DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE...

Grad Rovinj

DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE

„ŠTANGA“

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša

Zagreb, 2008. g.

Republika Hrvatska Istarska županija Grad Rovinj

DETALJNI PLAN UREĐENJA

GOSPODARSKE ZONE "ŠTANGA" Broj plana:

A-351/2007 Etapa:

DETALJNI PLAN UREĐENJA Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 08/2006)

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 01/2008)

datum objave javne rasprave (glasilo): 1.12.2007. („Glas Istre“ –i „La Voce del Popolo“)

Javni uvid održan: od 10.12.2007. do 11.01.2008.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: M.P.

Odgovorna osoba: Ivan Begić, dipl.iur.

vlastoručni potpis

Pravna osoba koja je izradila plan:

URBING, d.o.o.za poslove prostornog uređenja i zaštitu okoliša, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20 Pečat pravne osobe koja je izradila plan: M.P.

Odgovorna osoba: Darko Martinec, dipl.ing.arh. vlastoručni potpis

Odgovorni voditelj: - Darko Martinec, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: - Darko Martinec, dipl.ing.arh. - Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. - Jakov Ahel, dipl.ing.arh. - Filip Šrajer, dipl.ing.arh.

Stručna suradnja na izradi plana: - Gianclaudio Pelizzer, dipl.ing.el., - Gaetano Vinklerić, ing. telekom. - Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. - Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ., - Darko Pavor, ing. građ

Pečat Gradskog vijeća: M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća: vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela: M.P.

NOSITELJ IZRADE PLANA: Grad Rovinj Trg Matteotti 2 ROVINJ GRADSKO POGLAVARSTVO Gradonačelnik: Giovanni Sponza Koordinacija u ime nositelja izrade Plana: Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata Odsjek za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove Pročelnik odjela: Ivan Begić, dipl.iur. Voditeljica izrade Plana: Stanislava Martinis, dipl.ing.arh. DETALJNI PLAN UREĐENJA

GOSPODARSKE ZONE "ŠTANGA" Izvršitelj: URBING, d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštitu okoliša, V.Holjevca 20, 10 020 Zagreb tel/fax: 01/230 11 40, 233 45 14 e-mail: [email protected] url: www.urbing.hr Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj:

Darko Martinec, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi Plana:

- Darko Martinec, dipl.ing.arh. - Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. - Jakov Ahel, dipl.ing.arh. - Filip Šrajer, dipl.ing.arh.

Stručna suradnja na izradi Plana:

- Gianclaudio Pelizzer, dipl.ing.el., Gaetano Vinklerić, ing. telekom. SANPOLO d.o.o. (elektroopskrba, telekomunikacije)

- Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. (vodoopskrba) - Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ., Darko Pavor, ing. građ, AGILIS d.o.o. (odvodnja)

Ugovor broj: A-351/2007 Zagreb, 2008.

mailto:[email protected]

http://www.urbing.hr/

DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE „ŠTANGA“

URBING SADR@AJ

Sadržaj A TEKSTUALNI DIO str. I. OBRAZLOŽENJE ............................................................................................... 9 0. UVOD 9 1. POLAZIŠTA ......................................................................................................................9

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana .............................9 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti ...................................9 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost ..............................10 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja ...................................................................14 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora.......................................18

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...............................................................................19 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta .............................................19 2.2. Detaljna namjena površina..............................................................................20

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, te uvjete i korištenja, uređenja i zaštite površina, te način i uvjete gradnje .......................................................23

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža......24 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, način i uvjeti gradnje ................43

Uvjeti i način gradnje ...................................................................................................43 Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti ...44

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ....................................................46 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................... 48 1. Uvjeti određivanja namjene površina..............................................................................48 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina....................50

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) ...................................................................................................66

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža) ...........................................................................................68

2.3. Namjena građevina .........................................................................................68 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici .........................................................68 2.5. Oblikovanje građevina.....................................................................................69 2.6. Uređenje građevnih čestica.............................................................................69

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom ................................................................................70

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže................70 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste namjenskog značenja (elementi trase i mjesta

priključaka prometnica manjeg značaja) .........................................................71 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni

profil s tehničkim elementima).........................................................................71 3.1.3. Površine za javni prijevoz ..................................................................................73 3.1.4. Parkirališta i javna parkirališta (rješenje i broj mjesta).......................................73 3.1.5. Javne garaže ....................................................................................................74 3.1.6. Biciklističke staze...............................................................................................74 3.1.7. Pješačke površine .............................................................................................74

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže ............74 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina...........................................76 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina............................................................79 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina ................................79 6. Uvjeti i način gradnje.......................................................................................................79 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti80 8. Mjere provedbe plana .....................................................................................................80 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš...........................................................80

9.1. Održavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ................82 III. OVLAŠTENJA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA, .....................................

suglasnosti, prethodna mišljenja i mišljenja na Plan ................................... 83


URBING SADR@AJ

B GRAFIČKI DIO mjerilo

0. POSTOJEĆE STANJE 1 : 1.0001. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1 : 1.0002.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – PROMET 1 : 1.0002.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – TELEKOMUNIKACIJE 1 : 1.0002.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ENERGETIKA 1 : 1.0002.4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODOOPSKRBA 1 : 1.0002.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – ODVODNJA 1 : 1.0002.6. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – PLINOOPSKRBA 1 : 1.0003. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH

ČESTICA I GRAĐEVINA 1 : 1.000


URBING, 2008. 9

I. OBRAZLOŽENJE

0. UVOD Dokumenti kojima je utvrđena obveza izrade, granica obuhvata, te osnovni ciljevi i smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja (DPU) gospodarske zone Štanga su:

Generalni urbanistički plan grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja broj 7a/2006),

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Rovinja (Sl. gl. broj 8/2006),

Program za izradu DPU gospodarske zone „Štanga“ (prihvaćen na sjednici gradskog poglavarstva).

DPU je izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne Novine, br. 76/07) kao i drugim odgovarajućim zakonima i propisima i koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj DPU.

Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti.

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Područje Štanga nalazi se na istočnom ulazu u grad Rovinj iz smjera Bala. Omeđuju ga: s juga ulica Braće Božić, sa zapada ulica Štanga, a s istočne i sjeverne strane Fažanska ulica. U obuhvatu plana se nalaze sve tri ulice cijelim profilom.

Teren se nalazi u blagoj denivelaciji, s hrptom na Fažanskoj ulici, a depresijom u neizgrađenom središnjem dijelu zone. Najveća visinska razlika je cca 8m. U depresiji se za vrijeme pojačanih oborina zadržava voda.

površina obuhvata 9,25 ha nadmorska visina 13-21 m

Tablica 1 – osnovni prostorni podaci zone Štanga

Prostor Štange je dosadašnjim dokumentima prostornog uređenja određen kao zona mješovite/ stambeno-poslovne namjene. Temeljem tih planskih usmjerenja ovaj prostor se razvijao do donošenja GUP-a grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja 7a/06). Koncentracija postojeće izgradnje je rubno, uz kružni tok na raskrižju ulica Štanga i Braće Božić, te duž novoformirane ulice Hermana Dalmatina, odnosno gornjeg dijela Fažanske ulice. Ostatak prostora u središnjem dijelu zone je danas neizgrađen. Na raskrižju ulica Štanga i Braće Božić nalazi se crpka za gorivo i stanica za tehnički pregled i plina, a ostale gospodarske djelatnosti u zoni također su pretežito vezane uz automobile (dva auto-salona, vulkanizer itd.).


URBING, 2008. 10

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Prometni sustav

Prostor zone je prometno dobro povezan s ostalim prostorom grada, budući da se nalazi na raskrižju dviju glavnih gradskih prometnica ulice Braće Božić i ulice Štanga, ujedno i županijskih cesta Ž 5096 i Ž 5105 koje povezuje Rovinj s Balama i Pulom, odnosno Rovinjskim Selom. U tablici se nalaze osnovni podaci o postojećoj prometnoj mreži.

prometnica kategorija širina kolnika nogostup zeleni pojas ostalo

Braće Božić županijska cesta 5906 6 m da jednostrano

djelom. obostr. da jednostrano kružni tok na raskrižju sa ulicom Štanga

Štanga županijska cesta 5105 6 m da jednostrano da jednostrano

kružni tok na raskrižju sa ulicom Braće Božić

Fažanska nerazvrstana 6 m ne ne Hermana Dalmatina nerazvrstana 6 m da obostrano ne

Tablica 2 – osnovni podaci o postojećoj prometnoj mreži

Pošta i telekomunikacije Područje obuhvata DPU gospodarske zone Štanga opremljeno je nepokretnom i pokretnom TK mrežom.

Nepokretna TK mreža (korisnički vodovi i DTK) dio je komutacijskog čvorišta 031 ATC ROVINJ .

Iz ATC Rovinj DTK se proteže do područje Štange. Korisnička mreža unutar promatrane zone je podzemnog i nadzemnog tipa. Korišteni su podzemni kabeli tipa TK10 i TK 50-59GM dok su nadzemni kabeli tipa TK33 U. Nadzemni kabeli montirani su na drvenim stupovima i hvataju se na postojeće objekte. Kabeli su raznih kapaciteta. Primarni objekti (TK izvodi) postavljeni su unutar zgrada kao i na drvenim stupovima.

Kroz navedenu zonu prolazi i magistralni pravac OK Rovinj-Žminj(-Pula-Pazin).

Postojeća DTK (6xPVC110mm+3xPEHD 50mm) u ulici Štanga dovoljnog je kapaciteta ali jednim dijelom prolazi unutar parcela. U ostalom području promatrane zone postojeća DTK (2xPEHD 50mm-ulica Hermana Dalmatina, Fažanska i 1xPEHD 50mm ulice Braće Božić) kao i korisnički vodovi su podkapacitirani. DTK na mjestima loma i na određenoj dužini duž trase ima postavljene šahtove i zdence raznih dimenzija.

Područje DPU gospodarske zone Štanga pokriveno je i pokretnim TK mrežama. Pokrivanje je ostvareno baznim postajama koje su smještene van promatranog područja.

Elementi stanja korisničke TK mreže s naznakama planiranog stanja dobiveni su od strane HT- Hrvatske telekomunikacije Regija 3 – zapad i prikazani na Slici 1.


URBING, 2008. 11

Slika 1 – stanje korisničke TK mreže

Elektroenergetski sustav Elektroopskrba Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina), smještena uz sjeveroistočnu granicu obuhvata GUP-a. Srednjenaponska 10(20) kV elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: TS Rovinj 35/10(20) kV 2x8 MVA smještene u gradu te 35/10(20) kV 1x8 MVA, smještene u sklopu TS 110/35/10(20) Rovinj (Turnina). Postojeći objekti stambeni i gospodarski u zoni DPU Štanga napajaju se iz slijedećih trafostanica: - TS Štanga -400 kVA(1000kVA) –u vlasništvu HEP-a, - TS Benzinska pumpa -400 kVA(1000kVA) – u vlasništvu HEP-a, Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće: - TS Štanga (preimenovati u Štanga 1) – ova TS ostaje, potrebna je zamjena

trasformatora sa 400kVA na 1000kVA, ova trafostanica napaja sjeverni dio zone koja je obuhvaćena DPU-om kao i objekte van razmatrane zone.

- TS Štanga 2 – potrebna je izgradnja nove trafostanice snage 630KVA(1000kVA) koja će

napajati nove i postojeće objekte unutar zone DPU-a (istok –jug zone).

- TS K2.1 – potrebna je izgradnja nove trafostanice snage 1000kVA koja će napajati trgovački centar. Predvidjeti je mjerenje na srednjem naponu. Potrebna snaga za trgovački centar temeljem iskazanih potreba je 754 kW. Za ovu TS osigurati zajedno sa TS Benzinska pumpa parcelu IS 2.1 od 95 m² unutar zone K.2.1.


URBING, 2008. 12

- TS Benzinska pumpa – postojeću trafostanicu treba eliminirati, odnosno izmjestiti.

Predvidjeti izgradnju nove TS Benzinska pumpa. Potrebna snaga je 630kVA(1000kVA). Izgradnju planirati unutar parcele IS 2.1. Parcela mora imati površinu od 95 m² . U istom objektu smjestiti i TS K2.1 i TS Benzinska pumpa.

- Zamjena 10(20) kV kablova između trafostanica.

- Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće elektroenegetske kanalizacije.

- Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće primarne i sekundarne NN mreže.

- Izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće javne rasvjete.

Postojeća kanalizacija, SN i NN mreža prolaze kroz novo formirane parcele te je potrebno predvidjeti nove trase elektroenergetske mreže koje ne zahvaćaju privatne parcele.

Slika 2 – postojeće stanje srednjenaponske mreže

Sustav vodoopskrbe Obavijest o stanju mreže vodoopskrbe dobivena je od strane Istarskog vodovoda d.o.o. za proizvodnju i distribuciju vode, Buzet.

Vodoopskrbna mreža predviđena je prstenastim sistemom kroz postojeće i novo predviđene ulice sa priključkom na magistralni vodoopskrbni cjevovod, sa uključivanjem postojeće vodoopskrbne mreže naselja u sistem sa rekonstrukcijom istog ukoliko se ukaže potreba.

Postojeće stanje vodoopskrbe vrlo je kvalitetno riješeno okolnim ulicama Fažanska, Hermana Dalmatina, i Braće Božić i to nodularnim lijevom DN 150 mm i manji dio DN 100 mm. Od benzinske crpke do Fažanske ulice, trasa je položena ulicom Braće Božić PVC DN 160 mm koja će se rekonstruirati sa izgradnjom-rekonstrukcijom ostale infrastrukture.


URBING, 2008. 13

Dio cjevovoda koji spaja ulicu Braće Božić i Istarsku, a prolazi kroz parcelu benzinske crpke – tehničkog pregleda i ostalih vlasnika djelomično će se rekonstruirati na mjestima gdje ostaju javne površine dok će se ostali dio kroz parcele ukinuti.

Cijelo naselje Štanga opskrbljuje se preko vodosprema „Valtida“ zapremine 1.300 m³. Kota izlaza iz vodospreme je na 59,20 m.n.m. dok je ulaz-preljev na 63,20 m.n.m.

Sustav odvodnje OBORINSKA KANALIZACIJA Izvedbenim projektom „OBORINSKA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 5320/2, 09/2006) izgrađen je sustav oborinske vode naselja Štanga. Kolektor oborinske odvodnje izgrađeni su u ulici Hermana Dalmatina, središnjem dijelu zone Štanga i donjem- južnom dijelu Fažanske ulice. FEKALNA KANALIZACIJA Izvedbenim projektom „FEKALNA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 53303/2, 09/2006) riješen je sustav odvodnje fekalnih voda naselja Štanga. Kolektori fekalne kanalizacije riješeni su gravitaciono do CRPNE STANICE ŠTANGA pomoću koje se prebacuje u tlačni vod u ulici Štanga i sprovodi u kopneni kolektor.

Kolektor nije u funkciji odvodnje obzirom da je potrebno izgraditi kolektor u konačnoj fazi koja se nalazi izvan zone zahvata plana.

Elementi postojećeg stanja za sustav odvodnje prikazani su na Slici 3.

Slika 3 – elementi postojećeg stanja sustava odvodnje otpadnih voda


URBING, 2008. 14

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja definirani su uvjeti organizacije, korištenja, namjene, uređenja i zaštite površina, kako općenito na području grada Rovinja, tako i za područja određenih namjena, odnosno režima. Od tih uvjeta valja izdvojiti: PROGRAMSKI ELEMENTI ODREĐENI KROZ PLAN NAMJENA POVRŠINA GUP-a

Slika 4 – izvadak iz GUP-a Rovinja karta 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

� Odredba 15. Površine isključivo gospodarske namjene određene su za: • poslovnu namjenu -pretežito uslužna - K1 • poslovnu namjenu -pretežito trgovačka - K2 Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, smještavaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu, odnosno susjednim namjenama. Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, benzinske stanice, skladišni prostori i sl.


URBING, 2008. 15

Poslovna namjena - pretežito trgovačka K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina. Na površinama proizvodne namjene ( I ) i poslovne namjene (K1; K2 i K3) mogu se graditi i: • građevine za malo poduzetništvo; • prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski punktovi i slični prostori i građevine; • građevine za zabavu u funkciji turizma; • prometne građevine, javne garaže, sportske površine i rasadnici; • uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Poslovne namjene (K) � Odredba 28. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar zone poslovne namjene GRIPOLE - SPINÉ, TURNINA, ŠTANGA, MONTEPOZZO: ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano. • slobodnostojeće i poluugrađene građevine • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:

o za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice o za građevne čestice površine od 901-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine građevne čestice

iznad 900m2 o za građevne čestice površine od 1201-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice

iznad 1200m2 o za građevne čestice površine iznad 2001m2 - zbir 1055m2 i 35% površine građevne čestice

iznad 2000m2 Za sve građevine iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m odnosno h/2

od granice susjednih čestica, • Maksimalna visina vijenca građevine mjeri se

• na ravnom terenu: od konačno uređenog terena do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• na kosom terenu: od konačno uređenog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• maksimalna visina građevine je 12,00 m mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

• unutar građevine moguće je projektirati više korisničkih etaža PROGRAMSKI ELEMENTI ODREĐENI NAČINIMA KORIŠTENJA U GUP-u Pravila građenja i uređivanja prostora Opće odredbe � Odredba 110. Pravila građenja i uređivanja prostora određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem dovršenosti područja te s korištenjem i namjenom prostora. Prema kriterijima prostornog uređivanja i dovršenosti urbane matrice razlikuju se tri područja dovršenosti: • neregulirani prostori (3). Ovim pravilima se određuju propozicije za uređivanje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju. Osim navedenog GUP-om su utvrđeni prostori iznimke od pravila. Iznimke od pravila su zone od posebnog gradskog interesa. To su: b) potezi urbaniteta prema središtu grada


URBING, 2008. 16

� Odredba 111. Pravila građenja i uređenja prostora prikazana su na grafičkom prikazu: 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA

- 4.3. Oblici korištenja i načina gradnje - 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora.

