su više nacionalno orijentiranenešto su više nacionalno orijentirane u početku usmjerene na trgovinu i u početku usmjerene na trgovinu i

organizaciju trgovine organizaciju trgovine

TNKTNK

Područja ekonomije i TNK:Područja ekonomije i TNK: eksploatacija nafteeksploatacija nafte automobilska industrijaautomobilska industrija područje željeznicapodručje željeznica ITIT

Važno obilježje TNK – djeluje u više Važno obilježje TNK – djeluje u više zemalja zemalja

Problem zemalja u razvoju Problem zemalja u razvoju

Korporativna, državna i regionalna Korporativna, državna i regionalna ekonomska moćekonomska moć

Korporativna prodajaKorporativna prodaja

(US$ milijardi) 1992 (US$ milijardi) 1992

Zemlje/regijeZemlje/regije

(BNP US$ milijardi)(BNP US$ milijardi)

1992 1992

Zemlje u tranzicijiZemlje u tranziciji

(BNP US$ milijardi)(BNP US$ milijardi)

2004/05 2004/05

General Motors 132,4General Motors 132,4

Exxon 115,7Exxon 115,7

Ford 100,8Ford 100,8

Royal Dutch Shell 96,6Royal Dutch Shell 96,6

Toyota 81,3Toyota 81,3

IBM 64,5IBM 64,5

Unilever 43,7Unilever 43,7

Nestle 38,4Nestle 38,4

Sony 34,4Sony 34,4

Pet najvećih TNK 526,1Pet najvećih TNK 526,1

Indonezija 126,4Indonezija 126,4

Danska 123,5Danska 123,5

Norveška 112,9Norveška 112,9

Južna Afrika 103,6Južna Afrika 103,6

Turska 99,7Turska 99,7

Potrugal 79,5Potrugal 79,5

Pakistan 41,9Pakistan 41,9

Egipat 33,5Egipat 33,5

Nigerija 19,6Nigerija 19,6

Sr. Istok i Sj. Afrika 454,5Sr. Istok i Sj. Afrika 454,5

Južna Azija 297,4Južna Azija 297,4

Sub-saharska Afrika 269,9Sub-saharska Afrika 269,9

Rusija 497,5Rusija 497,5

Poljska 237,8Poljska 237,8

Češka 103.4Češka 103.4

Mađarska 95,3Mađarska 95,3

Rumunjska 65,4Rumunjska 65,4

Ukrajina 56,7Ukrajina 56,7

Slovačka 37,6Slovačka 37,6

Hrvatska 33,1Hrvatska 33,1

Bugarska 22,8Bugarska 22,8

Litva 21,2Litva 21,2

Latvija 12,7Latvija 12,7

BIH 8,06BIH 8,06

Makedonija 5,33Makedonija 5,33

TNKTNKBroj stranih zaposlenika u TNK kao mjerilo za Broj stranih zaposlenika u TNK kao mjerilo za stupanj decentralizacije djelovanja...stupanj decentralizacije djelovanja...Ključne oznake TNK:Ključne oznake TNK: kontroliraju ekonomske aktivnosti u dvije ili više kontroliraju ekonomske aktivnosti u dvije ili više

zemaljazemalja maksimiziraju komparativne prednosti u pojedinim maksimiziraju komparativne prednosti u pojedinim

zemljama, zemljama, geografski fleksibilne, tj., sposobne preusmjeravati geografski fleksibilne, tj., sposobne preusmjeravati

resurse i aktivnosti između različitih lokacija na svijeturesurse i aktivnosti između različitih lokacija na svijetu više uvažavaju financijske, komponentne i operacijske više uvažavaju financijske, komponentne i operacijske

protoke među različitim segmentima drugih TNK-a, protoke među različitim segmentima drugih TNK-a, nego protoke u pojedinim zemljamanego protoke u pojedinim zemljama

imaju značajne ekonomske i socijalne učinke na imaju značajne ekonomske i socijalne učinke na globalnoj raziniglobalnoj razini

Obrisi rada u društvu Obrisi rada u društvu rizikarizika

Problem obrazaca radnih identiteta i Problem obrazaca radnih identiteta i socijalizacijesocijalizacije

Rad u formativnom razdoblju sociologije.Rad u formativnom razdoblju sociologije.

Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna ekonomija.ekonomija.

Nesigurnost i pojačana intezivnost rada?Nesigurnost i pojačana intezivnost rada?

Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom smislu i važnosti?smislu i važnosti?

Brazilizacija Zapada (U. Beck)Brazilizacija Zapada (U. Beck)

Nepredviđena konzekvencija neoliberalne Nepredviđena konzekvencija neoliberalne utopije o slobodnom tržištu.utopije o slobodnom tržištu.

Karakter nezaposlenosti i tranzicije od Karakter nezaposlenosti i tranzicije od društva rada prema društvu znanja.društva rada prema društvu znanja.

Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i nesigurnost u radu i životima ljudi.nesigurnost u radu i životima ljudi.

