D. Pavličević - Hrvati i Istočno Pitanje

7/23/2019 D. Pavlievi - Hrvati i Istono Pitanje

1/17

Dragutin PavlieviHRVATI I ISTONO PITANJE


2/17

Nakladnik

Golden marketing-Tehnika knjigaJuriieva 10, Zagreb

Sunakladnici

Hrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuInstitut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Za nakladnika

Ana Reetar

Za sunakladnike

prof. dr. sc. Marko Pranjiprof. dr. sc. Vlado aki

Urednik

Ilija Rani

Recenzenti

prof. dr. sc. Hrvoje Matkoviprof. dr. sc. Ive Mauran

Copright 2007., Golden marketing-Tehnika knjiga, ZagrebSva prava pridrana

ISBN 978-953-212-275-6


3/17

Dragutin Pavlievi

HRVATII

ISTONO PITANJEIzmeu ostatka ostataka

i oivljene Hrvatske

Golden marketing-Tehnika knjigaZagreb, 2007.


4/17


5/17

5

Sadraj

Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

I. NEKE UVODNE HISTORIOGRAFSKE ODREDNICE

O ISTONOM PITANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131. to je Istono pitanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152. Istono pitanje u vremenu i prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253. Istono pitanje u historiografskim i drugim radovima. . . . . 314. Istono pitanje u leksikografiji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

II. ISTONO PITANJE U EUROPSKIMI SVJETSKIM OKVIRIMA. PREGLED (1566.1923.). . . . . . . . 47

1. Istono pitanje i europska ravnotea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 492. Prvi porazi Osmanlija u drugoj polovini 16. stoljea . . . . . . 533. Osmanlijski porazi i uzmicanje

od Siska 1593. do Hotina (1621.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 584. Kandijski rat i Vavarski mir (1645.1664.1669.) . . . . . . . 625. Veliki rat za osloboenje i potiskivanje Osmanlija

iz srednje Europe (1683.1698.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 656. Srijemsko-karlovaki mir i njegove posljedice (1699.). . . . . 707. Istono pitanje u poetku 18. stoljea

i Poarevaki mir (1718.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 748. Neuspjeh austro-ruskog saveza i Beogradski mir 1739. . . . 789. Rusija preuzima istono pitanje.

Mir u Kuuk-Kajnardiju (1774.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8010. Neuspjeli nastup Austrije i Rusije.

Mir u Svitovu 1791. i Jaiju 1792. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8511. Neuspjeh reformi sultana Selima III.

potkraj 18. i na poetku 19. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9012. Istono pitanje u prvim godinama

napoleonskih ratova (1797.1804.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9313. Istono pitanje u reiji carske Francuske.

Prvi srpski ustanak (1804.1815.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9614. Drugi srpski i Grki ustanak.

Mir u Jedrenu (1815.1821.1829.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100


6/17

HRVATI I ISTONO PITANJE

6

15. Unutarnje rastrojavanje Osmanskog Carstva novi reformni pokuaji (1830.1852.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

16. Krimski rat i Pariki mir (1853.1856.) . . . . . . . . . . . . . . . . 11117. Istono pitanje u razdoblju od Krimskog

do Prusko-francuskog rata (1856.1871.). . . . . . . . . . . . . . . 11818. Ustanci i ratovi na Balkanu

poetak istone krize (1875.1876.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12619. Rusko-turski rat, Sanstefanski mir

i Berlinski kongres (1877.1878.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13220. Prestrojavanje velesila i zastoj u rjeavanju

Istonog pitanja (1878.1903.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13721. Mladoturska revolucija i aneksijska kriza

kao prethodnice balkanskim ratovima (1903.1911.). . . . . . 144

22. Italija i balkanske drave otvarajuistono pitanje (1911.1913.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14823. Istono pitanje u Prvome svjetskom ratu (1914.1918.) . . . 15524. Mirovni ugovori u Parizu i okolici.