Detaljno razgraničavanje između navedenih pravila i razgraničavanje iznimki unutar pojedinoga pravila, tj. granice koje se ovim grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko – tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane ovim odredbama, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini. Građevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim cestama (postojeće ceste ili prometne površine za koje je izdana građevna dozvola), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda. Iznimno, obiteljske građevine mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali najmanje s javnom pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbom vodom. Ova iznimka ne vrijedi za neregulirane prostore.

Slika 5 – izvadak iz GUP-a Rovinja karta 4.3 3. NAČIN GRADNJE


URBING, 2008. 17

� Odredba 112. Najveća visina građevine (prevladavajuće u gradu) niske izgradnje (obiteljske i višeobiteljske građevine) je tri korisničke etaže koje ovisno o lokaciji može biti od/do P+2 ili P+1+POT. Iznimno, za djelatnosti koje su specifične (odašiljači, prijemnici, vjerske građevine i drugo) građevine mogu biti i više od propisanih. Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz ovih pravila građenja. U zoni poteza urbaniteta GUP-om je omogućena rekonstrukcija, nadogradnja, prigradnja i interpolacija u cilju formiranja, odnosno dovršavanja urbanih uličnih poteza.

Slika 6– izvadak iz GUP-a Rovinja karta 4.3.2. PRAVILA GRAĐENJA I UREĐENJA PROSTORA Odredba 132. Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrađenog (oznaka 3.1.) (…) Štanga: • obveza donošenja detaljnog plana


URBING, 2008. 18

• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina poslovne namjene: pretežito uslužne, odnosno trgovačke namjene (K1-K2) s

postojećim stambenim objektima • uređivanje i građenje prema odredbi 28. za poslovnu namjenu • transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada • do donošenja detaljnog plana moguće su intervencije na građevinama sukladno odredbama

162.-164. • unutar zone (K1 i K2) nije moguće građenje novih stambenih objekata

(…) � Odredba 136. Iznimke od pravila građenja i uređivanja prostora su zone i potezi od posebnog gradskog interesa prikazani u kartografskom prikazu broj 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora. To su: (…) b) potezi urbaniteta

- (…) - obveza donošenja detaljnog plana za zonu Štanga - iznimke se odnose na rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina, kao i na novu izgradnju - planom je omogućeno formiranje uličnih poteza mješovite strukture građenja, - utvrđuje se obveza rekonstrukcije koridora ulice braće Božić, a u skladu s ovim odredbama - prizemlja građevina mogu biti pretežito poslovne namjene, - u zoni između građevinske i regulacijske linije nije moguća izgradnja pomoćnih građevina, - u ovim zonama namjena je pretežito stambena osim za područje Štange - za nove i zamjenske građevine obvezno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta po

kriteriju utvrđenom u točki 6.1.b. ovih odredbi - uređivanje predmetnih površina moguće je na osnovu slijedećih odredbi: za ul. Štanga i Braće

Božić odredba broj 28, (…) - (…)

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora Obzirom na prostorno razvojne značajke područja, obilježja izgrađene strukture, te uvjete iz Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja, mogu se izdvojiti slijedeće mogućnosti i ograničenja uređenja prostora: MOGUĆNOSTI:

- dobar prometni položaj, - dobar nivo komunalne opremljenosti, - velik postotak neizgrađenog zemljišta, koje nije u režimu zaštite prirodnih ili kulturnih

dobara. OGRANIČENJA:

- nužno povećanje razine komunalne opremljenosti rekonstrukcijom dijela postojećih i izgradnjom novih (ceste, trafostanice, vodovi),

- činjenica da se neizgrađeni dio područja nalazi u središtu zone, što otežava prometno rješenje,

- otežana odvodnja središnjeg dijela zone koji se nalazi u depresiji, - posebni uvjeti zadani GUP-om (zabrana izgradnje novih stambenih objekata na

cijelom prostoru zone, zabrana izgradnje pomoćnih građevina između građevinskog i regulacijskog pravca),

- prostorni pokazatelji za uređenje površina i gradnju zadani GUP-om.


URBING, 2008. 19

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

Temeljem sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, ograničenja koja proizlaze iz prostornih datosti i vlasničke strukture na tom prostoru, te uvažavajući odredbe Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja i programske smjernice pojedinih vlasnika/ korisnika na prostoru obuhvata Detaljnog plana uređenja definira se sljedeći program i prostorna dispozicija unutar gospodarske zone Štanga.

Osnovni cilj izrade plana je težnja da se postojeće stanje koje danas egzistira na navedenom prostoru transformira putem planskih rješenja u prostor visokoga urbanog standarda, važan za identitet grada.

Slijedeći cilj je da se na neizgrađenom dijelu prostora planira smještaj građevina i sadržaja koji nedostaju gradu Rovinju, prije svega većih trgovačko-opskrbnih centara, kao i niza drugih poslovnih, uslužnih i drugih sadržaja.

Planom se formiraju ulični potezi mješovite strukture građenja poslovne namjene. Postojeća mješovita pretežito stambena izgradnja se zadržava, ali bez mogućnosti povećanja stambenih jedinica i površine pod stambenom namjenom.

Planom se omogućuje postupna transformacija ulice Štanga i ulice Braće Božić u poteze višeg urbaniteta planiranjem uličnih profila, zabranom izgradnje pomoćnih građevina u zoni između građevinskog i regulacijskog pravca, zabranom izravnog pristupa na pojedinačne čestice, određivanjem građevinskog pravca te zelenog poteza prema ulici Braće Božić.

Planiraju se nove prometnice radi pristupa na čestice u središnji dio zone.

Planom se definiraju lokacije novih 20/0,4 kV trafostanica sa pripadajućim SN kablovima.

Plan predviđa proširenje mreže javne rasvjete na način da se slijede postojeći elementi.

Planira se dovršenje vodovodne mreže i vodovodnih priključaka novoformiranim česticama u središtu zone.

Planira se izgradnja fekalne odvodnje s novoformiranih građevinskih čestica i izgradnja oborinske odvodnje novoformiranih ulica i čestica.

Postojeća benzinska crpka zadržava se uz mogućnost održavanja i sanacije postojeće građevine.


URBING, 2008. 20

2.2. Detaljna namjena površina Sukladno namjeni koja je propisana GUP-om karakter ove zone je zona poslovne namjene.

Razmještaj, veličina te razgraničenje prema namjeni detaljno je prikazano na kartografskom prikazu br. 1 "Detaljna namjena površina", i označeno planskim znakovima prema sljedećim kategorijama:

- poslovna namjena – pretežito trgovačka oznaka K2 - poslovna namjena – pretežito uslužna oznaka K1 - poslovna namjena – pretežito uslužna –

– postojeća mješovita izgradnja oznaka KM - zelene površine – javno zelenilo oznaka Z1 - površine infrastrukturnih sustava oznaka IS

POSLOVNA NAMJENA - PRETEŽITO USLUŽNA K1 poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, (npr. poliklinika, ljekarna, wellness centri, odvjetnički uredi, turističke i putne agencije, osiguravajuća društva, projektantski uredi, predstavništva i sl.), gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, skladišni prostori i sl. K1.1 – rekonstrukcija i dogradnja postojeće poslovne građevine ili izgradnja nove poslovne građevine – trgovine plinom na površini čestice od cca: 774 m2 K1.2 – rekonstrukcija i dogradnja postojeće poslovne građevine ili izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 3367 m2 K1.3 – sanacija postojeće poslovne građevine bez rekonstrukcije i dogradnje –stanica za tehnički pregled na površini čestice od cca: 725 m2 K1.4 – izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 1673 m2 K1.5 – rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine ili izgradnja nove poslovne građevine od cca: 2722 m2 K1.6– rekonstrukcija i dogradnja postojeće poslovne građevine ili izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 845 m2 K1.7 – izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca:1568m2 K1.8 – izgradnja nove poslovne građevine - pekare na površini čestice od cca: 1195 m2 K1.9 – izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 6553 m2 K1.10 – izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 1980 m2 K1.11 – izgradnja nove poslovne građevine na površini čestice od cca: 993 m2 Sadržaji koje je moguće izgraditi na navedenim površinama su slijedeći: • građevine za malo poduzetništvo; • prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski punktovi i slični prostori i

građevine, poliklinika, ljekarna, wellness centri, odvjetnički uredi, turističke i putne agencije, osiguravajuća društva, projektantski uredi, predstavništva

• uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.


URBING, 2008. 21

POSLOVNA NAMJENA - PRETEŽITO TRGOVAČKA K2 trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina.

K2.1 – trgovački centar razvijen na površini građevne čestice od cca: 11122 m2, K2.2 – trgovački centar razvijen na površini građevne čestice od cca: 9943 m2. POSLOVNA NAMJENA REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE MJEŠOVITE NAMJENE KM

Uz sadržaje koji su planirani sukladno GUP-u, na prostoru obuhvata se nalaze i postojeće stambeno-poslovne građevine.

Postojeće građevine je moguće rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati bez povećanja broja stambenih jedinica i bez povećanja površine pod stambenom namjenom osim u slučajevima rekonstrukcije zbog osiguranja neophodnih uvjeta života.

Na predmetnim česticama moguća je i nova izgradnja poslovnih građevina.

Ukupna površina građevnih čestica pretežito te namjene je cca: 16340 m2.

JAVNO ZELENILO Z1 Na prostoru obuhvata plana određene su površine, u vlasništvu grada Rovinja koje će se DPU-om urediti kao javne zelene površine sa sadržajima koji su primjereni toj namjeni (pješačke površine, dječje igralište, drvored, uređeno zelenilo). Ukupna površina tako namijenjenih čestica je cca: 5141 m2. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS Na prostoru obuhvata plana određene su slijedeće površine infrastrukturnih sustava:

- površine prometnica, kolno-pješačkih prilaza i pješačkih puteva - površine za smještaj 20/0,4 kV trafostanica - površina za smještaj telefonske centrale - površina za smještaj crpne stanice - površina postojeće benzinske crpke

Ukupna površina infrastrukturnih sustava, zajedno s površinom postojeće benzinske crpke iznose cca: 27589 m2.

Tablica 1: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina: Namjena Površina (ha) Površina (%)K1 2,24 24%K2 2,11 23%KM 1,63 18%Z1 0,51 6%IS 2,76 29%UKUPNO 9,25 100%


URBING, 2008. 22

Slika 1. Detaljna namjena površina


URBING, 2008. 23

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, te uvjete i korištenja, uređenja i zaštite površina, te način i uvjete gradnje tablica 2 oznaka namjena A (m2) a (m2) d1min d2min Vmax(m2) Emax K1.1 774 384 6 2 K1.2 3367 1533 12 4 K1.3 725 215 5 1 K1.4 1673 924 12 4 K1.5 2722 1308 12 4 K1.6 845 392 12 4 K1.7 1568 882 12 4 K1.8 1195 545 6 2 K1.9 6553 2649 12 4 K1.10 1980 1047 12 4 K1.11

K1

993 441 12 4 K2.1 11122 4248 12 4 K2.2 K2 9943 3835

7 m

min h/2, ali ne

manje od 4 m

12 4 KM.1.1 1587 799 KM.1.2 1254 614 KM.1.3 1115 558 KM.2.1 700 232 KM.2.2 700 283 KM.2.3 747 310 KM.3.1 1113 440 KM.3.2 1024 433 KM.3.3 1396 702 KM.3.4 1469 771 KM.3.5 995 476 KM.3.6 980 480 KM.3.7 1038 459 KM.3.8 1047 460 KM.4.1

KM

1175 463

postojeće

7 m

postojeće

min h/2, ne manje od 4 m

12 4

Z1.1 790 Z1.2 1532 Z1.3 199 Z1.4 887 Z1.5 1078 Z1.6

Z1

655

x x x x 1

IS1.1 25595 IS1.2 271 IS1.3 328 IS2.1 95 IS2.2 36 IS2.3 36 IS3.1 35 IS4.1 95 IS5.1

IS

1098

x 1 m 1 m x 1

Tablica 1 A – površina čestice a – maksimalna izgrađenost građevne čestice, d1 – udaljenost građevine od regulacijskog pravca, d2 – udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice, Vmax – maksimalna visina građevine Emax – maksimalni broja korisničkih etaža


URBING, 2008. 24

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža U sklopu detaljnog plana riješeno je prometno povezivanje kako unutar samog područja gospodarske zone Štanga tako i njezino povezivanje sa postojećom prometnom mrežom.

Zona Štanga smještena je između ulice Štanga na zapadu, Fažanske ulice na istoku, ulice Braće Božić na jugu i ulice Hermana Dalmatina na sjeveru koje čine i prometnu mrežu na koju se uključuje promet iz zone Štanga.

Ovim rješenjem definirane su nove prometnice unutar zone Štanga a to su Ulica 1 (spoj ulice Braće Božić i ulice Hermana Dalmatina) u duljini cca 188 m, te Ulica 2 (zapadni krak po grafičkom prilogu) u duljini cca 154 m.

Ostale ulice unutar područja detaljnog plana Štanga se zadržavaju i uređuju.

Ulica Braće Božić – primarna cesta

Ulica Braće Božić obuhvaćena je od križanja sa ulicom Štanga do križanja sa Fažanskom ulicom od zapada prema istoku u duljini od cca 375 m. Tlocrtno ona zadržava svoje elemente bez značajnijih korekcija, osim u dijelu gdje se predviđa dogradnja biciklističke staze sa dvije trake. Na dionici ulice u zahvatu na spoju sa novom ulicom 1 formira se novo raskrižje te se u poprečni profil proširuje za traku lijevih skretača.

Niveleta ulice se zadržava u postojećem stanju.

Poprečni presjek ulice Braće Božić je slijedeći: - pješačka staza š = 2,00 m - zeleni pojas š= 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,50 m š = 7,00 m - zeleni pojas š= 1,50 m

- pješačka staza š = 1,50 m

Na ulici Braće Božić predviđeno je premještanje i uređenje autobusnih stajališta na sjevernoj i južnoj strani ulice zbog smještaja novog križanja sa Ulicom 1.

Na južnoj strani ulice od križanja s ulicom Balska sukladno GUP-u predviđena je biciklistička staza za dvosmjerni tok.

Ulica Štanga – primarna ceta

Za ulicu Štanga u izradi je projekt nogostupa. Križanja s ostalim ulicama u zoni rekonstruirati će se prema projektnoj dokumentaciji za rekonstrukciju ulica u naselju.

Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profil s tehničkim elementima)

Fažanska ulica – sabirna cesta

Fažanska ulica smještena je na istočnom i sjevernom dijelu zone Štanga, od križanja sa ulicom Braće Božić do spoja sa ulicom Hermana Dalmatina i dalje prema sjeverozapadu prema ulici Štanga gdje slijepo završava. Duljina Fažanske ulice je cca 458 m. Tlocrtno nova os prati postojeće stanje ulice uz potrebne korekcije horizontalnih krivina. U stacionaži križanja s ulicom Hermana Dalmatina Fažanska ulica skreće pod kutem od 90º.

Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju.

Poprečni presjek Fažanske od križanja s ulicom Braće Božić do križanja s ulicom Hermana Dalmatina:


URBING, 2008. 25

- pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,50m š = 7,00 m


Poprečni presjek Fažanske ulice od križanja s ulicom Hermana Dalmatina u nastavku:

- pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za jednosmjerni promet š = 4,50 m


U slijepom dijelu Fažanske ulice na sjevernoj strani previđena su parkirališna mjesta za okomito parkiranje dimenzija 2,50*5,00 m i parkirališno mjesto za osobe sa invaliditetom dimenzija 3,70*5,00, ukupno 9 mjesta.

Situacijiski elementi prikazani su u grafičkom prilogu i na kartografskom prikazu 2.1

Ulica Hermana Dalmatina – ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone)

Ulica Hermana Dalmatina smještena je unutar zone Štanga na sjevernom dijelu i proteže se od Fažanske ulice (u stacionaži 0+257,84) do spoja sa ulicom Štanga u duljini cca 460 m.

Tlocrtno ulica prati postojeće stanje.

Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju uz nužne korekcije

Poprečni presjek ulice Hermana Dalmatina je slijedeći:



U dijelu uz građevnu česticu K1.7 previđena su južno parkirališna mjesta za okomito parkiranje dimenzija 2,50*5,00 m i parkirališno mjesto za osobe sa invaliditetom dimenzija 3,70*5,00, ukupno 14 mjesta.