"Nomadska multiaktivnost"Nomadska multiaktivnost " ..." ...

Politička ekonomija nesigurnostiPolitička ekonomija nesigurnosti

Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri);akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri);

Dilema ne/zaposlenosti;Dilema ne/zaposlenosti;

Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika;Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika;

Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt;Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt;

Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta rada";rada";

Endemička nesigurnost ...Endemička nesigurnost ...

Tržište i neoliberalna utopijaTržište i neoliberalna utopija

tržištematerijalna sigurnost

socijalna prava demokracija

tržište

kao samodostatna ekonomska forma

kao dio društveno-ekonomskog sustava

• Narušavanje historijskih veza Narušavanje historijskih veza između kapitalizma, države između kapitalizma, države blagostanja i demokracijeblagostanja i demokracije• Opravdava li tržište samo sebe?Opravdava li tržište samo sebe?

Antiteza društvu rada (Beck)Antiteza društvu rada (Beck)

Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka kriza.kriza.

Beck (2000): antiteza društvu rada.Beck (2000): antiteza društvu rada. osnaživanje političkog društva pojedinaca;osnaživanje političkog društva pojedinaca; aktivno civilno društvo;aktivno civilno društvo; isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...

Podjela rada u "multiaktivnom društvu"Podjela rada u "multiaktivnom društvu"

Reduciranje broja radnih sati;Reduciranje broja radnih sati;

Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost;Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost;

Afektivni i roditeljski rad;Afektivni i roditeljski rad;

Kriterij redistribucije kućanskih poslova;Kriterij redistribucije kućanskih poslova;

Multiplicirani rad;Multiplicirani rad;

Pravo na diskontinuitet i izbor radnog Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena;vremena;

Antiteza društvu rada Antiteza društvu rada ≠≠ slobodno vrijeme ili slobodno vrijeme ili dokolicadokolica ......

Antiteza društvu radaAntiteza društvu rada

Koje su alternative konceptu društva rada?Koje su alternative konceptu društva rada?

Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti.mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti.

Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog centra.centra.

Rad i sloboda - 3 epohe (modela):Rad i sloboda - 3 epohe (modela): grčki polis;grčki polis; moderna demokracija rada;moderna demokracija rada; buduće društvo bez rada.buduće društvo bez rada.

Grčki polis:Grčki polis: sloboda = sloboda od rada;sloboda = sloboda od rada; konstitutivnost javne političke sfere;konstitutivnost javne političke sfere; robovski rad i potčinjenost žena ...robovski rad i potčinjenost žena ...

Moderna demokracija rada:Moderna demokracija rada: rad - temeljni oblik integracije u društvo;rad - temeljni oblik integracije u društvo; važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih

revolucija i moderne političke ekonomije;revolucija i moderne političke ekonomije; oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne) oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne)

strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ...strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ...

I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije rada:rada:

plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije u društvo.u društvo.

društvo rada kao društvo društvo rada kao društvo redareda..

Politički ishod - demokracija rada.Politički ishod - demokracija rada.

Budućnost rada i političkog djelovanja - pod Budućnost rada i političkog djelovanja - pod znakovima pitanja.znakovima pitanja. ekološki i tehnološki limiti društva rada?ekološki i tehnološki limiti društva rada? paradoks rada u modernoj epohi?paradoks rada u modernoj epohi? nedoumice društva rada na zalasku - od radne nedoumice društva rada na zalasku - od radne

etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova?slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova?

ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom političkom društvu?političkom društvu?

Identitet i nove forme radaIdentitet i nove forme radaRad danas:Rad danas: nije samo rad za plaću u institucijama.nije samo rad za plaću u institucijama. utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima

života.života. podložan je brojnim tipovima društvenih odnosapodložan je brojnim tipovima društvenih odnosa

Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu povezani sa zaposlenošću:povezani sa zaposlenošću: obrazovanjeobrazovanje zaposlenostzaposlenost umirovljenjeumirovljenje ... ... ... ...

Implikacije na planu društvenih nejednakostiImplikacije na planu društvenih nejednakosti

Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi (društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...).(društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...).

Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici:Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici: preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem

rada.rada. prešutno okretanje neformalnom sektoru rada.prešutno okretanje neformalnom sektoru rada.

Organizacija rada i posla - nove teme:Organizacija rada i posla - nove teme: proliferacija elektronskih oblika rada.proliferacija elektronskih oblika rada. narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i

natjecanja.natjecanja.

KonzekvencijeKonzekvencije

Proliferacija novih oblika rada prema Proliferacija novih oblika rada prema tržištu, nekih starih izvan tržišta ...tržištu, nekih starih izvan tržišta ...

Plaćeni rad sve više pokriva kategorije Plaćeni rad sve više pokriva kategorije koje ispadaju izvan dosega full-time koje ispadaju izvan dosega full-time stalnog zaposlenja.stalnog zaposlenja.