Osmansko Carstvo postaje Republika Turska.Tursko-grki rat i konac Istonog pitanja (1918.1923.) . . . 159

III. OSMANLIJSKA AGRESIJA I OBRANAHRVATSKOGA PROSTORA (1415. DO 1593.) . . . . . . . . . . . . . . 165

1. Uvodna razmiljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1672. Openito o agresijama na Hrvatsku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1813. Osmanlijski napadi i pljakaki pohodi

do pada Bosne 1463. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1834. Osmanlijski upadi od pada Bosne

do Krbavske bitke (1463. 1493.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1915. Novi osmanlijski osvajaki pohodi i osvajanja

od krbavskog poraza do sigetske opsade (1493.1566.). . . . 1986. Obrana Pounja i Pokuplja od sigetske

do sisake bitke (1566.1593.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214

IV. HRVATI I ISTONO PITANJEOD SISAKE POBJEDEDO MIRA U SVITOVU (1593. DO 1791.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 235

1. Dugi rat protiv Osmanskog Carstvai poetak rjeavanja Istonog pitanja (1593.1606.). . . . . . . 237

2. Zastoj i kolebanje u rjeavanjuIstonog pitanja (1606.1664.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

3. Veliki oslobodilaki rat prvi vei korak

u rjeavanju Istonog pitanja (1664.1683.1699.) . . . . . . . 2774. Korak naprijed i dva koraka unatragu rjeavanju Istonog pitanja (1699.1739.) . . . . . . . . . . . . . 311

5. Potpuni zastoj i konani neuspjehu rjeavanju Istonog pitanja (1739.1791.) . . . . . . . . . . . . . 317


7/17

7

Sadraj

V. HRVATI O POTREBI RJEAVANJA ISTONOG PITANJAU 19. I U POETKU 20. STOLJEA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327

1. Drakovi, Mihanovi i ilircio Istonom pitanju (1832.1848.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3292. Metel Oegovi pokree rjeavanje Istonog pitanja

u Habsburkoj Monarhiji 1842. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . 3383. Imbro I. Tkalac i njegova stajalita o Istonom pitanju . . . . 3454. Franjo Raki i Istono pitanje od 1860. do 1885. godine . . . 3575. Narodna stranka potie rjeavanje

Istonog pitanja (1862.1866.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3846. Eugen Kvaternik o Istonom pitanju

od 1859. do 1868. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393

7. Hrvatski sabor o istonoj krizi (1875.1878.). . . . . . . . . . . . 4068. Hrvatsko-srpski novinarski rat

1875.1878. o pripadnosti Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . 4259. Ante Starevi i Istono pitanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 447

10. Mihovil Pavlinovi o Istonom pitanjute o Bosni i Hercegovini (1860.1878.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 468

11. Istarski Hrvati o istonoj krizi i njezinurjeavanju (1878.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 485

12. Otpor austrougarskoj okupaciji 1878.

u Bosni i njegov odjek u Hrvatskoj

*

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49813. Kretski ustanak i grko-osmanlijski rat pokreunade u rjeavanje Istonog pitanja (1896.1897.). . . . . . . . . 526

14. Stjepan Radi i Ferdo ii o pripadnostiBosne i Hercegovine u doba aneksijske krize1908. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 535

ZAKLJUNA RAZMATRANJA O ISTONOM PITANJU. . . . . 551SUMMARy. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 559

Popis ilustracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 565Popis zemljovida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 567Izbor iz literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 569Kazalo osobnih imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 579Kazalo zemljopisnih pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 589Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 603


8/17


9/17

9

PREDGOVOR

Budui da sam odrastao u srcu Slavonije, u Poekoj dolini, u kraju kojise stoljee i pol nalazio u okviru Osmanlijskog Carstva, tamo gdje se i da-nas u govoru, nazivima sela i polja, u nekim obiajima osjeaju ostatci tih

vremena, te da sam kao vojnik proveo pola roka u sredinjoj Bosni, poeosam se od mladih dana zanimati za sve ono to je bilo u svezi s tim isto-nim utjecajima. Kao student povijesti i hrvatskoga jezika u Zagrebu, za-tim samo povijesti u Beogradu, sluao sam dobre poznavatelje bizantske,osmanlijske, srpske, bosansko-hercegovake povijesti i produbio svoje spo-znaje. Vjerojatno je sve to bilo poticajem da sam na poslijediplomskom stu-diju u Zagrebu uzeo temu: Odjek bosanskog ustanka 1875.1878. u Hrvat-skoji obranio ju 1970. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

