UZIZAŽ Vol. 4 Broj stranica: 48.-51. Sarajevo 2008.

Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Omladinska 2, Ilijaš, Kanton Sarajevo

DA LI JE VRIJEDNOST HONORARA KOJI SE ISPLAĆUJU ZA IZRADU ZAKONA I PRAVILNIKA VEZANIH ZA LOVSTVO VRIJEDNIJA OD OBRAZA!?

Suvad Lelo1, Dražen Kotrošan2 i Esad Spahić3

1Odsjek za Biologiju, Prirodno-Matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

2Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

3LU „Srednje“

ABSTRACT Lelo, S., Kotrošan, D. & Spahić, E. Are fees for writing hunting laws and related statutes worth more than saving ones face? This paper incorporates commentaries of statues and regulations of The Hunting Law of Federation of Bosnia and Herzegovina. These commentaries clearly show that the Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry of the Federation of Bosnia and Herzegovina entrusts writing of statutes to amateurs or otherwise irresponsible individuals who’s only goal is receiving the fee. This practice leads us to having the country of Bosnia and Herzegovina protecting species which have never been recorded on its territory. Key words: hunting, law, game species.

UVOD

U Lovačkom listu smo već pisali o biološkim, tačnije zoološkim i taksonomskim pogreškama u popisu lovne divljači u Zakonu o lovstvu (Lelo i Spahić, 2007a, 2007b). Tada smo naglasili da se prema Kodeksu zoološke nomenklature nazivi roda, vrste i podvrste pišu italikom, dok se nazivi drugih taksonomskih kategorija pišu normalnim načinom. Naglasili smo i da je popis lovne divljači netačan (jer su navedene i vrste kojih upće nema u Bosni i Hercegovini) te da obiluje pogreškama što je i argumentirano kroz komparaciju sa „starim“ Zakonom o lovstvu iz 1991. godine. Sve spomenuto je ranije navedeno pod naslovom: „Primjedbe Zakonu o lovstvu“, odnosno printanom pogreškom od strane Redakcije Lovačkog lista kao: „Primjedbe na Zakonu o lovstvu“, a spomenuta omaška od strane redakcije još uvijek nije korigirana već je i drugi dio teksta publiciran pod istim naslovom, a natuknice o pisanju latinskih naziva uopće nisu prihvaćene (vidi: Lelo i Spahić, Primjedbe na Zakonu o lovstvu, Lovački list, NS, 110-111: str. 31-32).

ANALIZA PODZAKONSKOG AKTA ZAKONA O LOVSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

„Pravilnik o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popisa vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo“

U Lovačkom listu No. 122: str. 13-14, postoji tekst sa naslovom: „Pravilnik o vremenu

lova lovostajem zaštićene divljači i popisa vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo“ (Anonimus, 2008); u kojem su, napokon, ispoštovani kodeksi za ispisivanje roda i vrste (negdje i podvrste) italikom (ali je italikom pogrešno ispisan naziv porodice). Nažalost, priloženi popisi životinjskih vrsta su ponovno vrlo loši sa većim brojem ozbiljnih nomenklaturnih pogrešaka i nevjerovatnih pogrešaka vezanih za nepoznavanje kvalitativnog sastava bosanskohercegovačke faune od strane autora citiranog Pravilnika!! Preciznije rečeno, u Članu 4. priložen je popis ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo. U navedenom popisu stoji:

Lelo, S., Kotrošan, D. & Spahić, E: Da li je vrijednost honorara koji se isplaćuju za izradu zakona i pravilnika vezanih za lovstvo vrijednija od obraza. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 4: 48-51.

