DEPRESIJA

“Ako postoji pakao na zemlji, naći ćete ga u srcu melankoličnog

čovjeka!” R. Burton

Mračna bolest našeg doba

Dok ovo čitamo oko 4-5 % Hrvata boluje od nekog depresivnog poremećaja

Drugim riječima, to znači da u ovom trenutku oko 200 tisuća ljudi u susjednoj Hrvatskoj ima neki oblik depresivnog poremećaja

Približno isti postotak depresivnih osoba može se naći kako u nama susjednim zemljama, tako i u razvijenim zemljama Europe i SAD

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. god. postati drugi svjetski zdravstveni problem, sada je četvrti, a u žena će to biti zdravstveni problem broj jedan, dok je sada na drugom mjestu

BOLEST S TISUĆU LICA Klinička depresija je ozbiljno zdravstveno

stanje koje utječe na misli, raspoloženje, osjećaje, ponašanje i psihičko zdravlje te može značajno utjecati na normalno funkcioniranje

Depresija je bolest s tisuću lica koja se kod svake osobe očituje na jedinstven način premda postoje neka zajednička svojstva pojedinih oblika depresivne bolesti

Kako se depresija očituje Depresija se očituje pojavom kraćih ili duljih depresivnih

epizoda što predstavljaju vrlo raznovrsne kombinacije i varijacije

Zajednički depresivni simptomi su:1. Smanjeno ili depresivno raspoloženje koje definitivno

nije uobičajeno za određenu osobu, prisutno je veći dio dana i gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti;

2. Gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim životnim aktivnostima koje inače pružaju zadovoljstvo, zabavu i užitak;

3. Smanjenje ili gubitak životne energije i pojačano zamaranje

Stupanj izraženosti depresivne epizode Ako simptomi traju od dva tjedna,

govorimo o kratkotrajnoj depresivnoj epizodi koja može biti prolazna reakcija na stres;

Epizoda blage depresije Umjereno teška depresivna epizoda Teška depresivna epizoda bez

psihotičnih simptoma Teška depresivna epizoda s psihotičnim

simtomima

Oblici depresivnih poremećaja Prva depresivna epizoda Ponavljajući depresivni poremećaj Sezonski afektivni poremećaj ( Winter Blues i Chritsmas Blues) Bipolarni afektivni poremećaj Perzistentni poremećaj raspoloženja Ciklotimija Distimija Ponavljajući kratki depresivni poremećaj ( tzv. Vikend

depresija) Miješani anksiozno-depresivni poremećaj Kratka depresivna reakcija Produžena depresivna reakcija Tzv. Depresija iscrpljenja, Burn out sindrom (Sindrom

sagorjelosti na poslu), Sindrom praznog obiteljksog gnijezda, Umirovljenički depresivni slom, Predmenstrualni disforični poremećaj, Postpartalna depresija, Kontraceptivna depresija

Depresivni poremećaj ličnosti Organski i simptomatski depresivni poremećaj

Područja mozga na koja utječe depresija

Nekoliko područja mozga uključeno je u emocionalne i fizičke promjene koje se događaju pod utjecajem depresije

Iako je mozak depresivne osobe manje aktivan od mozga zdrave osobe, neka područja pokazuju pojačanu aktivnost, a to su:

Talamus- povezan s promjenama u emocijama Amigdala- odgovorna za negativne osjećaje Cinguluma- emocionalna reakcija na bol i

regulacija agresivnosti Prefrontalni korteks- pomaže pri regulaciji

emocija Os Hipotalamus-Hipofiza-Nadbubrežna žlijezda

(reguliraju reakciju tijela na stres) Neurotransmiteri (serotonin i norepinephrin)-

kemijski prenosioci poruka između neurona i utječu na ponašanje,raspoloženje i misli

Limbički sustav- zaslužan za ekspresiju instikata, motivacije i emocija

SIMPTOMI DEPRESIJE Ponašanje:

Prestanak izlaženja u društvo i na uobičajena mjesta Zakazivanje na poslu Povlačenje u sebe, prestanak komuniciranja s obitelji i

prijateljima Izostanak s posla, nastave i predavanja Uzimanje alkohola i sedativa Pasivnost i prestanak aktivnosti koje donose ugodu Otežana koncentracija Gubitak interesa za seks i hranu Rizično ponašanje (npr. opasna vožnja) Pojačana razdražljivost i frustracija zbog sitnica Ćudljivost koja je u neskladu s događajima Preosjetljivost na predbacivanja i blagu kritiku Učestala buđenja i ustajanja noću

OSJEĆAJI Prezasićenost Krivnja Tuga Nesreća Žalost Razočaranost Nezadovoljstvo Jad Nepovjerenje Razdražljivost Neodlučnost Beznadnost Bespomoćnost besmislenost

MISLI Ja sam bezvrijedan Ja nisam u redu Ja sam nitko i ništa Nitko me ne voli Ja sam promašen čovjek Život nije vrijedan življenja Ništa mi se lijepo ne događa Događaju mi se samo loše stvari Bolje da me nema Nikada neću biti sretan Ja ne mogu uspjeti Nema opraštanja Ja sam nesposobni gubitnik Ja ne zaslužujem da živim Nikad nisam bio sretan Ne mogu više Ništa se ne može promijeniti

Tjelesni simptomi Umor Iscrpljenost Glavobolja Bolovi u mišićima Gubitak apetita Gubitak težine Smetnje spavanja Nelagoda u trbuhu

Uzroci nastanka i održavanja depresije

1. Čimbenici zbog kojih je osoba sklonija nastanku depresije, a prisutni su već neko vrijeme prije nastanka depresije i prema procjenama riječ je o 30 % ljudi:

- Prirođena sklonost depresiji,- Depresija u obitelji.- Rana neugodna iskustva (npr. gubitak

roditelja, teško djetinjstvo,…)- -kronične tjelesne bolesti

2. Čimbenici koji depresiju prouzrokuju prisutni su netom prije nastanka depresije:

- Različito neugodni događaji u okolini koji se polako gomilaju na leđima osobe ili brzo padnu na nju poput velikog tereta,

- Zdravstvene tegobe,- Gubici ( smrt u obitelji, prekid veze,

gubitak posla,…)

3.Čimbenici koji depresiju održavaju Ponekad su jednaki čimbenicima

pod točkama 1 i 2, ali obično im se pridruže problemi koji nastanu zbog depresije kao takve, jer se tada osoba slabije snalazi u svakodnevnom životu:

- Nezaposlenost,- Usamljenost, - Itd.

Kako se depresija liječi? Suvremena psihijatrija raspolaže

brojnim i raznovrsnim biološkim, psihoterapijskim i socioterapijskim metodama liječenja

Moderna psihofarmakoterapija u sklopu cjelovitog liječenja koja uključuje psihoedukaciju, REBT i KBT psihoterapiju daje brze i dobre rezultate u preko 80% depresivnih pacijenata

U svakodnevnoj praksi i realitetu veliki je nesklad između terapijskih mogućnosti i skromnih rezultata liječenja, prije svega zbog neznanja i raširenih zabluda o depresiji i njezinu liječenju

Samo dobro informiran pacijent i njegova obitelj mogu biti partneri u liječenju, tako da je važna sastavnica liječenja edukacija i samoedukacija pacijenta i njegove obitelji

Kognitivno- bihejvioralna terapija KBT predstavlja strukturiranu, konkretnu,

specifičnu i na problem orijentiranu terapiju s ciljem identificiranja problema, ispitivanja alternativa, stvaranja terapiskog odnosa, prepoznavanja povezanosti emocija, potocanja aktivnosti, poboljšanja socijalne kompetentnosti, te promjena u načinu razmišljanja i ponašanja

SAVLADAVANJE DEPRESIJE Prakticiranje tjelovježbe Dobro se odmoriti, naspavati Provoditi više vremena na otvorenom Jutarnje tuširanje može djelovati stimulativno Dar samo za sebe- pronaći priliku da si nešto

poklonite ili učinite nešto što vas čini sretnima Često mijenjajte okolinu Vodite svoj tajni dnevnik- pisanje pomaže

organizaciji misli i predstavlja dobar put za oslobađanje emocija

Dobrovoljni rad i drugi društveno koristan rad

SLAVNE OSOBE S DEPRESIJOM Depresija je medicinski poremećaj koji

ne bira porijeklo i socijalnu kategoriju Čitav niz poznatih ličnosti imao je

tijekom svog života simptome depresije koji su zahtijevali medicinski tretman

Neki od njih su o tome javno govorili i pokušali svojim primjerom ukazati na to da se radi o poremećaju koji je emocionalne prirode

Popis samo nekih od poznatih ličnosti za koje je poznato da su imali simptome teže depresije koja je zahtijevala tretman

- Hans Christijan Andersen – pisac

- Mariliyn Monroe- glumica- Barbara Bush – bivša prva

dama SAD-a- Jim Carrey – glumac, komičar- Kurt Cobain – muzičar- Harrison Ford- glumac- Ernest Hemingway –

književnik- Victor Hugo – književnik- Michelangelo – umjetnik- Richard M. Nixon – bivši

predsjednik SAD-a- Rossini- kompozitor- Tchaikovski- kompozitor- Virginia Wolff- književnica- Winston Churchill – Bivši

Britanski državnik

SUOČAVANJE SA SUICIDOM

Vjerojatno smo se svi bar ponekad zapitali o čemu je razmišljala i što je mučilo Marilyn Monroe, prije nego što je popila smrtonosnu količinu barbiturata, ili Ernesta Hemingway prije nego se prostrijelio iz puške