Ulica 1 ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone)

Ulica 1 prolazi sredinom zone Štanga od juga prema sjeveru i spaja ulicu Braće Božić i ulicu Hermana Dalmatina i duljine je cca 188 m.

Tlocrtno os Ulice 1 sastavljena je od pravaca i kružnih krivina. Primijenjeni polumjeri kružnih krivina R= 60 m i R= 100 m.

Visinski položaj Ulice 1 definiran je visinskim položajem ulice Braće Božić i ulice Hermana Dalmatina. Od ulice Braće Božić niveleta Ulice 1 spušta se nagibom cca 5,50% do središnjeg dijela zone Štanga (križanja tipa kružni tok) te se penje do ulice Hermana Dalmatina s nagibom cca 6,80%.

Nagibi nivelete su orjentacioni i isti se mogu mjenjati u ovisnosti od visinske kote pristupa susjednih objekata na kružni tok, ali ne mogu biti veći od 10%.

Poprečni presjek Ulice 1 od ulice Braće Božić do križanja tipa kružni tok je slijedeći:



Poprečni presjek Ulice 1 od križanja tipa kružni tok do ulice Hermana Dalmatina je slijedeći:



Ulica 2 ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone)


URBING, 2008. 26

Ulica 2 počinje od Ulice 1 u stacionaži 0+082,66 i pruža se u smjeru zapada u duljini cca 54 m gdje završava okretištem. Os Ulice 2 je u pravcu osim u dijelu spoja sa Ulicom 1 gdje je kružna krivina sa primijenjenim polumjerom R= 60 m.

Visinski Ulica 2 postavljana je u uzdužnom nagibu i = 0,30 %.

Poprečni presjek Ulice 2 je slijedeći:



Ulica 3 ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone) Ulica 3 križa se s Fažanskom ulicom u stacionaži 0+111,11 pod kutem od 90º i skreće u smjeru sjeverozapada prema Ulici Štanga na koju se spaja i duljine je cca 92 m.

Tlocrtno Ulica 3 je u pravcu osim u dijelu spoja sa Fažanskom ulicom je raskrižje koje je potrebno regulirati projektom.

Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju uz nužne korekcije.

Poprečni presjek Ulice 3 je slijedeći:

- pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,00 m š = 6,00 m


Križanja Križanja ulica riješena su kao T-križanja sa zaobljenjem rubova kolnika sa R= 7 m (8 m) do 12 m.

Spoj ulice Braće Božić i nove Ulice 1 riješeno je kao puno križanje sa lijevim skretačima prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 110/01) i normi za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini (U.C4.050), te Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01).

Na Ulici 1 u stacionaži 0+133,20 predviđeno je križanje tipa kružni tok sa vanjskim promjerom D= 27 m i unutarnjim promjerom D= 16 m, odnosno kolnikom širine š= 5,50 m. Te proširenjem kolnika od 2,00 m.

Križanja sa Fažanskom ulicom konačno se definiraju prilikom izrade projektne dokumentacije za tu ulicu.

Kolnička konstrukcija Izvodi se kao dvoslojna asfaltna, određena iskustveno, slijedećih dimenzija :

habajući sloj od asfaltbetona AB 11, BIT 60, debljine 4,0 cm, bitumenizirani nosivi sloj BNS 16 ili 22, BIT 60, debljine 6,0 cm, donji nosivi sloj od mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala 0/63 mm, debljine 30,0 cm.

Pješački hodnici Izvode se od asfaltbetona AB 8, BIT 60, debljine 3,0 cm, i nosivog sloja drobljenog kamenog materijala 0/63 mm, debljine 15,0 cm.

Pješački hodnici odvojeni su od kolnika tipskim betonskim rubnjacima MB 40 i uzdignuti za 15 cm.

Odvodnja Ovim planom predviđa se kanalizacijski sistem odvodnje sa slivnicima uz rubove kolnika.


URBING, 2008. 27

Razmaci slivnika trebaju biti takovi da prikupljaju vodu sa što veće površine (cca 250 m2 po slivniku), ali istovremeno dovoljno blizu da brzina vode uz rubnjak ne dostigne bujični karakter (na kritičnim mjestima predvidjeti linijsku rešetku).

Radi što bolje odvodnje vode sa vozne površine kolnika potrebno je predvidjeti jednostrane i/ili dvostrane poprečne nagibe na cestama. Poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi qmin=2,5%, a najveći poprečni nagib u kružnom luku iznosi qmax=7%.

Oborinske vode koje se prikupljaju na većim parkiralištima (ukoliko je nepropusna obrada partera) potrebno je prije puštanja u postojeću kanalizaciju ili prirodni recipijent pročistiti na odgovarajući način od naftnih derivata koja iz parkiranih vozila kaplju na kolnik.

Oborinske vode dovode se do slivnika uzdužnim i poprečnim padovima ploha prometnih površina.

Biciklističke staze Biciklistička staza je planirana u koridoru ulice Braće Božić s južne strane kolnika.

Na ostalim prometnicama biciklistički promet će se odvijati na prometnicama uz desni odnosno lijevi rub kolnika.

Površine za javni prijevoz U ulici Braće Božić planirano je autobusno stajalište na mjestu postojećeg autobusnog stajališta unutar rekonstruiranog profila prometnice. Dužina ugibališta je 71 m, a dužina stajališta 15 m kako je prikazano na kartografskom prikazu „2.1 Infrastrukturni sustavi – promet“.

Autobusna stajališta potrebno je projektirati prema važećem Pravilnikom o autobusnim stajalištima (N:N br 119/07).

Na autobusnom stajalištu moguće je postaviti nadstrešnicu i ostalu pripadajuću urbanu opremu.

Benzinska crpka Postojeća benzinska crpka protivna je namjeni prema GUP-u. Do odluke Grada Rovinja o budućnosti te lokacije ona se zadržava na postojećem mjestu. Dozvoljena je sanacija i rekonstrukcija postojeće benzinske crpke, bez dogradnje i nadogradnje, osim u slučaju uvođenja novih tehnologija, te uređenje okoliša.

Promet u mirovanju Parkirne potrebe korisnika zone rješavaju se na česticama sukladno namjeni građevine, kako slijedi: - poslovna (K1, KM): 20 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (K2): 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (podnamjena ugostiteljstvo): 3 / do 30 m2 bruto površine prostora/građevine, 7 / 30-50 m2 bruto površine prostora/građevine, 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (podnamjena trgovina): 3 / do 50 m2 bruto površine prostora/građevine, 7 / 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine, 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine,

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na svim javnim parkiralištima s više od 20 parkirnih mjesta (tu se podrazumijevaju i parkirališta trgovačkih, uslužnih i ugostiteljskih građevina), te na svim parkiralištima koja se nalaze uz ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu i restoran, na svakih započetih 20 parkirnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto za vozilo invalida.


URBING, 2008. 28

Na području obuhvata plana nema planiranih površina javnih garaža.

Planirana su dva (2) javna parkirališta smještena u koridoru Fažanske ulice (9 parkirnih mjesta) i u koridoru ulice Hermana Dalmatina (14 parkirnih mjesta) kako je prikazano na kartografskom prikazu „2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet“

Parkirališta su u razni kolnika i moraju biti označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Po jedno mjesto rezervirano je osobama sa smanjenom pokretljivošću.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta

• za okomito parkiranje 2,5 x 5,0 m, • za osobe sa smanjenom pokretljivošću 3,7 x 5,0 m


URBING, 2008. 29

Slika 2. Infrastrukturni sustavi - promet


URBING, 2008. 30

Komunalna infrastrukturna mreža Telekomunikacije U zoni obuhvata DPU gospodarske zone Štanga proširivati će se DTK i kabelska TK mreža koja će omogućiti priključak svih korisnika za različite usluge. TK mreža podzemnog tipa će se graditi do svakog korisnika i to izgradnjom DTK potrebnog kapaciteta. Grafičkim prikazom naznačene su osnovne trase DTK na koju se priključuju korisnici. Da bi se zadovoljile sve potrebe unutar zone kapacitet kabelske mreže (DTK, kabeli s bakarnim vodičima, svjetlovodni kabeli, koaksijalni kabeli, data kabeli, kabeli specijalne namjene, i drugi kabeli) treba biti definiran obzirom na detaljnu namjenu objekta i na temelju usluge koje će se pružati. Preporuka je ne koristiti kabele većeg kapaciteta od 200x4 ili 400x2 (u ovisnosti o tipu kabela) voditi računa o karakteristikama prijenosa kabela (npr. DSL kabeli) kao i o eventualnoj potrebi redukcionog faktora.

Uz cijevi za kabele svih postojećih operatera potrebno je ugrađivati na glavnim pravcima najmanje tri, a na odvojcima dvije rezervne cijevi dovoljnog promjera za potrebe priključivanja pojedinih korisnika svjetlovodnim kabelima ili za potrebe izgradnje mreže kabelske televizije, kao i eventualno neke buduće nove mreže(data mreže, mreža tehničke zaštite, i druge mreže).

Posebnu pažnju posvetiti osiguranju telekomunikacijske mreže od atmosferskih pražnjenja i od prenapona (induktivne pojave) energetske mreže.

Na pojedinim dionicama, zbog izgradnje novih planiranih prometnica, biti će potrebno postojeće kabele premjestiti na nove trase ili u potpunosti ukinuti.

Za potrebe izgradnje pokretnih mreža u zoni obuhvata DPU Štanga može se pojaviti potreba izgradnje baznih postaja, tj. antenskih sustava s odgovarajućom opremom.

U slučaju potrebe na rubu zone u pravcu ulice Braće Božić, izgraditi će se proširenje i premještaj postojeće DTK sa novim kabelima većeg kapaciteta ili zamjenskim kabelima, van parcela.

Nadzemni kabeli kao i njihova drvena uporišta se demontiraju.

U području DPU Štanga planirana je nova područna centrala, ali zbog tehnološkog unapređenja i minijaturizacije uređaja moguće je postaviti TK uređaje i na ostalim javnim površinama što bliže korisniku ukoliko njihovi gabariti ne predstavljaju prepreku za pješačku i prometnu komunikaciju i ukoliko se isti mogu tretirati kao urbanom opremom (npr. kao SSRO).

Izgradnja TK mreže ne smije stvarati arhitektonske barijere.


URBING, 2008. 31

Slika 3. Infrastrukturni sustavi - telekomunikacije


URBING, 2008. 32

Elektroopskrba Elektroopskrba Postojeći objekti stambeni i gospodarski u zoni DPU Štanga napajaju se iz slijedećih trafostanica: - TS Štanga (400 kVA) –u vlasništvu HEP-a, - TS Benzinska Pumpa (400 kVA) – u vlasništvu HEP-a, Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće: - TS Štanga (preimenovati u Štanga 1) u vlasništvu HEP-a – ova TS ostaje, potrebna je

zamjena trasformatora sa 400kVA na 1000kVA, ova trafostanica napaja sjeverni dio zone koja je obuhvaćena DPU-om kao i objekte van razmatrane zone. Na temelju izdanih elektroenergetskih suglasnosti ova je trafostanica u potpunosti iskorištena. Procjena potrebne snage unutar zone DPU-a za TS Štanga1:

Red.br. Objekt Snaga (kW) 1 K1.11 60 2 KM.3.8 20 3 KM.3.8 20 4 KM.3.7 45 5 KM.3.6 76 6 KM.3.5 100 7 KM.3.4 30 8 KM.3.3 15 9 KM.3.2 15

10 KM.3.1 15 UKUPNO: 612

- TS Štanga2 u vlasništvu HEP-a – potrebna je izgradnja nove trafostanice snage

630KVA(1000kVA) koja će napajati nove i postojeće objekte objekte (istok –jug zone). Unutar razmatranog područija predviđena je izgradnja novih gospodarskih i stambeno-gospodarskih objekata koji se moraju priključiti na izvor električne energije. Obzirom da TS Štanga1 i Benzinska pumpa nisu u mogućnosti pružati dovoljnu energiju za sve planirane objekte, potrebno je uvoditi novu trafostanicu ispred parcele planiranog trgovačkog centra Plodine u zelenoj površini. Do navedene trafostanice planirana je nova elektroenergetska kanalizacija. Za potrebe trafostanice planirana je zasebna čestica IS 2.3 površine 36m². Planirana snaga bazira se na temelju iskazanih potreba vlasnika sadašnjih i budućih objekata odnosno na temelju procjene:

Red.br. Objekt Snaga (kW) 1 KM.2.1 30 2 KM.2.2 30 3 KM.2.3 30 4 K1.8 50 5 K1.9 100 6 K2.2 300 UKUPNO: 540


URBING, 2008. 33

- TS K2.1. za potrebe trgovačkog centra K2.1 – potrebna je izgradnja nove trafostanice

snage 1000kVA koja će napajati trgovački centar. Predviđeno je mjerenje na srednjem naponu. Potrebna snaga za trgovački centar temeljem iskazanih potreba je 754 kW. Za ovu TS osigurati zajedno sa TS Benzinska pumpa parcelu IS 2.1 od 100 m² unutar zone K.2.1. Potrebno je izgraditi objekt u kojem će se smjestiti nova TS K2.1. U istom objektu(odvojeno) smjestiti će se i TS Benzinska pumpa.

Planirana snaga trafostanice :

Red.br. Objekt Snaga (kW) 1 K2.1 754 UKUPNO: 754

- TS Benzinska pumpa u vlasništvu HEP-a – postojeću trafostanicu treba eliminirati,

odnosno izmjestiti iz tehnoloških razloga (otežano redovno i investiciono održavanje) i iz imovinsko pravnih razloga. Novu TS Benzinska pumpa treba izgraditi unutar predviđene parcele IS.2.1 od 100 m² u istom objektu kao i TS K2.1ali u odvojenim prostorima. Snaga nove trafostanice mora biti od 630kVA(1000kVA). Ova trafostanica napajati će objekte unutar zone DPU kao i objekte izvan zone DPU. SN kabeli kao i postojeća kanalizacija do trafostanice prolazi kroz privatne parcele te je zbog toga planirana nova alternativna kanalizacija s potrebnim kabliranjem koja će omogućavati upetljavanje s ostalim trafostanicama unutar i van prostora DPU-a.

Planirana snaga bazira se na temelju iskazanih potreba vlasnika sadašnjih i budućih objekata odnosno na temelju procjene:

Red.br. Objekt Snaga (kW) 1 IS4.1 10 2 K1.4 100 3 IS1.2 10 3 K1.3 30 4 K1.2 70 5 IS3.1 10

Red.br. Objekt Snaga (kW) 6 K1.1 30 7 KM.1.3 20 8 KM.1.2 25 9 KM.1.1 30

10 K1.10 50 UKUPNO: 385

EE kanalizacija Unutar područja DPU izgraditi će se nova i rekonstruirati će se postojeća elektroenergetska kanalizacija . Prilikom izgradnje koristiti će se šahtovi potrebnih dimenzija, veći na odvojcima i ispred razvodnih ormara kao i na ulazu u trafostanice, manji oni koji su prolaznog karaktera radi dužine trase. Koristiti će se crvene PVC cijevi presjeka od Ø 40mm do Ø 160mm. Duž cijele kabelske kanalizacije mora se položiti uzemljivačka traka ili bakreno uže adekvatnog presjeka.

Predvidjeti potreban broj rezervnih cijevi.

Planirana je rekonstrukcija one kanalizacije koja se nalazi u cesti.


URBING, 2008. 34

Prilikom izgradnje ne smiju se stvarati arhitektonske barijere.

Kanalizacijski poklopci moraju biti propisno označeni i moraju se dimenzionirati adekvatno namjeni površine u kojoj se nalaze.

Iznad položenih cijevi treba polagati 1-2 trake upozorenja i to crvene s tekstom '' Pažnja elektroenergetski kabel''.

Srednjenaponska mreža Na području obuhvata planirano je postavljanje novog SN kabela (20 kV) koji će povezivati planiranu trafostanicu sa postojećim u petlju. Nova srednjenaponska mreža izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima položenim u cijevnoj kanalizaciji.

Niskonaponska mreža

• Nova primarna niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima položeni u cijevnoj kanalizaciji. Mogu se koristiti kabeli s aluminijskim vodičima kao i kabeli s bakrenim vodičima presjeka do 150 mm2. Napajanje konzuma za nove objekte osigurati će se sa niskonaponskog razvodnog ormara zidnog ili samostojećeg (ROZ-SSRO). Planirati redundantnu vezu između razvodnih ormara. Razvodne ormare smjestiti na mjestima koja ne ugrožavaju promet ni vozilima ni pješacima i na mjestima jednostavnog prilaza radi održavanja. Razvodni ormari ne smiju stvarati arhitektonske barijere.

