Croatian Real Estate Newsletter Broj 86, listopad 2013. · Croatian Real Estate Newsletter,...

TEME BROJA:

Broj 86, listopad 2013.Croatian Real Estate Newsletter

Pokrovitelji CREN-a:

IntervjuHelena Knifi ć Schapsautorica knjige VELEBIT ARHITEKTONSKI, Pučka gradnja u dijelovima Sjevernog i Srednjeg Velebita

“Vratimo čovjeka u Velebit i omogućimo mu život!”

IntervjuDražen NimčevićDirektor, Odjel poreznog savjetovanjaDeloitte Hrvatska

Komentar promjena u hrvatskom poreznom sustavu

Croatian Real Estate Newsletter, listopad 2013. 2

SADRŽAJ

1. TEMA BROJA

Intervju:

Helena Knifi ć Schaps,

autorica knjige VELEBIT ARHITEKTONSKI,

Pučka gradnja u dijelovima Sjevernog i Srednjeg Velebita 3

2. TEMA BROJA

Intervju:

Dražen Nimčević

Direktor, Odjel poreznog savjetovanja

Deloitte Hrvatska 10

3. NAJAVA

ARTUR - Arhitektura i turizam 2013/2014

Turistički prostor: Grad i regija 13

4. STATISTIKA

4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – rujan 2013. 18

4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz

područja građevinarstva 18

4.2.1 Indeksi građevinskih radova u srpnju 2013. 18

4.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u drugom

tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih 19

4.2.3 Završene zgrade i stanovi u 2012. 19


Na početku, čestitamo Vam na knjizi o pučkoj gradnji u dijelovima Sjevernog i Srednjeg Velebita, čiji naslov glasi „Velebit arhitektonski”. Za uvod u ovaj intervju, molimo Vas da se predstavite našim čitateljima.

Profesionalno se bavim arhitektonskim projektiranjem, istraživačkim radom, znanstvenom i stručnom publicistikom te javnim radom u okvirima arhitektonske struke. Danas sam, kao članica Radne skupine za praćenje implementacije ciljeva dokumenta Arhitektonske politike RH, aktivna na planu provedbe nacionalnih smjernica za vrsnoću i kulturu građenje koje je Vlada (na prijedlog radne skupine koju sam i vodila) prihvatila u studenom 2012. godine.

Ovo je moj četvrti intervju za CREN (kao predsjednice komore arhitekata, članice Savjeta za prostorno uređenje Republike Hrvatske i sada kao autorice), pa ne bih htjela ponavljati. Odakle tolika ljubav za Velebit?

Velebit je moj širi zavičaj i za njega me, parafrazirat ću arhitekta Nikolu Bašića, vežu elementarni osjećaji, a ne turističko zavičajno prenemaganje.

Prema našem mišljenu, ova knjiga je dragulj među arhitektonskim knjigama. Pored stručne i znanstvene vrijednosti, Vi ste u nju ugradili Vaš emotivni, refl eksivni i osobni stav, koji daleko nadmašuje samo profesionalni pristup. U ovoj knjizi otvorili ste Vašu dušu, što je fascinantno. Kako ste to uspjeli?

Drago mi je da ste to osjetili i zahvaljujem na pohvali. Još je Beaudlaire rekao da čovjek radi ili iz ljubavi ili iz očaja. Ja sam, u očajnoj situaciji za moju struku, odlučila javno priznati i objelodaniti svoju ljubav prema ljudima i pučkoj gradnji dijelova Sjevernog i Srednjeg Velebita! Snažne se emocije mogu uzvratiti samo na snažni poticaj. Vas ovdje fascinira moj drugačiji pristup, jer me percipirate kao analitičnu osobu koja hladno i koncizno sažima pitanja struke. Na sreću, postoje teme koje vam dopuštaju da govorite

1. TEMA BROJA

Helena Knifi ć Schapsautorica knjige VELEBIT ARHITEKTONSKI, Pučka gradnja u dijelovima Sjevernog i Srednjeg Velebita


u svoje ime (i za svoje novce!), a ovo je jedna od takvih. Od mene u fazi istraživanja nitko ništa nije tražio, ništa očekivao, ništa uvjetovao, nikamo me usmjeravao, ništa u mene investirao. Ovo moja putna bilježnica, moje osobno arhitektonsko velebitarenje. Ispred mene Velebit, iza mene nitko – priznat ćete, krajnje čist koncept.

Što Vas je inspiriralo za pisanje ove knjige? Koliko se dugo rađala ideja, a koliko Vam je trebalo za samo pisanje?

Oči mi je za ovu temu otvorio moj veliki mentor i svakako najveći autoritet među stanovništvom ovoga dijela, dugogodišnji ravnatelj Gradskog muzeja Senj i pokretač znanstvenog godišnjaka Senjski zbornik, pokojni profesor Ante Glavičić. Akademik Andre Mohorovičić pozdravio je moj prvi rad na ovu temu i napisao recenziju još 2000. godine, ali objavu nije doživio. Na knjigu me izravno potaknuo akademik Velimir Neidhardt nakon što je vidio neke materijale. On je, otprilike, bio i prvi koji se za temu zainteresirao, valjda zato jer ta gradnja nije spektakularna i ni sa čim usporediva. U ovaj kraj nije zalazio čak ni Aleksandar Freudenreich, čovjek koji je najsustavnije obradio pučku gradnju u knjigama Kako narod gradi i Narod gradi na ogoljenom krasu. Velebita nema nigdje. Težak je to i zahtjevan teren, ogromno područje, raštrkana naselja sa sve manje ljudi, pogotovo danas.

