CTP SUSTAVI Predavanje
-
Upload
bruno-rodak -
Category
Documents
-
view
355 -
download
10
Transcript of CTP SUSTAVI Predavanje
-
CtP SUSTAVIdr. sc. Marin Milkovi, profesor
dipl. ing. Jelena Vlai, asistent
Varadin, 2011.
Veleuilite u VaradinuStudij Multimedija, oblikovanje i primjena
-
Povijest
Povijesno gledajui prelazak sa konvencionalne na raunalnu baziranu izradu grafike pripreme nastaje sredinom 80.-ih god prolog stoljea
Analogni mediji za pohranu informacija poput
filmova i ploa zamijenjeni su digitalnim medijima
-
Razlozi koritenja
Ulaskom informatike tehnologije u sve dijelove proizvodnje potreba za to brim prijenosom informacija postajali su sve vei
Zbog te injenice krajem 80-ih godina prolog stoljea tehnoloki razvoj krenuo je ka razvoju jednostavnije i bre izrade tiskovnih formi te razvoju digitalne tehnologije
Potreba tehnolokog razvoja u tom smjeru najvie se odrazila u proizvodnji malih i srednjih naklada
-
Definicija
Izlazni (engl. output) procesi u pripremnom dijelu
proizvodnje u grafikoj tehnologiji, zbog velike prisutnosti upotrebe raunala u njima, dobili su naziv CtP procesi
Pojam CtP oznaava najvii mogui stupanj objedinjavanja mnogobrojnih faza grafike pripreme, ukljuujui djelomice i sam tisak
Ishodite CtP sustava je raunalo u kojem je pripremljen konani oblik informacije, potrebne za daljnje reprodukcijske procese u grafikoj tehnologiji
-
Podjela CtP tehnologije
Prema nainu prijenosa tako pripremljene informacije prema izlaznom ureaju, pojmovno razlikujemo tri CtP sustava:
Computer to Plate (raunalo tiskovna forma)
Computer to Press (raunalo tiskarski stroj)
Computer to Print (raunalo otisak)
-
Shematska klasifikacija CtP postupaka
-
Computer to Plate / to Cylinder
/ to Screen Computer to Plate je termin koji se koristi kod opisa
raunalno-upravljanog osvjetljavanja tiskovnih formi (ploa) direktno iz digitalnih podataka za tehnike offset tiska i
fleksotiska
Computer to Cylinder se odnosi na izradu tiskovnih formi za
duboki tisak, a Computer to Screen za sitotisak
-
Computer to Plate tehnologija obuhvaa 3 temeljne komponente: raunalo, sistem za osvjetljavanje (uglavnom laser ija snaga i valna duljina ovisi o osjetljivosti tiskovne forme) i tiskovna forma.
Elementi Computer to Plate tehnologije
-
CtP tijek radnog procesa
(workflow)
1. Prijem materijala
2. Skeniranje
3. Prethodna provjera (preflight)
4. Prijelom/integracija teksta i slike
5. Retuiranje slike i kolor korekcija
6. Montaa
7. Digitalni probni otisak i otisak montae
8. Osvjetljavanje i RIP
9. Izrada tiskovne forme
10. Tisak
-
CtP tiskovne forme
a) materijalni karakter
stalni
vidljiv i
nepromjenjiv motiv
ofsetni tisak
duboki tisak
fleksotisak
sitotisak
b) virtualni karakter
promijenjiv i
nevidljiv motiv (latentan)
svaki otisak po motivu
drugaiji
digitalne tehnike tiska
-
Klasifikacija CtPlate sustava Obzirom na svoje karakteristike moe se podijeliti
prema vrsti koritenih tiskovnih formi i sustava na:
a) sustave kod kojih lasersko zraenje uzrokuje fotografsku reakciju u aktivnom ili fotoosjetljivom
kopirnom sloju (photo-mode) koji obuhvaaju:
- tiskovne forme na bazi Ag-halogenida
- tiskovne forme s fotopolimernim slojem
- hibridne tiskovne forme
b) sustave kod kojih kopirni sloj izgrauje materijal osjetljiv na infracrvno zraenje (heat-mode) ine:
- termalne tiskovne forme
-
Izvori zraenja pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi Pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi koriste se argon-
ionski i helij-neonski laser, dvostruko frekventni YAG (itrij-
aluminij-granat) laser, laserske diode i svjetlo emitirajue (LED) diode. Osvjetljavanje je takoer mogue i UV zraenjem
CtP tiskovne forme imaju razliite fotoosjetljive slojeve koje su prilagoene kako izvoru svjetla kojim e biti osvjetljene, tako i nainu osvjetljavanja i kasnije obrade
Prema vrsti izvora svijetla koji emitira laser, razlikujemo tri
vrste CtP sustava:
1) Ultraljubiasti (UV)
2) Plavi (Violet)
3) Infra-crveni (Termalni)
-
1) Ultraljubiasti (UV) izvor svjetla UV CtP ureaji koriste klasine offsetne ploe za
CtP s obzirom da su one osjetljive na UV dio
spektra
Kod osvjetljavanja, koriste se dvije UV lampe koje
postepeno mijenjaju intenzitet svijetla to poboljava kvalitetu i brzinu osvjetljavanja
Nedostaci: neujednaeni intenzitet osvjetljavanja obje lampe; problemi s promjenljivom debljinom
ploa; niske rezolucije osvjetljavanja (i kod viih linijatura rastera)
-
2) Plavi (Violet) izvor svjetla
Violet CtP ureaji koriste fotopolimerne ploe
Ove ploe se dobro ponaaju u tisku, otpornije su na nakladu (broj otisaka)
Prednosti: velika brzina obrade; pouzdanost
lasera s niskim trokovima odravanja; visoka kvaliteta tiskovnih povrina
Nedostaci: nie rezolucije osvjetljavanja; pregrijavanje kod razvijanja te
neravnomjerna distribucija topline kroz sloj
-
3) Infra-crveni termalni izvor
svjetla
Termalni CtP ureaji koriste lasere koji djeluju na emulziju termalne ploe emisijom topline velike energije (koju stvaraju
infracrveni laseri)
Ploe koje se koriste mogu biti s kemijskim razvijanjem ili bez kemijskog razvijanja
emulzije
-
Prikaz valnih duljina svjetlosti koje emitiraju laseri koji se koriste za
osvjetljavanje CtP tiskovnih formi
-
Vrste ureaja u CtP tehnologiji
Ureaje dijelimo na tri vrste ovisno o geometriji ispisa:
a) Ispis s unutarnjim bubnjem
b) Ispis s vanjskim bubnjem
c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja
-
a) Ispis s unutarnjim bubnjem
Ovakav nain ispisa koristi se i prilikom osvjetljavanja predloaka za tisak (filmova) u CtF tehnologiji
Princip rada je takav da je tiskovna forma
poloena s unutarnje strane bubnja i nije pomina. Laserska zraka se s pomou rotirajueg zrcala pomie po osi bubnja i osvjetljava tiskovnu formu
Shema ispisa s unutarnjim bubnjem
-
b) Ispis s vanjskim bubnjem
Nain osvjetljavanja svodi se na osvjetljavanje jedne ili vie laserskih zraka na tiskovnu formu koja se nalazi s vanjske strane
bubnja
U ovom sluaju tiskovna forma nije statina ve se okree u radijalnom smjeru, dok se laserska zraka prilikom osvjetljavanja pomie aksijalno
Shema ispisa s vanjskim bubnjem
-
c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja Ureaji s plonim nainom osvjetljavanja imaju
odreena kvalitativna ogranienja
Nain ispisa je takav da se laserska zraka usmjerava na tiskovnu formu s pomou poligonalnog zrcala koje tiskovnu formu linijski osvjetljava po cijeloj irini
Shema ispisa s plonim sustavom osvjetljavanja
-
Computer to Press / Direct
Imaging
CtP sustav raunalo-tiskarski stroj podrazumijeva pripremu tiskovne forme u samom stroju, izravno iz raunala
Pojavio se pod nazivom DI tehnologija (direct imaging- izravno oslikavanje), a njime se pripremaju tiskovne forme za bezvodni ofsetni tisak
Umjesto osvjetljavanja ofsetne ploe na CTP ureaju, a potom montiranja tih ploa na tiskarski stroj, podeavanja registra i boje, DI strojevi osvjetljavaju svoje ploe u samom stroju
-
CtPress tiskovne forme
Na osnovu naina upotrebe razlikujemo dvije vrste tiskovne forme za direktno
osvjetljavanje:
tiskovne forme za jednokratan zapis (koriste se samo za
taj jedan posao nakon ega se ploa reciklira)
obnovljive tiskovne forme (nakon tiska tretiraju se
kemijski i mehaniki te ponovno upotrebljavaju)
-
CtPress tiskovne forme za
jednokratnu upotrebu
Ove ploe su najee koritene ploe za Direct Imaging bezvodni ofset
a) Dijagram otiskivanja
b) Sistem osvjetljavanja
tiskovne jedinice
c) Prikaz osvjetljavanja
putem 16 elektroda
d) Osvjetljena tiskovna
forma na temeljnom
valjku
-
Quickmaster DI 46-
4,
Heidelberg
Speedmaster DI 74-6,
Heidelberg
-
CtPress tiskovne forme za
viekratnu upotrebu
Povrina tiskovne forme se po zavrenom otiskivanju neutralizira i sprema za ponovno osvjetljavanje
Computer to press offset tehnologija(DICOweb Litho, MAN Roland)
a) Faze procesa: brisanje, osvjetljavanje, fiksiranje
b) Roto offset tiskovna jedinica skomponentama
-
Bezvodni ofsetni tisak
Sam naziv bezvodni ofset govori da je to hibridna tehnika modificiranog klasinog ofsetnog tisaka, koja pri radu ne koristi ureaj za vlaenje, odnosno princip otiskivanja baziran je samo na pojavama oleofobnosti i oleofilnosti
Jo jedna bitna razlika izmeu klasinog i bezvodnog ofseta je u tome to su tiskovni elementi kod klasinog ofseta blago izdignuti dok su kod bezvodnog ofseta oni blago udubljeni
Ova razlika je omoguila da se stvaranje tiskovnih i netiskovnih elemenata vri laserskom ablacijom
-
Tiskovna forma za bezvodni ofset
Ploe za bezvodni ofset se od konvencionalnih ofset ploa razlikuju po tome to posjeduju osim fotoosetljivog sloja i silikonski sloj koji preuzima funkciju sredstva za vlaenje ne dozvoljava prihvaanje boje za slobodne
povrine
Ove ploe mogu biti sa aluminijskom
osnovom i sa poliestarskom osnovom
-
Tiskovna forma s Al osnovom
Ukoliko imaju aluminijsku podlogu ona mora biti anodizirana da bi se za nju bolje vezao fotoosetljivi sloj
Ovaj fotoosetljivi sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc tiskovnih elemenata i osjetljiv je na infra-crveni dio spektra
Na njega se nanosi silikonski sloj koji ima zadatak da nakon osvjetljavanja odbija boju sa onih djelova ploe sa kojih nije odstranjen
Ploa posjeduje i zatitni film koji se prije osvjetljavanja odstranjuje
Nakon osvjetljavanja dobija se ploa koja e imati blago udubljene tiskovne elemente i blago izdignute silikonske netiskovne elemente
-
Ploa za bezvodni ofset sa aluminijskom osnovom prije osvjetljavanjai nakon osvjetljavanja
-
Tiskovne forme s poliesterskom osnovom
Ploe sa poliesterskom osnovom imaju tri sloja
Osnovni poliesterski sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc tiskovnih elemenata (oleofilan)
Na njega je nanesen sloj titanijum-dioksida koji je fotoosjetljiv i odstranjuje se ablacijom
Trei sloj je i kod ove ploe silikonski i takoer, ima funkciju da nakon osvjetljavanja daje netiskovne elemente (hidrofilan)
Ploa za bezvodni ofset sa poliestarskom osnovom
-
Direktno oslikavanje tiskovne
forme Koriste se osvjetljivai koji rade na principu CtP osvjetljivaa sa
vanjskim bubnjem, pri emu se za osvjetljavanje koriste termalni laseri valnih duina 830nm (infra-crvena laserska dioda) ili 1064nm (YAG laseri)
Ureaj za generiranje slike
nalazi se u prostoru ureaja za vlaenje, koji je uklonjen
sastoji se od visokonaponskog dijela i glave za oslikavanje sa 16 elektroda
U ureaju za generiranje slike, digitalizirani zapis iz raunala pretvara se u visokonaponske impulse, koji se rasporeuju na 16 elektroda
-
Direktno oslikavanje tiskovne
forme
Prilikom snimanja dolazi do prijenosa naboja izmeu elektroda i uzemljene aluminijske folije pri emu se na mjestima prolaska naboja uklanja gornji silikonski sloj i razara aluminijska folija, a otkriva poliesterska osnova kao tiskovni element
Za cca 15min dobiva se kompletna priprema u samom stroju
-
Karakteristike DI tehnologije
Brzina proizvodnje je poveana
Vrijeme pripreme za tisak se skrauje (nema
montae, snimanja, razvijanja, filmova,
postavljanja ploa na stroj)
Ofsetna ploa se osvijetli na tiskarskom stroju
Automatizirano ulaganje ploa
Sve etiri ploe osvjetljavaju se istovremeno
(sve etiri separacije)
-
Uteda u prostoru prouzvodnje (nema ureaja za razvijanje, pranje, gumiranje, suenje...)
S obzirom da nema razvijanja nema nikakvih kemikalija, samo otpad koji se moe reciklirati
Smanjuje vrijeme pripreme stroja (podaci za osvjetljavanje ploe koriste se istovremeno za podeavanje nanosa boje)
-
Veoma kvalitetni otisak (izostavljanjem filma i otopine za
vlaenje manji je prirast rasterske toke)
a)/ b) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod klasinog ofseta
c) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod bezvodnog ofseta
-
Omoguena je reprodukcija sitnih detalja
Boja ne emulgira sa sredstvom za vlaenje, a samim time dobiju se gue boje
zahvaljujui karakteristici da forme imaju udubljene tiskovne elemente omoguen je vei nanos boje na podlogu te se na taj nain dobiju punije, ljepe, toplije i postojanije boje
Toke na otisku kod klasinog i bezvodnog ofseta
-
Opseg boja koje se mogu reproducirati je
mnogo vei nego kod klasinog ofseta
Omoguen rad sa neoslojenim papirima
Bolja kontrola odravanja gustoe boje u toku tiska
-
DI tehnologija se ograniava na tisak manjih formata
Manje naklada (do 20 000)
Zbog nedostatka vode treba voditi rauna o zagrijavanju ploa (neophodno u stroju imati ureaj koji e odravati temperaturu u stroju oko 24C
-
Computer to Print / NIP
Technologies
Sustav raunalo-otisak spada u podruje raunalnog digitalnog tiska (sustav u kojima raunala direktno upravljaju s ureajima za tisak -ispis)
Digitalni tisak- NIP ( Non Impact Printing)-bezkontaktne tehnologije tiska- za prijenos informacija na tiskovnu podlogu ne upotrebljava se pritisak
alternativne tehnike tiska- s obzirom na alternativna podruja primjene (varijabilni tisak i male naklade)
-
Povijest
Digitalni je tisak najmlaa tehnika tiska
Prvi poeci datiraju iz 1939. god.
Prvi patent na kojem se temelji dananja elektrofotografska tehnika digitalnog tiska zatiena je 1942. god. od strane Chester Carlsona.
Masovnu primjena (svoj procvat)
doivio je sredinom 90-ih god.
prolog stoljeaChester Carlson
-
Relacije izmeu klasinog i digitalnog tiska
Digitalne tiskarske tehnike kao alternativna rijeenja klasinog tiska svoju primjenu nalaze u ekonomskoj opravdanosti manjih i varijabilnih naklada
U trenutku (nakladi) kada se cijena digitalnog i klasinog otiska izjednae daljnjim poveanjem broja primjeraka digitalni tisak prestaje biti konkurentan u korist klasinog
Digitalni tisak nema materijalnu (fiziku) ve tzv. latentnu tiskovnu formu- to omoguuje da svaki otisak bude izraen sa drugaijim informacijama- personalizacija otisaka
-
Kvaliteta digitalnih i klasinih otisaka tehnike digitalnog
tiska koje imaju veliku produktivnost (elektrofotografija)
imaju loiju kvalitetu u odnosu na klasini tisak. Manje produktivne tehnike digitalnog tiska (ink-jet) kvaliteta otiska je ponekad ak i vea u odnosu na klasini tisak
Produktivnije tehnike tiskaju na manjim formatima, dok
sporije tehnike digitalnog tiska tiskaju na velikim formatima i to gotovo uvijek iz role
Klasini tisak- velike naklade bez obzira na vrstu tiskovine
(asopisi, knjige, monografije, prospekti, katalozi, mape, kartonske ambalae itd.)
-
Digitalni tisak- male naklade (broure, katalozi, letci, plakati itd.)
Citylight Jambo plakati Mree zagraevinske skele
Naljepnice-reklame
Naljepnice na vozilima
Reklamni stalci
Broure, prospekti, kalendari, pozivnice, posjetnice, ...
-
Priprema za tisak
Pripremljene stranice u standardnim grafikim aplikacijama se najprije prevode u specijalandigitalizirani oblik PostScript (PS),koji se u Raster Image Procesoru (RIP) ureuju i pretvaraju u rastriranu povrinu izdvojenu u 4 osnovna izvatka boje (CMYK)
Izripana datoteka se tada koristi
za izradu (osvjetljavanje)
tiskovne forme
-
Tiskovna forma u digitalnom tisku
Tiskovna forma je virtualna (latentna-nevidljiva) i za vrijeme otiskivanja nalazi se u neznatnom (ili nikakvom) meusobnom kontaktu s tiskovnom podlogom
Virtualna tiskovna forma sadri tiskovne elemente i slobodne povrine koje se razlikuju u energetskom potencijalu
Nanosom bojila suprotnog energetskog potencijala na tiskovne elemente (razvijanje) tiskovna forma postaje vizualno vidljiva, i spremna za otiskivanje
-
Klasifikacija tehnika digitalnog
tiska
1. Elektrofotografija
2. Ionografija
3. Magnetografija
4. Ink-jet
5. Termografija
6. Elektrografija
7. Fotografija
8. X grafija
-
1) Elektrofotografija
najrasprostranjenija i najprimjenjivija tehnika
digitalnog tiska
laserski pisai, telefax ureaji, fotokopirni strojevi rade na principu elektrofotografije
Osnovni princip elektrofotografije temelji se na
fotoelektrinom efektu, dok se sam proces provodi u 6 faza :
1. Nabijanje tiskovne forme
2. Osvjetljavanje tiskovne forme
3. Obojavanje tiskovne forme tonerom
4. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu
5. Fiksiranje tonera na tiskovnoj podlozi
6. ienje tiskovne forme od ostataka tonera
-
Shematski prikaz procesa nastajanja otiska elektrofotografskim postupkom
-
a) Nabijanje tiskovne forme
Fotovodljiva povrina bubnja se elektrostatiki nabija, stvarajui pritom elektriki nabijenu povrinu. Korone su ureaji koji slue za nabijanje fotovodljivog sloja odreenim polaritetom (+/-)
Fotovodljivi sloj, koji je u osnovi nosilac latentne tiskovne forme izrauje se najee jednim od triju sljedeih materijala:
- Arsen (III) selenid (AsSe)
- silicijevi amorfni spojevi
- organski fotovodljivi slojevi (OPC)
koji imaju najviu fotoosjetljivost kod valnih duina od oko 700 nm
-
b) Osvjetljavanje tiskovne forme
Osvjetljavanje je proces u kojem se originalni dokument ili
kompjuterski podaci projiciraju na fotovodljivoj presvlaci
(fotokonduktor) kreira se latentna tiskovna forma
Izvor svjetlosti koji je u principu laserska zraka ili LED dioda (laser
emitting diode) uklanja selektivno naboj sa fotovodljivog sloja
(naponi ostvareni nabijanjem se mijenjaju najee neutraliziraju)
Ovisno o osvjetljavanju, fotokonduktorske povrine mogu biti negativsko osvijetljene (svjetlou se izlau slobodne povrine) i pozitivsko (svjetlou se izlau tiskovni elementi)
Preduvjet za negativsko osvjetljavanje je pozitivno nabijena
fotokonduktorska povrina, odnosno za pozitivsko osvjetljavanje negativno nabijena povrina fotokonduktora
-
a) negativsko nabijanje
CAD (Charged Area
Development
b) pozitivsko nabijanje
DAD (Discharged Area
Development).
51
-
c) Obojavanje tiskovne forme
tonerom Nanaanje tonera suprotnog polariteta od polariteta
tiskovnih elemenata na fotovodljivu presvlaku bubnja, odnosno latentnu tiskovnu formu, naziva se i razvijanjem
Osnovna zadaa procesa razvijanja je uiniti virtualnu tiskovnu formu vidljivom. Pri tome se koriste specijalizirana bojila (toneri), koji su prilagoeni za prenaanje na tiskovnu podlogu (koliina tonera ovisi o koliini naboja na formi)
Toneri za elektofotografski princip digitalnog tiska mogu biti:
a. tekui
b. suhi ili prakasti
-
Tekui toneri
U elektrofotografiji tekui toneri su vrlo rijetki
Tekui toneri nose naziv ElectroInk (veliina pigmentnih estica 1-2 m)
ElectroInk se sastoji od tekueg nosioca u kojemu su rasprene estice pigmenta (zvjezdastog oblika)
Prikaz tekueg bojila ElektroInk
-
Prakasti toneri
U 80% sluajeva toneri su u prakastom obliku, a preostali dio su tekuine
egzistiraju u dva oblika:
jednokomponentni i dvokomponentni
Kod jednokomponentnog prakastog tonera estice praha su veliine izmeu 10 do 30 m. Mogu se podijeliti na magnetine ili nemagnetine tonere, ovisno o tome da li pigmenti u svom sastavu sadravaju eljezo. Uz pigment vezana je estica smole koja omoguuje da se pigment fiksira za podlogu
Dvokomponentni prakasti toner sastavljen je od dviju cjelina. Prvu cjelinu ini pigment, smola i/ili punilo, a druga je nosioc i ima za osnovu eljezo, staklo ili kvarcni pijesak (materijal na koji je mogue prenijeti elektrostatski naboj)
-
Debljina sloja tonera kod elektrofotografije
se obino kree izmeu 5 i10 m
Prikaz dvokomponentnog tonera
-
d) Prijenos tonera na tiskovnu
podlogu
Prijenos tonera do tiskovne podloge moe se vriti direktno, pomou korone ili valjka, ili indirektno pomou beskonanog prijenosnog remena ili prijenosnog cilindra
Pri direktnom elektofotografskom tisku tiskovna
podloga dovodi se u izravni kontakt s bubnjem
Za uinkovit prijenos tonera s bubnja na tiskovnu podlogu potrebno je ugraditi transferni ureaj s donje strane tiskovne podloge. Pri tome na
ureaju generiramo naboj suprotan naboju tonera.
Po konstrukciji razlikujemo dva tipa transfernih
ureaja: transferne korone i transferne valjke.
-
Transfer tonera na papir
(direktni elektrofotografski tisak)
a) koronom b) valjkom
-
Transfer tonera na papir
(indirektni elektrofotografski tisak)
navlaka koja se montira na
prijenosni cilindar
58
O beskonani prijenosni remen
-
e) Fiksiranje tonera na tiskovnu podlogu
Nakon otiskivanja fiksiranje se vri jer se toner za papir dri samo elektrostatskim silama, a zbog vlage u zraku, on bi mogao otpasti
Najee se fiksiranje izvodi tako da se povrinski naneen toner dovede u kontakt sa zagrijanim valjcima. Oni ga rastale i fiksiraju na povrini papira
Prikaz sistema za fiksiranje
-
f) ienje bubnja
Postupak koji se ponavlja nakon izrade svakog
otiska, a podrazumijeva skidanje naboja sa
tiskovne forme i uklanjanje neiskoritenih estica tonera
Postupak ienja sastoji se od dvije faze
Prva je faza skidanje naboja s podloge i s
neiskoritenih estica tonera kako bi se lake odvojili od podloge. Taj se postupak provodi
pomou odreenih izvora svjetla ili izmjeninih korona visoke frekvencije koji neutraliziraju
naboje
Nakon uklanjanja naboja, estice tonera se pomou etki i usisavaa uklanjaju s povrine fotovodljivog sloja
-
Elektrofotografski strojevi
Elektrofotografski strojevi u pravilu su crno/bijeli, dvobojni, etverobojni ili peterobojni te mogu izraditi otisak s obje strane u jednom prolazu
Karakterizira ih mogunost tiska na tiskovne podloge gramatura od 70 do 300 g/m, precizan registar, i mogunost reproduciranja viebojnih otiska najee izlazne rezolucije od 600 dpi
Elektrofotografski nain otiskivanja pogodan je za proizvodnju:
- vrlo malih naklada
- esto ponavljanih vrlo malih naklada
- personaliziranih naklada
-
Mogui nedostaci:
- mali format tiskovne podloge
- ogranien broj vrsta papira pogodnih za kvalitetno otiskivanje
- nezadovoljavajua reprodukcija veih jednotonskih povrina
Tip tonera direktno utjee na konstrukciju elektrofotografskih strojeva.
Upravo zato razlikujemo dva osnovna tipa elektrofotografskog
procesa otiskivanja:
- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju tekue tonere
- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju prakaste tonere
-
Elektrofotogarfski ureaj kojikoristi tekui toner (HP / Indigo E-print 1000+)
-
Elektrofotogarfski ureaj koji koristi prakasti toner (DocuColor 240/250, Xerox)
-
2) Ionografija
Ionografija je konceptualno slina elektrofotografiji
Isto koristi bubanj kao nositelj latentne slike kao i
elektrofotografija samo to izvor nije svjetlo ve mlaz iona
Povrina razvijakog bubnja nabija se ionima preko sistema za oslojavanje razvijakog bubnja (elektroda uslijed djelovanja visokog napona od 2000 V otputa ione)
Ionografija koristi jednokomponentni prakasti toner-limitirana je nepostojanjem jednokomponentnih tonera u boji
Toner se prihvaa na povrinu bubnja na mjestima gdje se nalaze ioni, a potom prenosi na podlogu djelovanjem
tiskovnog valjka i zagrijanog razvijakog bubnja
-
Xenon arulja isijava svjetlo i rastaljuje toner na povrini tiskovne podloge
Rakel za ienje i ureaj za brisanje skidaju preostali toner s povrine razvijakog bubnja
Osnovni princip ionografije
-
Ureaji ionografijeImageFast 180, Delphax/Xerox
D/IP-1000, NTT-AT
-
3) Magnetografija
Princip magnetografije temelji se na stvaranju latentne
slike na magnetiziranom metalnom bubnju pomou magnetskog polja koje omoguuje nanoenje tonera na temeljni (razvijaki) bubanj te potom na tiskovnu podlogu
Razvijaka jedinica uzima toner iz spremnika i prenosi ga neposrednu blizinu povrine bubnja
estice tonera prihvaaju se za bubanj, ovisno o uzorku koji se na bubnju nalazi
Apliciranje tonera na podlogu vri se pomou pritiska, a ostatak tonera se isti s bubnja pomou rakela i ekstrakcije
Preneseni otisak na podlogu se fiksira zagrijavanjem
-
Osnovni princip
magnetografije
-
Magnetografija koristi jednokomponentni magnetni
prakasti toner koji u sebi sebi sadri visoku koncentraciju eljezo-oksida (zbog kojih se hvata na magnetizirana podruja) koji je tamni, pa se ovom tehnologijom ne mogu dobiti kolor otisci, a ni svijetli
tonovi -zato se ova tehnologija koristi uglavnom kod
crno/bijelog tiska
Magnetografija daje velike brzine ispisa, vee nego elektrofotografija
Od svih digitalnih tehnika tiska jedino magnetografski
ureaji imaju varijabilne brzine ispisa koje ovise o vrsti tiskovne podloge na koju ispisujemo
Mogu obostrani tisak i tisak na mnotvo razliitih tiskovnih podloga, (npr. folije, termo osjetljive
materijale, premazane materijale)
-
Ureaji magnetografije
Nipson 7000, Nipson
(1998)
VaryPress T700, NIPSON
-
4) Ink-jet
Nakon elektrofotografskoga principa, najrairenija tehologija digitalnoga tiska je ink-jet
Sam naziv dolazi od engleske rijei ink (tinta) i jet (mlaznica)
Ink-jet je digitalna tiskarska tehnika kod koje se ureaj za otiskivanje ne nalazi u direktnom kontaktu s tiskovnim podlogama
Na osnovi informacija za oslikavanje generiranih iz raunala tekue bojilo putem mlaznica (odnosno prica) nanosi se na tiskovnu podlogu, to znai da nije potreban nosilac informacije koja se reproducira, odnosno latentna tiskovna forma
-
Bojila i tiskovne podloge
Bojila ink-jet tehnologije tiska dijele se na tekua i taljiva
Tekua: bojila na bazi vode, solventna, UV
Debljina sloja bojila na tiskovnoj podlozi je oko 0,5 m (vodena i solventna) i oko 10 i 15 m (UV i taljiva)
Otisak se sui hlapljenjem i penetracijom bojila u strukturu tiskovne podloge te polimerizacijom (UV bojila)
Za postizanje kvalitetnog probnog otisaka preporua se specijalna tiskovna podloga s poveanom kapilarnom upojnou
Zbog male brzine otiskivanja i niske cijene ink-jet pisaa, ova tehnologija je pronala primjenu u stolnom izdavatvu i tisku velikih formata
-
Ink-jet tehnologija digitalnog tiska omoguuje izradu otisaka izvrsne kvalitete
Budui da se ureaj za otiskivanje ne nalazi udirektnom kontaktu s tiskovnim podlogama omoguun je otisak na neravnim povrinama
Mogue mane su joj produktivnost, zatim vodootpornost i svjetlostalnost otisaka, te u odreenim sluajevima nemogunost izrade otisaka s obje strane na papirima manje gramature zbog prodiranja bojila na drugu stranu
Ink-jet tehnologija
-
Sama ink-jet tehnologija dijeli se ovisno o principima
prijenosa bojila mlaznicama na tiskovnu podlogu na
dvije sljedee osnovne skupine:
Kontinuirani ink-jet
Diskontinuirani ink-jet (drop on demand)
Podjela ink-jet tehnologije s obzirom
na princip rada mlaznica i vrstu bojila
-
1) Kontinuirani Ink Jet
moe se dalje raspodijeliti na ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom i na ink-jet sa multi-deflekcijom
a. Ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom
(otklonom)
jo se naziva Hertz tehnologija (frekvencija nabijanja estica do 1 MHz)
estica tekueg bojila kontinuirano putuje u smjeru tiskovne podloge
nabijanje se vri pomou elektrode za nabijanje koja selektivno nabija kapljice koje u svojoj putanji
pojedinano mijenjaju smjer i vraaju se u spremnik
nenabijene kapljice slobodno prolaze mlaznicom (ne
mijenjaju smjer) i odlaze na tiskovnoj podlozi
-
b. Ink-jet sa multideflekcijom (viestruki otklon)
slian princip kao binarna deflekcija s razlikom da svaka estica (kapljica) moe se nabiti razliitim nabojem tako da je deflekcija (otklon) razliito nabijenih estica tonera pri izlazu iz mlaznice takoer razliito usmjerena prema tiskovnoj podlozi, odnosno
odvodnom kanalu
Osnovni princip
kontinuiranog Ink Jeta
-
2) Diskontinuirani ink-jet
Naziva se jo i DOD (Drop on demand) ink-jet postupak formira kapljice na zahtjev (istisnut e se tono onoliko kapljica bojekoliko bude potrebno da se formira slika)
Karakterizira ga da se kapljice tonera iz mlaznice alju ka tiskovnoj podlozi diskontinuirano (sa prekidima) ovisno o signalu za oslikavanje generiranom u raunalu
Tehnologija diskontinuiranog ink-jeta moe se nadalje podijeliti ovisno o metodi kreiranja pojedinih kapljica tonera na:
termalni diskontinuirani ink-jet
piezo diskontinuirani ink-jet
elektrostatski diskontinuirani ink-jet
-
a. Termalni ink-jet
Ova tehnologija je poznata i kao bubble jet (eng. bubble mjehuri) s obzirom na nain stvaranja tiskovnog elementa
U centru spremnika za bojilo nalazi se mikrogrija koji se ukljuuje ovisno o dolasku odreene koliine impulsa
Kapljice se formiraju selektivnim zagrijavanjem mikrogrijaa, to rezultira formiranjem zranog mjehura koji izbacuje kapljicu bojila
Veliina formirane kapljice proporcionalna je veliini mjehura odnosno temperaturi mikrogrijaa, a time se regulira koliina bojila koja se prenosi na tiskovnu podlogu
-
Faze generiranja kapljice bojila kod diskontinuiranog termalnog ink-jeta
1. brzo zagrijavanje do 300C2. isparavanje bojila i stvaranje mjehura3. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu4. prestanak zagrijavanja i dovoenje novog bojila5. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu
Osnovni princip termalnog ink-
jeta
-
b. Piezo Ink-jet
Piezo ink-jet tehnologija formira kapljicu bojila deformacijom mlazne komore; aktiviranjem signala dobivenog iz raunala piezo elektrini kristali selektivno mijenja volumen mlazne komore
Smanjenjem volumena u komori poveava se pritisak koji rezultira izbacivanjem bojila krozmlaznicu
Dobivena kapljica proporcionalna
je deformiranom volumenu
Osnovni princip piezo ink-jeta
-
c. Elektrostatski Ink-jet
Kod elektrostatske tehnologije ispisa izmeu mlaznice i povrine koju treba otisnuti postoji elektrino polje
Ukljuivanjem elektrinog polja mijenja se odnosnapetosti povrine izmeu tinte i mlaznice te dolazi do odvajanja jedne kapi tinte koja odlazi prema suprotno nabijenoj tiskovnoj podlozi
Postoji nekoliko vrsta ovog tipa
ink-jet tiska: elektrostatski
ink-jet po Taylorovu efektu,
termalni elektrostatski ink-jet
i elektrostatski ink(mist)-jet
Osnovni princip
elektrostatskog ink-jeta
-
Ureaji ink-jet tehnologije tiska
HP Scitex XL 1500Canon iPF 5100
Fast T-Jet
-
5) Termografija
Termografija se dijeli na:
1) direktnu termografiju
2) transfer termografiju koja se dijeli na:
a. termal transfer tisak
b. termal sublimacijski tisak
1) Direktna termografija- koristi specijalne tiskovne podloge tretirane posebnim premazom koji im mijenja boju djelovanjem topline (esto se koristi za aplikacije kod faxova i za oznaavanje i kodiranje-bar kodovi)
2) Transfer termografija- bojilo se prenosi na tiskovne podloge preko specijalno obojene trake (donora) djelovanjem topline
-
a. Termal transfer
Termalni transfer podrazumijeva prijenos boje sa specijalno obojenih
traka (donora) na tiskovnu podlogu obino u osnovnim CMYK bojama (bojila su na donoru smjetena jedna do druge)
Termalna ispisna glava je u kontaktu sa donor trakom na kojoj je
toplinski osjetljiv sloj boje. Kontroliranjem elemenata u grijaoj glavi (djelovanjem topline) u skladu sa slikom, bojilo se odvaja od
trake i prenosi na tiskovnu podlogu
-
b. Termalna sublimacija
Djelovanjem topline preko termalne glave pokree se proces sublimacije- prijelaz estica bojila iz krutog u plinovito bez tekueg stanja kao meufaze
Tiskovna podloga ima specijalni difuzni sloj u koji
penetrira bojilo preko ink donora
Prijenos bojila na podlogu kod
termal sublimacije
-
Ink donor
Ink donor (specijalno obojena traka) je za vrijeme
printanja u kontaktu sa termalnom ispisnom glavom i podlogom
Gdje je termalni transfer, ink donor je uvijek u
kontaktu sa podlogom za vrijeme prijenosa, te
moe biti mala praznina izmeu tiskovne podloge i sloja boje
a. Slojevi ink donora kod termalnog
transfera- otisak se prenosi laganim
pritiskom
b. Slojevi ink donora kod termalne
sublimacije-bojilo isparava
-
Ureaji termografije
Termal transfer
MSP 36, Matan
Termal sublimacija
S6600-30,
Mitsubishi Electric
-
6) Elektrografija
Elektrografija (kao i elektrofotografija) koristi elektrino polje za prijenos informacija o slici na podlogu, a u sustavu se koriste tekui toneri
Za ovu tehniku digitalnog tiska, tiskovna podloga mora biti premazana slojem koji ne provodi elektrinu struju
Pri dolasku signala iz kompjutera, tiskovna podloga od elektrode dobiva naboj i stvaraju se latentni tiskovni elementi
Nakon toga se nanosi tekui toner suprotnog naboja koji se prihvaa za latentne tiskovne elemente
Takav otisak potrebno je fiksirati na podlogu fuziranjem
-
Osnovni princip elektrografije
Elektrografija - princip
-
Prednosti sustava na principu elektrografije je to se elektrino polje moe stvoriti pomou relativno niskog napona, a mana je to je brzina printanja dosta mala
Odlikuje se vrlo velikom kvalitetom ispisa, ali su
strojevi za printanje relativno skupi i rijetko se
primjenjuje u praksi
Elektrografija - prednosti
-
Ureaji elektrografije
Digital ColorStation 5442, Raster
Graphics Xerox 8954,
Xerox Engineering Systems;
previously Versatec
-
7) Fotografija
Fotografija je tehnologija digitalnog tiska u kojoj dolazi
do konverzije analogne fotografije u digitalno
generiranu sliku
U tu svrhu koriste se posebni fotografski papiri
specijalno obojeni i svjetlo-osjetljivi na koje se slika
transferira putem digitalno adresiranog sustava lasera
Postavljanje slike se vri kroz kreiranje latentne slike sa tri valne duljine (lasera), za boje crvenu, zelenu i
plavu (RGB)
Ovisno o intenzitetu svjetlosti i valnoj duljini dolazi do
razliite reprodukcije tonova
-
Mogue je koristiti i plinske lasere te poluvodike lasere
Sofisticirani sustavi rade sa plinskim laserima sa
sljedeim konfiguracijama:
za crvenu helij neonski laser (633 nm),
za zelenu helij neonski laser (543nm)
za plavu argon ionski laser (458nm)
Osnovni princip fotografije
-
Digitalni kolor pisai temeljeni na fotografiji trenutno su najkvalitetniji pisai na tritu i u mogunosti su ispisati slike u najveoj rezoluciji
Primjena im je u svim fotostudijima za ispisivanje fotografija
Trenutno se na tritu nalaze mnogi proizvoai koji u svojoj ponudi imaju digitalne pisae temeljene na fotografiji
-
Hibridni tiskarski sustav
Fotografija + Termografija
Hibridni tiskarski sustavi-
koritenje kombinacije tiskarskih tehnika u izradi
tiskarskih proizvoda
Digitalni sistem za izradu
probnih otisaka baziran na
fotografiji i termografiji:
a) Faze procesa za generiranje slike i
transfer
b) Struktura donora bojila
c) Primjer ureaja (Pictrography3000/Pictroproof,
Fuji Film)
-
Fotografski ureaji
Kodak Approval XP
Digital
Epson Stylus Pro 4880,
7880 and 9880 Printers
-
8) X-grafija
Nove tehnologije bezkontaktnog tiska koje se ne
mogu svrstati niti u jednu opisanu, nazivaju se X grafija
U tu grupu spadaju:
a. TonerJet tehnologija tiska
b. Elkografija (elektrokoagulacija)
c. Tehnologija direktnog osvjetljavanja
-
a.) TonerJet tehnologija tiska
1993. postojala su izvjea o tehnologiji u kojoj se prah boje prenosi izravno sa jedinica obojenja na papir putem polja otvora okruenih sa prstenastim elektrodama
Tanak film boje puni polja elektroda pomou magnetskog valjka koji se oslobaa sa elektrinih polja film boja, koje se zalijepe na povrinu valjka te se tako prenose na papir
Otvori koji su tada otvoreni se prebacuju u zatvoreno stanje kako bi omoguili prolaznost boje preko kontroliranog napona elektrode
Slika se prenese na papir pomou prijenosa topline, to je obino pod pritiskom, u kasnijem procesu spajanja
Ime TonerJet izabrano je prema analogiji sa ink-jetom, jer se boja prenosi na papir pod utjecajem sila elektrinog polja
-
b.) Elkografija
Elkografija se bazira na elektrokoagulacijispajanju malih estica kako bi se formirale vee estice
Proces zahtijeva posebno bojilo ija baza je voda u kojoj se kratki polimerni lanci mijeaju s pigmentima i ostalim dodacima i tvore koloidnu otopinu
Prije tiska jedinica za kondicioniranje priprema povrinu bubnja nanosei na nju tanki film ulja
Sistem za obojavanje alje tekui toner u prazninu izmeu bubnja i sistema za stvaranje slike, konstruiran je od elektroda preko kojih se generira latentna slika
-
Prolaskom struje kroz bojilo,
bojilo koagulira (zgrunjava)
Nakon koagulacije i prijenosa
na povrinu bubnja, krute estice tonera zajedno s tekuinom nosaem nekoaguliranih estica lee na povrini stvarajui sliku.
Ta tekuina mie se s povrine pomou sistema rakela i usisavaa, a tonerska slika prenosi se na tiskovnu podlogu
pomou tiskovnog cilindra Osnovni princip elkografije
Elkografija princip rada
-
c.) Tehnologija direktnog oslikavanja
Radi se o oslikavanju putem magnetskog stroja za ispis, pojavljivanja slike na povrini bubnja, i procesu bojanja povrine pomou boje u prahu, za prijenos boje koriste se elektrina polja
Kako bi se stranica cijela mogla popuniti sa slikom, bubanj je opremljen prstenima elektroda izraenih od ice, koja je uvijena u perifernom djelu
Povrina bubnja je zatiena sa dielektrinim pokrovom
Magnetski ureaj za ispis, boju nanosi na povrinu papira pomou magnetskog valjka