РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... ·...
Transcript of РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... ·...
Dato је i viSe ocjena i pгikaza najnovijih ostvarenja iz oЬlasti istorije. Slijede saopstenja sa odrZэпih naиcnih skиpova i savjetovanja kao i izvjestaji sa XVIII i XIX skиpstine Drustva istoricara SR Bosne i Heгcegovine.
Senija Penava
ZBORNIK DOKUMENATA I РОDЛТАКА О NARODNOOSLOBODILACKOM RATU NARODA JUGOSLЛVIJE, tom XII, knj. 4, izdaпje Vojnoistorijskog instituta, · Beograd 1979, str. 1330. Dokиmenti Njemackog Rajha iz 1944. i 1945. godine.
Vojnoistorijski institиt ciпi vclike napore da bogatи i raznovrsnu istoгijskн gradи priЬlШ javпosti i sacиva је od propadanja i иnBtenja. Do danas је иlozeno dosta tгuda ла sreёtivanjи i objavljivanjи arhivske graae и Zboгnikи dokишenata i podataka о NOR-и jиgoslovenskih naгoda. Rcdakcija Zbornika, koja na tош poslu t·adi gotovo dvije i ро decenije, postigla је do sada velike rezultate, znacajne i van granica Jиgoslavije. Та ciпjenica је istaknиta vise puta и mnogim domacim i stranim casopisima.
Iz do sada objavljenЉ radova о NOR-u naroda Jugoslavije vidimo da sc Zboгnik koгisti sve vise, te s pгavom mozemo reci da је neoplюdaп posebno za one koji se •iole ozЬiljnije bave istorijom narodnooslobodilackog rata i socijalisticke гevolиcije.
Pored veceg broja toшova Zborпika dokиmenatc:t i podataka jedinica NOV i РОЈ koji sи prezentiгani javnosti, Institut је 1973. godine росео da obja\•ljuje jos jedan, XII tош, ko}i sadrii dokнmenta njemackih okиpacioniћ snaga и Jugoslaviji. PI-va knjiga XII toma (dokumenta Njemackog Rајћа iz 1941) objaYljena је 1973. godine. Drиga knjiga (dokиmenta iz 1942) liza5la је iz stampe 1976, а treca (dokumenta iz 1943) 1978. godine. Cetvrta knjiga (dokumenta iz 1944. i 1945) objavljena је avgиsta 1979. godine.
Redaktor prve tгi knjige Ьiо је potpиkovnik Antиn Miletic, istoricaг и Vojnoistorijskom institutu, а cetvrte knjige Мilovan Dzelebdzic, spoljni saгadnik.
Prema гijecima redakcije, »Cilj objavljivanja ovog posebnog toma dokumenata njeшackih jedinica i tlstanova је da se naucnoj javnostri. p1·ezcпtira arћivska gгааа koja и dosaciasпjim tomovima edicije Zborпika nije objavljena, jer Institut njom пiје raspolagao.«
Ova (cetvrta ро redu) knjiga sadrii 217 dokишenata, З priloga i гegJistaг, koji se odnose na period od 1. janllaгa 1944. do 10. шаја 1945. godiпe. VcCina (190) objavljeniћ dokumeпata odnosi se na 1944, dok је 27 (dokuшenata) iz 1945. gocline. Kпjiga predstavlja zbil·ku arhivske graae koja је, pored ostalug, neophodпa za izucavanje niza znacajnih operacija izvedeniћ u 1944. i 1945. godini.
359
Izbor dokиmeпata пiје Ьiо пimalo lak, s obziгom па strog krite~ rijиm i пjihov иkирап broj koj,im raspolaie Iпstitиt. Nastojalo se, prije svega, da se objave опа dokиmenta koja se odпose па operativna dejstva Vermahta i mjere koje је predиzimao и ciljи zastite i obezbjedeпja povlaceпja svojih orиZaпih sпaga pred паstирајисоm ofaпzivom jedinica NOV Jиgoslavije. Ovo s пашјеrоm da se ироtрипе postojece prazniпe и do sada objavljeпim zbomicima (dokиmeпata i podataka jediпica i иstanova NOVJ) i bolje razjasпe pojedini dogadaji о kojima nema dovoljno podataka и arhivi NOP-a. Napokoп, korisno је i potrebno obavitri. poredeпje пekih podataka, сiпјепiса (ра i samih dokиmeпata) и ciljи njihove valjaпosti i vjerodostojпosti.
Struktиra dokиmeпata objavljenih и knjizi izgleda ovako: NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i
direktive о operacijama vodenim и 1944. i 1945. godiпi, samostalпo od strane пjemackog okиpatora i и saradnji sa kvisliпzima и borbama protiv NOV Jиgoslavije. U njima se moze naci oЬilje podataka о planovima, пamjerama, tokи dejstava, drzaпjи komипikacija, роvlасепји пjemackih i kVJisliпskih formacija, procjeni sitиacije, odsиdnijem drtanju garnizona, mostova, odbraпi »Tv.rdave Beograd«, ирогnој odbraпi Sarajeva (to sи sve znacajna mjesta i pravci povlaceпja okupatorskih i kvislin~ skih snaga), obavjestajnoj sitиaciji i drugo.