Moj je osnovni projekt bilo samo istraživanje i postepeno objavljivanje materijala, što sam započela prije trinaest godina. Knjiga je nastala u dvije godine, kao rezultat tridesetak godina provedenih u Velebitu, ne kao planinara nego kao arhitekta. Veliki mi je poticaj bio urednik knjige Vladimir Mattioni, koji se i Velebitom profesionalno bavio kao prostorni planer. I njemu je ovaj materijal otvorio novu dimenziju jedne teme o kojoj svi znaju dosta, a nitko baš sve. Svoj je entuzijazam prenio i na izdavača UPI2M plus i dizajnera Damira Gamulina, tako da je stvaralačka klima bila više nego poticajna i ugodna. Vrijednost materijala prepoznale su i institucije te doniranim sredstvima, u ovo teško vrijeme, omogućile izlazak

knjige: Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatska komora arhitekata, Ličko-Senjska županija i Grad Senj. Svima im i ovom prilikom srdačno zahvaljujem.

Kako je strukturirana knjiga?

Predgovor knjizi napisao je prof.dr. Ivan Rogić, ugledni sociolog i pjesnik. U uvodnom dijelu pišem o planini u brojkama, o naseljavanju kroz povijest i općim karakteristikama gradnje. Ostala poglavlja prikazuju obiđene lokalitete na morskoj i kontinentalnoj padini, s posebnim poglavljem o vodi kao jednom od preduvjeta naseljavanja. Zaključno propitujem postojanje baštinika ove i ovakve gradnje. Priložen je i rječnik lokalnih riječi i izraza, kao i popis kazivača i literature. Knjiga sadrži svjedočenja stanovništva, nekoliko stotina fotografi ja (od totala krajolika do detalja konstrukcije, pokrova, itd.), kartografske dijagrame, arhitektonske crteže naselja, kuća i skupina kuća obiteljskih zajednica, pastirskih stanova, burobrana, bunara, lokava, itd.

Krenimo prvo od urbanizma. Na koji način su stanovnici Velebita nekad birali lokacije za svoje kuće?

Vidite kako mislimo u šablonama! Najprije, urbanizam bi se prvenstveno


radova koji su sustavno objavljivani u već spomenutom znanstvenom godišnjaku Senjski zbornik. Sve to nikada ne bi nastalo bez suradnje sa stanovništvom (navodim 26 kazivača), kojemu se uvijek i u svakoj prilici iznova zahvaljujem. Neobično mi je stalo do toga da i ja svojim radom, kao i znanstvenici iz drugih disciplina, pobudim u njima osjećaj da je to što mi govore vrijedno, da svaka njihova riječ doprinosi stvaranju cjeline koja se ne smije izgubiti. Javljali su mi se tijekom godina ljudi i slali svoje fotografi je. Tako sam i uvrstila u knjigu one Hrvoja Skorupa, iako su to već ruševine, ali na prekrasnom mjestu, u Skorupovom dolcu.

Sjećam se jednog dječaka koji je na izložbi mojih fotografi ja u OŠ S.S. Kranjčevića u Senju ugledao vrata djedove kuće. Taj ponos u očima neću nikada zaboraviti! Vjerujem da postoji šansa da upravo on to spasi od propadanja, možda i još ponetko. Identifi kacija s prostorom je bitan segment svakog identiteta.

Kako biste ukratko opisali što je to tipična arhitektura Velebita? Koja tipologija izgradnje prevladava?

U tradicijskom smislu su to nastambe za stalno ili povremeno, sezonsko stanovanje. Ove za stalno stanovanje su

kamene prizemnice ili katnice (ukoliko su na kosom terenu), a za privremeno su to stanovi. Pojavljuje se i novi način, a to su kuće za odmor odseljenih potomaka, još uvijek većinom na matrici nekadašnjih naseljskih skupina.

Sve što je zaista novo u potpunosti odskače od tradicijskog načina gradnje, iako je način života ostao sličan, uvjetovan klimom. Tako danas imate katnice (na ravnom terenu) s balkonima i staklenim stijenama, koji se onda postepeno zatvaraju, zazidavaju, pregrađuju, dograđuju, mijenjaju. Pa tko će u Krasnu ikad sjesti na balkon? Prkositi prirodi se može, ali je pitanje koliko je to pametno, komforno i održivo, čitaj: ekonomski isplativo.

Kako suvremeni način života utječe na ovaj kraj?

Odseljeni živalj žali što struja nije došla trideset godina ranije, ne bi, kažu, sve opustjelo. Ovako se ponetko i vrati, popravi kuću i koristi ju kao vikendicu. Rijetki ovdje i žive, ali ih ima. Ne znam zašto je i meni bilo čudno što razgovaramo o zadnjim epizodama aktualnih sapunica dok se u mikrovalnoj nešto grije, a na stolu stoji ekran kompjutera. Do informacije više ne treba daleko pješačiti, dođe povremeno i pokretni dućan s robom i novinama.

trebao baviti gradom – planiranjem, proučavanjem strukture i razvitka. Za razliku od sela, grad je odvojen od centra proizvodnje hrane. Drugo je pitanje, međutim, da se mi i ne bavimo planiranjem ruralnih sredina kako bismo trebali, s obzirom na današnji način života, rada, proizvodnje i stanovanja. Velebitski su zaselci zasnovani bez plana, s gotovo pa autarkičnim načinom života. Uvjete je ovdje oduvijek diktirala priroda, a čovjek samo odabirao mjesto koje udovoljava najvećem broju elemenata nužnih za preživljavanje. To su zaklon (od prirodnih sila, pljačkaša), dostupnost vode i hrane za čovjeka i blago, obradivo tlo i grijanje (sunce, drva). Nema tu fi lozofi ranja o pogledu na more, rijeku, vodopad, planinu i slično. Zaklon je zakon! Samo se u novije vrijeme, uz pomoć „napredne tehnologije i suvremenih materijala“, gradi navrh brda, na bagerima stvorenoj vjetrometini, uz glavnu prometnicu, u sjeni crnogorice, na vodonosniku, na obradivom plodnom tlu… Bože sačuvaj!

Pretpostavljamo da ste u sklopu istraživačkog rada puno pričali sa stanovnicima Velebitskotrg kraja. Kako su oni reagirali na ovaj projekt i koji su njihovi najčešći komentari?