Idue je godine magistarska radnja bila predloena za tisak u novou-strojenu Institutu za hrvatsku povijest i ula u izdavaki plan s naklad-nikom kolskom knjigom. Do poetka 1972. bila je ve djelomice u tiskarisloena, ali je po nalogu partijskoga komiteta Zagreb-Centar obustavljentisak. Smijenjen sam s mjesta urednika za povijest i neko vrijeme mi jezabranjeno objavljivanje. Uskoro su ipak dijelovi toga rada objavljeni uRa-dovimaspomenutog Instituta, a zatim i u jo nekim asopisima. Na teme-lju toga pozvan sam na suradnju kad je 1975. Akademija nauka i umjetno-sti Bosne i Hercegovine organizirala obiljeavanje stote obljetnice ustan-

ka 1875. i zatim okupacije 1878. Takoer sam po pozivu za tadanji JAZUnapisao lanak o Franji Rakom i Istonom pitanju, te kasnije o MihoviluPavlinoviu i u novije doba o Stareviu i Kvaterniku i njihovim istonimpogledima. Svi ti i neki drugi objavljeni radovi dopunjeni su i ine osno-

vicu ove knjige, naravno uz obradu Istonog pitanja uope i s obzirom naHrvate i Hrvatsku.

Istraujui Istono pitanje i u balkanskim, odnosno srednjoeuropskimi hrvatskim razmjerima, ustanovio sam kako je mjesto i uloga Hrvatskeu tim zbivanjima mnogo vea nego to se obino misli i zna, ali usprkostome na hrvatskom jeziku ne postoji nijedna knjiga ili vei rad o toj pro-blematici, ni u pregledu ni u obliku monografije. Jednako sam tako usta-novio da u enciklopedijskim izdanjima koja su objavljena za postojanjaobiju Jugoslavija nije lanke o Istonom pitanju pisao nijedan autor izHrvatske, nego sve srpski ili srbijanski strunjaci. Oni su Istonom pita-


10/17


10

nju pristupili kao gotovo iskljuivo srpskom problemu i ne spominjui udioHrvata i Hrvatske, iako su ba Hrvati tijekom 19. st. o Istonom pitanjuobjavili prve i vanije radove (Tkalac, Raki, Starevi) i posebnu knjigu(E. Kvaternik).

Takoer valja podsjetiti na injenicu da su ba Hrvati i Maari vodiliprotiv Osmanlija skoro etiristoljetni rat, da su ta dva naroda, uz pomoHabsburgovaca, na rubovima svoga dravnog i etnikog ozemlja zausta-

vila tu istonu najezdu, dok su druge drave, carstva i kraljevstva, redompadali gotovo bez veeg otpora (Bizant, Bugarska, Srbija, Bosna, Hercego-

vina). Bilo je malo bitaka protiv Osmanlija, od Kosova 1389. do prije Svi-tova 1791., u kojima nisu sudjelovali Hrvati, u kojima se nisu istaknulikao N. Jurii kod Kszega 1532., kod Szigeta 1566. Nikola ubi Zrinski,kod Dubice 1513. P. Berislavi, kod Siska 1593. T. Baka-Erddy, kod Osi-

jeka 1664. Nikola II. Zrinski i ostali. Uostalom, i okupacijsku su vojsku uBosnu i Hercegovinu 1878. vodila dvojica generala Hrvata, J. Filipovi iS. Jovanovi.

Meutim, dok su mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Maari dobilinatrag sve svoje nacionalne teritorije, Hrvatima su vraeni samo dijelovi(Slavonija, zapadni Srijem, Banovina, Lika i Krbava). Povoljnim mirom uPoarevcu 1718. prijeena je vodena mea, tj. Una i Sava, ali samo do ne-povoljnog mira u Beogradu 1739. kad su te rijeke postale i ostale granicomHrvatske i Slavonije s Bosnom. Planovi ruske carice Katarine II. i Josi-

pa II. nisu uspjeli i Svitovskim mirom 1791. Austrija se odrie rjeavanjaIstonog pitanja sve do 1875. godine. Uzalud su hrvatski predstavnici nasaborima i drugim istupima zahtijevali djelatniju politiku na istoku, uza-lud su ponavljali kako je dananja Bosanska krajina s Bihaem bila nekodio Hrvatske i potpadala pod Zagrebaku biskupiju, kako su se na to 1527.obvezali austrijski vladari kao hrvatski kraljevi. Zbilo se upravo suprotno,tj. da je narod koji je najvie krvario na osmanlijskoj granici, najmanje do-bio rjeavanjem ili nerjeavanjem Istonoga pitanja. To potvruje i oblikdananje Hrvatske kojoj nedostaje unutranjost, koja izgleda poput polu-

mjeseca za to je, slikovito reeno, kriv osmanlijski polumjesec, ali i neak-

tivnost i kompromisna politika bekog dvora.Ova knjiga je, zapravo, prva sinteza o Istonom pitanju na hrvatskom