Ideja standardnog zaposlenja i posla Ideja standardnog zaposlenja i posla života u vremenima fleksibilnosti i života u vremenima fleksibilnosti i kratkoročnih ekonomskih izbora?kratkoročnih ekonomskih izbora?

Fleksibilne firme i fleksibilna radna snagaFleksibilne firme i fleksibilna radna snaga

Plaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost:Plaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost: Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost.Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost. "Dugi sati" i sektor usluga i servisa."Dugi sati" i sektor usluga i servisa. Nedefinirane karijere.Nedefinirane karijere. Transferiranje proizvodnje širom svijeta.Transferiranje proizvodnje širom svijeta.

proizvodne industrijeproizvodne industrije

uslužni sektoruslužni sektor Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge).Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge). Rad kod kućeRad kod kuće

tradicionalno ženski, slabo plaćen i marginalizirantradicionalno ženski, slabo plaćen i marginaliziran

novi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženskinovi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženski spacijalnost - nove dimenzije prostoraspacijalnost - nove dimenzije prostora temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???

Obitelj u svijetlu fleksibilnog radaObitelj u svijetlu fleksibilnog rada

Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na području brige:području brige:

Povećan udio žena na tržištu radne snage.Povećan udio žena na tržištu radne snage. Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama.Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama. Djeca i starci ... starenje populacije.Djeca i starci ... starenje populacije. Manjak ljudi - mnoštvo opcija:Manjak ljudi - mnoštvo opcija:

plaćeno - neplaćenoplaćeno - neplaćeno

javno - privatnojavno - privatno

formalno - neformalnoformalno - neformalno

regulirano - nereguliranoregulirano - neregulirano Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija.Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija. Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.

R A D – II dioR A D – II dio

Vesna JankovićVesna Janković

Predindustrijska društvaPredindustrijska društva

Prezir prema fizičkom radu:Prezir prema fizičkom radu:

- Antika (Grčka i Rim) – rade Antika (Grčka i Rim) – rade samo robovisamo robovi

- Srednji vijek – kršćanstvo: rad Srednji vijek – kršćanstvo: rad kao kazna Božja, divljenje kao kazna Božja, divljenje kontemplacijikontemplaciji

- Nasljeđe barbarizma – Nasljeđe barbarizma – veličanje ratnikaveličanje ratnika

Industrijska društvaIndustrijska društva

Utjecaj Utjecaj protestantizmaprotestantizma na stvaranje na stvaranje suvremene radne etike: suvremene radne etike:

Rad kao sredstvo iskupljenja/pozivRad kao sredstvo iskupljenja/poziv Poslovni uspjeh – dokaz Božje milostiPoslovni uspjeh – dokaz Božje milosti

Vrijednosti:Vrijednosti: marljivost, trezvenost, štedljivost marljivost, trezvenost, štedljivost

Grijeh:Grijeh: lijenost i besposlenost lijenost i besposlenost

Utjecaj industrijske revolucijeUtjecaj industrijske revolucije

18. stoljeće – James Watt, izum parnog stroja18. stoljeće – James Watt, izum parnog stroja

Upotreba strojeva nameće nove obrasce rada:Upotreba strojeva nameće nove obrasce rada: Radni dan u tvornici – točnostRadni dan u tvornici – točnost Gubitak kontrole radnika nad radnim procesomGubitak kontrole radnika nad radnim procesom

Predindustrijska društva:Predindustrijska društva:- ritam rada određen godišnjim dobimaritam rada određen godišnjim dobima- obrt – rad kod kućeobrt – rad kod kuće

Otpor – pokret Otpor – pokret ludita ludita početkom 19. st početkom 19. st – – uništavaju strojeveuništavaju strojeve

Rad – konfliktne perspektiveRad – konfliktne perspektive

Karl Marx:Karl Marx: Rad – razlikuje ljude Rad – razlikuje ljude

od životinja, kroz njega od životinja, kroz njega se čovjek potvrđujese čovjek potvrđuje

Otuđeni rad: sredstvo Otuđeni rad: sredstvo održavanja na životu; održavanja na životu; rad kao roba -> tržište rad kao roba -> tržište radarada

Uzrok: privatno Uzrok: privatno vlasništvovlasništvo

Izlaz: revolucijaIzlaz: revolucija

““sretna svijest”sretna svijest”

H. MarcuseH. Marcuse – – ‘Čovjek ‘Čovjek

jedne dimenzije’jedne dimenzije’ 1964 1964..- Otuđenje se širi i izvan Otuđenje se širi i izvan

sfere radasfere rada- Proizvodnja ‘lažnih Proizvodnja ‘lažnih

potreba’ – mediji, reklamepotreba’ – mediji, reklame- Uspostavljanje potpune Uspostavljanje potpune

kontrole vladajućih nad kontrole vladajućih nad radnicimaradnicima

- Prestanak velikih Prestanak velikih industrijskih sukobaindustrijskih sukoba

Slabljenje protestantske etike Slabljenje protestantske etike – umjesto štednje naglasak na – umjesto štednje naglasak na potrošnji -> komodifikacija potrošnji -> komodifikacija svijetasvijeta