Razvodni ormari moraju biti propisno uzemljeni i propisno označeni. • Nova sekundarna niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima

položeni u cijevnoj kanalizaciji. Mogu se koristiti kabeli s aluminijskim vodičima kao i kabeli s bakrenim vodičima presjeka do 70 mm2. Napajanje konzuma za nove objekte osigurati će se sa niskonaponskog razvodnog ormara zidnog ili samostojećeg (ROZ-SSRO) te završavati će na KPO ili KPMO ormaru na ogradnom zidu parcele ili na dostupno mjesto građevine. Planirati redundantnu vezu između kućnih priključnih ormara. Razvodne ormare smjestiti na mjestima koja ne ugrožavaju promet ni vozilima ni pješacima i na mjestima jednostavnog prilaza radi održavanja i očitanja brojila. Razvodni ormari ne smiju stvarati arhitektonske barijere.

Razvodni ormari moraju biti propisno uzemljeni i propisno označeni. Svi kabeli moraju biti propisno obilježeni.

Javna rasvjeta Predviđa se izgradnja, odnosno rekonstrukcija mreže javne rasvjete na prometnicama, pješačkim površinama te prilaznim cestama objekata u zoni obuhvata.

Napajanje javne rasvjete osigurati će se iz postojećih i planiranih TS. Lokacija razvodnih ormara OJR odrediti će se u projektu javne rasvjete. Projektom javne rasvjete odrediti će se i točna dužina između kandelabra kao i njihova visina prema namjeni i dimenzijama površine koja se osvjetljava. Mjerenje javne rasvjete mora se izvršiti izvan trafostanice. Ne dozvoljava se mješovita sekundarna NN mreža i mreža javne rasvjete. Svi kabeli javne rasvjete moraju se polagati u cijevnoj kanalizaciji.

Pored radne cijevi položiti će se i rezervna cijev. Svaki odvojak za kandelabr izvoditi putem ugrađenog šahta minimalnih dimenzija postavljenog ispred kandelabra.

Mreža javne rasvjete mora se uzemljiti, svaki kandelabr mora biti uzemljen. Svi poklopci šahta moraju imati propisanu oznaku kao i nosivost obzirom na namjenu površine u kojoj se nalaze. Prilikom postavljanja kandelabra voditi računa o tome da barijera koju oni stvaraju bude minimalna.

Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne i vertikalne razmake prema ostalim komunalnim instalacijama treba osigurati kako slijedi:


URBING, 2008. 35

U odnosu na vodovodne cijevi:

− Paralelna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1,5 m (svijetli razmak)

− Prijelaz kabela preko cjevovoda treba izvesti pod kutem od 90° s visinskim razmakom od 0,4 m (svijetli razmak).

U odnosu na kanalizacijske cijevi:

− Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. Mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna.

− Prilikom prijelaza kabela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0,3 m od ruba kanalizacijske cijevi do kabela.

U odnosu na TK kabele:

− Paralelna udaljenost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0,5 m, a trase se moraju sjeći pod kutom od 90˚. Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine 2-3 m, a telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150 mm.

Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga plana. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili u zelenom pojasu, na minimalnoj udaljenosti od 1 m od kolnika ceste.

Javna rasvjeta mora biti ekološka (HEP-ESCO) odnosno u skladu s odlukama grada i distributera.

Prilikom izgradnje i projektiranja elektroenergetske mreže treba primijeniti sve zakone, pravila, granske norme i standarde za tu vrstu radova.


URBING, 2008. 36

Slika 4. Infrastrukturni sustavi - energetika


URBING, 2008. 37

Plinoopskrba Trasa novoprojektirane srednjetlačne plinske mreže i niskotlačne plinske mreže za područje DPU gospodarske zone Štanga vodit će se tako da omogući potpunu plinofikaciju postojećih i budućih objekata unutar zone obuhvata, ali i da se preko ove plinske mreže omogući plinofikacija okolnih naselja grada Rovinja.

Položaj trase u odnosu na postojeću i buduću infrastrukturu predmetnog područja odredit će se očevidom na terenu i dobivenim podacima od nadležnih institucija koje su posredno ili neposredno zainteresirane za izvođenje predmetne građevine.

Trasa STP polaže se isključivo u javno prometnim površinama. Ista će se uskladiti kao što je navedeno sa svim postojećim i budućim komunalnim instalacijama.

Plinovodna mreža se ukapa u zemlju na dubinu s minimalnim nadslojem 1,00 m.

Udaljenost plinovoda od paralelno položenih ukopanih visokonaponskih el. instalacija i HT instalacija je min. 1,00 m, od postojećeg vodovoda min,1,00 m, od kanalizacije min. 2,00 m, elektro ili telefonskih stupova do visine 6 metara min. 1,00 metar, a iznad 6,00 metara visine min.1,50 metara.

Na mjestima križanja projektiranog plinovoda sa postojećim električnim i TK instalacijama vertikalni (svijetli) razmak je min. 50 cm, gdje su el. instalacije zaštićene betonskim rigolom ∅ 10 cm dužine 100 cm. Na mjestu križanja sa postojećim vodovodom svijetli razmak je min. 50 cm. Prolaz plinovoda iznad postojeće kanalizacije, gdje je svijetli razmak između kanalizacije i plinovoda min. 50 cm.

Srednjetlačna plinska mreža će se izvesti od atestiranih cijevi i fitinga izrađenih na bazi polietilena visoke gustoće kvalitete PE 100 za radni tlak od 4 bar pretlaka.

Za STP i pripadajuće priključke od PE glede klase i fitinga, te načina njihovog spajanja primjenjuje se Odluka o načinu izvedbe plinovoda i priključaka od polietilena Gradske plinare Zagreb od 14.04.1999, gdje su sve cijevi i fitinzi svih dimenzija klase SDR 11 i koji se spajaju isključivo elektrospojnicama. Važno je napomenuti da su pravilnici donešeni u poduzeću Gradska plinara Zagreb neslužbeno mjerodavni na cijelom području Republike Hrvatske.

Zaporni elementi na srednjetlačnom plinovodu predviđeni su kao prirubnički plinski gumirani zasuni NP16 prema GPZ N 410.103 izrađene od nodularnog lijeva ili PE uvarne kuglaste slavine SDR11 prema GPZ N 410.152,za podzemnu ugradnju s produženom garniturom za manipulaciju u razini zemlje i okna prema GPZ N 270.012.

Kućni priključci izvode se iz polietilenskih cijevi sve do 1.0 m ispred objekta gdje polietilenska cijev prelazi na čelik, na način da se ugrađuju standardni prijelazni komadi.

Pri postavljanju kućnih priključaka treba voditi računa da se ne prelazi preko okana.

Polietilenske cijevi za kućne priključke moraju odgovarati standardima kao i za ulične plinovode, dok čelične cijevi kućnog priključka moraju odgovarati standardima GPZ-DIN 2488 ili DIN 2458.

Svaki objekt ima svoj kućni priključak.

Zaporna armature i elementi za čišćenje cjevovoda postavljeni su u limenom ormariću.

Dimenzije profila cijevi odrediti će se hidrauličkim proračunom na osnovu svih prikupljenih podataka postojećih I budućih konzumenata.


URBING, 2008. 38

Slika 5. Infrastrukturni sustavi - plinoopskrba


URBING, 2008. 39

Vodoopskrba

Za izgradnju središnjeg dijela naselja pretežno usluže-trgovačke poslovne djelatnosti potrebno je izgraditi novi cjevovod „Ulicom 1“.

„Ulicom 1“ predviđen je profil Ø 100 mm - Ø 150 mm po prometnicama ili uz staze za potrebe vodoopskrbe budućih građevina. Prilikom izrade glavnih projekata vodoopskrbe, profile je moguće promijeniti prema specifičnim potrebama pojedinih dijelova ili objekata.

Glavne trase vodoopskrbe treba rješavati kvalitetnim materijalom, a predviđene su na taj način da su mogući priključci pojedinih dijelova odnosno da se mogu ugraditi mjerna mjesta za svaki objekt ili cjelinu posebno.

Prilikom izrade glavnih projekata vodoopskrbe kako pojedinih objekata i/ili dijelova treba uzeti u obzir da je pritisak u gravitacionoj vodoopskrbi konstantan ovisno o potrošnji, a ako je potrebno povišenje u odnosu na izlaz iz vodospreme potrebno je predvidjeti hidro stanice, pumpe ili neka druga rješenja.

Detaljan hidraulički proračun treba grafički i tekstualno obraditi projektnom dokumentacijom vezanom za pojedine objekte-zone uzimajući u obzir potrošnju cijelog zahvata.

Zbog dokazivanja funkcioniranja sustava potrebno je izraditi matematički model sa 24-satnom simulaciju rada sustava u danu maksimalne potrošnje i simulacijom požara u trajanju od dva sata.

Na cjevovodima koji će biti pod nadležnošću Istarskog vodovoda, a koji su obuhvaćeni ovim DPU-a, treba predvidjeti izgradnju kontroliranih vodomjernih i drugih okana. Profili u DPU-u mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

Sama konstrukcija je postavljena kao i hidrantska-protupožarna čiji će se točan raspored odrediti glavnim i izvedbenim projektima.


URBING, 2008. 40

Slika 6. Infrastrukturni sustavi - vodoopskrba


URBING, 2008. 41

Odvodnja Odvodnja oborinske vode

Izvedbenim projektom „OBORINSKA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 5320/2, 09/2006) izgrađen je sustav oborinskih voda naselja Štanga. Kolektor oborinske odvodnje riješen je temeljem tog projekta i to s početkom u ulici Hermana Dalmatina i završetkom u donjem- južnom dijelu Fažanske ulice. Izgrađeni kolektor ne može biti u upotrebi sve dok se kolektor ne izgradi u konačnoj fazi, a ta faza se nalazi izvan obuhvata plana. U kartografskom prikazu „2.5 Infrastrukturni sustavi – Odvodnja“ prikazano je izvedeno stanje oborinske kanalizacije i planirane trase buduće kanalizacije. Kako bi se prikupile i odvele oborinske vode s cjelokupnog područja zahvata po detaljnom planu zone Štanga predviđeni su novi kanali u Ulici 1 i Ulici 2 (kolektor AO-2 i AO-2-1), te novi kanali u sjevernom dijelu Fažanske ulice te kanal O-1-1 u čestica K2.1.. Kanal AO-2 prikuplja oborinske vode sa južnog dijela Ulice 1 i okolnih čestica, duljine je 112 m profila Ø 400, pad i= 0,40% i priključuje se na postojeće reviziono okna RO-6 izvedenog oborinskog kolektora O-1 Ø 700. Kolektor AO-2-1 prikuplja oborinske vode sa Ulice 2 i okolnih čestica, duljine je 136 m profila Ø 400, pad i= 0,40% i priključuje se na planirano reviziono okna AO12 oborinskog kolektora AO-2. Kolektor O-1 prikuplja oborinske vode sa Fažanske ulice i okolnih čestica. Duljine je 265 m profila Ø 400 i Ø 400, pad i= 1,60-1,76% i gravitacijski se priključuje na izvedeno reviziono okno RO-9 izvedenog oborinskog kolektora O-1 Ø 1000. Kolektor O-1.2 prikuplja oborinske vode s ulice Štanga, duljine je cca 115 m profila Ø 700, pad i= 0,50% i priključuje se na predviđeno reviziono okna RO4 oborinskog kolektora O-1 i prolazi po čestici K2.1 uz postojeći kanal fekalne kanalizacije. Planirane postavke mogu se korigirati prilikom izrade projektne dokumentacije nakon hidrauličkog proračuna. Planirana oborinska kanalizacija smješta se u trup ulica, a ukoliko je moguće u nogostupe, osim kanala O1-1.2 Svi objekti locirani u depresiji zahvata, a koji će sa svojim projektiranim prilazima parceli biti niži od mogućih gravitacijskih priključaka na objekte za odvodnju oborinskih voda sa javnih površina (kanal O-1.2 i kolektor O-1), dužni su izvršiti (dimenzionirati) prihvat slivnih voda sa javne površine u vlastiti interni sustav kao i izvršiti tehnički ispravan priključak istih na oborinski kanal O-1.2 i kolektor O-1. Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je izraditi kompletno idejno rješenje s hidrauličkim proračunom, te predvidjeti eventualne korekcije planiranih dimenzija profila cijevi.

Odvodnja fekalne vode

Izvedbenim projektom „FEKALNA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 53303/2, 09/2006) riješen je sustav odvodnje fakalnih voda naselja Štanga. Kolektor fekalne kanalizacije izrađeni su kao gravitacioni do CRPNE STANICE ŠTANGA pomoću koje se sanitarne vode prebacuju u tlačni vod u ulici Štanga i sprovodi u postojeći kopneni kolektor fekalnih voda. U kartografskom prikazu „2.5 Infrastrukturni sustavi – Odvodnja“ prikazano je izvedeno i planirano stanje fekalne kanalizacije. Planiranim i izvedenim stanjem pokriveno je cjelokupno područje detaljnog plana zone Štanga.

Planirani način postupanja s otpadnim vodama (sanitarne, tehnološke, oborinske i dr. otpadne vode) na području zahvata plana treba planirati sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja br. 5/2006). Sve otpadne vode nastale na česticama korisnika od procesa proizvodnje, ugostiteljske djelatnosti i sličnog moraju se svesti na kvalitetu sanitarno-fekalnih otpadnih voda koju


URBING, 2008. 42

propisuje nadležno komunalno poduzeće koristeći mastolove, separatore ulja i masti, te uređaje za pročišćavanje ovisno o tehnološkom procesu. Tretman otpadnih voda mora se projektirati unutar građevne čestice korisnika. Slika 7. Infrastrukturni sustavi - odvodnja


URBING, 2008. 43

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, način i uvjeti gradnje

Uvjeti korištenja, uređenja i načini gradnje u prostornom i funkcionalnom smislu razlučuju se podjelom zone na osnovne prostorne jedinice - građevinske čestice, te razgraničenjem građevinskih čestica od koridora ulica.

Podjela na građevinske čestice predstavlja temelj za parcelaciju zone, odnosno formiranje budućih katastarskih čestica parcelacijskim elaboratom. Ovu podjelu moguće je korigirati ukoliko se ustvrdi nužnost takvih korekcija temeljem izvršene izmjere prilikom izrade parcelacijskog elaborata uz suglasnost nadležnog tijela.

Također se u istom smislu i osnovni podaci kao iskazane površine parcela smatraju približne, čije će se točne vrijednosti utvrditi izradom parcelacijskog elaborata u postupku akta o parcelaciji, analogno tome će se korigirati i izračun izgrađenosti.

Uvjeti i način gradnje

Pristup na česticu i spoj na prometnu i komunalnu infrastrukturu Planom se za svaku česticu određuje mjesto priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Načelno se izbjegava priključenje pojedinačnih čestica na najprometnije ulice (ulica Braće Božić i ulica Štanga, koje su također u svojstvu županijskih cesta), a gdje je isto nemoguće izbjeći, priključci se grupiraju.

Način gradnje i smještaj građevina na čestici Način gradnje za sve se građevine određuje kao slobodnostojeće građevine.

Građevine (osnovne i ostale) se na čestici smještaju unutar njenog gradivog dijela. Gradivi dio čestice je definiran minimalnom udaljenošću građevine od granice čestice, a ta minimalna udaljenost iznosi:

- za poslovnu namjenu (K1, K2) 7 metara prema regulacijskom pravcu i h/2 (pola visine građevine) prema granici susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4 metra.

Za dio uličnog poteza ulice Braće Božić određeni su obvezni građevni pravci. Na obveznom građevnom pravcu mora se nalaziti min. 1/3 širine pročelja građevine.

Načelno su dozvoljena minimalna odstupanja od zacrtanih površina (u slučajevima naknadno ustanovljenih geoloških ili ograničenja druge vrste) uz potrebno pridržavanje planski zadatih ograničenja (izgrađenosti i osnovne dispozicije na parceli).

Uvjeti gradnje Planom se određuju sljedeći prostorni pokazatelji uvjeta gradnje, iskazani za svaku česticu u tablici u poglavlju Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, te uvjete i korištenja, uređenja i zaštite površina, te način i uvjete gradnje.

Maksimalna visina izgradnje Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,


URBING, 2008. 44

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja, Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m

Maksimalna visina građevine je 12 m.

Maksimalna etažnost građevine je 4 korisničke etaže i jedna ukopana etaža. Etaža se ne smatra korisničkom ukoliko je ukopana preko 50% svog volumena.

Planom se dozvoljava izgradnja jedne podzemne etaže. Podzemna etaža ne ulazi u izgrađenost čestice ukoliko njen konstruktivni strop nije dio korisne terase građevine.

Maksimalna izgrađenost građevne čestice je maksimalna veličina izgrađenog zemljišta na čestici, a izražena je apsolutnom vrijednošću u m2. - izgrađeno zemljište – (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Maksimalna izgrađenost građevinskih čestica izračunava se sukladno Odredbi 28. GUP-a Grada Rovinja, (Službeni glasnik grada Rovinja 7a/06), uz uvjet poštivanja kriterija minimalne udaljenosti građevine od granica čestica.

Parkirališna mjesta Korisnici su dužni osigurati potreban broj parkirališnih mjesta na čestici. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je prema osnovnoj namjeni građevine u poglavlju Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, Promet u mirovanju.

Uvjeti zaštite od požara i potresa Osnovni uvjeti zaštite od požara ostvaruju se realizacijom protupožarnih pristupnih puteva za vatrogasna vozila, postavljanjem hidrantske mreže.

