Crveni križ Zagreb Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti

metabolizma ”Vuk Vrhovac” Prezentaciju pripremile :

Lovorka Kodrin-Lukačin, dr. med. Zora Martić-Ţigmunić, dr. med.

12. veljače 2011. godine

Ozbiljna, kronična, doţivotna i neizlječiva bolest Dovodi do prerane smrti

INZULINA GLUKOZA NEMA u krvi RASTE

uslijed manjka inzulina nastaje hiperglikemija.

Inzulin stvara gušterača i izlučuje ga direktno u krv Inzulin je hormon koji upravlja s količinom glukoze

u krvi i omogućuje joj ulazak u stanice

U Hrvatskoj 170.000 dijabetičara u dobi od 18 – 65 godina - 42% neotkrivenih

Tip 1 Tip 2 > 90%

Insulin - ovisni oblik

Uzroci

Virusne bolesti

Autoimuna oboljenja

Hormonski lijekovi

Kontracepcija

Teški metali

Insulin - neovisni oblik

Uzroci Stres

Preobilna prehrana dovodi

do pretilosti kod > 80%

Tjelesna neaktivnost

Starija životna dob >40g

Genetska predispozicija

Kada posumnjati - koji su simptomi

Učestalo mokrenje

Prekomjerna žeđ i suhoća usta

Izrazit umor i pospanost

Stalna i neutaživa glad

Nagli gubitak težine

Smetnje vida

Upale i svrbež spolovila i čmara ….

Dijagnostika šederne bolesti

GUK natašte ≥ 7,00 mmol/L - 2 puta

GUK nakon obroka 2 sata ≥ 11,1 mmol/L

Oštećena tolerancija glukoze je:

- Na tašte 6,1 -7,0

- GTT 7,8 – 11,0

Zdrava osoba GUK je između 4,0 – 6,0

Koje su komplikacije ? AKUTNE: hiperglikemijska koma ili hipoglikemijska koma, smrt KRONIČNE: 1. Neuropatija 28% 2. Retinopatija 26% 3. Kardiovaskularne bolest 17% 4. Periferne vaskularne bolesti 11% 5. Cerebrovaskularna bolest 6% 6. Nefropatija 5% 7. Ostalo 7%

Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj. •Dobro praćen i liječen bolesnik je UVJETNO ZDRAV - NE SMIJE POSTATI OPTEREĆENJE SVOJE OBITELJI

- ALI NI SREDIŠTE PAŽNJE SVOJE OBITELJI

Šećerna bolest veliki je

javnozdravstveni problem današnjice

Temeljni principi liječenja

1) EDUKACIJA – podučavanje o bolesti

2) SAMOKONTROLA i SAMOZBRINJAVANJE

3) URAVNOTEŢENA PREHRANA 4) REDOVITA TJELESNA AKTIVNOST 5) REDOVNA TERAPIJA

najveći broj osoba sa šećernom bolesti se ne hospitalizira, nego se tretira ambulantno.

Veliki broj kroničnih bolesti pa tako i šećerna bolest

su bolesti nezdravog načina života.

Primarna prevencija mora biti provođena na svim

razinama, počevši od obitelji, vrtića i škola do Zavoda za javno zdravstvo koji moraju biti pokretači i koordinatori preventivne djelatnosti. Kvalitetna prehrana i redovita psihička i fizička aktivnost moraju postati uobičajeni stil života naših

građana, čime se daju prevenirati kardiovaskularne, endokrine pa i mentalne bolesti, koje u najvećoj mjeri opterećuju zagrebačko zdravstvo. Zdravi stilovi života utječu na kvalitetu života koja ne podrazumijeva samo fizičko i psihičko zdravlje, već i stupanj samostalnosti.