TRŽIŠTE LIČNOSTITRŽIŠTE LIČNOSTI

C. Wright Mills: C. Wright Mills: ‘Bijeli ovratnik’,‘Bijeli ovratnik’, 1951. 1951.- ekspanzija tercijarnog sektora i srednje klaseekspanzija tercijarnog sektora i srednje klase

- Naglasak sa vještine - Naglasak sa vještine baratanja baratanja predmetima na vještinu predmetima na vještinu

ophođenja ophođenja ljudima -> ljudima -> prostituiranje prostituiranje ličnosti i hipokrizijaličnosti i hipokrizija

- - Američko društvo Američko društvo – ‘velika – ‘velika prodavaonica’prodavaonica’

Rad – funkcionalistička perspektivaRad – funkcionalistička perspektiva

E. Durkheim: ‘E. Durkheim: ‘O društvenoj podjeli O društvenoj podjeli rada’, 1893.rada’, 1893.

Mehanička solidarnost: Mehanička solidarnost: - predindustrijska društvapredindustrijska društva- mala društvena diferencijacija imala društvena diferencijacija i

nespecijalizirana podjela radanespecijalizirana podjela radaOrganska solidarnost:Organska solidarnost:- industrijska društvaindustrijska društva- solidarnost utemeljena na različitosti i razvijenoj podjeli solidarnost utemeljena na različitosti i razvijenoj podjeli

rada (međuovisnost)rada (međuovisnost)

ANOMIJAANOMIJA

- Slabljenje moralnih normi i društvene kontrole:Slabljenje moralnih normi i društvene kontrole:- Samoubojstva, razvodi, industrijski sukobiSamoubojstva, razvodi, industrijski sukobi

Razlozi:Razlozi:- Nagle društvene promjene – narušena društvena ravnotežaNagle društvene promjene – narušena društvena ravnoteža- Specijalizacija potiče individualizam i sebičnostSpecijalizacija potiče individualizam i sebičnost- Bezgraničnost ljudskih željaBezgraničnost ljudskih želja

Izlaz:Izlaz: - strukovna udruženja: strukovna udruženja:

-> profesionalna etika -> profesionalna etika

-> -> etički kodeksetički kodeks

Tehnologija i radTehnologija i rad

R. Blauner: ‘R. Blauner: ‘Otuđenje i sloboda’Otuđenje i sloboda’ (1964.) (1964.)Vezu otuđenja i tehnologije mjerio u 4 dimenzije:Vezu otuđenja i tehnologije mjerio u 4 dimenzije:

1. Stupanj kontrole radnika nad vlastitim radom1. Stupanj kontrole radnika nad vlastitim radom

2. Stupanj smisla koji nalaze u svom radu2. Stupanj smisla koji nalaze u svom radu

3. Stupanj društvene integriranosti3. Stupanj društvene integriranosti

4. Stupanj zaokupljenosti vlastitim radom4. Stupanj zaokupljenosti vlastitim radom

Otuđeni radnik osjeća: nemoć, besmisao, izolaciju na Otuđeni radnik osjeća: nemoć, besmisao, izolaciju na radnom mjestu i samootuđenjeradnom mjestu i samootuđenje

Rezultati istraživanjaRezultati istraživanja

Zanatska tehnologijaZanatska tehnologija – mali stupanj otuđenja – mali stupanj otuđenjaMehanizacijaMehanizacija (proizvodnja na tekućoj vrpci) – visok (proizvodnja na tekućoj vrpci) – visok stupanj otuđenjastupanj otuđenjaAutomatizacijaAutomatizacija (tehnologija kontinuiranog procesa) – (tehnologija kontinuiranog procesa) – vraća radniku osjećaj nadzora, smisla i vraća radniku osjećaj nadzora, smisla i integriranosti/povezanosti s drugim radnicima integriranosti/povezanosti s drugim radnicima

-> tehno-optimizam-> tehno-optimizam

Tehnologija ili društvo?Tehnologija ili društvo?

Duncan Gallie: Duncan Gallie: U potrazi za novom radničkom U potrazi za novom radničkom klasomklasom (1978.): (1978.):

- - od tehnologije presudniji društveni faktori: stil upravljanja, od tehnologije presudniji društveni faktori: stil upravljanja, način donošenja odluka, utjecaj sindikata i radničke način donošenja odluka, utjecaj sindikata i radničke subkulturesubkulture

Tehnološki determinizamTehnološki determinizam – – uvjerenje da tehnologija uvjerenje da tehnologija određuje društvenu i ekonomsku organizaciju i odnoseodređuje društvenu i ekonomsku organizaciju i odnose

Društveni determinizamDruštveni determinizam – uvjerenje da je i sama – uvjerenje da je i sama tehnologija proizvod društva, te da su radni odnosi tehnologija proizvod društva, te da su radni odnosi prvenstveno određeni kulturnim i/ili društvenim prvenstveno određeni kulturnim i/ili društvenim kontekstomkontekstom