Prometna mreža projektirana je na način da su svi dijelovi zone dostupni u slučaju potrebne intervencije kao i da svojom širinom i nosivošću podnose interventna vozila i omogućuju njihov manevar. Nagibi, radijusi i ostali tehnički uvjeti prometnih površina usuglašeni su s aktualnom regulativom.

Materijali kao i konstrukcija građevina moraju biti kvalitetnog porijekla s atestiranim svojstvima u slučaju požara ili potresa

Uvjeti za sprječavanje stvaranja urbanističkih i arhitektonskih barijera Dostupnost i korištenje svih dijelova zone treba biti omogućeno svim korisnicima posebno onima s invaliditetom. Pristupni putevi i rampe moraju biti osigurani u svim dijelovima bilo s direktnom ili indirektnom mogućnošću pristupa. U svim slučajevima zone i smjerovi kretanja trebaju biti kvalitetno i funkcionalno opremljeni svim sustavima za signalizaciju (horizontalnu i vertikalnu).

Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Na području obuhvata nema zaštićenih prirodnih ili kulturno-povijesnih cjelina i građevina, ili posebnih ambijentalnih vrijednosti. ovaj prostor zbog svojeg smještaja na samom ulazu u grad iz smjera Bala i Pule zahtijeva poseban tretman u tom smislu se određivanje javnog zelenog pojasa uz ulicu Braće Božić.


URBING, 2008. 45

Slika 8. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina


URBING, 2008. 46

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Ovim planom utvrđuju se interesi koji se na području obuhvata trebaju ostvariti s ciljem sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, kroz prvenstveno primjenu i provedbu posebno ustanovljavanih uvjeta i mjera za planiranje, građenje i korištenja građevina.

Posebnim uvjetima i mjerama određena je maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš a odnosi se na zaštite zraka, zaštitu voda, zaštitu od buke i druga područja eventualnih utjecaja na okoliš. Posebni uvjeti utvrđuju se u cilju zaštite prostora i korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja pojedinih građevina.

Zaštita zraka Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" broj 178/04). Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" broj 133/05), niti ispuštanje u zrak onečišćujućih tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ("Narodne novine" broj 21/07).

Zaštita od buke Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke ("Narodne novine" broj broj 20/03), Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade ("Narodne novine" broj 145/04) te Pravilniku o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke. Mjere zaštite od prekomjerne na području pretpostavljaju: -građevine koje se planiraju moraju biti projektirane i izgrađene i korištene na način kako je

to propisano navedenim Zakonom i Pravilnikom - ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem

posebnih mjera i uvjeta za njihov rad - regulacija prometa u svrhu zabrane i ograničenja protoka vozila na području.

Zaštita od negativnog utjecaja građevina i uređaja

Sprječavanje negativnog utjecaja građevina i uređaja na okolni prostor predviđeno je: - praćenjem stanja okoliša, te stalnom kontrolom vrste, količine i sastava otpada i kontrolom

stanja uređaja i opreme, te sustava zaštite -unutar područja obuhvata plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili

uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja; ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu navedenog

-potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne subjekte u pogledu negativnih utjecaja u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

Zbrinjavanje komunalnog otpada Otpad (komunalni) zbrinjavati će se u skladu sa gradskom Odlukom o postupanju sa komunalnim otpadom; uvjete prikupljanja i odvoza otpada te smještaja odnosno korištenja kontejnera za odlaganje otpada, odrediti će nadležno komunalno poduzeće i kod izrade projektne dokumentacije za novu izgradnju (ovim planom osigurani su prostorni preduvjeti za pristup vozila za odvoz otpada). Potrebno je predvidjeti prethodno prikupljanje otpada sortiranje prema vrstama otpada (biološki, staklo, plastika, metal) postavljanjem specijaliziranih posuda.


URBING, 2008. 47

Kante za otpad treba planirati na svim površinama i smjerovima kretanja pješaka te u blizini zabavnih i ugostiteljskih sadržaja. Na svakoj građevnoj čestici, neposredno uz pristup na javno prometnu površinu potrebno je planiranje i osiguranje mjesta za postavu kontejnera za prikupljanje otpada. Eventualni opasni otpad prikuplja se na mjestu nastajanja i prosljeđuje se na obradu gdje takva tehnologija postoji.

Zaštita od požara Mjere zaštite od požara provode se sukladno Zakonu o zaštiti od požara (Narodne Novine, br. 58/93, 33/05,107/07) i drugim važećim zakonskim i podzakonskim propisima u segmentu. Planom je osiguran pristup interventnim vozilima; vatrogasnim i za spašavanje ljudi i imovine (sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, te procjene ugroženosti od požara (N.n. 35/94). Građevine moraju biti projektirane i građene sukladno važećem Zakonu i drugim posebnim propisima u segmentu. Tehničku protupožarnu zaštitu (preventivnu) treba postići s odgovarajućom primjenom građevinskog materijala, po tehničkom propisu propisanim i zaštićenim instalacijama, a efikasnost gašenja požara sa funkcionalnom instalacijom vodovodne i hidrantske mreže. Vanjsku i unutrašnju hidrantsku mrežu potrebno je planirati sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 30/91). Ostale potrebne mjere zaštite od požara (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, NN 35/94) koji se temelji na Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje (Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN 35/94).

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Provode se sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (N.N. 29/83, 36/85 i 41/86). U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VII seizmičku zonu. Sukladno posebnim propisima u segmentu, ovim planom predviđa se osigurati sklonište dopunske zaštite u građevini poslovne namjene odnosno izgradnja podrumske etaže građevine prilagoditi će se propisanim uvjetima za dvonamjenska skloništa. Nužnost izgradnje skloništa i uvjete za pojedinu građevinu izdaje nadležno tijelo uprave prilikom ishođenja dozvola za građenje.

Ostali posebni uvjeti Pri izradi projekata, osim elemenata koji su navedeni ovim elaboratom, moraju se primijeniti i svi važeći propisi i tehnički uvjeti relevantni za traženi nivo projektne dokumentacije. Posebni uvjeti koje u postupku donošenja propišu nadležni organi i organizacije, smatraju se sastavnim dijelom ovog Plana.


URBING, 2008. 48

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Odredba 1.

Detaljni plan uređenja donosi se za gospodarsku zonu Štanga unutar naselja Rovinj u Gradu Rovinju. Granica obuhvata određena je GUP-om Rovinja, obuhvaća prostor veličine 9,25 ha i prikazana je na svim kartografskim prikazima.

Odredba 2. Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih

zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti.

1. Uvjeti određivanja namjene površina Odredba 3.

Obuhvat Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Štanga (u nastavku Plan) definiran je Generalnim urbanističkim planom Grada Rovinja, objavljenim u Službenom glasniku Grada Rovinja broj 7a/06 (u nastavku GUP Rovinja).

Granice obuhvata Plana prenesene su na službenu topografsko – katastarsku podlogu za izradu Plana u skladu s točnošću i novo utvrđenim i nadopunjenim detaljnijim elementima izmjere u mjerilu 1:1000.

Ukupna površina zone obuhvaćene Planom iznosi 9,25 ha.

Odredba 4. Površine s pridruženom planskom namjenom predstavljaju prostorne cjeline unutar

kojih su definirana detaljna osnovna pravila, uvjeti i ograničenja uređenja prostora data u nastavku Odredbi za provođenje u skladu s postavkama iz Obrazloženja Plana.

Osnovne planske kategorije prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu „1. Detaljna namjena površina“.

Odredba 5. Razmještaj, veličina te razgraničenje površina javnih i drugih namjena prikazano je

bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1 "Detaljna namjena površina", na slijedeći način: - poslovna namjena – pretežito trgovačka K2 - poslovna namjena – pretežito uslužna K1 - mješovita stambeno-poslovna namjena KM - zelene površine – javno zelenilo Z1 - površine infrastrukturnih sustava

o kolne, kolnopješačke i pješačke prometnice IS1 o trafostanice IS2 o područna telekomunikacijska centrala IS3 o crpna stanica fekalne odvodnje IS4 o površina postojeće benzinske crpke IS5

Odredba 6. Poslovna namjena – pretežito uslužna (K1)

Na česticama poslovne namjene – pretežito uslužne (K1) moguća je gradnja građevina poslovnih, upravnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja (npr. poliklinika, ljekarna, wellness centri, odvjetnički uredi, turističke i putne agencije, osiguravajuća društva, projektantski uredi, predstavništva i sl.), gradskih robnih kuća, skladišnih prostora, proizvodnih građevina bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisne građevine i sl.


URBING, 2008. 49

U ovoj zoni nije moguća gradnja prostora za stanovanje i trgovačkih centara - koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu.

Odredba 7. Poslovna namjena – pretežito trgovačka (K2)

Na česticama poslovne namjene – pretežito trgovačke (K2) moguća je gradnja trgovačkih centara koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje.

Odredba 8. Poslovna namjena – pretežito uslužna – postojeća mješovita izgradnja (KM)

Na česticama mješovite stambeno-poslovne namjene (KM) nalaze se postojeće građevine stambeno-poslovne namjene. Moguća je gradnja poslovnih građevina, kao prema odredbi 5. ili rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina bez povećavanja broja stambenih jedinica i bez povećanja površine pod stambenom namjenom osim u slučaju osiguranja neophodnih uvjeta života navedenih u odredbi 127.

Odredba 9. Zelene površine – javno zelenilo (Z1)

Na česticama zelenih površina javnog zelenila (Z1) moguće je uređivanje parka u smislu hortikulturnog uređenja, gradnje puteva, odmorišta, sjenica, skulptura i sličnih građevina te postavljanje razne urbane opreme, javne rasvjete i dječjih igrališta.

Odredba 10. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Površine infrastrukturnih sustava (IS) namijenjene su smještanju linijskih i površinskih građevina prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, sukladno posebnim propisima, a dijele se na koridore prometnica te površine za smještaj trafostanica, područne telefonske centrale, površinu za smještaj crpne stanice i površinu postojeće benzinske crpke.

Odredba 11. Prema utvrđenim namjena prostora prikazanim na kartografskom prikazu 1. Detaljna

namjena površina te sukladno člancima 6. do 10. iskazuju se brojčani prostorni pokazatelji korištenja prostora: Tablica 1: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina: Namjena Površina (ha) Površina (%)K1 2,24 24%K2 2,11 23%KM 1,63 18%Z1 0,51 6%IS 2,76 29%UKUPNO 9,25 100%


URBING, 2008. 50

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Odredba 12. Obzirom na utvrđenu namjenu površina prema kartografskom prikazu „1. Detaljna

namjena površina“ te kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“ propisuju se detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica.

Odredba 13. Građevine poslovnih, upravnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja (npr.

poliklinika, ljekarna, wellness centri, odvjetnički uredi, turističke i putne agencije, osiguravajuća društva, projektantski uredi, predstavništva i sl.), gradskih robnih kuća, skladišnih prostora, proizvodnih građevina bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisne građevine i sl. smještaju se na površinama poslovne – pretežito uslužne namjene s oznakama (K1).

Odredba 14. Građevine trgovačkih centara koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada,

oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu mogu se graditi na površinama trgovačkih kompleksa (K2). Mogu se graditi i građevine poslovne namjene (kao K1), osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina.

Odredba 15. Površine na kojima se nalazi postojeća mješovita izgradnja (KM) planira se gradnja

kao površine gospodarske – pretežito uslužne namjene (kao K1), ali se i dozvoljava rekonstrukcija postojećih mješovitih građevina prema kriterijima određenim u ovim odredbama.

Odredba 16. Određuju se sljedeći detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje za planiranu

građevnu česticu oznake K1.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 774 m2, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene –

trgovina plinom, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice

kako je naznačeno na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 384 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=6 m, • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 2, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanje 1/3 širine pročelja građevine mora ležati na građevnoj liniji prema ulici

Braće Božić prikazanoj na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• najmanja udaljenost od regulacijske linije iznosi 7 m, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje

od 4 m, • najmanje 10% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna

zelena površina na te je istu potrebno hortikulturno ili na drugi način urediti sadnjom i održavanjem zelenog fonda,

• kolni priključak ostvaruju se sa sjeverne strane (Ulica 2) kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,


URBING, 2008. 51

• postojeći kolni priključak moguće je zadržati kao prilaz interventnim vozilima.


građevnu česticu oznake K1.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 3367 m2, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice


• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 1533 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost od regulacijske linije iznosi 7 m, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje

od 4 m, • ukoliko se sanira, rekonstruira, dograđuje ili nadograđuje postojeća građevina bez

promjene namjene, moguće je zadržati građevinu na međi prema čestici K1.3., • nije dozvoljena gradnja i ograđivanje dijela čestice prema rotoru, te ju je potrebno

hortikulturno urediti kako je naznačeno na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• najmanje 25% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna zelena površina te je istu potrebno hortikulturno ili na drugi način urediti sadnjom i održavanjem zelenog fonda,

• kolni priključak ostvaruje se s ulice Štanga, servisni priključak s Ulice 2 i interventni pristup s ulice Braće Božić kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.



stanica za tehnički pregled do preseljenja na novu lokaciju, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice


• najveća visina građevine iznosi Vmax=5 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 1, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanje 10% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna

zelena površina te je istu potrebno hortikulturno ili na drugi način urediti sadnjom i održavanjem zelenog fonda,

• kolni priključak ostvaruju se sa zapadne strane na kolno pješački pristup IS1.2. ili sa južne strane na Ulicu 2.




• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 924 m2,


URBING, 2008. 52

• najveća visina građevine iznosi Vmax =12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje



• kolni priključak ostvaruje se s južne strane na kolno pješački pristup IS1.2., • ne dozvoljava se izravni kolni priključak na ulicu Štanga.




• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 1308 m2 • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje



• kolni priključci ostvaruju se putem postojećih priključaka (s ulice Štanga), te sa sjeverne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.


građevnu česticu oznake K1.6: • površina planirane građevne čestice iznosi 845m2, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice


• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 392 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje



• kolni priključci ostvaruju se sa sjeverne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.


URBING, 2008. 53




• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 882 m2 • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje

od 4 m, • iznimno građevina se može graditi na regulacijskoj liniji prema ulici Hermana

Dalmatina. Prilikom čega je bitno uskladiti visinsku kotu prizemlja s nogostupom Udaljenost od regulacijske linije prema Ulici 1 iznosi minimalno 7 m,


• kolni priključci ostvaruju se sa sjeverne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.



pekara, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice





• kolni priključak ostvaruje se sa sjeverne strane na Fažansku ulicu kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.





URBING, 2008. 54



zelena površina te je istu potrebno hortikulturno ili na drugi način urediti sadnjom i održavanjem zelenog fonda, navedenu površinu potrebno je ostvariti prvenstveno u pojasu prema ulici Braće Božić uz zadržavanje postojećeg kvalitetnog visokog zelenila kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• kolni priključci mogu se ostvariti sa zapadne strane (Ulica 1) ili sa sjeverne strane kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Braće Božić.





od 4 m, • najmanje 1/3 širine pročelja građevine mora ležati na građevnoj liniji prema ulici

Braće Božić, • najmanje 25% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna


• kolni priključak ostvaruje se sa sjeverne strane (Ulica 2) kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Braće Božić.




• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 441 m2 • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m,


URBING, 2008. 55

• najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje od 4 m,


• kolni priključak ostvaruje se sa sjeverne strane na Fažansku ulicu kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.


građevnu česticu oznake K2.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 11122 m2, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito trgovačke namjene

– trgovački centar, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice



od 4 m, • podzemna etaža ne ulazi u tlocrtnu izgrađenost ukoliko je potpuno ukopana, a iznad

nje se ne nalazi građevina ili korisna terasa, • najmanje 30% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna


• na čestici je potrebno osigurati prolazak kolektora fekalne i oborinske kanalizacije u širini od 4 m uz sjevernu granicu čestice (K1.5 do K1.7) i uz jugozapadnu granicu čestice (K1.4),

• kolni priključci ostvaruju se istočne strane putem rotora za pristup osobnih vozila (Ulica 1) i s južne strane za gospodarski pristup, kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Štanga, • na cjelokupnoj građevnoj čestici kao i unutar planirane građevine moraju se osigurati

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti.


građevnu česticu oznake K2.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 9943 m2, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito trgovačke namjene

– trgovački centar, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice


• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 3835 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m,


URBING, 2008. 56

• najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje od 4 m,

• najmanje 30% ukupne površine planirane građevne čestice treba ostati kao prirodna zelena površina te je istu potrebno hortikulturno ili na drugi način urediti sadnjom i održavanjem zelenog fonda, navedenu površinu potrebno je ostvariti prvenstveno u pojasu prema ulici Braće Božić uz zadržavanje postojećeg kvalitetnog visokog zelenila kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• kolni priključak ostvaruje se sa zapadne strane putem rotora (Ulica 1), kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Braće Božić, • na cjelokupnoj građevnoj čestici kao i unutar planirane građevine moraju se osigurati

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti.


građevnu česticu oznake KM.1.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 1587 m2, • na građevnoj čestici postoji mješovita, pretežito stambena izgradnja, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice







• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Braće Božić, • postojeću građevinu moguće je u svrhu realizacije planirane namjene rekonstruirati,

dograđivati i nadograđivati te održavati u skladu s odredbom 126. ove Odluke, • moguće je graditi, rekonstruirati i sanirati pomoćne građevine unutar gradivih dijelova

planirane čestice i unutar ukupne dopuštene izgrađenosti planirane čestice.


građevnu česticu oznake KM.1.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 1254 m2, • na građevnoj čestici postoji mješovita, pretežito stambena izgradnja, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene,


URBING, 2008. 57

• smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice kako je naznačeno na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,





• kolni priključci ostvaruju se s postojećeg priključka s ulice Braće Božić i sa sjeverne strane (Ulica 2) kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• postojeću građevinu moguće je u svrhu realizacije planirane namjene rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati te održavati u skladu s odredbom 126. ove Odluke,

• moguće je graditi, rekonstruirati i sanirati pomoćne građevine unutar gradivih dijelova planirane čestice i unutar ukupne dopuštene izgrađenosti planirane čestice.