jeziku. Tu sam pokuao skupiti, saeti i opisati sve ono to je o tome napi-sano u strunoj i znanstvenoj literaturi, ali s teitem na Hrvatskoj i naneki nain dati hrvatski pogled u tu dugu i prilino zamrenu problema-tiku. Zapoet emo s prvim neuspjesima i uzmacima Turaka-Osmanlija usredini 16. stoljea, dakle sa sigetskom bitkom 1566. koja je bila prijelom-nica na naemu podruju te s bitkom kod Lepanta 1571. koja je to bilana Sredozemlju. Naime, otad zapravo i poinje onaj proces koji nazivamoIstonim pitanjem, iako ne moemo bez uvodnog dijela od dolaska Turakau Europu, razumjeti njegove posljedice.

Napominjem da knjigu nisam zamislio kao iskljuivo znanstvenu, negou nekim dijelovima, kao npr. onom o povijesti Istonog pitanja uope, i kao


11/17

Predgovor

11

znanstveno-popularni pregled bez navoenja literature i izvora. To se dje-lomice odnosi i na dio koji se bavi hrvatskim udjelom u protuosmanlijskimratovima i rjeavanju Istonog pitanja. Za taj bi dio trebalo pomno pregle-dati beke i druge arhive, a za to nije bilo vremena ni mogunosti. Stogaovaj rad treba uzeti vie kao sabiranje rezultata, kao utvrivanje problemai kao poticaj za daljnja istraivanja mlaim povjesniarima.

itatelj e primijetiti da knjiga imapet temeljnih cjelinaili poglavlja. Uprvom, historiografskomuvodu, dao sam najvanije podatke o onom to jeu svijetu i u nas uraeno na tom podruju. U drugom sam obradiopregled

Istonog pitanjakao europski proces, a u treem i etvrtomudio Hrvata iHrvatskeu zaustavljanju Osmanlija kao i njihov prilog rjeavanju Istonogpitanja to su ga provodili Habsburgovci, Mleani, Poljaci, papa i drugi. U

petomdijelusu moji dosad objavljeni i dopunjeni radovi kao i novodopisani

prilozi kojima sam zaokruio moje viedesetljetno bavljenje Istonim pita-njem (npr. to su o tome pisali Oegovi, Tkalac, Raki, Kvaternik, Star-evi i drugi).

Pojam Istono pitanje kao uobiajeni, tehniki termin, piem namjer-no velikim slovom. Tursku dravu nazivam najee meni najbliim na-zivom Osmanlijsko Carstvo, osim toga rabim i Osmansko Carstvo, to jeprihvatila naa leksikografija, te radi raznolikosti i Otomansko Carstvo iOsmanska/Otomanska Carevina. Naime, iako tadanji povijesni izvori naj-ee govore o Turcima i Turskom Carstvu, taj je turski naziv u slubenoj

uporabi tek od 1923. godine. Uostalom, pojam Osmanlije mnogo je iri odnaziva Turci i u njemu se kriju brojni drugi narodi poput Arapa, Tatara,erkeza, Grka, Albanaca, Srba, Bonjaka i drugih.

I, na koncu, neto o nazivu knjige u emu sam se ponajvie kolebao.Gledajui tradiciju obrade tog problema u Hrvata, elio sam nastaviti ta-mo gdje su stali moji prethodnici. I dok je npr. I. I. Tkalac, pisao o Isto-nom pitanju i Srbima,RakiiStarevio tom problemu uope, Kvaternik

je svoju knjigu naslovioIstono pitanje i Hrvati. Ako bih slijedio sadraj inain njegove obrade, onda bi naslov mogao glasiti:Istono pitanje. Hrvat-

ski pogled. Ipak, odluio sam ii Kvaternikovim nedovrenim tragom i datiobrnuti naslov, tj.Hrvati i Istono pitanje. Dakle, elio sam staviti Hrvatei Hrvatsku u arite mojih razmatranja, dati njihov obino nepoznati i ne-priznati udjel u zaustavljanju osmanlijsko-bonjake i vlake agresije i za-tim esto bezimeni prilog u ratnim i oslobodilakim akcijama koje su pri-donosile rjeavanju Istonog pitanja. Spomenuta agresija je poput poplavepotopila gotovo itav Balkanski poluotok, a njezino usporeno i djelominopovlaenje ostavilo je trajne posljedice koje su se ogledale u teritorijalnomopsegu hrvatskih zemalja, u njihovu obliku, u dananjoj etnikoj, gospo-darskoj, konfesionalnoj i kulturolokoj slici.

