Deca i ucenje u xxi veku
-
Upload
obrazovanjeplus -
Category
Documents
-
view
3.893 -
download
6
description
Transcript of Deca i ucenje u xxi veku
UMEĆE PODUČAVANJA ILI
PODUČAVANJE KAO UMETNOST
Trbina za roditelje, vaspitače i nastavnike
Vera Vrbica Matejić i Ranka Marinković
17. 0ktobar 2013.
OŠ “Sveti Sava” Beograd
Delić koji
nedostaje
POŠTENJE, RADOST, SARADNJA, LJUBAV,
SAOSEĆANJE, KREATIVNOST, PODRŠKA, RAZUMEVANJE, INSPIRACIJA, JEDINSTVO,
HARMONIJA, DRUGARSTVO, MUDROST...
TIM koji rukovodiorganizacijom
Dragana Milić
Tamara Todorović
Snežana VujičićRanka Marinković
Vera Vrbica Matejić-BekaVesna Belčević
Vesna Radonić
Milena Pijević
Biljana Subotić
Žana Borisavljević
Da temperamente svako bolje u upozna lako
Da u školi svako
uči radosno i lako
Da u vrtiću svako uči radosno i lako
Dobra saradnja sa roditeljima =
dobro deci + dobro nama + dobro njima
VEŠTINE
RODITELJSTVA
PROGRAMI ZA MLADE
PROGRAMI ZA LIČNI RAZVOJ
Da bi se bilo koji fenomen razumeo,
mora da se posmatra
u odnosu na druge delove
celine kojoj pripada ili delove
od kojih se sastoji.
Koje veštine je potrebno da učimo
decu da bismo ih pripremili da
uspešno žive u svetu budućnosti?
Veštine adaptacije
Kritičko razmišljanje
Komunikacijske veštine
Veštine rešavanja problema
Saradnja i timski rad
Rezilijentnost – otpornost na stres
Deca se mogu obrazovati Kod kuće
U državnim školama
U privatnim školama
Alternativno obrazovanje
.
Valdorf obrazovanje je najrasprostranjenije alternativno obrazovanje na svetu
Danas postoje:1026 nezavisne aldorf škole
2000 vrtić
646 centara za specijalno obrazovanje u 60 zemalja
+1
Slike iz Valdorf centra za podršku porodici u Beogradu
Valdorf pedagogija razlikuje tri faze u razvitku dece
Prvih 7 godina – kreativna igra u podsticajnom
okruženju (volja, čula)
Osnovna škola – razvoj umetničkih i socijalnihkapaciteta i razumevanje (emocije)
Srednja škola – razvoj kritičkog razumevanja i mišljenja sa naglaskom na integraciji akademskih, praktičnih i umetničkih težnji (intelekt)
Škola za sutra – od mozga do umaumede podučavanja ili podučavanje kao umetnost
Međunarodna konferencija o savremenom obrazovanju
Zagreb 2013
Učesnici konferencije
Susan Greenfield – bavi se promenama uma i načina razmišljanja zavisno od promena okoline (Oxford)
David Brierly – fleksibilni, kreativni metodi u školama (Oslo)Anne Mangen – uticaj digitalnih tehnologija na rad i razvoj mozga (Stavangen)
Tobias Richter – autor knjiga na temu umetnosti podučavanja i uloge umetnosti u sticanju učiteljskih kompetencija
Mary Barratt-Due – muzički pedagog (Oslo)
Cilj konferencije:da se podstakne dijalog u pravcu humanizacije obrazovnih zadataka i vrednovanja odgoja i podučavanja kao stvaralačkog procesa u kojem “magična umetnost” ostvaruje svoj puni smisao
Rast mozga u prenatalnom periodu Svakog minuta nastaje
novih 250 000 neurona
Kad se čovek rodi svi neuroni su tu
Rast mozga u postnatalnom periodu Sa dve godine mozak
dositiže oko 80% svoje veličine
Prosečna težina mozga u gramima
Godine muškarci žene
novorođenče 380 360
1 godina 970 940
2 godine 1120 1040
3 godine 1270 1090
10-12 godina 1440 1260
19-21 godina 1450 1310
56-60 godina 1370 1250
81-85 godine 1310 1170
Važnost povezivanja neurona Mozak proizvodi neurone, moždane ćelije i sinapse
- sinapse su veze između ćelija –
sinapse prenose električne moždane signale između ćelija
Najkomplikovanija masa u svemiru-novija otkrida-
Novi talas proizvodnje neurona i sinapsi događa se u pubertetuPoslednji se razvija prefrontalni korteks, deo mozga iza čela koji služi
za: planiranje planiranje budućnosti organizaciju radnu memoriju regulisanje raspoloženja, impulsivnost, rasuđivanje sagledavanje posledica
Tinejdžeri postaju funkcionalni u svim oblastima, ali ne mogu rezonovati kao odrasli (testovi tumačenja lica)To je faza razvoja mozga koju možemo nazvati: Use it or lose it!
John Steinback
Verujem da je dobar učitelj veliki umetnik i kako ih je jednako tako malo kao i ostalih velikih umetnika. Podučavnje bi čak moglo biti najveća od svih umetnosti, a medij u kojem deluje je čovekov um i duh.
Važnost ličnosti učitelja Drži delić sudbine deteta u svojim rukama
Ne može preuzeti odgovornost za njegov život, ali može da pazi na njega i da ga vodi na njegovom putu
Važnost ličnosti učitelja
Učitelj želi:
da upozna učenike
(uvek postoji nešto što o drugom ne znaš iako ti je poznat, a to je možda najvažnije od svega T.S. Elliot)
da otkrije potencijal svakog deteta
da sazna šta rade, odakle dolaze, u kom smeru idu, o čemu razmišljaju, za čim žale, čemu se nadaju
da se poveže sa tim za čime učenici čeznu
da im pomogne da upoznaju sebe
da podstakne sanjanje
da podrži veru u to da su snovi ostvarivi
Rudolf Steiner Pitanje za obrazovanje ne bi trebalo da bude: Šta čovek
treba da zna i šta je sposoban da radi za sadašnje društvo
već
koje se sposobnosti nalaze u svakom pojedincu i mogu se razviti?
Važnost ličnosti učiteljaD. Brierly:” Skriveno u vidljivom”Šta možemo da pitamo da bismo upoznali učenike:
Šta čitate?
Koji vam je hobi?
Šta ste sanjali?
Šta želite da budete kad porastete?
Umetnost opisivanja portreta
Autoportret
Šta sakupljaš?
Važnost ličnosti učiteljaD. Brierly:” Skriveno u vidljivom”
Pedagog koji želi da se savesno bavi svojim pozivom ne propušta nijednu prigodu da upozna svoje učenike.
Lice učenika -
jasno se vidi da li je zabrinut, iznenađen, ljut, prestrašen ili mu je dosadno.
Važnost ličnosti učiteljaD. Brierly:” Skriveno u vidljivom”Važnost izraza lica
Nepromenljive crte – brze, prolazne emocije
učenici motre na naš izraz lica
Na kraju časa - na licima svojih učenika učitelj vidi sebe!
Važnost ljubavi To je pravi posao učitelja da voli učenika. On mora
voleti i lepu decu i ružnu decu i pametnu decu i glupu decu i lenju decu i marljivu decu.
Ako ne voli decu, onda to mora da nauči.
Ljubav se može naučiti kao i sve drugo!
Kako neko može biti učitelj ako ne veruje da se sve može naučiti?
Važnost zadovoljstva u procesu učenjaSamo zadovoljan učenik prolazi kroz proces učenja!
Sreća izražena smehom izuzetno je važna za đake.
Aristotel: Sreća je glavni motiv kod svakog učenja.
Rusel: Sreća je koren obrazovanja.