• ne dozvoljava se kolni priključak na ulicu Braće Božić,


URBING, 2008. 58









• kolni priključak ostvaruje se s postojećeg priključka sa sjeverne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• postojeću građevinu moguće je u svrhu realizacije planirane namjene rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati te održavati u skladu s odredbom 126. ove Odluke.










URBING, 2008. 59















• kolni priključci ostvaruju se s postojećih priključaka sa sjeverne strane na Fažansku ulicu i s južne na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,




građevnu česticu oznake KM.3.2:


URBING, 2008. 60

• površina planirane građevne čestice iznosi 1024 m2, • na građevnoj čestici postoji mješovita, pretežito stambena izgradnja, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice


• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 433 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, osim za izvedeni dio objekta, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje









• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 702 m2, • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m., • najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, osim za izvedeni dio objekta, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje







građevnu česticu oznake KM.3.4: • površina planirane građevne čestice iznosi 1469 m2,


URBING, 2008. 61

• na građevnoj čestici postoji mješovita, pretežito stambena izgradnja, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene, • smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice














• kolni priključci ostvaruju se s postojećeg priključka sa južne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,



građevnu česticu oznake KM.3.6: • površina planirane građevne čestice iznosi 980 m2, • na građevnoj čestici postoji mješovita, pretežito stambena izgradnja, • na građevnoj čestici planirane su građevine poslovne – pretežito uslužne namjene,


URBING, 2008. 62

• smještaj građevina obvezatan je unutar granica gradivih dijelova planirane čestice kako je naznačeno na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,




• kolni priključak ostvaruje se s postojećeg priključka sa južne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,








• kolni priključak ostvaruje se s postojećeg priključka sa južne strane na ulicu Hermana Dalmatina kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“





• najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost planirane građevne čestice iznosi 460 m2 • najveća visina građevine iznosi Vmax=12 m.,


URBING, 2008. 63

• najveći broj nadzemnih korisničkih etaža je 4, a ukopanih etaža najviše 1, • najmanja udaljenost prema regulacijskoj liniji iznosi 7 m, osim za izvedeni dio objekta, • najmanja udaljenost prema susjednim građevnim česticama iznosi h/2, ali ne manje



• kolni priključak ostvaruje se s postojećeg priključka sa sjeverne strane na Fažansku ulicu kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,









• kolni priključak ostvaruje se s postojećeg priključka s južne strane na Fažansku ulicu kako je prikazano na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“,

• nije dozvoljeno priključivanje na ulicu Štanga, • postojeću građevinu moguće je u svrhu realizacije planirane namjene rekonstruirati,

dograđivati i nadograđivati te održavati u skladu s odredbom 126. ove Odluke.


građevnu česticu oznake Z1.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 790 m2, • površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina koje je između ostalog i u

funkciju zaštite od buke , • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i

održavanjem zelenog fonda.


građevnu česticu oznake Z1.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 1532 m2,


URBING, 2008. 64

• površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina i dječjeg igrališta, koje je

između ostalog i u funkciju zaštite od buke, • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i



građevnu česticu oznake Z1.3: • površina planirane građevne čestice iznosi 199 m2, • površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina, • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i



građevnu česticu oznake Z1.4: • površina planirane građevne čestice iznosi 887 m2, • površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina i dječjeg igrališta, koje je

između ostalog i u funkciju zaštite od buke, • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i



građevnu česticu oznake Z1.5: • površina planirane građevne čestice iznosi 1078 m2, • površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina, • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i

održavanjem zelenog fonda, • posebno se planira drvored visokog zelenila uz ulicu Braće Božić.


građevnu česticu oznake Z1.6. : • površina planirane građevne čestice iznosi 655 m2, • površina planirane građevinske čestice je javna, • na građevnoj čestici planirano je uređenje zelenih površina i dječjeg igrališta i kioska

za tisak koje je između ostalog i u funkciju zaštite od buke, • površinu planirane građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom i

održavanjem zelenog fonda,


građevnu česticu oznake IS1.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 25595 m2, • na građevnoj čestici planiran je kolna prometnica kako je prikazano na kartografskom

prikazu br. 2.1 Infrastrukturni sustavi – Promet, • moguće je formiranje više čestica ovisno o etapnoj realizaciji prometnica, • površine označene na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i

gradnje građevnih čestica i građevina“ potrebno je hortikulturno urediti.


URBING, 2008. 65


građevnu česticu oznake IS1.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 271 m2, • na građevnoj čestici planiran je kolnopješački prilaz česticama oznake K1.2, K1.3 i

K1.4, kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.1 Infrastrukturni sustavi – Promet.


građevnu česticu oznake IS1.3: • površina planirane građevne čestice iznosi 328 m2, • na građevnoj čestici planiran je pješački prolaz • s pješačkog prolaza omogućuje se kolni pristup čestici oznake KM.1.3.


građevnu česticu oznake IS2.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 95 m2, • na građevnoj čestici planirana je trafostanica, kako je prikazano na kartografskom

prikazu br. 2.3 Infrastrukturni sustavi – Energetika.


građevnu česticu oznake IS2.2: • površina planirane građevne čestice iznosi 36 m2, • na građevnoj čestici nalazi se postojeća trafostanica, kako je prikazano na

kartografskom prikazu br. 2.3 Infrastrukturni sustavi – Energetika • trafostanicu je potrebno uklopiti u hortikulturno uređenje parka Z1.6 na način a se

smanji njena vizualna prisutnost ili na sličan način uklopi u oblikovno rješenje parka.


građevnu česticu oznake IS2.3: • površina planirane građevne čestice iznosi 36 m2, • na građevnoj čestici planirana je trafostanica, kako je prikazano na kartografskom

prikazu br. 2.3 Infrastrukturni sustavi – Energetika, • trafostanicu je potrebno uklopiti u hortikulturno uređenje parka Z1.4 na način da se

smanji njena vizualna prisutnost ili na sličan način uklopi u oblikovno rješenje parka.


građevnu česticu oznake IS3.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 35 m2, • na građevnoj čestici planirana je telefonska centrala, kako je prikazano na

kartografskom prikazu br. 2.2 Infrastrukturni sustavi – Telekomunikacije, • telefonsku centralu je potrebno uklopiti u hortikulturno uređenje parka Z1.2 na način

da se smanji njena vizualna prisutnost ili na sličan način uklopi u oblikovno rješenje parka.


građevnu česticu oznake IS4.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 95 m2,


URBING, 2008. 66

• na građevnoj čestici planirana je crpna stanica fekalne kanalizacije, kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.5 Infrastrukturni sustavi – Odvodnja,

• okoliš crpne stanice se hortikulturno uređuje, te je nužno izraditi projekt hortikulturnog uređenja.


građevnu česticu oznake IS5.1: • površina planirane građevne čestice iznosi 1098 m2, • na građevnoj čestici nalazi se postojeća benzinska crpka, • dozvoljena je sanacija i rekonstrukcija postojeće benzinske crpke, bez dogradnje i

nadogradnje, osim u slučaju uvođenja novih tehnologija.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Odredba 59. Veličine i oblici planiranih građevnih čestica definirani su razgraničenjem između

površina infrastrukturnih sustava i ostalih površina za razvoj i uređenje prostora te su kao takve definirane na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.

Uvjete gradnje (granice građevinskih parcela, regulacijske linije, udaljenost građevnog pravca) moguće je korigirati ukoliko se ustvrdi nužnost takvih korekcija temeljem točnije izmjere prilikom izrade parcelacijskog elaborata uz suglasnost nadležnog tijela. Također se u istom smislu i osnovni podaci kao iskazane površine parcela približnog su značenja a čije će se točne vrijednosti odrediti izradom parcelacijskog elaborata u postupku akta o parcelaciji.

Odredba 60. Prostorni pokazatelji koji se odnose na površinu čestice, namjenu, maksimalnu

izgrađenost, minimalne udaljenosti građevine od granica čestice, maksimalnu visinu i maksimalan broj korisničkih etaža prikazani su za svaku česticu u Tablici 2. Veličine građevnih čestica i maksimalna izgrađenost navedene u Tablici 2. su orijentacione. Maksimalna izgrađenost građevinskih čestica izračunava se sukladno Odredbi 28. GUP-a Grada Rovinja, (Službeni glasnik grada Rovinja 7a/06), uz uvjet poštivanja kriterija minimalne udaljenosti građevine od granica čestica.


URBING, 2008. 67

tablica 2 oznaka namjena A (m2) a (m2) d1min d2min Vmax(m2) Emax K1.1 774 384 6 2 K1.2 3367 1533 12 4 K1.3 725 215 5 1 K1.4 1673 924 12 4 K1.5 2722 1308 12 4 K1.6 845 392 12 4 K1.7 1568 882 12 4 K1.8 1195 545 6 2 K1.9 6553 2649 12 4 K1.10 1980 1047 12 4 K1.11

K1

993 441 12 4 K2.1 11122 4248 12 4 K2.2 K2 9943 3835

7 m

min h/2, ali ne

manje od 4 m

12 4 KM.1.1 1587 799 KM.1.2 1254 614 KM.1.3 1115 558 KM.2.1 700 232 KM.2.2 700 283 KM.2.3 747 310 KM.3.1 1113 440 KM.3.2 1024 433 KM.3.3 1396 702 KM.3.4 1469 771 KM.3.5 995 476 KM.3.6 980 480 KM.3.7 1038 459 KM.3.8 1047 460 KM.4.1

KM

1175 463

postojeće

7 m

postojeće

min h/2, ne manje od 4 m

12 4

Z1.1 790 Z1.2 1532 Z1.3 199 Z1.4 887 Z1.5 1078 Z1.6

Z1

655

x x x x 1

IS1.1 25595 IS1.2 271 IS1.3 328 IS2.1 95 IS2.2 36 IS2.3 36 IS3.1 35 IS4.1 95 IS5.1

IS

1098

x 1 m 1 m x 1

Tablica 2 A – površina čestice a – maksimalna izgrađenost građevne čestice, d1 – udaljenost građevine od regulacijskog pravca, d2 – udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice, Vmax – maksimalna visina građevine Emax – maksimalni broja korisničkih etaža


URBING, 2008. 68

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Odredba 61. Veličina i površina građevina s pripadajućim površinama za građenje te planiranom

namjenom određene su odredbama 16. do 58. Maksimalna dozvoljena izgrađenost građevinske čestice se mijenja ukoliko se

parcelacionim elaboratom utvrdi drugačija veličina građevinske čestice, sukladno odredbi 28. GUP-a Grada Rovinja, (Službeni glasnik grada Rovinja 7a/06).

2.3. Namjena građevina Odredba 62.

Namjena građevina određena je u odredbama 16. do 58. za svaku građevnu česticu u zoni obuhvata te na kartografskom prikazu „1. Detaljna namjena površina“.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici Odredba 63.

Površine za smještaj građevina na građevnoj čestici određuju se granicama gradivog dijela građevne čestice za osnovne i ostale građevine sukladno namjeni površina utvrđenoj na kartografskom prikazu „1. Detaljna namjena površina.“

Granice gradivog dijela građevne čestice prikazane su na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“ dok su kvantifikacijski pokazatelji za svaku građevnu česticu dati u Tablici 2 u odredbi 60.

Unutar gradivog dijela osnovne građevine moguće je graditi građevinu ili više građevina (sklop građevina) uz uvjete propisane odredbama 16. do 58.

Izvan površina za građenje utvrđenim u prethodnim stavcima ove odredbe moguće je planirati smještaj i gradnju građevina u funkciji urbanog opremanja građevne čestice, prostorno – funkcionalnog povezivanja dijelova čestice te nužnih infrastrukturnih sustava u što spadaju: terase, pergole, sjenice, tende, fontane, pješačke staze, stubišta, ograde, potporni zidovi i druge građevine radi osiguranja koridora prometnica, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne građevine za koje je utvrđena potreba smještaja u neposrednoj blizini objekta (cisterna za vodu, podzemni spremnik goriva, kontrolni ormarići i drugo).

Građevine terasa i puteva iz prethodnog stavka ne smiju biti više od 1 metra iznad najniže kote uređenog terena.

Građevine iz četvrtog stavka ove odredbe ne ulaze u obračun izgrađenosti parcele.

Odredba 64. Građevni pravci prikazani su na grafičkom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja,

uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“ s udaljenostima od granice građevne čestice.

Na području obuhvaćenim planom propisan je obvezni građevni pravac na dijelu ulice Braće Božić.

Na liniji obveznog građevnog pravca obvezatno se smješta najmanje 1/3 širine pročelja osnovne građevine.

Ispred ili iza građevnog pravaca moguć je smještaj ostalih građevina nabrojanih u 4. stavku odredbe 63.

Moguća odstupanja od linije građevinskog pravca dopuštena su u slučaju dokumentirane geološki nepovoljne strukture zemljišta ili druge nepovoljne konfiguracije utvrđene na terenu (fizičkog ili prirodnog tipa) uz prethodno mišljenje nadležnog tijela.


URBING, 2008. 69

Odredba 65. Mjesto priključenja građevina na osnovnu komunalnu i prometnu infrastrukturu

prikazan je na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“. Naznačena mjesta priključenja predstavljaju načelne pozicije priključaka, odnosno određuju na kojoj se regulacijskoj liniji građevina priključuje. Moguća su određena odstupanja u cilju ostvarivanja što funkcionalnijeg tehničkog rješenja.

Kote ulaza u građevinu usklađuju se s kotama pješačkih i/ili kolnih površina s kojih je planiran ulaz na građevnu česticu. Kote ulaza u građevinu načelnog su značenja dok će se njihove točne visine utvrditi izmjerom i glavnim projektom prometnog koridora.

2.5. Oblikovanje građevina Odredba 66.

Planirane građevine u zoni obuhvata načinom gradnje predstavljaju novu gradnju i rekonstrukciju postojećih objekata. Nova gradnja planira se u gradivim dijelovima građevnih čestica kako je naznačeno na kartografskom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“.

Oblikovanje građevina načelno treba provoditi u skladu sa funkcionalnim zahtjevima poslovne građevine. Reprezentativne dijelove zgrade načelno treba smjestiti prema regulacijskoj liniji, a servisne dijelove prema ostalim međama.

Osnovni volumen građevina planira se kao pojedinačna građevina ili kao sklop građevina.

Na pročeljima orijentacije prema glavnim prometnicama treba izbjegavati postavljanje klimatizacijskih uređaja i drugih vrsta uređaja (satelitske antene, itd.) koji narušavaju vizualnu kvalitetu cjeline.

2.6. Uređenje građevnih čestica Odredba 67.

Građevna čestica uređuje se osnovnim prostorno – funkcionalnim elementima i to: • hortikulturnim uređenjem, • uređenjem parternih površina i ostalih dijelova parcele, • uređenjem i uvjetima postavljanja ograda, potpornih zidova i elemenata za

sprječavanje arhitektonskih barijera.

Odredba 68. Hortikulturno uređenje potrebno je planirati uklapanjem postojećeg zatečenog biljnog

fonda uz nadogradnju autohtonim biljnim vrstama. Razmještajem biljnog fonda treba planirati stvaranje novih ambijentalnih i prostornih vrijednosti te nadopunjavati arhitektonsku i urbanu strukturu.

Odredba 69. Parterne površine (terase, pješačke staze i ostali horizontalni uređeni dijelovi parcele)

uređuju se u oblikovnom i arhitektonskom smislu (primjenom materijala i tehnologija) usklađeno s osnovnim volumenima građevina na parceli i hortikulturnim rješenjem okoliša. Tehničkim oblikovanjem potrebno je zadovoljiti sve elemente zadane drugim (infrastrukturnim) uvjetima kao što je odvodnja oborinskih voda, protukliznost površina, otpornost na mehaničko opterećenje i habanje, itd.

Pješačke površine koje uz osnovnu namjenu omogućavanja pristupa i boravka ljudi trebaju omogućiti i prolaz interventnih vozila trebaju zadovoljiti osnovni uvjet nosivosti definiran sukladno posebnom propisu.

Za sve pješačke površine potrebno je osigurati prohodnost prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 151/05 i 61/07).