Stručni rad 49

Kos crni (Turdus memla, a treba Turdus merula), Batić kovač (Saxicola torljuata, a treba Saxicola torquata), Slavuj veliki (Luscinia luscinia, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Grmuša crvenooka (Sylvia undata, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Trstenjak slavić (Locustella luscnioides, a treba Locustella luscinioides), Trstenjak ševarić (Locustella melanopogon, a treba Acrocephalus melanopogon), Trstenjak droščić (Acrocephalus arudinaceus, a treba Acrocephalus arundinaceus), Voljić šćijić (Hippolais polyglotta, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Kraljić vatroglavi (Regulus ignicapillus, a treba Regulus ignicapilla), Sjenica plaventna (Parus caeruleus, a treba Cyanistes caeruleus), Sjenica ćubasta (Parus cristatus, a treba Lophophanes cristatus), Sjenica crnoglava (Parus palustris, a treba Poecile palustris), Sjenica jelova (Parus ater, a treba Periparus ater), Sjenica planinska (Parus montanus, a treba Poecile montanus), Sjenica mrka (Parus lugubris, a treba Poecile lugubris), Jurčica gorska (Carduelis? Acanthis flavi(r)ostris, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Krstokljun borikaš (Loxia pytyopsittacus, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Galica čolica (Pyrrhocorax pyrrhocorax, a nije registrovana u Bosni i Hercegovini), Čiopa bijela (Apus melba, a treba Tachymarptis melba), Djetlić veliki (Picoides major, a treba Dendrocopus major), Djetlić mali (Picoides minor, a treba Dendrocopus minor), Djetlić crvenoglavi (Picoides medius, a treba Dendrocopus medius), Djetlić planinski (Picoides leucotos, a treba Dendrocopus leucotos), Vijoglav (Jynx torljuilla, a treba Jynx torquilla), (sl. 1.-6. i pogledajte: Clements, 2007; Henzel i sar., 1999; Lelo, 2005-2008).

1 2 3

4 5 6 Sl. 1.-6. Prikaz europskog rasrostranjenja vrsta iz citiranog Pravilnika: 1 – Slavuj veliki, 2 – Grmuša crvenooka, 3 – Voljić šćijić, 4 – Jurčica gorska, 5 – Krstokljun borikaš i 6 – Galica čolica (Svensson i Grant, 1999)

Zatim sisari: Jež (Erinaceus europaeus, a treba bjeloprsi jež Erinaceus concolor),

Lelo, S., Kotrošan, D. & Spahić, E: Da li je vrijednost honorara koji se isplaćuju za izradu zakona i pravilnika vezanih za lovstvo vrijednija od obraza. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 4: 48-51.

Stručni rad 50

Puh šumski (Dryomus nitedula, a Dryomys nitedula), Puh vrtni (Eliomys ljuercinus, a Eliomys quercinus) (sl. 7. i pogledajte: Bogdanowicz, 2007).

Sl. 7. Areali vrsta Erinaceus europaeus (kvadrati) i E. concolor (kružići) u Europi (prema:

http://www.nature.com/hdy/journal/v95/n1/images/6800694f1.jpg)

Naravno, taskonomski odnosi nigdje nisu ispoštovani jer bi, primjera radi, posljednje dvije vrste (rovčice) trebale da stoje odmah ispod naziva ježa jer pripadaju istom redu (Insectivora). Dakle, analizom prezentiranog popisa u navedenom Pravilniku konstatujemo da nam je bosanskohercegovačka fauna obogaćena sa šest novih vrsta ptica i jednom novom sisarskom vrstom (da nije očajno žalosno moglo bi biti jedino vrlo smiješno!!).

Ovdje je sasvim korektno postaviti pitanje kompetentnosti autora spomenutog popisa. Naime, kako drugačije objasniti činjenicu da popis „korisnih vrsta za poljoprivredu i šumarstvo“ ne sadrži grabljivice i sove, koje su, i za iole boljeg poznavaoca ptica, neupitno korisne i za poljoprivredu i za šumarstvo. Vjerovatno se kontrola glodara na usjevima ne smatra „korisnom“ pa zato, prema autoru(ima) Pravilnika, treba potamaniti i ono malo grabljivica i sova koje se hrane njima. Možda je namjera, ustvari, upravo suprotna pa autor(i) svjesno zaobilazeći spomenute skupine, koje spadaju među najugroženije u Bosni i Hercegovini, žele otvoriti širom vrata ionako prevelikom korpusu krivolovaca ili su, možda, i sami dio istog. Nakon prijegleda pogrešaka u citiranom Pravilniku postavlja se pitanje da li je našim ministrima, njihovim pomočnicima i vajnim autorima stručnih zooloških tekstova crkavica od honorara važnija od obraza i nanošenja rijetko viđene sramote u europskoj i svjetskoj javnosti (da li treba još jedanput napomenuti da ovdje govorimo o Zakonu!?). Na kraju, slobodni smo dodati da ćemo uočene propuste u Zakonu o lovstvu i pratećim Pravilnicima publicirati vrlo brzo, tj. na sljedećem, prvom za koji budemo dobili obavještenje, stručnom kongresu ili simpozijumu te oštro ograditi većinu renomiranih zoologa Federacije Bosne i Hercegovine od publiciranih navoda u, ovdje spominjanim, Zakonskim aktima, a autoru ili autorima Pravilnika izražavamo osobito „divljenje“ na naučnofantastičnoj kreaciji!