Kao što sam već rekla, sama knjiga nije bila projekt, ona je nastala kao rezultat dugogodišnjih istraživanja i


U graditeljskom smislu preuzimaju se novi koncepti (kuće katnice, garaže i graditeljski elementi kao što su otvorena stubišta, balkoni, fasadni bojleri za toplu vodu, itd.), ponekad i neprimjereni materijali koje nudi tržište (purpen koji onda pojedu puhovi, silikatna opeka, fasadne boje živih tonova i sl.).

Povratak čovjeka u Velebit je moguć, uz propitivanje modela održivog razvoja u zaštićenom području.

Knjiga je opremljena izvrsnim fotografi jama. Recite nam više o tome.

Sve su fotografi je moje, osim nekih mog prijatelja i velebitskog suputnika iz ranim 80-tih dr. Srećka Božičevića, te Hrvoja Skorupa. Možda malo iznenađuju fotografi je s mora i one s otocima, međutim to je za mene neodvojiva cjelina kao što je neodvojiv život ovoga življa u povijesti, u stalnom kretanju između planine i mora.

Moram ovdje istaknuti umijeće dizajnera Damira Gamulina, koji je postigao ujednačenost analognih fotografi ja starih više od 30 godina s onim digitalnima od nedavno. Sve su

one dokument vremena i utoliko su neponovljive.

Žao mi je da nisam imala mogućnosti u sklopu terenskih istraživanja raditi i video-materijal, ali mi je i ovako bilo svega previše – putovati, hodati, mjeriti, crtati, fotografi rati, razgovarati, bilježiti... Puno za jednu osobu.

Ovo je hvalevrijedna knjiga, koja obogaćuje fundus hrvatskih knjiga o arhitekturi. Koliko se sustavno u Hrvatskoj istražuje pučka gradnja i što takva istraživanja znače za suvremenu arhitekturu?

Kapitalna su na ovom području već spomenuta djela Aleksandra Freudenreicha, Andre Mohorovičića, Zdravka Živkovića i Ministarstva kulture, Davorina Salopeka, Tomislava Premerla, Aleksandre Faber, udruga kao što je Dragodid i drugih. Ministarstvo turizma je izdalo dva vrijedna priručnika za obnovu korablje i baranjske kuće, koji daju uputu kako ovu gradnju obnoviti i privesti turističkoj namjeni.

Utjecaja na arhitekturu uvijek ima, u vrijednim primjerima koje prepoznaje i strukovna kritika.

A što se ostalog tiče, naši su naručiteljsko-strukovni uzori, barem u dijelu stanovanja, pod jakim

utjecajem tržišne ponude i medija. Propagiraju se uzori na razini popularnih tiskovina, rad profesionalaca miješa se s radom dekoratera ili s uradi sam intervencijama, svi ravnopravno i potpuno nekritično zastupljeni. Nema tu baš prostora za brigu o autentičnosti i identitetu.

Koje tradicijske materijale i tehnike bi bilo moguće koristiti danas u suvremenoj arhitekturi?

Sve, ali interpretirane na suvremeni način! Kopiranje nikako, interpretiranje svakako.

U tekstualnom dijelu prostornih planova ovoga i drugih područja piše da pročelje mora biti oblagano kamenom, dvostrešni ili kakav već krov nagiba tog i tog. Sve to piše kao da se radi o samogradnji, dakle bez projekta, što po našim zakonima nije dozvoljeno. Sve drugo je često nekompetentnim referentima neodgovarajuće i nedovoljne stručnosti prekomplicirano jer nije komparabilno s predloškom. Kako ćeš valorizirati kreativnost, kad ne možeš staviti kvačicu na popis kreativnih elemenata? Pa pogledajte što danas rade u Alpama, Dolomitima, Pirenejima, u nordijskim zemljama! To su suvremene gradnje s apsolutno prepoznatljivim lokalnim elementima, gradnje koje se, kako je to još pisao Adolf Loos, ne natječu s


ljepotom krajolika. Od odabira lokacije i mjerila nadalje. Mi danas ucrtamo cestu, pa lijevo i desno kuće na svojim parcelama, bez obzira na orijentaciju, zaklon, sunce, buru, što već. I onda nema ni lijevo ni desno, nego kako piše. Selu (ruralnom prostoru) pristupamo jednako kao gradu (urbanom prostoru).

Pučke gradnje više ne može biti, pa tim više treba čuvati još malo ovoga što imamo. Ali, tko će to?

Istraživanje za ovakav rad je zahtjevno i iziskuje puno vremena. Kako i gdje ste pronalazili potrebnu građu i koju metodologiju ste koristili?

Građa je in situ i treba u nju zagristi, ja sam samo malo začeprkala, kako se to ovdje kaže. Knjiga se radno zvala Velebit arhitektonski - olovkom, metrom i kamerom. Dakle, put pod noge, metar, blok i olovku u ruku uz uvijek spremnu analognu kameru (ili nekoliko njih, za svaki slučaj). Osim moja dva-tri suradnika na terenu (profesor Glavičić, Darko Tomljanović i Darinka Brusić), nitko mi nije pomagao ni organizacijski ni fi nancijski. Ovo je one woman uradak u pravom smislu te izreke. Ili ako hoćete, kako je Ivan Rogić napisao u predgovoru knjizi, briga za baštinu je na Sredozemlju oduvijek bio posao nadahnutih žena.

Materijala o graditeljstvu Velebita, kao što sam već spomenula, i nema

baš previše, ali ima o naseljavanju, odseljavanju i načinu života. Tu najviše koristi uvijek osobna biblioteka, zapravo očeva, brojni kazivači kao i divni ljudi koji su me upućivali uvijek dalje i dublje - dr. Srećko Božičević, dr. Joso Brajković, Milan Krmpotić i drugi.

Što za Vas znači znanstveni rad, i to posebice u arhitekturi? Što biste poručili kolegama kako biste ih potaknuli na znanstveni rad?