Dakle, etiri stoljea ratovanja protiv osvajaa s Istoka bila su traginai sudbinska za Hrvate i Hrvatsku. Stoga nije sluajna uzreica o predziukranstva, zapravo predstrai Europe koju su branili i ostatci ostatakaneko velikoga kraljevstva hrvatskog. Nije sluajno to su ponajbolja djela


12/17


12

hrvatske umjetnike i narodne knjievnosti posveena uglavnom tim te-kim zbivanjima u borbi za opstanak. O tome govori MarulievaJudita, Zo-ranievePlanine, GundulievOsman, Kai-MioievRazgovor ugodni...,MauranievaSmrt Smail-age engijiai naa najprevoenija narodnabaladaHasanaginica.

Hrvatska je bila i ostala zemlja na granici svjetova, na turskoj mei,a i danas je na najzapadnijoj crti europskoga islamskog svijeta. Geopoliti-ke injenice traju stoljeima, a one govore kako smo od poetka 15. st. bilii ostali izmeu Istoka i Zapada: Istoku Zapad, Zapadu Istok.

Hrvatski geopolitiki kri(Hrvatski leksikon, sv. I., Zagreb 1996, str 463)


13/17

I.

NEKE UVODNEHISTORIOGRAFSKE ODREDNICE

O ISTONOM PITANJU


14/17


15/17

15

Istono pitanje tako je staro po Europu i njezinu sudbinu; kako daleko do-sie poviest Rima, istokom europejskoaziatskim zavladavega... (E. Kva-ternik,Istono pitanje i Hrvati, knjiga prva, pretisak, Zagreb 1997., 43).

Imade li tko pravo iztisnuti nas Hrvate, iz borita istonoga pitanja nanaem jugo-istoku Europe u XIX-tom vieku...

... imade li tko, opetujemo, pravo zanijekati kralju naemu onda, kadae udariti sat konanomu razpravljanju istonoga pitanja (t. j., kada ese jednom razkinuti ugovor pariki od g. 1856-te...) vlast uticanja u torazpravljanje; na korist posrednu ili neposrednu drugoga kojega, namatudjega vladara? (Isto, 191).

1. to je Istono pitanje

Nema drave u Europi, poglavito u njezinu istonom i jugoistonom di-jelu, u kojoj se nije pisalo o Istonom pitanju. Ponajvie se to odnosi na ve-lesile meu kojima prednjae one koje su se nalazile naprvoj crtiosmanlij-ske agresije kao to suRusija i Habsburka Monarhija, te neto manje naone u drugom planu, u zapadnoj Europi kao to suFrancuskai Velika Bri-tanija. One nisu bile izravno ugroene ali su bile itekako zainteresirane da

Rusija i Austrije ne ojaaju previe na raun Osmanlijske Carevine. To sunastojale onemoguiti izgovarajui se naeuropsku ravnoteui na taj nain,zapravo, pomagale odranju osmanlijske vlasti u Europi. Te su etiri vele-

vlasti prve dvije kao osmanofobi, a druge dvije uglavnom kao osmanofili bile glavni pokretai ali i koniari u rjeavanju Istonog pitanja.

Iako je Istono pitanje, u biti, nastojanje da se Osmanlije i islam izbaceiz Europe, ipak je teko dati definiciju toga itavog procesa, tj. kad on po-inje, koliko traje i koje su njegove posljedice. Nekima je to pitanje opstan-ka turske dravne vlasti na Balkanskom poluotoku i istonom Sredozem-lju, drugima bliskoistoni vor meunarodnih proturjenosti u 18. i l9.stoljeu i uz to borba tzv. velesila za jai utjecaj u Osmanlijskoj Carevini,treima kompleks politikih problema koji traje do 1914. godine, itd.

U biti, u suenu vremenskom i prostornom obliku, Istono pitanje obu-hvaa etiri najvanije znaajke: l. Oslobaanje podrujakoja su okupirali


16/17


16

Osmanlije, 2. njihovovraanje preko Bospora i Dardanela u Aziju, 3. borba zapreuzimanje utjecaja u oslabljenoj Osmanskoj Carevini, i, 4.podjela oslobo-enih podrujameu velesilama i dotad okupiranim narodima i dravama.Dakle, Istono je pitanje u cjelini viestoljetni proces sukobljavanja Istoka iZapada, Prednje Azije i Europe, kranstva i islama, dviju kultura i civiliza-cija u kojima do potkraj 16. st. premo ima azijska, a otad europska strana.