ZAKLJUČAK

U tekstu „Pravilnik o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popisa vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo“, prezentirani su podaci kojima se uređuje zaštita ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo među kojima je čak 27 taksonomski neprihvatljivih naziva, a među njima su i podaci za šest vrsta ptica, kao i jedne sisarske vrste čiji areal ne zahvata prostor Bosne i Hercegovine, tj. uopće nema njihovih predstavnika na naznačenom teritoriju.

Iz navedenog jasno proizilazi da zaduženi političari iz nadležnih Ministarstava pri sastavljanju zakonskih akata u oblasti lovstva, ali i drugih oblasti vezanih za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, angažiraju „stručnjake“ po nahođenu, a ne prema biografskim podacima

Lelo, S., Kotrošan, D. & Spahić, E: Da li je vrijednost honorara koji se isplaćuju za izradu zakona i pravilnika vezanih za lovstvo vrijednija od obraza. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 4: 48-51.

Stručni rad 51

i priznatim stručnim publikacijama. Neki od publiciranih Zakona ili podzakonskih akata (poput Pravilnika analiziranog u ovom radu) obiluju pogreškama pa smo slobodni zaključiti da su angažirani „stručnjaci“ imali interes isključivo prema honoraru koji će im biti isplaćen pa se još jedanput pitamo, kao što stoji u naslovu ovog rada, DA LI JE VRIJEDNOST HONORARA KOJI SE ISPLAĆUJU ZA IZRADU ZAKONA I PRAVILNIKA VEZANIH ZA LOVSTVO VRIJEDNIJA OD OBRAZA!?

LITERATURA Anonimus, 2008: Pravilnik o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popisa vrsta ptica i

sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo. Službene novine Federacije BiH, 06-02-283-1/07: http://www.fmpvs.gov.ba/documents/27_115_b.pdf.

Bogdanowicz, 2007: Mammalia. Fauna Europaea, version 1.3, http://www.faunaeur.org Clements, J. F., 2007: The Clements Checklist of Birds of the World, 6th Edition. Cornell

University Press, New York. Henzel, H., Fitter, R., Parslow, J., 1999: Ptice Hrvatske i Europe sa Sjevernom Afrikom i

Srednjim istokom. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb. Lelo, S., ed, 2005-2008: Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 1. te 2.-4.

izmijenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.

Lelo, S., Spahić, E., 2007a: Zakon o lovstvu FBiH (I): Primjedbe Zakonu o lovstvu (Službene novine FbiH, br. 4, pp: 304-314, od 1.2.2006.). Lovački list, NS, 43(110): 31-32.

Lelo, S., Spahić, E., 2007b: Zakon o lovstvu FBiH (II): Primjedbe Zakonu o lovstvu (Službene novine FbiH, br. 4, pp: 304-314, od 1.2.2006.). Lovački list, NS, 43(111): 32.

Svensson, L., Grant, P. J., 1999: Bird Guide. HarperCollins Publishers, London

SUMMARY In “Hunting papers” we had already discussed mistakes made in biological, or more

accurately zoological and taxonomic terms on the checklist of game species within The Hunting Law (Lelo i Spahić, 2007a, 2007b). We had stresses that, in accordance with the International Code of Zoological Nomenclature, names of genera, species and subspecies are always written in italic, while names of other taxonomic categories are written using normal style. We had also stressed that the checklist of game species in itself is inaccurate (it contains species that do not inhabit Bosnia and Herzegovina) and is riddled with mistakes. We supported our arguments by comparing the current law with the “old” Hunting Law from 1991.

When analysing the “The statue of hunting season for game protected by closed season periods and checklist of bird and mammal species considered useful in agriculture and hunting” we have discovered that there are 27 taxonomically unacceptable names of species and inaccurate records for 6 bird species (Luscinia luscinia, Sylvia undata, Hippolais polyglotta, Acanthis flavirostris, Loxia pytyopsittacus and Pyrrhocorax pyrrhocorax) and even one mammalian species (Erinaceus europaeus). Areals of these species does not include Bosnia and Herzegovina, i.e. these species cannot be found on locations listed within the checklist.

All of these facts clearly show that, when writing statutes and regulations for hunting, politicians, within the appropriate Ministries, hire “experts” in accordance with their own preferences and not on the basis of expert’s background and publication history. Some of the published Law and statues (similar to the statute analysed in this paper) are filled with mistakes which lead us to conclude that “experts” hired to write them were only interested in fees so we are asking the title question again: ARE FEES FOR WRITING HUNTING LAWS AND RELATED STATUTES WORTH MORE THAN SAVING ONES FACE?