URBING, 2008. 70

Odredba 70. Građevne čestice mogu, ali ne moraju imati ograde o čemu će se odlučiti u postupku

izdavanja lokacijske dozvole i to uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne ograde ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Ograda se može podizati prema ulici ukupne visine 1,50 m, a na međi prema susjednim česticama ukupne visine do 2,0 m. Od čega kameno ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 80 cm.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevinske čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske čestice minimalne širine 3,0 m.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

Odredba 71. Osnovna prostorno – funkcionalna organizacija zemljišta s novoformiranom

strukturom građevnih čestica planirana je na način da se omogući opremanje komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom na pozicijama prikazanim na kartografskim prikazima „2. Infrastrukturni sustavi“.

Osnovne trase komunalne i telekomunikacijske infrastrukture planiraju se u koridorima prometne i ulične infrastrukture. Mjesta priključaka komunalne i telekomunikacijske infrastrukture te priključci (ulazi) na prometne površine načelnog su značenja dok će točne pozicije ulaska priključaka biti određene detaljnom projektnom dokumentacijom planiranih građevina i prometnica.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže Odredba 72.

U sklopu detaljnog plana riješeno je prometno povezivanje kako unutar samog područja zone Štanga tako i njezino povezivanje sa postojećom prometnom mrežom.

Zona Štanga smještena je između ulice Štanga na zapadu, Fažanske ulice na istoku i sjeveru kao i Ulica 3, ulice Braće Božić na jugu i ulice Hermana Dalmatina unutar naselja koje čine i prometnu mrežu na koju se uključuje promet iz zone Štanga.

Ovim planom definirane su i nove prometnice unutar zone Štanga a to su Ulica 1 (spoj ulice Braće Božić i ulice Hermana Dalmatina) u duljini cca 188 m, te Ulica 2 (zapadni odvojak Ulice 1 po grafičkom prilogu) u duljini cca 154 m. Ostale ulice unutar područja detaljnog plana Štanga se zadržavaju, odnosno rekonstruiraju temeljem ovog plana.

Fažanska ulica se rekonstruira u cijelosti, mjestimično po položaju, a u cijelosti po poprečnom profilu i konstrukciji.

Ulica Braće Božić se također rekonstruira u dijelu od benzinske postaje do Fažanske ulice.


URBING, 2008. 71

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste namjenskog značenja (elementi trase i mjesta priključaka prometnica manjeg značaja)

Odredba 73. Ulica Braće Božić – primarna cesta

Ulica Braće Božić obuhvaćena je od križanja sa ulicom Štanga do križanja sa Fažanskom ulicom od zapada prema istoku u duljini od cca 375 m. Tlocrtno ona zadržava svoje elemente bez značajnijih korekcija, osim u dijelu gdje se predviđa dogradnja biciklističke staze sa dvije trake. Na dionici ulice u zahvatu na spoju sa novom ulicom 1 formira se novo raskrižje te se u poprečni profil proširuje za traku lijevih skretača.

Niveleta ulice se zadržava u postojećem stanju. Poprečni presjek ulice Braće Božić je slijedeći:

- pješačka staza š = 2,00 m - zeleni pojas š= 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,50 m š = 7,00 m - zeleni pojas š= 1,50 m


Na ulici Braće Božić predviđeno je premještanje i uređenje autobusnih stajališta na sjevernoj i južnoj strani ulice zbog smještaja novog križanja sa Ulicom 1.

Na južnoj strani ulice od križanja s ulicom Balska sukladno GUP-u predviđena je biciklistička staza za dvosmjerni tok.

Odredba 74. Ulica Štanga – primarna cesta

Za ulicu Štanga u izradi je projekt nogostupa. Križanja s ostalim ulicama u zoni rekonstruirati će se prema projektnoj dokumentaciji za rekonstrukciju ulica u naselju.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profil s tehničkim elementima)

Odredba 75. Fažanska ulica – sabirna cesta

Fažanska ulica smještena je na istočnom i sjevernom dijelu zone Štanga, od križanja sa ulicom Braće Božić do spoja sa ulicom Hermana Dalmatina i dalje prema sjeverozapadu prema ulici Štanga gdje slijepo završava. Duljina Fažanske ulice je cca 458 m. Tlocrtno nova os prati postojeće stanje ulice uz potrebne korekcije horizontalnih krivina. U stacionaži križanja s ulicom Hermana Dalmatina Fažanska ulica skreće pod kutem od 90º.

Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju. Poprečni presjek Fažanske od križanja s ulicom Braće Božić do križanja s ulicom

Hermana Dalmatina: - pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,50m š = 7,00 m

- pješačka staza š = 1,50 m Poprečni presjek Fažanske ulice od križanja s ulicom Hermana Dalmatina u

nastavku: - pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za jednosmjerni promet š = 4,50 m



URBING, 2008. 72

U slijepom dijelu Fažanske ulice na sjevernoj strani previđena su parkirališna mjesta za okomito parkiranje dimenzija 2,50*5,00 m i parkirališno mjesto za osobe sa invaliditetom dimenzija 3,70*5,00, ukupno 9 mjesta.

Situacijiski elementi prikazani su u grafičkom prilogu i na kartografskom prikazu 2.1

Odredba 76. Ulica Hermana Dalmatina – ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone)

Ulica Hermana Dalmatina smještena je unutar zone Štanga na sjevernom dijelu i proteže se od Fažanske ulice (u stacionaži 0+257,84) do spoja sa ulicom Štanga u duljini cca 460 m.

Tlocrtno ulica prati postojeće stanje. Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju uz nužne korekcije Poprečni presjek ulice Hermana Dalmatina je slijedeći:



U dijelu uz građevnu česticu K1.7 previđena su južno parkirališna mjesta za okomito parkiranje dimenzija 2,50*5,00 m i parkirališno mjesto za osobe sa invaliditetom dimenzija 3,70*5,00, ukupno 14 mjesta.

Odredba 77. Ulica 1 ostale ceste (prometnica unutar poslovne zone)

Ulica 1 prolazi sredinom zone Štanga od juga prema sjeveru i spaja ulicu Braće Božić i ulicu Hermana Dalmatina i duljine je cca 188 m.

Tlocrtno os Ulice 1 sastavljena je od pravaca i kružnih krivina. Primijenjeni polumjeri kružnih krivina R= 60 m i R= 100 m.

Visinski položaj Ulice 1 definiran je visinskim položajem ulice Braće Božić i ulice Hermana Dalmatina. Od ulice Braće Božić niveleta Ulice 1 spušta se nagibom cca 5,50% do središnjeg dijela zone Štanga (križanja tipa kružni tok) te se penje do ulice Hermana Dalmatina s nagibom cca 6,80%.

Nagibi nivelete su orjentacioni i isti se mogu mjenjati u ovisnosti od visinske kote pristupa susjednih objekata na kružni tok, ali ne mogu biti veći od 10%.

Poprečni presjek Ulice 1 od ulice Braće Božić do križanja tipa kružni tok je slijedeći:


- pješačka staza š = 1,50 m Poprečni presjek Ulice 1 od križanja tipa kružni tok do ulice Hermana Dalmatina je

slijedeći: - pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,00m š = 6,00 m



Ulica 2 počinje od Ulice 1 u stacionaži 0+082,66 i pruža se u smjeru zapada u duljini cca 54 m gdje završava okretištem. Os Ulice 2 je u pravcu osim u dijelu spoja sa Ulicom 1 gdje je kružna krivina sa primijenjenim polumjerom R= 60 m.

Visinski Ulica 2 postavljana je u uzdužnom nagibu i = 0,30 %. Poprečni presjek Ulice 2 je slijedeći:



URBING, 2008. 73

- kolnik za dvosmjerni promet 2*3,00m š = 6,00 m - pješačka staza š = 1,50 m


Ulica 3 križa se s Fažanskom ulicom u stacionaži 0+111,11 pod kutem od 90º i skreće u smjeru sjeverozapada prema Ulici Štanga na koju se spaja i duljine je cca 92 m.

Tlocrtno Ulica 3 je u pravcu osim u dijelu spoja sa Fažanskom ulicom je raskrižje koje je potrebno regulirati projektom.

Visinski položaj se zadržava u postojećem stanju uz nužne korekcije. Poprečni presjek Ulice 3 je slijedeći:

- pješačka staza š = 1,50 m - kolnik za dvosmjerni promet 2*3,00 m š = 6,00 m


Odredba 80. Križanja

Križanja ulica riješena su kao T-križanja sa zaobljenjem rubova kolnika sa R= 7 m (8 m) do 12 m.

Spoj ulice Braće Božić i nove Ulice 1 riješeno je kao puno križanje sa lijevim skretačima prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 110/01) i normi za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini (U.C4.050), te Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

Na Ulici 1 u stacionaži 0+133,20 predviđeno je križanje tipa kružni tok sa vanjskim promjerom D= 27 m i unutarnjim promjerom D= 16 m odnosno kolnikom širine š= 5,50 m. Te proširenjem kolnika od 2,00 m.

Križanja sa Fažanskom ulicom konačno se definiraju prilikom izrade projektne dokumentacije za tu ulicu.

3.1.3. Površine za javni prijevoz Odredba 81.

U ulici Braće Božić planirano je autobusno stajalište na mjestu postojećeg autobusnog stajališta unutar rekonstruiranog profila prometnice. Dužina ugibališta je 71 m, a dužina stajališta 15 m kako je prikazano na kartografskom prikazu „2.1 Infrastrukturni sustavi – promet“ za brzinu V=50km/s.

Na autobusnom stajalištu moguće je postaviti nadstrešnicu i ostalu pripadajuću urbanu opremu.

3.1.4. Parkirališta i javna parkirališta (rješenje i broj mjesta) Odredba 82.

Parkirne potrebe korisnika zone rješavaju se na česticama sukladno namjeni građevine, kako slijedi: - poslovna (K1, KM): 20 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (K2): 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (podnamjena ugostiteljstvo): 3 / do 30 m2 bruto površine prostora/građevine, 7 / 30-50 m2 bruto površine prostora/građevine, 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - poslovna (podnamjena trgovina): 3 / do 50 m2 bruto površine prostora/građevine, 7 / 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine, 40 / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine,


URBING, 2008. 74

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na svim parkiralištima s više od 20 parkirnih

mjesta (tu se podrazumijevaju i parkirališta trgovačkih, uslužnih i ugostiteljskih građevina), te na svim parkiralištima koja se nalaze uz ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu i restoran, na svakih 20 parkirnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto za vozilo invalida.

Odredba 83. Planirana su dva (2) javna parkirališta smještena u koridoru Fažanske ulice (9

parkirnih mjesta) i u koridoru ulice Hermana Dalmatina (14 parkirnih mjesta) kako je prikazano na kartografskom prikazu „2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet“.

Parkirališta su u razni kolnika i moraju biti označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Po jedno mjesto rezervirano je osobama s invaliditetom.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta • za okomito parkiranje 2,5 x 5,0 m, • za osobe s invaliditetom 3,7 x 5,0 m

3.1.5. Javne garaže Odredba 84.

Na području obuhvata plana nema planiranih površina za javne garaže.

3.1.6. Biciklističke staze Odredba 85.

Biciklistička staza je planirana u dijelu ulice Braće Božić s južne strane kolnika. Na ostalim prometnicama biciklistički promet će se odvijati na prometnicama uz desni

odnosno lijevi rub kolnika.

3.1.7. Pješačke površine Odredba 86.

Pješačka površina nalazi se na građevinskoj čestici IS1.3 površine cca 328 m2. Na građevinskoj čestici pješačke površine planira se uređenje partera i izgradnje telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Odredba 87. Telekomunikacijska mreža gradi se do svake građevinske parcele. Vlasnik građevine

dužan je unutar svoje parcele izgraditi priključak do javne telekomunikacijske mreže u skladu sa uputama i suglasnosti operatera odnosno Agencije za telekomunikacije. Trase za gradnju DTK odabiru se, u pravilu po 'javnim' površinama: cestama, ulicama, pločnicima, parkiralištima, zelenim površinama i sl., osim u pojedinačnim slučajevima kada se procjeni opravdanim korištenje građevinskog zemljišta (okućnica objekta).

Odredba 88. Trase za gradnju, rekonstrukciju i opremanje DTK mreže treba odabirati prema

grafičkom prikazu, osim u slučaju usklađenja s ostalim infrastrukturnim mrežama. U dijelu gdje je već izgrađena TK mreža, u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je koristiti trase postojećih TK kabela ili DTK (ukoliko je to moguće).

Dubina ukopavanja elemenata TK mreže na uređenim površinama predviđenih za promet vozilima treba iznositi najmanje 0,9 m od gornjeg ruba cijevi, a na ostalim površinama 0,6 m od gornjeg ruba cijevi.


URBING, 2008. 75

Odredba 89. Postavljanje samostojećih ormara pasivnih ili aktivnih elemenata TK mreže moguće je

na javnim površinama, kao i na zemljištu građevinskih čestica (okućnica objekta). Postavljanje samostojećih ormara TK mreže ne smije umanjiti upotrebu površine na koje se postavljaju. Također, oblikom i bojom samostojeći ormari TK mreže trebaju se uklopiti u okolni ambijent.

Odredba 90. TK priključci grade se, u pravilu, podzemno. Iznimno, kao privremeno rješenje, mogu

se graditi i nadzemni TK priključci. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi. Dubina ukopavanja priključnih kabela (i cijevi) unutar građevinske čestice prilagođava se njezinom uređenju.

Odredba 91. Sve zgrade opremaju se TK instalacijom koja izvedbom, tipu i kapacitetom odgovara

njezinoj namjeni i potrebi korisnika. Priključni ormarić (od nehrđajućeg materijala) ugrađuje se na fasadi zgrade ili na ogradnom zidu parcele okrenutoj prema ulici s koje je predviđen priključak. U većim poslovnim zgradama priključni ormarić moguće je ugraditi i unutar objekta uz uvjet da je omogućen nesmetani pristup ormariću. Priključni ormarići se ugrađuju na visini 0,6 – 1,5 m od terena, odnosno poda.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju graditi s potrebnim brojem cijevi vodeći računa o svim operaterima, o novim uslugama i o potrebi za rezervnim cijevima za održavanje i potrebnim brojem šahtova potrebnih dimenzija. Cijevi moraju biti žute boje, šahtovi moraju biti označeni kao telefonski šahtovi. Poklopci šahtova treba prilagoditi površini i moraju podnositi potrebno opterećenje obzirom na namjenu površine.

Odredba 92. Kapacitet DTK u svim njenim elementima kao i kapacitet, tip i razrada kabela

definirati će se posebnim projektom.

Odredba 93. U slučaju potrebe moguće je komutaciju decentralizirati u naselju shodno korisničkim

cjelinama takvim uređajima koji svojim gabaritima predstavljaju urbanu opremu. U slučaju potrebe moguće je odrediti i veći broj izdvojenih stupnjeva komutacije. Prilikom povezivanja izdvojenih stupnjeva komutacija mora se voditi računa o sigurnosti prometa uvođenjem redundantih veza.

Odredba 94. Kompletna mreža mora biti adekvatno uzemljena.

Odredba 95. Gradnju stupova antenskih sustava pokretnih mreža u zoni DPU Štanga potrebno je

izbjegavati. U slučaju potrebe gradnje unutar zone DPU, antenske sustave je moguće postavljati na zgrade na način da ne narušavaju vizure naselja (maskiranje).

Odredba 96. TK mrežu u cjelini treba graditi u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,

Zakonom o telekomunikacijama, Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o zaštiti od požara, gradnja mora biti usklađena sa Planovima višeg reda, sa svim normama i standardima za tu vrstu građevine kao i u skladu s Uputama od Agencije za telekomunikacije i uputama postojećih operatera.


URBING, 2008. 76

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Odredba 97. Linijske građevine komunalne infrastrukture u pravilu se trebaju polagati unutar

prometnih koridora (u pravilu izvan kolnika). Naznačene trase i koridori infrastrukture kako su prikazani na kartografskim prikazu „2.2.“ – „2.5.“ predstavljaju idejno rješenje trasa koje će glavnim i izvedbenim projektima biti detaljno obrazložene te sukladno tome i pozicionirane u koridoru prometnice.

Površinske građevine (trafostanice, područan telefonska centrala, crpna stanica, postojeća benzinska crpka) smještaju se na zasebnim građevinskim česticama.

Odredba 98. Vodoopskrba

Planom se određuje način postavljanja komunalnih instalacija vodoopskrbe i odvodnje:

• polaganje vodoopskrbnih cjevovoda u nogostup ili zeleni pojas prometne površine ili pješačkog puta,

• polaganje kanalizacijskih cjevovoda fekalnih otpadnih voda u nogostup ili zeleni pojas prometne površine ili pješačkog puta te po građevinskim parcelama po potrebi,

• polaganje kanalizacijskih cjevovoda oborinskih voda u kolnik ceste ili pješačkog puta te po građevinskim parcelama po potrebi.

Ukoliko se detaljnijom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže

moguća su i odstupanja od postavki iz prethodnog stavka. Do svake parcele obvezatna je izvedba priključka na vodovodnu mrežu i instalacije za odvodnju otpadnih voda.

Odredba 99. Voda u zoni se predviđa za slijedeće namjene:

• voda za piće i sanitarne namjene, • voda za protupožarnu namjenu i održavanje čistoće, • voda za zalijevanje zelenih površina.