Važnost pravovremenog prepoznavanja depresije kao jednog od najvažnijih uzroka suicida

Prema podacima SZO depresija je na vodećem mjestu uzroka radne nesposobnosti ( 10,7% )

U 80% depresivnih osoba prisutna su suicidalna promišljanja koja su u nekih prolazna a u nekih ponavljajuća

Najveći postotak izvršenja suicida je u skupini ljudi liječenih od depresije kao i neliječenih depresivnih osoba koje se nikome ne obraćaju za pomoć niti ih okolina prepoznaje

Suicid mladih diljem svijeta je u dramatičnom porastu

Suicid je treći po redu uzrok smrtnosti mladih između 15. do 24. godine, a šesti uzrok smrtnosti je među djecom od 5. do 14. godine

PREVENCIJA SUICIDAŠto možete učiniti kako bi pomogli suicidalnoj osobi?

1.Suicidalno ponašanje je poziv u pomoć

-Ako vam se takva osoba obrati za pomoć, bez obzira na njezino negativističko ponašanje, ona ima dobro mišljenje o vama. Vjeruje da bi ste joj mogli pomoći, te da imate bolje obrasce rješavanja problema od nje same

2. Shvatite to ozbiljno- Istraživanja su pokazala da je 75% koje

su izvršile samoubojstvo upozoravale na to prije samog čina. Mnogi ljudi govore: “Ti problemi nisu bili dovoljni da se počini samoubojstvo.“ No nije bitno koliko je velik problem u našim očima već koliko pogađa i djeluje na osobu koja ga ima.

3.Budite spremni pomoći i potražiti pomoć što prije

- Prevencija samoubojstva nije akcija u zadnji tren. Treba djelovati odmah. Suicidalne osobe se boje da bi im traženje pomoći moglo prouzročiti dodatnu bol: da budu markirani, da naiđu na odbijanje, kažnjavanje. Trebamo se truditi da smanjimo patnju, a ne da je izazivamo ili produljujemo

4. Slušajte- Dajte osobi mogućnost da iznese svoje

probleme i da razgovara o svojim osjećajima. Ne morate puno toga reći i ne postoje magične riječi. Dajte suicidalnoj osobi do znanja da vam je drago što vam se obratila, budite strpljivi i suosjećajni te pokušajte izbjegavati svađu i davanje savjeta

5. Pitajte: Razmišljaš li o samoubojstvu?

- Ako suicidalnu osobu pitate ovo samo joj pokazujete da vam je stalo do nje, da je shvaćate ozbiljno i da želite da bol i probleme podjeli s vama. Time je nećete potaknuti da počini samoubojstvo

6. Ako je osoba suicidalna ne ostavljajte ju samu

- Ako su prisutne suicidalne misli pokušajte ih se riješiti. Uklonite sve lijekove i otrove iz kuće

7. Bez tajni- Osoba, bojeći se dodatnih patnji, može vas

zamoliti da nikome ne kažemo za njezine suicidalne misli. To nikako ne obećavajte već predložite da potražite osobu sa kojom možete sagledati situaciju u cijelosti. Podjela anksioznosti i odgovornosti od prevencije samoubojstva jednostavnije je, a i efikasnije rješenje

- Apel alarm ili poziv u pomoć- Samokažnjavanje kao izraz

neizdrživog osjećaja krivnje- Bijeg iz nepodnošljive situacije- Izazivanje osjećaja krivnje i

kažnjavanje drugih- Ucjenjivanje okoline

Funkcija i značenje samoubilačkog ponašanja

- Impulzivno rasterećenje od napetosti

- Iskušavanje sudbine – igra sa sudbinom

- Izraz doživljaja besmislenosti života

- Izraz “ altruizma"

“ Što me ne slomi, jača me “- Recite da životu, jer on uvijek ima

smisao...- Vježbajte pozitivno mišljenje- Učite biti sretni- Napustite prošlost, okrenite se budućnosti- Kada ste nezadovoljni, iskažite svoje

nezadovoljstvo- Oprostite i sebi i drugima

SAMOPOMOĆ

KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ ?

- Ako još niste svjesni koliko je glupo izvršiti samoubojstvo, ili se osjećate izgubljeno, bespomoćno ili depresivno nazovite:

- Studentsku ambulantu 311-151- Centar za mentalno zdravlje 335-585- Psihološko savjetovalište Pro Mente

www.promente.biz

ZA KRAJ

"Sreća je skrivena u nama samima. Ona ne ovisi o onome što nam se događa, već o načinu na koji mi te događaje shvaćamo i kako se sa njima nosimo."

Anthony De Mello (1931-1987)