InformatizacijaInformatizacija

Shoshana Zuboff: Shoshana Zuboff: U doba inteligentnih strojevaU doba inteligentnih strojeva (1988.) (1988.)Nova računalna tehnologija može se implementirati na dva načina:Nova računalna tehnologija može se implementirati na dva načina:

a)a) Informatizacija – Informatizacija – što veće širenje informacija, što veće širenje informacija,

- slabljenje ustaljenih hijerarhijskih odnosa, - slabljenje ustaljenih hijerarhijskih odnosa,

- uključivanje radnika u procese donošenja odluka, - uključivanje radnika u procese donošenja odluka,

- stvaranje kreativnije organizacije- stvaranje kreativnije organizacije

b)b) Automatizacija – Automatizacija – veća kontrola zaposlenika, veća kontrola zaposlenika,

- jačanje ustaljenih hijerarhijskih odnosa - jačanje ustaljenih hijerarhijskih odnosa

- stvaranje rigidnije organizacijske strukture (panoptikum)- stvaranje rigidnije organizacijske strukture (panoptikum)

Inteligentni ljudi ili strojevi?Inteligentni ljudi ili strojevi?

Globalno tržište iziskuje učinkovitost, kvalitetu i Globalno tržište iziskuje učinkovitost, kvalitetu i inovativnost –> tradicionalna organizacija je inovativnost –> tradicionalna organizacija je neprimjerenaneprimjerena

InženjerskiInženjerski sustavsustav – uključuje tehnologiju ali i – uključuje tehnologiju ali i način na koji je ona način na koji je ona

organizacijski postavljena organizacijski postavljena

unutar tvrtkeunutar tvrtke

Degradacija radaDegradacija rada

H. Braverman: H. Braverman: Rad i monopolni kapitalRad i monopolni kapital (1974.) (1974.)- Automatizacija -> smanjenje razine kvalificiranosti (Automatizacija -> smanjenje razine kvalificiranosti (dekvalifikacijadekvalifikacija) )

-> metoda kontrole radne snage ->posljedica odluke menadžmenta, -> metoda kontrole radne snage ->posljedica odluke menadžmenta, a ne same tehnologijea ne same tehnologije

- Utjecaj ‘znanstvenog upravljanja’ – Utjecaj ‘znanstvenog upravljanja’ – taylorizamtaylorizam

Frederick W. Taylor: Frederick W. Taylor: Principi znanstvenog upravljanja Principi znanstvenog upravljanja (1911.) (1911.)

- - prvi konzultantprvi konzultant

- menadžment treba postati akademska disciplina- menadžment treba postati akademska disciplina

- najbolji rezultati – iz suradnje kvalificiranih - najbolji rezultati – iz suradnje kvalificiranih menadžera menadžera i kooperativnih radnikai kooperativnih radnika

- Sindikati nisu potrebni - Sindikati nisu potrebni

Principi znanstvenog upravljanjaPrincipi znanstvenog upravljanja

1.1. Objediniti sva znanja u određenoj industrijskoj grani i Objediniti sva znanja u određenoj industrijskoj grani i svesti ih na “pravila, zakone i formule” svesti ih na “pravila, zakone i formule”

2.2. ‘‘intelektualni rad’ maknuti iz proizvodnje i povjeriti intelektualni rad’ maknuti iz proizvodnje i povjeriti odjelu za planiranjeodjelu za planiranje

3.3. Menadžment sve planira i svakom radniku daje Menadžment sve planira i svakom radniku daje pismene upute što i kako raditipismene upute što i kako raditi

-> slabljenje pozicije radnika i osiguranje-> slabljenje pozicije radnika i osiguranje

kontrole menadžera nad radnicimakontrole menadžera nad radnicima

FordizamFordizam

Henry FordHenry Ford – uveo tekuću vrpcu u proizvodnju – uveo tekuću vrpcu u proizvodnju automobila -> masovna proizvodnja -> masovna automobila -> masovna proizvodnja -> masovna potrošnja potrošnja

->potrošačko društvo->potrošačko društvo

Otpor radnika degradaciji rada –Otpor radnika degradaciji rada –

Suzbijan uz pomoć industrijske Suzbijan uz pomoć industrijske

psihologije i tehnika upravljanja psihologije i tehnika upravljanja

ljudskim resursimaljudskim resursima

PostfordizamPostfordizam

Od ’70-tih godina 20. stoljeća:Od ’70-tih godina 20. stoljeća:

- Uvođenje računalne tehnologije -> Uvođenje računalne tehnologije -> fleksibilna specijaliziranostfleksibilna specijaliziranost

- Stalna promjena potražnje -> fleksibilna proizvodnja Stalna promjena potražnje -> fleksibilna proizvodnja (manje serije proizvoda umjesto masovne proizvodnje)(manje serije proizvoda umjesto masovne proizvodnje)

- Potreba za fleksibilnijim i kvalificiranijim radnicimaPotreba za fleksibilnijim i kvalificiranijim radnicima- Fleksibilnija organizacijska struktura -> manje hijerarhije, Fleksibilnija organizacijska struktura -> manje hijerarhije,

više komunikacije između pojedinih odjelaviše komunikacije između pojedinih odjela- Raste važnost manjih firmi Raste važnost manjih firmi -> postindustrijsko društvo?-> postindustrijsko društvo?

OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE

Vesna JankovićVesna Janković

Definicija i povijestDefinicija i povijest

Obrazovanje – oblik socijalizacije; stjecanje Obrazovanje – oblik socijalizacije; stjecanje znanja i vještinaznanja i vještina

Povijest:Povijest:- masovno obrazovanje – tek u 19. st.masovno obrazovanje – tek u 19. st.- Antika i srednji vijek: Antika i srednji vijek:

– – obrazovanje privilegij obrazovanje privilegij

imućnijih muškaracaimućnijih muškaraca

- Predindustrijske civilizacije: Predindustrijske civilizacije: – – učenje u praksiučenje u praksi

Funkcionalistička perspektivaFunkcionalistička perspektiva

Obrazovanje:Obrazovanje:- Prijenos društvenih pravila i vrijednosti -> pomaže Prijenos društvenih pravila i vrijednosti -> pomaže

društvenu solidarnostdruštvenu solidarnost- Sredstvo raspodjele društvenih uloga -> Sredstvo raspodjele društvenih uloga ->

vokacionalizamvokacionalizamŠkola – most između obitelji i društva, priprema dijete za Škola – most između obitelji i društva, priprema dijete za

ulogu odraslogaulogu odraslogaKritika – jesu li obrazovne vrijednosti uistinu univerzalne?Kritika – jesu li obrazovne vrijednosti uistinu univerzalne?

LiberalizamLiberalizam

Ivan Illich: Ivan Illich: Dolje školeDolje škole, 1971., 1971.

Škole – represivne i autoritarne ustanoveŠkole – represivne i autoritarne ustanove- guše kreativnost i maštuguše kreativnost i maštu- oblikuju konformističkogoblikuju konformističkogi poslušnog građanina/potrošačai poslušnog građanina/potrošača

Izlaz: ukidanje škola i stvaranjeIzlaz: ukidanje škola i stvaranje““obrazovnih mreža”obrazovnih mreža”

Kritika: škole – tek dio sustava/ potrebna radikalna Kritika: škole – tek dio sustava/ potrebna radikalna društvena promjenadruštvena promjena

Alternativni pristupiAlternativni pristupi

Početkom 20. st: Montessori, Waldorfske škole, Početkom 20. st: Montessori, Waldorfske škole, SummerhillSummerhill

Cilj:Cilj: obrazovanje slobodnih, kreativnih pojedinaca/pojedinki obrazovanje slobodnih, kreativnih pojedinaca/pojedinki

NačinNačin: ‘škola po mjeri djeteta’ : ‘škola po mjeri djeteta’

– – individualizirani pristupindividualizirani pristup- nastavnici – pomagači -> nastavnici – pomagači ->

- bude motivaciju za učenjebude motivaciju za učenje

- samousmjeravajuće aktivnostisamousmjeravajuće aktivnosti- interdisciplinarno učenjeinterdisciplinarno učenje- i intelekt i emocijei intelekt i emocije

Konfliktne perspektiveKonfliktne perspektive

Različite skupine u društvu imaju bitno različite interese -> Različite skupine u društvu imaju bitno različite interese -> obrazovanje nekim skupinama koristi znatno višeobrazovanje nekim skupinama koristi znatno više

Bowles i Gintis, 1976.Bowles i Gintis, 1976.Kapitalizam treba marljivu, prilagodljivu, Kapitalizam treba marljivu, prilagodljivu,

poslušnu i visokomotiviranu radnu snagu:poslušnu i visokomotiviranu radnu snagu:

SKRIVENI NASTAVNI PROGRAMSKRIVENI NASTAVNI PROGRAM

-> nije presudan sadržaj, nego način -> nije presudan sadržaj, nego način

poučavanja i organiziranja škola!poučavanja i organiziranja škola!

Reprodukcija radne snageReprodukcija radne snage

Sličnost i povezanost škole i radnog mjesta:Sličnost i povezanost škole i radnog mjesta:

1.1. Škola pomaže proizvodnji poslušne Škola pomaže proizvodnji poslušne radne snageradne snage

2.2. Potiče prihvaćanje hijerarhijePotiče prihvaćanje hijerarhije

3.3. Motivacija putem nagradaMotivacija putem nagrada

4.4. Fragmentacija predmeta potpomaže Fragmentacija predmeta potpomaže fragmentaciji radne snagefragmentaciji radne snage

+ legitimacija nejednakosti+ legitimacija nejednakosti

Klasa i obrazovno postignućeKlasa i obrazovno postignućeUnatoč povećanju postotka djece u obrazovnom sustavu – Unatoč povećanju postotka djece u obrazovnom sustavu –

socijalno podrijetlo i dalje limitirajući faktor:socijalno podrijetlo i dalje limitirajući faktor:

Mjesečni prihodi kućanstva i vjerojatnost pohađanja visokog obrazovanja u dobi Mjesečni prihodi kućanstva i vjerojatnost pohađanja visokog obrazovanja u dobi 18-20 godina. Podaci za Hrvatsku za razdoblje 1996.-2006.18-20 godina. Podaci za Hrvatsku za razdoblje 1996.-2006.