U tom dugotrajnom procesu ratovanja, ustanaka, diplomatskih nadmu-drivanja, sklapanja brojnih mirovnih ugovora i stalnih zahtjeva za refor-mama u Osmanlijskoj Carevini prednjaile suAustrija i Rusija, jednako uratovima kao i u istjerivanju Osmanlija iz Europe. S druge su strane nji-hova nastojanja pokuavale onemoguitiFrancuskai Velika Britanijako-

je nisu doputale izlazak Rusije na Sredozemlje, odnosno Austrije u donjePodunavlje i na Balkanski poluotok. Te su velesile pokuavale dobiti povla-

teni utjecaj u Carigradu, tzv. kapitulacije, a umjesto razbijanja Osman-lijske Carevine predlagale su reformena europski nain. Budui da te re-forme nisu mogle uspjeti, rastezalo se Istono pitanje sve do Balkanskihratova i Prvoga svjetskog rata 1914.1918. U 16. i 17. st. navedenim su sesilama pridruivale povremenopanjolskaiPoljska, a od 19. st. iPruskakoja je ujedinilaNjemakute jednako tako ujedinjenaItalija.

U zaustavljanju Osmanlija u doba plime njihovih osvajanja sudjelovalisu i drugi malobrojniji narodi koji su izgubili svoje drave, poevi od osta-taka velikog Bizanta, preko Bugara, Srba, Rumunja, Bosanaca-Hercego-

vaca i Crnogoraca. Oni su u doba oseke Osmanlijske Carevine inili glav-nu masu pobunjenikih jedinica koje su se odazivale na pozive iz Moskvei Bea, te Mletaka ili rimskog pape. Na istonom Sredozemlju ili Levantusvoje su posjede branili i pomalo gubili Genoveanii Mleani. Ovi su po-sljednji uvali svoje zemlje, luke i utvrde na dananjemu hrvatskom, cr-nogorskom, albanskom i grkome primorju. Svi spomenuti sudjelovali suprema prilikama i snazi i u rjeavanju Istonog pitanja, poglavito nakonsrpskih ustanaka i grkog ustanka u poetku 19. stoljea.

Unutar Osmanlijskog Carstva ivjeli su i drugi narodi koji su se tek

u novije doba ustrojavali kao nacije i traili afirmaciju i svoj etniki teri-torij, poputAlbanacaiMakedonaca. Tijekom nekoliko stoljea nestalo jei nekoliko naroda i etnikih skupina kao to su bili Vlasii Cincarikoji suse kao pravoslavni vjernici pretopili u Srbe, Rumunje, Grke, a na vjerskojosnovici ustrojili su se kao narod i Bonjaci-muslimani. Ostalo je poneto ipravih Turaka na Sandaku, Kosovu, u Makedoniji, Trakiji i Rumeliji kojisu s Albancima-muslimanima i istovjercima u Bosni, Hercegovini, dijeluCrne Gore tvorili jedan islamski krak od Jedrena (Edirne) do Bihaa. Ugospodarskom, poglavito trgovakom, pomorskom i diplomatskom djelova-nju unutar Osmanlijskog Carstva vanu su spojnicu s Europom inili Grciuope, te oni iz carigradskog dijela zvanog Fanar kao i nai Dubrovani.

Dakle, tijekom osmanlijske agresivne plime i regresivne oseke, u kojuubrajamo i rjeavanje Istonog pitanje, bitno se promijenila etnika, kon-fesionalna i kulturoloka slika itavoga Balkanskog poluotoka, ali i Male


17/17

Dragutin PavlieviHRVATI I ISTONO PITANJE

NakladnikGolden marketing-Tehnika knjiga

Zagreb, Juriieva 10tel.: 01/4810-819, 4810-820

faks: 01/4810-821e-mail: [email protected]

www.gmtk.net

LektoricaAlka Zdjelar-Paunovi

KorektorSnjean Hasna

Likovno rjeenje koricaBojan Krsti

Grafiki urednik

Danijel ah

Tisak i uvez

Profil, Zagrebsvibanj 2007.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 631650.

D. Pavličević - Hrvati i Istočno Pitanje

Documents

Transcript of D. Pavličević - Hrvati i Istočno Pitanje