Kao arhitekti smo educirani prepoznati, stručno analizirati i obraditi podatke o gradnji, što sam u ovoj knjizi i napravila, bez pretenzija da se bavim znanošću. Arhitektura omogućava zaista široki spektar bavljenja strukom, a znanstveni

rad je jedan od njih. Za arhitekta opće prakse kakav sam i sama najbitniji su stručnost i empatija, a pogubni su bahatost i snishodljivost prema kapitalu i vlasti. Ili kako kaže akademik Dinko Kovačić, koruptivnost savjesti je pogubna za arhitekturu. Poigravanje tuđim novcem u svrhu vlastite promocije je ujedno i poigravanje tuđim sudbinama.

Danas se uglavnom bavimo arhitekturom za bogate - ikoničkim zgradama - jer sve drugo medije ne zanima, a osiromašeno društvo nema snage za iskorak. Strukovna znanost se ne bavi ljudima na rubu egzistencije, bez vode i kanalizacije, gdje u našim klimatskim uvjetima tri generacije spavaju u istoj prostoriji.

Ne bih stoga poručivala ništa. Moji kolege rade najbolje što mogu u datim okolnostima, a oni koji su plaćeni za znanstveni rad to valjda i rade.

U zadnjih nekoliko godina veliki dio svog stručnog rada posvetili ste projektu Apolitika. Kako se ova knjiga uklapa u Apolitiku?

Da, to je već desetak godina moja velika preokupacija, baš iz želje da se hrvatske graditeljske osobitosti (ne samo zaštićena kulturna dobra već i recentna produkcija) valoriziraju i stalno unaprjeđuju, na dobrobit prostora i javnog interesa. Istraživanja poput ovoga već rade svoje na području poglavlja koje smo nazvali Društvena svijest: javljaju mi se potomci odseljenika i zahvaljuju što sam ih potaknula da


se na novi način priklone rodnom kraju i obnove ugasla ognjišta. Neki pak žele graditi novo, na lokacijama s pogledom. Važno je osvijestiti postojanje i vrijednost cjeline. Ima tu prostora i za razvoj turizma, prvenstveno u rubnim područjima, uz stručnu obnovu gradnje kakvu je Ministarstvo turizma iniciralo za hrvatsku korablju i baranjsku tradicijsku kuću. Još uvijek postoji ono što bi se moglo obnoviti, da ne ode sve u drobilicu za betonažu i asfaltiranje. Osim već spomenutog turizma, moguća je obnova i onih gospodarskih grana koje su nekada zapošljavale ljude, pa se na njih zaboravilo. Tko se još sjeća sabirnih mjesta za otkup velebitskih malina, mlijeka, ljekovitog bilja, o proizvodima iz drva da i ne govorim?

U dvije riječi, Apolitike napretek!

Kome je knjiga namijenjena i kakva je Vaša suradnja s lokalnom zajednicom, upravama zaštićenih područja u Velebitu ili izrađivačima prostornih planova?

Knjiga je prvenstveno namijenjena onom malobrojnom velebitskom življu i njihovim odseljenim potomcima, upravo da pobudi svijest o značaju njihova

prisustva u planini. Od koristi može biti i povjesničarima umjetnosti, arhitektima i prostornim planerima, sociolozima, etnolozima, planinarima, potencijalnim ulagačima i drugima, kao i onima koji bi na strateškoj razini trebali promišljati prostorni razvoj Hrvatske, osobito s aspekta naseljenosti.

A suradnje za koju pitate nema, iako povremeno pronađem naručene radove koji me citiraju. Lijepo je da ima puno stručnih i još stručnijih. Pa onda tako imate u županijskom prostornom planu rečenicu o potrebi obnove stancija, ili pak područni ured (ali i tijelo na državnoj razini!) zatraži na području Krasna primorsku strehu. Puno je zvanih, malo odabranih, a metoda copy-paste vrlo zastupljena.

Koja je Vaša osobna poruka čitateljima i čitateljicama Vaše knjige?

Vratimo čovjeka u Velebit i omogućimo mu život!

Ovdje prvenstveno mislim na autohtone zajednice, ne na turizam i zaposlenike uprava zaštićenih područja. U međuvremenu smo zaštitili sve

osim čovjeka, kako je bio tjeran kroz povijest tako je i danas. Biocentrični je pristup ovdje u potpunom neskladu s antropocentričnim. Tko poznaje ovaj kraj bolje od starosjedilaca i njihovih potomaka? Tko ga može bolje štititi? Otkad u Velebitu nema ljudi, nema ni stoke, nestaju livade. Svakako je neophodno da sustavno brojimo vukove, medvjede, daždevnjake, šišmiše, runolist, sibireu croaticu i druge vrijedne pasmine i vrste. Čovjeka prebrojimo svakih deset godina u popisima stanovništva, i kao da nas ne brine što su rezultati bez iznimke u drastično silaznoj tendenciji. Čak i bez povijesnog vanjskog neprijatelja, u okviru prve samostalne nacionalne države. Nacionalnog identiteta nema bez graditeljske baštine, a ona, zaštićena ili ne, ne može opstati bez baštinika.

Možda među čitateljima moje knjige i ovoga broja CREN-a postoji netko takav?!


Zahvaljujemo Vam u ime našeg uredništva i naših čitatelja na Vašem intervjuu za CREN. Najljubaznije Vas molimo da se predstavite našim čitateljima.

Direktor sam u poreznom odjelu Deloitte Hrvatska i voditelj odjela za porezne usluge u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Karijeru sam počeo u Arthur Andersenu, nakon toga proveo 4 godine u industriji (Holcim, Lura) na različitim funkcijama u fi nancijama, a zadnjih 7 godina sam u Deloittu.

Od 2006. predsjednik sam Udruge poreznih stručnjaka, udruge koja okuplja ljude koji se bave porezima i poreznim savjetovanjem.

Aktivno sudjelujem u radu Okruglog stola koji okuplja vodeće savjetnike, analitičare, arhitekte, urbaniste, sociologe i ekonomiste. Više od dvije godine sustavno radimo na razvoju mjera za pokretanje tržišta nekretnina, informiranje javnosti i poboljšanje sveukupne poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj.