Inteligencija, klasa i obrazovno Inteligencija, klasa i obrazovno postignućepostignuće

‘‘Inteligencija je sposobnost apstraktnog Inteligencija je sposobnost apstraktnog razmišljanja.’ – Arthur Jensenrazmišljanja.’ – Arthur Jensen

- Testovi inteligencije – pristrani prema Testovi inteligencije – pristrani prema pripadnicima bijelog pripadnicima bijelog

(zapadnjačkog) srednjeg sloja(zapadnjačkog) srednjeg sloja- Čak i kad je IQ konstantan – Čak i kad je IQ konstantan –

značajne razlike u obrazovnom značajne razlike u obrazovnom

postignuću pripadnika različitih postignuću pripadnika različitih

društvenih slojevadruštvenih slojeva

Klasne subkulture i obrazovni Klasne subkulture i obrazovni uspjehuspjeh

Barry Sugerman (1970.)Barry Sugerman (1970.)Radnička subkultura:Radnička subkultura:- Fatalizam -> manje im je stalo Fatalizam -> manje im je stalo

do formalnog obrazovanja kao do formalnog obrazovanja kao sredstva osobnog napredovanjasredstva osobnog napredovanja

- Neposredno zadovoljenje -> ranije napuštanje škole Neposredno zadovoljenje -> ranije napuštanje škole (plaća, status odrasle osobe)(plaća, status odrasle osobe)

- Orijentacija na sadašnjost, a ne na dugoročno planiranje Orijentacija na sadašnjost, a ne na dugoročno planiranje -> slabi motivaciju za školski uspjeh-> slabi motivaciju za školski uspjeh

- Kolektivizam – odanost skupini, ne isticanje osobnog Kolektivizam – odanost skupini, ne isticanje osobnog uspjehauspjeha

Subkultura srednje klaseSubkultura srednje klase

J.W.B. Douglas: J.W.B. Douglas: Dom i školaDom i škola (1964.) (1964.)

Roditelji iz srednje klase:Roditelji iz srednje klase:- Više zainteresirani, češći posjeti školiViše zainteresirani, češći posjeti školi- Ističu poželjnost uspjehaIstiču poželjnost uspjeha- Očekuju i zahtijevaju više od svoje djeceOčekuju i zahtijevaju više od svoje djece- Potiču djecu na usavršavanjePotiču djecu na usavršavanje- Nagrađuju uspjeh -> usađuju obrazac motivacijeNagrađuju uspjeh -> usađuju obrazac motivacije

+ materijalni uvjeti: dječja soba, brojnije vanškolske + materijalni uvjeti: dječja soba, brojnije vanškolske aktivnosti, knjige, računala...aktivnosti, knjige, računala...

Govorni obrasci i obrazovni uspjehGovorni obrasci i obrazovni uspjeh

Basil Bernstein:Basil Bernstein:1.1. Ograničeni sustav znakovaOgraničeni sustav znakova – kratke, jednostavne, – kratke, jednostavne,

često nedovršene rečenice; upotreba gestikulacije, često nedovršene rečenice; upotreba gestikulacije, vezan uz kontekst -> češći kod radničke klase, zbog vezan uz kontekst -> češći kod radničke klase, zbog prirode manualnog rada i obiteljskih odnosaprirode manualnog rada i obiteljskih odnosa

2.2. Razrađeni sustav znakovaRazrađeni sustav znakova – iznosi sve pojedinosti, – iznosi sve pojedinosti, artikuliran, daje objašnjenja, jasno govori o odnosima; artikuliran, daje objašnjenja, jasno govori o odnosima; značenja – univerzalistička -> srednja klasa – posao značenja – univerzalistička -> srednja klasa – posao zahtijeva verbalne vještine, obiteljski odnosi – više zahtijeva verbalne vještine, obiteljski odnosi – više dogovora i razgovoradogovora i razgovora

Škola -> utemeljena na razrađenom sustavu; radnička Škola -> utemeljena na razrađenom sustavu; radnička djeca u nepovoljnijem položajudjeca u nepovoljnijem položaju

Kulturna depriviranostKulturna depriviranost

Kulturno deprivirano dijete nema neke vještine i Kulturno deprivirano dijete nema neke vještine i vrijednosti važne za obrazovni uspjeh (jezična, vrijednosti važne za obrazovni uspjeh (jezična, iskustvena i spoznajna depriviranost)iskustvena i spoznajna depriviranost)

- Pretpostavka – kulture viših klasa Pretpostavka – kulture viših klasa superiornije od kulture radničke klasesuperiornije od kulture radničke klase

- Prebacuje odgovornost na dijete, Prebacuje odgovornost na dijete, njegovu obitelj i supkulturu njegove njegovu obitelj i supkulturu njegove društvene skupinedruštvene skupine

‘‘Kompenzacijsko obrazovanje’ – bez mnogo Kompenzacijsko obrazovanje’ – bez mnogo uspjehauspjeha

Kulturni kapitalKulturni kapital

Pierre BourdieuPierre Bourdieu

Dominantna kultura je kulturni kapital – jer se uz pomoć Dominantna kultura je kulturni kapital – jer se uz pomoć obrazovnog sustava pretvara u bogatstvo i moćobrazovnog sustava pretvara u bogatstvo i moć

Funkcija obrazovnog sustava:Funkcija obrazovnog sustava:

– – kulturna reprodukcijakulturna reprodukcija vrijednosti viših klasa vrijednosti viših klasa

– – podcjenjuje znanja i vrijednosti nižih klasapodcjenjuje znanja i vrijednosti nižih klasa

Obrazovni uspjeh – izravno povezan s Obrazovni uspjeh – izravno povezan s

kulturnim kapitalom obiteljikulturnim kapitalom obitelji

HabitusHabitus

- Način življenja, vrijednosti, sklonosti i očekivanja Način življenja, vrijednosti, sklonosti i očekivanja pojedinih društvenih skupinapojedinih društvenih skupina -> neke tipove -> neke tipove ponašanja postavlja kao normalne -> utjecaj na životne ponašanja postavlja kao normalne -> utjecaj na životne odlukeodluke

- pritisak roditelja - pritisak roditelja srednje klase na srednje klase na svoju djecu je većisvoju djecu je veći

- solidarnost s obitelji i - solidarnost s obitelji i vršnjačkom vršnjačkom skupinomskupinom

Uloga obrazovnog Uloga obrazovnog sustava – sustava – društvena društvena eliminacijaeliminacija::

1. neuspjeh na ispitima1. neuspjeh na ispitima2. samoeliminacija2. samoeliminacija

Interakcionistička perspektivaInterakcionistička perspektiva

Uvidi u procese unutar obrazovnog sustava Uvidi u procese unutar obrazovnog sustava (svakodnevni život u školama):(svakodnevni život u školama):

- Slika o sebi koju učenici stječu u interakciji Slika o sebi koju učenici stječu u interakciji s nastavnicimas nastavnicima

- Načini na koje nastavnici Načini na koje nastavnici

tumače i reagiraju na tumače i reagiraju na

ponašanje svojih učenikaponašanje svojih učenika

TipiziranjeTipiziranje

Početno tipiziranje:Početno tipiziranje:- Prema vanjštiniPrema vanjštini- PoslušnostiPoslušnosti- Sposobnosti i želji za radSposobnosti i želji za rad- SimpatičnostiSimpatičnosti- Odnosima s drugom djecomOdnosima s drugom djecom- OsobnostiOsobnosti- DevijantnostiDevijantnosti

-> ponašanje radničke djece interpretiraju kao -> ponašanje radničke djece interpretiraju kao nezainteresirano, nemotivirano, nediscipliniranonezainteresirano, nemotivirano, nedisciplinirano

Etiketiranje i samoispunjujuće Etiketiranje i samoispunjujuće proročanstvoproročanstvo

Tipiziranje vodi do pripisivanja Tipiziranje vodi do pripisivanja etiketaetiketa učenicima -> bitno utječu na obrazovni učenicima -> bitno utječu na obrazovni uspjehuspjeh

Teorija samoispunjujućeg proročanstva Teorija samoispunjujućeg proročanstva

->učenik će uvelike ostvariti predviđanja ->učenik će uvelike ostvariti predviđanja nastavnika o njegovu budućem uspjehu:nastavnika o njegovu budućem uspjehu:

- Učenikova predodžba o sebi Učenikova predodžba o sebi oblikovana nastavnikovom definicijom oblikovana nastavnikovom definicijom (‘glup’ ili ‘bistar’)(‘glup’ ili ‘bistar’)

Učeničke supkultureUčeničke supkulture

Supkultura delinkvenata – da bi sačuvali Supkultura delinkvenata – da bi sačuvali samopoštovanje, visoku vrijednost pridaju samopoštovanje, visoku vrijednost pridaju kršenju školskih pravila (ometanje kršenju školskih pravila (ometanje

nastave, markiranje, nastave, markiranje, prepisivanje...)prepisivanje...)

ZaključakZaključak

Obrazovanje održava postojeće odnose Obrazovanje održava postojeće odnose moći, jer se prikazuje kao neutralan i moći, jer se prikazuje kao neutralan i

objektivan meritokratski sustav koji svima objektivan meritokratski sustav koji svima pruža jednake izglede.pruža jednake izglede.

Za dokidanje obrazovnih nejednakosti Za dokidanje obrazovnih nejednakosti potrebna je šira društvena promjenapotrebna je šira društvena promjena