Da bi deca bila srećna u školi:
- moraju joj biti dorasli
- moraju u njoj zadobiti osećaj uspeha
- ne smeju u njoj provoditi previše vremena
Važnost ljubavi prema učenjuD. Brierly:” Skriveno u vidljivom” Ljubav prema učenju osnov je sreće i zdravlja
Ljubav prema učenju zavisi od motivacije
Zadaci koje postavlja savremeno društvo nisu sami po sebi nagrada
Učenici treba da uživju u tome što rade – bez spoljašnje motivacije – novca, ocena, straha od kazne
Spoljašnje nagrađivanje umanjuje vrednost unutrašnje motivacije – šta se događa kad spoljašnja motivacija nestane
Učenik koji ima unutrašnju motivaciju je uspešan, ima samopoštovanje i srećan je
Važnost izbora gradiva i načina prezentacijeTobias Richter: Valdorf kurikulum
Počiva na sazanju da svako dete čezne nešto da nauči.
Priča o Miji
Priča o Ani i učitelju koji je izgubio popularnost
Pitagorina teorema
Tobias Richter: Valdorf kurikulum
Kurikulum je tako smišljen da se računa sa razumevanjem.
Uvek prisutno pitanje: Šta će se dogoditi ako...
Ne treba učiti pesmu napamet – treba razumeti pesmu
Ne treba učiti o lavu – nego ga odglumiti – shvatiti šta znači biti lav, uživeti se u okolinu lava
U svim predmetima pronaći kauzalitet:
- Rimsko pravo: delo – kazna
- Matematika: postupni račun
- Crtanje: svetlost –tama
Susan Greenfield: Važnost umetnosti - muzike Tu gde deca uče muziku – najbolji su rezultati
- trening za mozak – ritam
- muzika ima kognitivni kontekst – učimo reči
(tehno muzika je lišena konteksta)
- muzika ima terapeutsko dejstvo
Ljudi koji su srećni – pevaju!
Naša poslovica: Ko ne peva zlo misli
Pevanje
All things shall perish under the sky,
music alone shall live,
music alone shall live,
music alone shall live,
never to die ...
Važnost umetnosti Priča o Niku -vajanje
Priča o Tomu - drama
Umetnost je magična, umetnost transformiše
Važnost umetnosti - književnost - čitanje
Život i priče imaju
početak i kraj
prošlost i budućnost
likovi imaju identitet: boju glasa, govor tela, fizički kontakt
Dok čitamo stvaraju se veze u mozgu – ove veze daju dublje značenje.
Priče su moćne – podstiču maštu
Mašta je modna – podstiče razvoj
Eksperiment – kako rade moždane ćelije
Ne sviraju
klavir
. . . . .
Sviraju klavir .
. . . .Zamišljaju da
sviraju klavir
. .
. . .
Tehnologija – 21. vek
U knjizi U video igri
postoji u vremenu i prostoru bezvremena je, bezprostorna
ima prošlost i budućnost ovde i sada
kognitivna je senzorna
ona je kao ti ona je apstraktni koncept
ima sadržaj i značenje ima malo značaja
ima osećanja nema osećanja
ima identitet, personalizovano značenje redukovan identitet, depersonalizovana
interna eksterna
Princeza Marija – Rat i mir
Posledice preteranog igranja video igrica
smanjena pažnja
adiktivne su
smanjuju empatiju
podstiču anksioznost (ono što se dešava u igrici može se desiti i meni)
podstiču agresiju
Ide se od kognitivnog ka senzornom umesto obrnuto
Šta je važno? da dete samo oseti kada je dosta
Kuda ide svet?
Google glass
Thomas Stearns Eliot (1888-1965): Gde je život koji smo izgubili živeći?
Gde je mudrsot koju smo izgubili u znanju?
Gde je znanje koje smo izgubili u informacijama?
Tobias Richter: Najlepša reč u jeziku je čežnja
Ako želiš da napraviš brod,
nemoj da ljude šalješ da nabavljaju
materijal,
da im izdaješ nareĎenja i deliš zadatke...
Umesto toga, nauči ih da čeznu za
dalekim morima
Antoine de Saint Exupery