Koje su, po vašem mišljenju prednosti, a koji nedostaci ovakvog sustava?

Iskustva zemalja koje su uvodile ovakav sustav pokazala su da takva jedna porezna stopa i jednostavan porezni sustav obično dovodi do smanjenja sive ekonomije. Upravo zbog takvih učinaka u nekim zemljama zabilježen je rast poreznih prihoda nakon uvođenja. U nekim zemljama u prvoj godini uvođenja taj rast znao je iznositi i preko 20%. Nadalje, jednostavniji sustav obično smanjuje i troškove njegovog ubiranja poreza, pa neto učinak oporezivanja postaje još i veći.

Molim Vas da izložite svoj komentar na neke prijedloge koji se čuju vezano za uvođenje sustava proporcionalne porezne stope, odnosno „fl at taxa“ te da objasnite o kakvom poreznom sustavu se radi?

Proporcionalna porezna stopa, ili tzv. „fl at tax“ je ona kod koje se s promjenom porezne osnovice ne mijenja visina porezne stope. Što znači da se za svaku visinu porezne osnovice primjenjuje ista porezna stopa, ali se nominalno plaćaju različiti iznosi poreza.

Ovaj sustav ima dakako svojih prednosti i nedostataka.

2. TEMA BROJA

Dražen NimčevićDirektor, Odjel poreznog savjetovanjaDeloitte Hrvatska

“Smatram da je seljenje dijela tereta oporezivanja dohotka od rada na druge porezne oblike (rente, kapitalne dobiti), čak i toliko osporavano oporezivanje imovine, neophodno ako želimo poboljšati našu konkurentnost.”


Kritičari ga smatraju nepravednim, jer se različite razine dohodaka oporezuju istom stopom, pa se narušava načelo pravedne porezne progresije, da se viši dohoci oporezuju većim stopama.

Kako bi to izgledalo iz perspektive Hrvatske?

Što se Hrvatske tiče, smatram ga boljim modelom od postojećeg. Kod nas postoji izraziti nerazmjer oporezivanja rada i potrošnje u odnosu na kapital.

Naime, gotovo kompletno porezno opterećenje u Hrvatskoj naslonjeno je na bruto cijenu rada i potrošnju. Među vodećim smo zemljama po količini davanja „iz“ i „na“ plaću i plaćamo gotovo najveći PDV u EU. Posljedica je preskupa radna snaga, koja vrlo skupo plaća svoju potrošnju. Nadalje, Hrvatska ima vrlo visoku razinu cijena u odnosu na ostale tranzicijske zemlje. Visoki porez na dohodak i socijalna davanja poskupljuju rad, a skupi proizvodi i visok PDV preko visokih cijena smanjuju kupovnu moć, što pak ima za posljedicu pritisak na poslodavce na povećanje neto plaća.

Smatram da je seljenje dijela tereta oporezivanja dohotka od rada na druge porezne oblike (rente, kapitalne dobiti), čak i toliko osporavano oporezivanje imovine, neophodno ako želimo poboljšati našu konkurentnost.

Prema novom Zakonu o PDV-u, koji je stupio na snagu danom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, došlo je do izmjena i dopuna navedenog Zakona. Koliko se sustav oporezivanja PDV-om promijenio? Na koje poslovanje te promjene najviše utječu te na koji način?

Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost u cijelosti prati rješenja

iz Direktive 2006/112/EC te drugih direktiva koje reguliraju to područje na razini EU-a. Iako je i prošli Zakon o PDV-u koji se u Hrvatskoj primjenjivao do 1. srpnja velikoj mjeri usklađen s gore navedenim direktivama, do značajnih promjena došlo je u dijelovima koji se odnose na poslovanje između poduzetnika sa sjedištima u različitim državama članicama. Naime, transakcije između tih poduzetnika izgubile su uvozno-izvozno karakter, te se na njih primjenjuju pravila o stjecanju odnosno isporuci dobara unutar EU. S obzirom da je u odnosu na te transakcije Carinska uprava izgubila svoju ulogu, teret prikupljanja odgovarajućih dokaza za transakcije izvršene s drugim EU poduzetnicima pao je na same poduzetnike. Porezni obveznici morat će uskladiti i organizirati svoje poslovanje na način da osiguraju dostupnost svih dokaza u vezi s navedenim transakcijama, kako bi izbjegli npr. potencijalni nastanak porezne obveze u obje države.

O navedenim transakcijama porezni obveznici izvještavaju Poreznu upravu putem novih obrazaca koji su propisani novim Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.

Što se tiče obavljanja usluga, promijenilo se osnovno pravilo o mjestu oporezivanja u odnosima između

poreznih obveznika, te se usluge, uz niz izuzetaka, oporezuju u mjestu sjedišta primatelja.

Važna izmjena je i to da se prema novom Zakonu obveza poreza na dodanu vrijednost i pravo na pretporez iskazuju obračunski i u istom mjesecu (poreznom razdoblju), a što će svakako imati pozitivan utjecaj na novčane tijekove poreznih obveznika.

Prema novom Zakonu o PDV-u, od 1. siječnja 2015. građevinsko zemljište koje se sada oporezuje stopom od 5% postaje predmet oporezivanja PDV-om. Što mislite o tome?

Iako će kao i cjelokupan novi sustav zahtijevati razdoblje prilagodbe, smatram da je navedena odredba dobra jer porez na promet nekretnina u znatnom broju slučajeva poreznim obveznicima predstavlja trošak koji ne mogu odbiti, a nekretnina ostaje u poslovnoj sferi.

Da pojasnim, Zakon predviđa oporezivanje PDV-om građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se nalaze prije prvog nastanjenja te oslobađanje od PDV-a nakon nastanjenja. Međutim ono što valja spomenuti je da Zakon daje pravo izbora za oporezivanje isporuka građevina i zemljišta poreznim obveznicima, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelost. To se pravo na izbor može primijeniti u trenutku isporuke, uz odgovarajuću obavijest Poreznoj upravi.

Vaše društvo koje posluje u međunarodnom okruženju je razvilo sustav DITS. Što je DITS?

DITS je kratica od Deloitte International Tax Source, alata koji omogućava

“Važna izmjena je i to da se prema novom Zakonu obveza poreza na dodanu vrijednost i pravo na pretporez iskazuju obračunski i u istom mjesecu (poreznom razdoblju), a što će svakako imati pozitivan utjecaj na novčane tijekove poreznih obveznika.”

“DITS je kratica od Deloitte International Tax Source, alata koji omogućava konstantni online pristup svježim informacijama o poreznim stopama i poreznim oblicima u gotovo svim zemljama svijeta, također i osnovnim informacijama oko načina oporezivanja u tim zemljama. ”


kad dolazi do isplate dividende, a ne razdoblje za koje se ta dividenda isplaćuje, svjedoči nažalost tome u prilog.

Što mislite o Zakonu o strateškim investicijama?

Očito je da postojeći Zakon o poticajima ulaganja nije bio dovoljno atraktivan za investitore, tako da pozdravljam svaku promjenu koja može promijeniti investicijsku klimu. Međutim, sporni prijedlog nije u skladu s dobrom europskom praksom, naročito u dijelu zaštite okoliša, tako da se nadam da će izmijenjena verzija otkloniti nedostatke prethodne.

Deloitte u suradnji s poslovnim dnevnim novinama Business.hr na godišnjoj razini predstavlja projekt 500 najvećih društava na području Srednje Europe. Koliki je omjer hrvatskih društava u ukupnoj uspješnosti na razini regije Srednje Europe, te koliko smo gospodarstveno konkurentni?

Jednako kao i lani, i ove su godine hrvatske tvrtke činile 2.4 posto Deloitteove liste, promatrano po broju tvrtki, kao i po prihodima koje su ostvarile u 2012. godini. Situacija

je bila nešto bolja prije dvije godine, kada je udio tvrtki iz Hrvatske iznosio 3 posto. Tradicionalno, najzastupljenije su tvrtke s poljskog i češkog tržišta, pri čemu poljske zauzimaju čak trećinu liste. S druge strane, bankarsko tržište u Hrvatskoj je nešto razvijenije, pa udio banaka među 50 najvećih u Srednjoj

Europi iznosi 6 posto. Situacija na ljestvici 50 najvećih osiguranja je identična situaciji na ljestvici 500 najvećih tvrtki, pa tako Hrvatska osiguranja čine 2.3 posto Deloitteove ljestvice. Svakako, u budućnosti možemo očekivati daljnji razvoj ovog sektora.

Kako osmisliti poreznu politiku koja vodi većem BDP-u?

Ključnim problemom, kao što sam rekao, smatram činjenicu da je sustav proračuna orijentiran na porez na potrošnju i porez na dohodak od rada, odnosno doprinose na plaću. Ovakav porezni sustav sam život u Hrvatskoj čini skupim, kupovna moć tako opterećenih plaća je niska, rezultira pritiskom sindikata na poslodavce na dizanje plaća i u konačnici jednom od najvećih prosječnih plaća u istočnoj Europi, s kojom se manje toga može kupiti nego drugdje u regiji. Sve to zajedno čini Hrvatsku izrazito nekonkurentnom u cjenovnom i u općem smislu.

Jedini način izlaska iz tog začaranog kruga je smanjenje izdvajanja na plaće i iz plaća i seljenje poreznog tereta

na porezne oblike koji mogu dovesti do smanjenja cijena, odnosno rasta kupovne moći.

Zato pozdravljam promjene u poreznom sustavu.

konstantni online pristup svježim informacijama o poreznim stopama i poreznim oblicima u gotovo svim zemljama svijeta, također i osnovnim informacijama oko načina oporezivanja u tim zemljama.

Izuzetan alat za svakog tko planira proširiti svoje poslovanje bilo gdje u svijetu, koji daje više od osnovne informacije, omogućuje i komparacije pojedinih lokacija po pojedinim poreznim oblicima, daje svježe vijesti oko promjena poreznih stopa i njegovog utjecaja na poslovanje.

Kakav je hrvatski porezni sustav, u usporedbi s poreznim sustavima zemalja u susjedstvu?

U dobroj mjeri nažalost nekonkurentan i skup, rekao bih. Sami podatak da smo među vodećim zemljama u svijetu po oporezivanju plaća od 100.000 dolara bruto godišnje, i da smo na tim pozicijama gotovo cijelo desetljeće, loše djeluje na svakog potencijalnog investitora.

U većini zemalja regije, razina davanja na tim iznosima plaća otprilike je jedna trećina državi, dvije trećine radniku, dok je kod nas obrnuto, gotovo dvije trećine državi, a samo jedna trećina radniku. Mnogi će reći da je 100.000 dolara veliki iznos, pa je i logično da se velike plaće progresivno oporezuju. Međutim, kada tih naizgled velikih 100.000 dolara bruto pretvorite u 30.000 neto, pa podijelite na dvanaest mjeseci, doći ćete do iznosa od otprilike 12.000 kuna neto plaće mjesečno, što objektivno nije neka razina bogatstva. Treba li netko tko može pristojno živjeti od svog rada biti tako drastično oporezivan?

Jeste li dijagnosticirali koje su glavne prepreke u hrvatskom poreznom sustavu, a koje utječu na investicijsku aktivnost? Kako biste ih Vi uklonili, te koji bi se učinci ostvarili uklanjanjem tih prepreka?

Osim visokih stopa, investicijsku aktivnost koči i česta i nejasna promjena poreznih propisa i sama primjena propisa, ponekad i s retroaktivnim učincima na proteklo poslovanje, iz čega proizlazi jaka pravna nesigurnost. Primjer uvođenja poreza na dividendi koja se odnosi i na zadržanu dobit iz prethodnih godina, gdje je kriterij za oporezivanje trenutak

“Osim visokih stopa, investicijsku aktivnost koči i česta i nejasna promjena poreznih propisa i sama primjena propisa, ponekad i s retroaktivnim učincima na proteklo poslovanje, iz čega proizlazi jaka pravna nesigurnost.”

“Jedini način izlaska iz tog začaranog kruga je smanjenje izdvajanja na plaće i iz plaća i seljenje poreznog tereta na porezne oblike koji mogu dovesti do smanjenja cijena, odnosno rasta kupovne moći. ”


3. NAJAVA

Arhitektura i turizam2013/2014

Turistički prostor: Grad i regija

ARTUR je program koji je iniciralo Društvo arhitekata Zagreba i pokrenulo u suradnji s Institutom za turizam i Savjetom za zelenu

gradnju, te Društvima arhitekata Zadra, Dubrovnika i Istre čiji su dugoročni ciljevi usmjereni na prevladavanje postojećih nedostataka

i problema veznih za prostor i turizam.

Ovogodišnja tema ARTURA – Turistički prostor: Grad i regija – bavi se propitivanjem i istraživanjem odnosa turističkih gradova

i njihovih regija. Temeljna pretpostavka u oblikovanju ove teme bila je važnost razvoja turizma i kulturne ponude u gradovima

kao nositeljima razvoja cjelogodišnjeg turizma kako u samim gradovima tako i u pripadajućim regijama. Odnosi gradova i regija

detaljnije će se razrađivati na primjerima Dubrovnika, Zadra i Pule gdje su u različitim slučajevima turistički potencijali gradova veći

ili manji u odnosu na njihove regije, te će se kroz tri interaktivne i multidisciplinarne radionice doći do preporuka na koji je način

moguće uravnotežiti te odnose te dignuti ukupne turističke potencijale.

Program počinje okruglim stolom u Zagrebu 30. rujna 2013. kojim želimo započeti raspravu na ovu temu te od najznačajnijih

dionika u hrvatskom turizmu dobiti njihove poglede i smjernice za daljnji razvoj programa i teme.

Istom prigodom najavit će se poziv za prijavu prijedloga za nagradu ARTUR kojom se žele istaknuti najbolji primjeri u oblikovanju i

razvoju turističkog prostora, te promovirati najbolje prakse u korištenju arhitekture i kvalitetno oblikovanog prostora u svrhu razvoja

hrvatskog turizma.

Temu ćemo zaključiti konferencijom koja će se održati u Zagrebu u ožujku 2014. godine, na kojoj ćemo predstaviti rezultate

održanih radionica, osvrnuti se na Zagreb kao već prepoznatu cjelogodišnju turističku destinaciju te dodijeliti nagrade i priznanja

ARTUR.

ARTUR - Arhitektonski doprinos održivom razvoju turističkih destinacija i regije

Ciljane skupine:- lokalna samouprava,

- turistički djelatnici, dužnosnici i udruge, urbanisti, arhitekti, investitori i developeri,

- konzervatori, dizajneri, umjetnici, sociolozi, ekonomisti, pravnici, stručnjaci za zaštitu okoliša

Korisnici:

- građani, turisti, lokalna zajednica, tvrtke i obrti u turizmu

Svrha:Program Artur želi uključiti sve dionike u procesu urbanog razvoja i arhitekture, te uključiti i kulturne i prirodne resurse u regiji u

svoj program.


ARTUR istražuje, razmatra i valorizira odnos između prostora / arhitekture i turizma:

- ulogu arhitekture i urbanizma u razvoju hrvatskog turizma,

- utjecaj turizma na planiranje, izgradnju i zaštitu prostora, ekonomski, socijalni i kulturni razvoj gradova i regija, revitalizaciju i

obnovu kulturne baštine i arhitekture,

- razvoj turizma, ulaganja u planiranje turizma i strategije upravljanja hrvatskim teritorijem, zakonodavni okviri u upravljanju

hrvatskim turističkim područjima.

Ciljevi- Promicanje kvalitetnog prostornog planiranja i arhitekture kao preduvjeta za turistički razvoj i održivi razvoj,

- Uključivanje arhitekture kao profesije u vitalni dio procesa stvaranja strategije planiranja i oblikovanja prostora i područja vezanih

uz razvoj hrvatskog turizma,

- Stvaranje profesionalnog, socijalnog i pravnog okvira za razvoj i zaštitu hrvatskog turističkog prostora,

- Izrada Artur mreže - platforma za dijalog između različitih interesnih skupina čiji je cilj poboljšanje kvalitete prostornog planiranja

i arhitekture u turizmu,

- Prepoznavanje najboljih praksi, primjera uspješnih, održivih, kvalitetno planiranih i integriranih arhitektonskih ostvarenja u

području turizma u Hrvatskoj

Interaktivne radionice

1. Radionica ZadarTema: Arhitektura javnih prostora i njena uloge u turizmu, Zadar, listopad 2013

De Architekten Cie., Zadar, Sveučilišni Campus, MATRA

Nikola Bašić, Morske orgulje, Zadar Nikola Bašić, Pozdrav Suncu, Zadar


2. Radionica DubrovnikTema: Branding, Grad - regija - identitet, Dubrovnik, studeni 2013.

3. Radionica PulaTema: Gradski projekti kao turističke atrakcije, Pula, prosinac 2013.

Studio Boševski Fiolić, Riva, Pula Pula je više, Brendiranje grada Pule

Lokrum, Dubrovnik i okolica Nikola Dobrović, Lopud, Hotel Grand, 1934.

ARTUR nagrade za najbolje prakse - Internet, rujan 2013 - veljača 2014

identifi ciraju najbolje prakse i primjeri uspješnih, održivih, dobro planiranih i integriranih arhitektonskih ostvarenja u području

turizma u Hrvatskoj. Natječaj pokreće participativne procese u planiranju i pripremi graditeljskih intervencija uključujući lokalnu

zajednicu, građane, turističke urede i organizacije. Multidisciplinarni pristup će biti visoko cijenjen prilikom valorizacije podnesenih

prijedloga.

Natjecatelji šalju vizualni materijal putem interneta, te opisuju procese i koncepte koje provode u projektu u području arhitekture

i turizma u Hrvatskoj. Nastoje se prepoznati i nagraditi projekti koji daju doprinos razvoju cjelogodišnjeg turizma i produljenju

turističke sezone, koji su temeljeni na interdisciplinarnoj suradnji, koji razvijaju kvalitetu prostora, inovativni su i osjetljivi prema

okolišu.


Završna konferencija u Zagrebu, ožujak 2014.

Konferencija u Zagrebu kombinira iskustvo i prezentira zaključke okruglog stola u Zagrebu te prethodnih radionica održanih u Zadru,

Dubrovniku i Puli a koje promišljaju o gradu i regiji u kontekstu cjelogodišnjeg turizma i održivog razvoja s posebnim naglaskom na

Zagreb kao već prepoznatu cjelogodišnju turističku destinaciju. Ističu se specifi čne prednosti prostora i obnova njihovih ekonomskih,

prirodnih i kulturnih resursa, uključujući u diskusiju o zajedničkom prostoru građane, lokalnu samoupravu i sve relevantne struke.

Konferencija će objediniti sljedeće rezultate:

- dokumentacija i iskustva okruglog stola i prijašnjih radionica održanih u Zadru, Dubrovniku i Puli;

- ARTUR prijedlog lokalnim vlastima gradova domaćina, Zagrebu, Zadru, Dubrovniku i Puli;

- ARTUR prijedlog Ministarstvu turizma;

- Dodjela nagrada za natječaj za najbolje prakse na završnoj svečanosti

Pokrovitelji:

Nikola Bašić: Morske orgulje, Zadar 3LHD: Hotel Lone, Rovinj

Studio UP&Gamba: Hostel, Goli i Bosi, Split Dubrovnik Sun Gardens


Partneri:

Posebnu zahvalnost želimo iskazati Veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u Zagrebu / Program MATRA na prepoznavanju vrijednosti

programa i fi nancijskoj podršci.

Sponzori:

ARTUR TIM:

Voditelj projekta: Damir Ljutić

Programski odbor: Andreja Ilijanić, Sunčana Rapaić, Iva Rukavina,Duje Dvornik

Organizacijski odbor: Aleksandra Uhernik Đurđek, Ana Marendić, Davorka Perić, Vesna Vrga Perović

Strateški partneri: Institut za turizam i Savjet za zelenu gradnju Hrvatske

Partneri: Društvo arhitekata Zadra, Društvo arhitekata Dubrovnika, Društvo arhitekata Istre i drugi.

Stručni odbor: Sanda Čorak, Jasenka Kranjčević, Ivo Kunst, Marija Kojaković, Darko Anton Franceschi, Leonid Zuban

Program ARTUR

Društvo arhitekata Zagreba

Trg bana J. Jelačića 3/1

mail: [email protected]; [email protected]


Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com

4. STATISTIKA

Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u srpnju

2013. u odnosu na srpanj 2012. manji su za 0.7%. Prema

kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u

srpnju 2013. u odnosu na srpanj 2012. manji su za 4.5%.

Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u srpnju 2013. u odnosu na lipanj 2013. manji su za 1.3%.

Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u srpnju 2013., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva

4.2.1 Indeksi građevinskih radova u srpnju 2013.

4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – rujan 2013.

prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m²

ZAGREB

stambeni prostor

stanovi 1.933 549 – 6.667

kuće 1.443 312 – 9.167

poslovni prostor

uredi 1.839 700 – 4.865

lokali 1.985 722 – 7.500

poslovne zgrade 2.059 132 – 3.793

OBALA

stambeni prostor

stanovi 2.378 214 - 8.196

kuće 1.646 90 – 18.269

poslovni prostor 1.845 80 - 4.338

turistički objekti 1.915 146 – 15.748


Vrijednost novih narudžaba:

- u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto

razdoblje 2012. veća je za 9.7%.

- u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. manja je za

1.0% u odnosu na isto razdoblje 2012.

Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima:

- u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje

2012. manja je za 0.1%.

- u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. veća je za 1.3%

u odnosu na isto razdoblje 2012.

U razdoblju od siječnja do lipnja 2013. poslovni subjekti s

20 i više zaposlenih završili su 1.327 stanova, što je za 1.3%

manje nego u istom razdoblju 2012. Potkraj lipnja 2013. ti

poslovni subjekti imali su 3.500 stanova u gradnji (nezavršeni

stanovi), što je za 22.7% manje nego u istom razdoblju 2012.

Priopćenje: Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena

gradnja u drugom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih, Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

4.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u drugom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih

U 2012. završeno je 6.047 zgrada. Od toga je 81.8%

stambenih zgrada i 18.2% nestambenih zgrada. Površina

završenih zgrada iznosila je 2.690.013 m2, što je za 1.1%

više nego u 2011. Ukupno su završena 11.792 nova stana

s prosječnom korisnom površinom od 86.3 m2. Prema vrsti

radova, pretežan broj stanova (92.8%) sagrađen je kao

novogradnja (uključujući obnovu teško oštećenih stanova u

ratu i dr.), 6.5% dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada,

a 0.7% prenamjenom nestambenog prostora u stan.

Priopćenje: Završene zgrade i stanovi u 2012., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

4.2.3 Završene zgrade i stanovi u 2012.


IZDAVAČ:

Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: cren@fi lipovic-advisory.com

Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr.

Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na cren@fi lipovic-advisory.com kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Tanja Marković, Bojana Mikelenić, Marija Noršić i Petra Škevin.

Croatian Real Estate Newsletter Broj 86, listopad 2013. · Croatian Real Estate Newsletter,...

Documents

Transcript of Croatian Real Estate Newsletter Broj 86, listopad 2013. · Croatian Real Estate Newsletter,...