Pomenиcemo samo neke operacije koje sи izvedene и pomenutom vremenskom razdoЬljи.
Operacij a »Valdraиs« (»Waldrausch«) izvedeпa је sa velikim snagama i na sirem prostoru Bosne, cija је opsta zamisao Ьila da odbaci 1. proleterski i 5. korpиs NOVJ sa magistrale Brod - Sarajevo - Mostar i prodиzi dejstva glavnim snagama ka Livanjskom i DuvanJskom polju, а pomocnim sa Kozare ka dolini rijeke Uпе. Oilj је Ьiо da se razЬiju 1, 5. i 8. korpus NOVJ, иspostave garnizoni u veCim mjestima Bosne. obezЬijede komиnikacije i produze ofanzivna dejstva и sjevemoj Dalmaciji i Gorskom kotaru. · .
Nekoliko oblmnih dokumenata odnosi se па operaciju »Herbstgeviter« (»Herbstgewithero: - »Jesenja оlија«), kоји su Nijemci vodili za zaиzimanje grupe jиznodalmatiпskih ostrva: Korcиle, Mljeta, Hvara, Braca, i Solte, а koja sи braпili dijelovi 26. NOU divizije. Та operacija је Ьila и sklopu Zimskih operacija Komande jиgoistoka. Ciilj operacije је Ьiо da se zauzimanjem ovih ostrva obezЬijedi dio jadranske obale na odsjeku Split - Dubrovnik, od eveпtualnog saveznickog iskrcavaпja и sadejstvu sa jediпicama NOVJ. Јег, и slucaju da dode do savezпickog iskrcavanja i otvaranja drugog troпta na podrиcju jиgoistoka Ьila Ьi ugrozena pozadina njemackih sпaga i njihovo povlacenje. Zato sи Nijemci izvodili fortifikacij:ske i druge radove и ciljи иtvrdivanja i osposoЬljavanja jadraпs·ke obale za odbranи. Narocito је utvrdivana komиnikacija Zadar - Dиbrovnik, za sta је kor.isceпo i civilпo stanovnistvo.
Operacija »Panter« koja је vodena па Baniji i Kordunи protiv 4. korpиsa NOVJ, sa ciljeш da se uniste njegove baze za sпabdijevanje, izvrsi deportacija stanovnistva kako Ьi se oslobodile komunikacije koje iz dobl.пe Sane izvode ka jadraпskoj obali i time obezЬijedila duЬlja pozadina jedinica njemacke 2. оМорпе armije па obalskoш ројаsи. Оре-
360
lЋcija је trajala 13 dana i na nja se odnosi пekoliko dokumenata. Zatim slijede dokumenti о zamasnijim opeгacijama, kao sto sн: »Morgenvind«, »Hazenjagd«, ~>Frilingsgev·iter<<, »Moгgenstern«, »Kazano\'З«, »RiЬecal«, »Reselsprung«, 1>Forfriliпg«, »Ungeniter«, »Brandfakel« i druge.
Drugu grupu dokumenata cine izvjestaji, гazni pregledi i izvodi sa brojnim, do sada manje poznatim podacima. U njima se шogu naci podaci о rasporedu i jacini snaga, ukupnim rezultatima, dejstviшa na frontu i proboju, gublcima u ljudstvu i tehnici, zatim podaoi о taktickoj situaciji, stecenim iskust,•ima (posebno iz borbl na moru i dalmatinskim otocima), formaciji, t·eorganizaciji, rasformiranju i formiranju jedinica i komandi, saradnji sa okupatorom, raznovrsne sluZЬene Ьiljeske i drugo. Podaci se odnose na cijelu teritoriju Jugoslavije. Posebno su interesantni pregledi dejstva i dnevni, petnaestodnevni, mjesecni izvje~taji. Medu vaznije i oblmnije spadaju izvjestaji о kninskoj i mostarskoj operaciji i decembarskoj ofanzivi jedrinica NOV i РОЈ u Sremu. Medu izvjestajima posebnu grupu cine obavjestajni.
Izvodi iz ratnih dnevnika, zablijeske, sluZЬene Ьiljeske, procjene prijediozi oine posebnu grupu koja nudi brojne i dragocjeшe podatke.
Preostala dokumeпta se odnose na direktive, procjene, prijedloge i primjedbe, formaciju, brojno stanje obavjestenja i pisma razlicitog sadrzaja. Ona nam pruzaju podatke razne prirode, kao sto su: ekonomija Yojnih ustanova, folksdojcerska i kvis1inska saradnja cetnika Draze Mihailovica sa Nijemcima, гаd univeгziteta, situaciji u Bugarskoj i razoruzanje bugarskog okupacioпog korpusa, proizvodnja i transportovanje ruda ,ј metala njemackim jedinicama specijalne namjene, reorganizacija oru.Zanih formacija tzv. NDH, slu.Zbene Ьiljeske ABVER-a i drugo.
Objavljcni kljucni dokumenti nisu znacajni jedino za vojne istoricare, za pгoucavanje samo x-atnih operacija, vec i za izucavanje i drugih pitanja iz istorije NOR-a. Valja istaCi da veCina pitanja iz ove proЫematike nisu izucena bas zbog nedostatka arhivske grade, koja se upravo ovdje objavljuje.
Na kгaju knjige objavljena su tri priloga - izvod iz гatnog dnevnika Komande grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944; izvod iz ratnog dnevnika Komande grupe armija »Е« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. i njemacki dokumenN za period ?~ 1. januara 1944. do 4. maja 1945. godine objavljeni н clo sada izasltm knjigama edicija Zbornika. Ova tri priloga pruzaju оЫlје raznoYrsnih podataka, tc na odreden nacin dopunjavaju osnovni sadrtaj knjige.
Knjiga sadi"bl i registaг licnih imena, geografskih naziva, vojnih Jedinica .i komandi, ustanova, organizacija i ostalih pojmova, skracenica I sadrz.aJ dokпmenata jedinica i komandi i ustanova Njemackog Rajha iz 1944. i 1945. godine, sto oшogucaYa lakse sпalazenje i koriscenje ove knjige.
. ~edaktoг knjige Milovaп Dzelebdzic је, pored dokumenata koje је ?.ЬЈаvю, da~ detaljna objasnjenja i obavjestenja о pojedinim dogadaJlma, podac1ma i izvorima, kao i о naucnim radovima koje је и tom
361
cilju koristiu, iz cega se vid.i njegovo dobro poznavaпjc i stгucпost u koriscenju i objavljivanju arhivske grade. S obzirom па svoja sadri.inu, objavljena knjiga Zboшika dokнmeпat<J. i podatak;1 пeoplюdna је svima onima koji se interesaja za istoгijн NOR-a, а пarocito za period 1944. i 1945. godiпu.
Adem Maslo
N а а с n i s k н р »ISTO'<.IJSKI ZNACAJ SRPSKE REVOLUCIJE 1804. GODINE""
U organizaciji Srpskc ~tkaclemije пauka i ш11ctпosti i Istorijskog institнta а Beogгadu је З, 4. i 5. јнnа 1980. godiпe odrzaп naucni skttp »lstorijski znacaj srpske revolucije 1804. godiпe«. Na njemu је podneto oko 60 гeferata и kojima је prouceпa, istгazcпa i kristalizovana problematika srpske гevolucije 1804, koja је izvrsila izuzetno znacajnu i visestruktt fuпkciju u izgradivanju modeшe srpskc nacije i ы·pske nacionalne d1·zave i ''isestrllko doprinela njЉovom izrastanju u vai.ne cinioce bэ!lkaпsko-poduпavske i evropskc istorije пovoga veka.
Iz citavog registгa гezнltata i naucnih resenja koja је ova.i skup ostvario potrebno је posebno naglasiti sledece: Temeljno su i cestito izvrsena sooioloska razmatranja odпosa izmedu »dntstvenih kolektiva i njihovih vodecih licnosti pre svega za ,,1·cme velikih drustvenih promena i reYulucija Ll okvin1 tЉ kolekti\1Э« (V. Cubrilovic). Data је paralela izmedu Karadorda ,i Milosa, drzavпika kuji sLt svojim koncepcijama presudno uticali na isturiju revolucije, kao sto је i ona uokvirila i prcdodredila njihovu zi,rotшt stazн, а prikazaпo је i MiloseYo pretvaranje samoupгavnih oгgana u SrЬiji н srpski dгzavni apara!.. Prosiпma је izYorna podloga vec prЉvacene ocene u пattci da је stvaгanjem slobodnog seljackog poseda, гazvojem pгometa i trgovinc pocelo поvо razdoblje u istoriji drustva u Srblji XIX stoleca, koje izгasta u sгazmeri sa jacanjem kapitalistickiћ odпosa u pri\•redi, razvojem gradanskog drustva i gradanske drzave.
Ucinjen је kгuрав progres u analizi socijalnog sastava i socijalne dinamike srpske гevolucije, koja је »Yreшenski jedna od pгvih antifeudalnЉ revoluoija па evropskom kontineпtu, u stvaгi odmah posle francuske revolнcije, i samo petnaestak. godina kasnije<<. Odbгanjeno је i novim izvoгiшa оЬоgасепо sаzпапјс ргеmа kojem sгpska гevolucija, ne samo sto је Ьila jedna od prvih antil:eшtalпih revolucija, >>vec i jedna od najгadikalnijЉ, а verovatno i najradikalnija, jel" је u tom pogledu blla cak i ispred francuske revolucije, koja је za sоЬош ostavila znacajne ostatke feudalnЉ odnosa, а srpska nije nikakvc<< (О. Blagojevic). Iako
,., Cilj osпta nlje Ьiо da se da hronika skup<.~ nego da se u saietorв vidu prezentuju naucnn ге~еnја koja su па njemu ostvareпa i teorijske dileme, koje su ispuni!e atшosfeш tl njegovom radu. Тај motiv pret!odгedio је i samu fizionomiju teksta.
362