Vodoopskrbna mreža mora se razvijati sukladno potrebama korisnika uz osiguravanje potrebne rezerve u svojim dimenzijama za funkcioniranje protupožarnog sustava. Stoga se odabir dimenzija cjevovoda i njihovog položaja mora planirati prema maksimalno mogućem opterećenju zone (mjerodavna je vrijednost maksimalnog satnog dotoka).

Odredba 100. Za izgradnju središnjeg dijela naselja pretežno usluže-trgovačke poslovne djelatnosti

potrebno je izgraditi novi cjevovod središnjom ulicom koji će spojiti postojeće ulice Hermana Dalmatina i Braće Božić.

Unutrašnjom ulicom predviđen je profil Ø 100 mm - Ø 150 mm po prometnicama ili uz staze za potrebe vodoopskrbe budućih građevina. Prilikom izrade glavnih projekata vodoopskrbe, profile je moguće promijeniti prema specifičnim potrebama pojedinih dijelova ili objekata.

Odredba 101. Glavne trase vodoopskrbe treba rješavati kvalitetnim materijalom, a predviđene su na

taj način da su mogući priključci pojedinih dijelova odnosno da se mogu ugraditi mjerna mjesta za svaku građevinu ili sklop građevina posebno.


URBING, 2008. 77

Odredba 102. Prilikom izrade glavnih projekata vodoopskrbe kako pojedinih objekata i/ili dijelova

treba uzeti u obzir da je tlak u gravitacionoj vodoopskrbi konstantan ovisno o potrošnji, a ako je potrebno povišenje u odnosu na izlaz iz vodospreme potrebno je predvidjeti hidro stanice, pumpe ili neka druga rješenja.

Detaljan hidraulički proračun treba grafički i tekstualno obraditi projektnom dokumentacijom vezanom za pojedine objekte-zone uzimajući u obzir potrošnju cijelog zahvata.

Zbog dokazivanja funkcioniranja sustava potrebno je izraditi matematički model s 24-satnom simulaciju rada sustava u danu maksimalne potrošnje i simulacijom požara u trajanju od dva sata.

Odredba 103. Odvodnja

Izvedbenim projektom „OBORINSKA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 5320/2, 09/2006) izgrađen je sustav oborinskih voda naselja Štanga. Kolektor oborinske odvodnje riješen je temeljem tog projekta i to s početkom u ulici Hermana Dalmatina i završetkom u donjem- južnom dijelu Fažanske ulice.

Izgrađeni kolektor ne može biti u upotrebi sve dok se kolektor ne izgradi u konačnoj fazi, a ta faza se nalazi izvan obuhvata plana.

U kartografskom prikazu „2.5 Infrastrukturni sustavi – Odvodnja“ prikazano je izvedeno stanje oborinske kanalizacije i planirane trase buduće kanalizacije.

Kako bi se prikupile i odvele oborinske vode s cjelokupnog područja zahvata po detaljnom planu zone Štanga predviđeni su novi kanali u Ulici 1 i Ulici 2 (kolektor AO-2 i AO-2-1), te novi kanali u sjevernom dijelu Fažanske ulice te kanal O-1-1 u čestica K2.1..

Kanal AO-2 prikuplja oborinske vode sa južnog dijela Ulice 1 i okolnih čestica, duljine je 112 m profila Ø 400, pad i= 0,40% i priključuje se na postojeće reviziono okna RO-6 izvedenog oborinskog kolektora O-1 Ø 700.

Kolektor AO-2-1 prikuplja oborinske vode sa Ulice 2 i okolnih čestica, duljine je 136 m profila Ø 400, pad i= 0,40% i priključuje se na planirano reviziono okna AO12 oborinskog kolektora AO-2.

Kolektor O-1 prikuplja oborinske vode sa Fažanske ulice i okolnih čestica. Duljine je 265 m profila Ø 400 i Ø 400, pad i= 1,60-1,76% i gravitacijski se priključuje na izvedeno reviziono okno RO-9 izvedenog oborinskog kolektora O-1 Ø 1000.

Kolektor O-1.2 prikuplja oborinske vode s ulice Štanga, duljine je cca 115 m profila Ø 700, pad i= 0,50% i priključuje se na predviđeno reviziono okna RO4 oborinskog kolektora O-1 i prolazi po čestici K2.1 uz postojeći kanal fekalne kanalizacije. Planirane postavke mogu se korigirati prilikom izrade projektne dokumentacije nakon hidrauličkog proračuna.

Planirana oborinska kanalizacija smješta se u trup ulica, a ukoliko je moguće u nogostupe, osim kanala O1-1.2

Svi objekti locirani u depresiji zahvata, a koji će sa svojim projektiranim prilazima parceli biti niži od mogućih gravitacijskih priključaka na objekte za odvodnju oborinskih voda sa javnih površina (kanal O-1.2 i kolektor O-1), dužni su izvršiti (dimenzionirati) prihvat slivnih voda sa javne površine u vlastiti interni sustav kao i izvršiti tehnički ispravan priključak istih na oborinski kanal O-1.2 i kolektor O-1.

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je izraditi kompletno idejno rješenje

s hidrauličkim proračunom, te predvidjeti eventualne korekcije planiranih dimenzija profila cijevi.

Odredba 104. Izvedbenim projektom „FEKALNA KANALIZACIJA U DIJELU NASELJA ŠTANGA U

ROVINJU“ (FLUMING d.o.o, Rijeka, br. 53303/2, 09/2006) riješen je sustav odvodnje fakalnih voda naselja Štanga. Kolektor fekalne kanalizacije izrađeni su kao gravitacioni do


URBING, 2008. 78

CRPNE STANICE ŠTANGA pomoću koje se sanitarne vode prebacuju u tlačni vod u ulici Štanga i sprovodi u postojeći kopneni kolektor fekalnih voda.

U kartografskom prikazu „2.5 Infrastrukturni sustavi – Odvodnja“ prikazano je izvedeno i planirano stanje fekalne kanalizacije.

Planiranim i izvedenim stanjem pokriveno je cjelokupno područje detaljnog plana zone Štanga.

Odredba 105. Planirani način postupanja s otpadnim vodama (sanitarne, tehnološke, oborinske i dr.

otpadne vode) na području zahvata plana treba planirati sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja br. 5/2006).

Sve otpadne vode nastale na česticama korisnika od procesa proizvodnje, ugostiteljske djelatnosti i sličnog moraju se svesti na kvalitetu sanitarno-fekalnih otpadnih voda koju propisuje nadležno komunalno poduzeće koristeći mastolove, separatore ulja i masti, te uređaje za pročišćavanje ovisno o tehnološkom procesu. Tretman otpadnih voda mora se projektirati unutar građevne čestice korisnika.

Odredba 106. Energetika

Planirane građevine priključuju se na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno na način propisan od HEP-a – Operatera distributivnog sustava DP "Elektroistra" Pula, Pogon Rovinj. Trase koje su određene ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim planom.

Odredba 107. Na području obuhvata plana zadržava se postojeća trafostanica Štanga 1

400kVA(1000kVA), planirano je izgraditi: • novu trafostanicu TS Štanga 2 630kVA(1000kVA), istočno od planiranog rotora • novu trafostanicu TS K2.1 1000kVA, na Ulici 2 između čestica K1.3 i K2.1 • eliminirati TS Benzinska pumpa sa postojeće lokacije te izgraditi novu TS Benzinska

pumpa 630kVA(1000kVA) na istoj čestici kao i TS K2.1 u istom objektu ali u odvojenim prostorijama Nove, odnosno postojeće trafostanice treba ukomponirati u postojeću i buduću 10(20)

kV mrežu područja grada Rovinja, ugraditi 20 kV kabele, u skladu sa gradskom normom HEP-a – operatera distributivnog sustava.

Odredba 108. Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem

ovoga plana. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili u zelenom pojasu, na minimalnoj udaljenosti od 1 m od kolnika ceste.

Javna rasvjeta mora biti ekološka (HEP-ESCO) odnosno u skladu s odlukama grada i distributera.

Odredba 109. Prilikom izgradnje novih objekata kao i rekonstrukciju postojećih treba zatražiti od

nadležnog distributera uvjete i način priključivanja na postojeću energetsku mrežu.

Odredba 110. Plinoopskrba

Trasa novoprojektirane srednjetlačne plinske mreže polaže se isključivo u javno prometnim površinama. Ista će se uskladiti s svim postojećim i budućim komunalnim instalacijama.


URBING, 2008. 79

U kartografskom prikazu „2.6 Infrastrukturni sustavi – Plinoopskrba“ prikazano je trasa planiranog srednjetlačnog plinovoda.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina Odredba 111.

Propisuju se sljedeći uvjeti gradnje i opremanja parkovnih zelenih površina (Z1). Parkovne površine treba formirati na način da svojim oblikovnim, zaštitnim, ukrasnim i drugim primjerenim sadržajima doprinose kvaliteti cijele zone:

• unutar parkovnih površina moguća je uređenje pješačkih i biciklističkih puteva i gradnja građevina koje su u funkciji zelenih površina,

• pod građevinama u funkciji parkovnih i zelenih površina smatraju se: paviljoni, odmorišta, dječja igrališta i urbana oprema,

• gradnja komunalnih i infrastrukturnih građevina moguća je u dijelovima manjih vizurnih izloženosti uz obvezatno formiranje zaštitnog zelenila radi smanjenja mogućih negativnih utjecaj na okoliš,

• uređenje vanjskih slobodnih zelenih površina treba planirati primjenom hortikulturnog uređenja i pretežitom sadnjom visokog i niskog zelenila uz savjetovanje biologa-ekologa,

• zatečene prirodne vrijednosti, poput kvalitetnog drveća, potrebno je u prema mogućnostima lokacije zadržati i uklopiti u planirane projekte hortikulturnog uređenja,

• pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati sistematskim i dosljednim planiranjem sustava rampi, platformi, signalizacije i pomoćnih urbanih elemenata.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Odredba 112. Na području obuhvata plana nema posebno vrijednih i/ili zaštićenih cjelina ili

građevina kulturnog ili prirodnog podrijetla. Ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih radova ili radova drugih vrsta naiđe na

predmete i/ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine.

6. Uvjeti i način gradnje Odredba 113.

Uvjetima i načinom gradnje kako je određeno u odredbama ovog Plana i grafičkom prikazu „3. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina“ utvrđeni su detaljni obvezujući kvantifikacijski pokazatelji i norme građenja i uređenja za cjelokupnu zonu.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina podijeljeni su prema sljedećim planskim kategorijama i podkategorijama:

• područja posebnih ograničenja u korištenju o potez zaštitnog zelenila uz ulicu Braće Božić o zaštitno zelenilo uz postojeće građevine na ulici Hermana Dalmatina o očuvanje postojećeg visokog zelenila na građevinskim česticama uz ulicu Braće

Božić • oblici korištenja

o nova gradnja o sanacija – rekonstrukcija – zamjena postojeće građevine


URBING, 2008. 80

Odredba 114. Područja posebnih ograničenja u korištenju su prostorne cjeline različitih prostornih

namjena koje su objedinjene zajedničkim obvezujućim prostorno – planskim uvjetima. Odnose se na očuvanje postojećeg visokog zelenila.

Odredba 115. Oblicima korištenja razlučene su dvije osnovne kategorije korištenja slobodnog

zemljišta: • nova gradnja: zone koje obuhvaćaju planirana područja nove gradnje sukladno

definiranim uvjetima ovog Plana, • sanacija - rekonstrukcija: zone kojima su obuhvaćene postojeće stambene i mješovite

građevine na kojima se omogućuje rekonstrukcija građevina sukladno definiranim uvjetima ovog Plana.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti

Odredba 116. Na području obuhvata plana nema posebno kulturnopovijesnih cjelina i ambijentalnih

vrijednosti.

Odredba 117. Potrebno je obratiti pažnju na postojeće visoko zelenilo. Vrijednost zelenila potrebno

je štititi kroz optimiziranje planiranih zahvata uređenja slobodnih površina u smislu zadržavanja zatečenog prirodnog fonda i njegovim ugrađivanjem u hortikulturne projekte.

8. Mjere provedbe plana Odredba 118.

Nadležni upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata grada sukladno zakonu dužan je pratiti pojave u prostoru i provoditi sve potrebne radnje za omogućavanje provođenja i primjene Plana.

Zahvati na građevinskim česticama koje imaju planirani priključak na novoplanirane prometnice (Ulicu 1 i Ulicu 2) nije moguće provoditi prije njihove realizacije, odnosno moguće je postupak za lokacijsku i građevinsku dozvolu voditi istovremeno iz razloga racionalnosti realizacije plana.

Prilikom provođenja zahvata u prostoru potrebno je pridržavanje svih zakonskih i podzakonskih akata te posebnih propisa iz područja na koje se pojedina odredba odnosi primjenjujući noviji propis ukoliko je isti za navedeno područje donesen.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Odredba 119.

Načelno se mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš svode na kriterije bitne u primjeni planiranja i projektiranja građevina u kojima rade i borave ljudi, uređenju okoliša i površina koje čine funkcionalne cjeline s novoplaniranim objektima te planiranju građevina u primarnoj namjeni sklanjanja i zaštite ljudi i dobara (skloništa) na području zone.

Potrebna je sustavna provedba kontrole svih gospodarskih subjekata u pogledu onečišćenja zraka, vode, količine otpada i njegovog deponiranja.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakonu o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 48/95), a postojeće i novo zelenilo pridonijet će smanjenju prašine u zraku.

Potrebna je realizacija razdjelnog sustava odvodnje te organiziranog i sustavnog zbrinjavanja svih vrsta otpada.


URBING, 2008. 81

Za sve vrste tehnoloških otpadnih voda koje nastaju pri procesu rada u objektima treba instalirati uređaj za pročišćavanje kojim se te vode pročiste do nivoa fekalnih i sanitarnih otpadnih voda.

Na svakoj građevnoj čestici, neposredno uz pristup na javno prometnu površinu potrebno je planiranje i osiguranje mjesta za postavu kontejnera za prikupljanje otpada.

Odredba 120. Kao preventivna mjera obvezatno je primijeniti Pravilnik o graničnim vrijednostima

pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama prije upuštanja u kolektor fekalne odvodnje te uz obvezatno ishođenje vodopravnih uvjeta od nadležne službe.

Odredba 121. Propisuju se sljedeći osnovni kriteriji koje je potrebno primijeniti prilikom projektiranja

građevina na području zone: • u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti

udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U protivnom, građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole,

• Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na slijedećim građevinama i prostorima:

o u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova i

o koje nisu posebnim propisom navedene kao građevine za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara,

• u svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planirati prema uvjetima propisanim za izgradnju na područjima inteziteta potresa VII i više stupnjeva po MCS ljestvici te dodatno uskladiti s posebnim propisima za navedene seizmičke zone.

Sukladno prethodno nabrojanim obvezama koje je potrebno poštivati prilikom

planiranja i projektiranja građevina, potrebno je u buduće projekte primijeniti i ugraditi sve relevantne i važeće posebne propise iz područja projektiranja i organizacije građenja:

• Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93, 33/05 i 107/07) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) • Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03) • Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN br. 54/99) • Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju

tekućeg naftnog plina (NN br. 108/95) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06) • Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN br. 93/98) • Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede

zaštite od požara (NN br. 35/94) • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99) • Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite

od požara


URBING, 2008. 82

Odredba 122. Prilikom planiranja i projektiranja vanjskog uređenja slobodnih pristupnih površina

potrebno je radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevinu planirati na način da se u sklopu vanjskih površina mora osigurati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim tlakom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu.

Odredba 123. Radi osiguranja uvjeta boravka ljudi u uvjetima povećane opasnosti izazvane ljudskim

ili prirodnim faktorima unutar zone potrebno je planirati i osigurati dopunske prostore (građevine) ili osigurati postojeće dijelove građevina za smještaj ljudi i dobara te izraditi elaborat postupanja u uvjetima povećane opasnosti.

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je zatražiti posebne uvjete Državne uprave za zaštitu i spašavanje temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/04, 79/07 i 107/07).

Odredba 124. Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN br.

20/03), Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN br. 145/04) te Pravilniku o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke.

Mjere zaštite od prekomjerne buke na području pretpostavljaju: • građevine koje se planiraju moraju biti projektirane i izgrađene i korištene na način

kako je to propisano navedenim Zakonom i Pravilnikom • ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili

utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad • regulacija prometa u svrhu zabrane i ograničenja protoka vozila na području.

Odredba 125. Prilikom projektiranja građevina, pomoćnih građevina, uređenja građevinskih čestica i

uređenja javnih površina potrebno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 151/05 i 61/2007).

9.1. Održavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Odredba 126.

Područje obuhvata plana obuhvaća niz parcela na kojima postoje izgrađene stambene i mješovite stambeno poslovne građevine.

Građevine koje imaju legalni status stečen do donošenja ovog plana, a čija namjena je suprotna odredbama ovog plana, mogu se održavati radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

Pod održavanjem postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

•


URBING, 2008. 83

III. OVLAŠTENJA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA, suglasnosti, prethodna mišljenja i mišljenja na Plan

DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE...

Documents

Transcript of DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE...