Darinko Bago predsjednik Hrvatskih izvoznika...Izvoz i uvoz roba RH - zemlje CEFTA-e 2010 - 2018....
Transcript of Darinko Bago predsjednik Hrvatskih izvoznika...Izvoz i uvoz roba RH - zemlje CEFTA-e 2010 - 2018....
Darinko Bago predsjednik Hrvatskih izvoznika
1
5.181 4.952 5.019 5.403 5.802
18.99816.559 16.035
17.72719.227
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
usluge - Izvoz robe - izvoz
24.179
21.511 21.05423.130
25.029
Svjetski bruto izvoz od 2014 – 2018. godine
US$ bilijuna
Izvor: Trade Map 2
Izvor: Trade Map
45%55%
Usluge
Robe
23%
77%
UslugeRobe
Izvoz usluga kao udiobruto svjetskog izvoza
Dodana vrijednost usluga kao udio dodane vrijednosti u svjetskom izvozu
Iako usluge izravno čine samo 23% svjetske trgovine, one čine 45% ukupne dodane vrijednosti u svjetskom izvozu
Izvoz usluga kao udio u svjetskom bruto izvozu i dodanoj vrijednosti, 2018
3
Udio robnog izvoza u BDP-u Svijet - Hrvatska
Izvor: UNCTAD, DZS
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
90.000
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.2017. 2018.
BDP - Svijet Izvoz - Svijet
BDP - Hrvatska Izvoz - Hrvatska
4
Izvoz i uvoz roba RH 2008 - 2018. godine
Izvor: DZS
-100.000
-50.000
0
50.000
100.000
150.000
200.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Izvoz ukupno Uvoz ukupno Saldo ( uvoz-izvoz)
u m
il. k
un
a
5
-2,0%
12,3%
-10,2%
-16,5%
-11,4%-10,0%
7,9%
4,2%
-4,9%
9,8%
5,2%
-6,6% -7,6%
6,5%
-0,7%
4,3%
10,0%
-7,9% -8,6% -9,5% -9,7%
-20,0%
-15,0%
-10,0%
-5,0%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
Intra EU trgovinska bilanca robama Extra EU trgovinska bilanca robama
Izvor podataka: EUROSTAT
Saldo Intra EU i Extra EU trgovinske bilance robama, u % BDP-a; 2018. godine
6
Izvoz i uvoz roba RH - zemlje EU 2010 - 2018.godine
Izvor: DZS
66.367 74.842 88.483 92.440 99.819 109.812 114.683 127.496 137.652
-26.744 -32.210
-46.377 -47.625 -49.292 -51.327 -53.056-59.627 -63.463
-100.000
-50.000
0
50.000
100.000
150.000
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
u m
lnku
na
izvoz uvoz saldo
7
Izvoz i uvoz roba RH - zemlje CEFTA-e2010 - 2018. godine
Izvor: DZS
12.137
13.670
15.17014.286
15.973 15.74815.205
18.234 18.185
5.9157.169 7.796 7.418 6.870 7.722
8.79310.077 10.652
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
u m
ln k
un
a
izvoz uvoz saldo
8
Izvoz i uvoz roba RH – ostale zemlje 2010 - 2018.godine
Izvor: DZS
38.015 38.986 25.620 19.708 23.984 23.207 24.999 25.741 27.912
-24.883 -23.998
-10.516-6.214
-11.385 -9.647 -9.068-7.241
-12.372
-30.000
-20.000
-10.000
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
u m
ln k
un
a
izvoz uvoz saldo
9
Saldo izvoz-uvozza karakteristične djelatnosti
Izvor: DZS
u mln kuna
2012. 1013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Ukupno
2012.-2018.
drvna industrija 1.534 1.723 2.361 2.527 2.466 2.555 2.738 15.904
namještaj 158 460 723 689 533 161 -591 2.133
metalni proizvodi -4.028 -4.194 757 1.005 1.437 1.078 814 -3.131
koža 9 -944 -1.465 -1.040 -1.739 -1.539 -1.348 -8.066
odjeća -538 -698 -1.405 -1.613 -2.109 -2.307 -2.789 -11.459
farmacija -1.733 -1.839 -2.207 -2.008 -2.618 295 -2.004 -12.114
koks, el. energija, plin -3.419 -2.053 -3.666 -3.441 -1.969 -863 335 -15.076
kemikalije -5.686 -5.524 -5.616 -6.096 -6.602 -6.881 -7.020 -43.425
prehrana -5.157 -5.967 -6.174 -6.421 -5.898 -7.145 -8.043 -44.805
10
RH – izvoz/uvoz 2012 - 2018.godine
Izvor: DZS
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Indeks
2018/2012
Izvoz kuna (mlrd) 72.380 72.595 79.099 87.772 92.763 104.601 107.913 149,1
Vrijednosti u EUR (mlrd) 9.629 9.589 10.369 11.528 12.317 13.983 14.543 151,0
EUR/tone 726,7 650,9 682,6 712,9 719,8 783,2 827,3 113,8
Uvoz kuna (mlrd) 121.899 125.052 130.673 140.748 148.475 163.313 176.216 144,6
Vrijednosti u EUR (mlrd) 16.214 16.528 17.129 18.482 19.712 21.808 23.748 146,5
EUR/tone 1.050,8 1.049,3 1.121,0 1.091,8 1.077,5 1.152,6 1.197,9 114,0
av. EUR-o/kune 7,51 7,57 7,63 7,61 7,53 7,46 7,41 98,7
11
Izvoz i uvoz roba i usluga Hrvatske i zemalja usporedivih značajki, kao % nacionalnog BDP-a
Izvor: Eurostat
2018.
46,2 47,9
64,5
78,8 75,2
51,258,9
82,386,5
55,3
41,6
85,2
97,3
-20,0
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
izvoz roba i usluga uvoz roba i usluga saldo trgovinske bilance
kao
% B
DP
-a
12
Broj poduzeća ukupno RH/Izvoznici
Izvor: FINA
89.656 91.32096.758 98.530 97.254
101.191 104.470 106.569114.483
120.081
131.117
11.794 11.135 12.035 12.479 12.430 13.321 14.405 15.385 17.306 18.532 19.594
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
RH Izvoznici
Broj zaposlenih ukupno RH/Izvoznici
Izvor: FINA
933.625889.396
859.808 851.386 829.874 830.928 830.116 838.584 853.979882.884
942.020
479.369436.738 430.385 425.441 419.731 420.562 423.462 435.560 431.320 450.650
486.274
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
600.000
700.000
800.000
900.000
1.000.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
RH Izvoznici
Prihodi od prodaje proizvoda i usluga RH/Izvoznici
Izvor: FINA
641.136
555.912 542.321564.888 553.963 558.254 561.034
581.232 580.190626.009
697.392
404.272
339.299 342.185360.996 359.353 358.267 357.398
381.712 378.989414.980
466.772
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
600.000
700.000
800.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
u m
lnku
na
RH Izvoznici
Bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu (milijarde kuna)
73,161,1
42,1 41,7 39,4 40,3 41,1 41,8 44,3 46,7
10,7
6,3
6,2 4,94,7 4,8 5,5 4,6
4,25,9
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Nova dugotrajna imovina Rabljena dugotrajnu imovinu
83,7
67,5
48,3 46,644,1 45,1
46,6 46,4 48,652,6
Izvor: DZS
mili
jard
e k
un
a
Izvor: DZS
SažetakRH/Izvoznici za 2018. godinu
Izvor: FINA
15%
52%64% 67% 68% 70%
85%
48%36% 33% 32% 30%
Broj poduzeća Broj zaposlenih Investicije Prihodi od prodaje Dobit Ulaganja u razvoj
Izvoznici RH
19.594
131.117
510.506
24.288 28.239984.236
15.550
697.392
466.772 19.091
1.331
934
mln kuna
17
Broj zaposlenih po poduzeću
Izvor: FINA
10,4 9,7 8,9 8,6 8,5 8,2 7,9 7,9 7,5 7,4 7,2
40,639,2
35,834,1 33,8
31,629,4
28,3
24,9 24,3 24,8
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
RH Izvoznici
18
• Slabljenje gospodarske pozicije SAD-a i zemalja EU
• Jačanje gospodarske snage G20
• Smanjivanje utjecaja banaka i rast utjecaja fondova na gospodarstvo svijeta
• Jačanje političkih napetosti između SAD-a – Rusije – Kine
• Nestabilnosti cijelih regija
• Snažno jača ideja protekcionizma
• Jača ideja državnog intervencionizma i reprivatizacije
• Digitalizacija osigurava revolucionarne promjene u gospodarstvu ali i u društvu u cjelini
Samo neka od obilježja svijeta u kojem hrvatski izvoznici posluju
19
Uvoz elektronike i strojeva prije i poslije tarifa - SAD
Izvor: IMF, 2019 20
Očekuje se da će rast električnih vozila smanjiti trgovinu auto-dijelovima i naftom
Traditional/gasoline cars
Electric vehicles (EVs)
Reduction in vehicle parts trade
Moving parts of
Total global car parc1 %; million cars
a
traditional
powertrain
100%= 1,239 1,567
8%
Moving parts
of an EV
powertrain
100% 92%
2016 2030F
Total
global
car sales
%; million
2017
2030F
1%
17%
99%
83%
100% =
79
93
Estimated trade effects by 2030
Up to $69B annual reduction in oil trade
~10% reduction
in vehicle parts trade
1 Refers to the total of all
registered cars on the road. NOTE:
Figures may not sum to 100%
because of rounding.
21
Većina razvijenih gospodarstava izgubila je proizvodna radna mjesta od 1990-ih.
Izvor: preuzeto iz McKinsey Global Institute
Manufacturing employment Index: 100 = 1997
140
130
120
Manufacturing
employment
% of manufacturing
over total economy,
2016
110
% change
since 1997
Value
added
Employ-
ment
100
90
80
70
60
0 1985 90 95 2000 05 10
2016
Germany
Italy
United
States
France
Japan
United
Kingdom
-3
-15
-23
-24
-25
-39
20 19
15 19
12 9
10 10
18 17
9 9
SOURCE: The Conference Board, OECD; International Labor Comparisons program, May 2017; McKinsey Global Institute analysis
22
Izvor: preuzeto iz WTO, GLOBAL VALUE CHAIN DEVELOPMENT REPORT 201923
Udio u svjetskom BDP-u2006. godine i 2016. godine
Izvor: Eurostat
27,3 28,5 5,4 8,3 17,6 12,9
24,6 21,8 14,8 6,5 18 14,3
-2,7% (-10%) -6,7% (-23%) +9,4% (174%)
%
24
30 32 3123
31 30
21
18
2011
10
8
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1995 2007 2017 2030(projekcija)
Amerika
Europa
Asia-Pacifik
73
62
49
2 410
165
6
8
10
77
9
9
35
5
7
3
4
6
8
1995 2007 2017 2030(projekcija)
Kina Razvijena Asia bez Kine
Razvijena Amerika Razvijena Europa
Ostatak razvijenog svijeta
19
27
51
38%
Udio razvijenih gospodarstava u globalnoj potrošnji po regijama
Udio ekonomija u razvoju u globalnoj potrošnji po regijama
Izvor: McKinsey Global Institute
81
25
Državna zabrana preuzimanja poduzeća od strane stranih konkurenata mora
se i u budućnosti temeljiti na strogim uvjetima, a isto je moguće samo ako je
neophodno kao obrana od rizika za nacionalnu sigurnost uključujući i
područje ključne infrastrukture.
„The state prohibition of company takeovers by foreign competitors must be
based on strict requirements in future too and may only happen if this is
necessary to defend against risks to national security, including the area of
critical infrastructures.”
Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier 26
Kada se pokušaji preuzimanja fokusiraju na tehnologiju i inovacijsko vodstvo, a
ne na praćenje državnog interesa na području sigurnosti, prvenstveno je
zadatak njemačkog privatnog sektora i njegovih dionika da spriječe takva
preuzimanja odgovarajućim ponudama. U tim slučajevima, država može
ponuditi ohrabrenje i podršku.
„Where takeover attempts concern technology and innovation leadership rather
than primarily following the state interest in security, it is above all a matter for
the private German sector and its stakeholders to prevent such takeovers by
suitable bids. In these cases, the state can provide encouragement and support.”
Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier 27
Samo u izuzetno važnim slučajevima država može biti kupac dionica i samo tijekom
ograničenog razdoblja. Sve u svemu, udio države se dugoročno ne smije povećati, zbog čega
se razmatra uspostava nacionalne ustanove za sudjelovanja čiji je zadatak redovito
izvještavati parlament o opsegu novog učešća. U načelu, preuzimanje novih udjela mora biti
uravnoteženo privatizacijom drugih.
„Only in very important cases should the state be able to act as buyer of shares for a restriced
period of time. All in all, the stake held by the state may not increase in the long term, however,
which is why the creation of a national participation facility comes into consideration with the
requirement of reporting to parliament on a regular basis about the extent of any participation.
Taking-over of new stakes must in principle be balanced by the privatisation of others.”
Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier28
Više nije pitanje kako osigurati snažniji rast hrvatskog izvoza roba i usluga
s većom novostvorenom vrijednošću
već
Kako preživjeti sve ove promjene
29
Ovi primjeri služe kao uvod u panel koji slijedi
nakon stanke
30
HVALA NA POZORNOSTI
31