Edgar Allan Poe - Crni maak

Edgar Allan Poe - Crni maakEdgar Alan Poe-Crni maak

Pria se o ovjeku, koji je od rane mladosti privren ivotinjama, te ih je uvijek drao u kui, mazio... Kasnije se oenio slinom takvom osobom. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona. ovjek se jedne noi vratio pijan i iskopao maku oko. Jednog dana, ne mogavi vie gledati ivotinju, objesi je na drvo. Te noi bukne mu vatra u kui i jedva se sa enom spasi, a na zidu iznad njegovog kreveta, na zgaritu pojavi se slika velikog maka. Presele se u trunu staru zgradu radi besparice, a ovjek dovodi kui drugog crnog maka iz neke krme. Tako ive neko vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Tako redom, ovjek digne sjekiru na maka, ena ga zaustavi, on digne sjekiru na enu, ubije ju i zazida ju u podrumu. Nakon toga maak nestaje, i on konano mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga, ali ovjek lupi o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci srue zid, te nau enu i maka.

O djelu- Pripovijetka prikazuje ljudsku sklonost zlu, nanoenje zla bez pravog razloga. Nastranost i zlo su najiskonskiji porivi ljudskog srca, a ovdje se javljaju u razliitim oblicima: kao mrzovoljnost, razdraljivost, bezobzirnost, okrutnost i, na kraju, hladnokrvno ubojstvo.Crni je maakmaterijalizacija pripovjedaeve zle udi i u njemu se javlja elja da je uniti. Vjeala na makovom trbuhu ga upozoravaju da je zloinac, ali i da e biti kanjen.Maakpobjeuje, ali i pravda - zlo e biti kanjeno jer policija, zahvaljujui maku, otkriva pripovjedaev zloin.

Knjievni rod- epika

Vrsta djela- pripovijetka

Tema- Postajui sve vie rob alkohola, junak ove pripovijesti propada i fiziki i psihiki. U stanjima pijanstva on zlostavlja i svoju enu i svog mezimca, crnog maka, kojeg jednog dana, razdraen grizodujem hladnokrvno i okrutno objesi. Od tada se njegove nevolje gomilaju. Izgorjela mu je kua, a uza sve to, jos ga plai prisutnost nekog jednookog crnog maka, posve slinoga njegovom ljubimcu koji ga neprestano prati kao iva uspomena na poinjeno zlodjelo.

Likovi- pisac, njegova supruga, maak

Pisac- Uvijek je bio poznat kao popustljiv i njean ovjek, oboavao je ivotinje i svoju suprugu, no u jednom je trenutku ivota neto puklo u njemu i postao je hladnokrvni ubojica.

Od djetinjstva bijah poznat po popustljivosti i ovjenosti svoje udi. Njenost moga srca bijae toliko uoljiva da je izazivala porugu mojih sudrugova. Posebno sam volio ivotinje, i moji su mi roditelji ugaali nabavkom najraznolikijih mezimaca. S njima sam provodio gotovo sve vrijeme, i nikad nisam bio sretniji no kad bih ih hranio i milovao.

... objesih ga zato to sam znao da me ljubi, i zato to sam znao da se nije niim o mene ogrijeio - objesih ga zato to sam znao da time inih grijeh - smrtni grijeh...

PlutonVeliki i mudar crni maak. Slijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam brinuo o njemu i hranio ga:

Pluton - to bijae ime maka - bio mi je najmiliji mezimac i drug u igri. Sam sam ga hranio, i on me slijedio kamo god sam se kretao po kui. Tek sam ga s mukom mogao sprijeiti da me prati i po ulicama.

Kratak sadraj- Djelo poinje tako to Poe opisuje ivot svog junaka koji voli ivotinje.On se rano oenio, imao je punu kuu kunih ljubimaca, ali najdrai mu je bio jedan crni maak po imenu Pluton. Njihovo je prijateljstvo trajalo nekoliko godina dok nije poeo piti i mijenjati raspoloenje. U to je vrijeme sve ivotinje muio osim Plutona, sve do jedne veeri kad se vratio pijan kui i kad je, ne prepoznavajui samog sebe, maku iskopao oko. Zbog toga je bio dosta potresen, ali nije stao dok jednog jutra nije hladno maku stavio omu oko vrata i objesio ga u vrtu na stablo.

No nakon zloina zapalila mu se kua i, kada je drugi dan doao da vidi kuu, na zidu njegove sobe, koji je jedini ostao, bio je otisnut veliki crni maak, a on je mislio da mu je to kazna za zlodjelo. Nakon tog je dogaaja je vie vremena provodio u krmama, sve dok jedne veeri nije na vrhu jedne bave ugledao crnog maka. Odmah je odluio da e ga uzeti, a njegova je ena bila jako zadovoljna.Maakje bio isti Pluton, nije imao jednog oka kao i on, samo to je ovaj imao bijelih dlaka na prsima.

Neko se vrijeme slagao s tim novim makom, ali odjednom mu se maak poeo gaditi i poeo ga je mrziti, a ona bijela mrlja na prsima poela je dobivati oblik jedne stvari koju on nije mogao podnijeti - oblik vjeala. Puno mu se puta maak zaplitao izmeu nogu, ali ga nikad nije udario. Sve do jednog dana kad je odlazio u podrum i skoro se spotaknuo na maku. U tom je trenutku uhvatio sjekiru i htio ubiti maku, ali je dola njegova ena i htjela ga zaustaviti i on je sjekiru zabio njoj u glavu.

Sad je ostalo samo pitanje kamo sakriti le. Dolazile su mu mnoge ideje na pamet. U jednom mu je trenutku palo na pamet da moe sakriti le u zid u podrumu i da nitko nee primjetiti. I tako je on iskopao rupu u zidu i stavio tamo le svoje ene. Kad je dola policija, bio je miran jer je znao da ga nee moi otkriti. I bilo je tako, sve do jednog dana kad je policija opet dola. Kad su pregledavali podrum, on je u elji da dokae nevinost, pokucao bambusovim tapom ba po mjestu gdje je bio le njegove ene i iz zida se javi neka vika, nekakvi glasovi. Kad su policajci prokopali zid, u zidu su nali le njegove ene i crnog maka bez jednog oka.

Volio sam naroito ivotinje i roditelji bi me osobito obradovali kad bi mi donijeli u kuu neke od tih maih stvorenja.

itave mjesece me u snovima proganjala slika onog maka.

Bijae to ona nedokuiva enja due da samu sebe izjeda - da vri nasilje nad vlastitom prirodom - da ini zlo samo radi zla sama - koja me tjerae da nastavim i da napokon okonam zlo koje nanesoh nedunoj ivotinji.

Zakljuak- Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti. To mu je vrlo dobro uspijevalo jer je znao upotrijebiti gotiku struju, kojom se sluio, i raspolagati matom, koje mu nije nedostajalo. Stvarao je mrane, mistine scene i naglim detaljima drao itatelja u neprekidnoj radoznalosti. Ne puta itatelja ni da doe do daha, a ve se pojavljuju novi zapleti i stravini prizori:

Natjeran tim mjeanjem u bjesnilo vie no demonsko, izvukao sam ruku iz njena stiska i zabio joj sjekiru u mozak. Pala je mrtva na mjestu, bez glaska.

Gotikom se strujom koristio jer je smatrao da ona zadovoljava ukus njegovih itatelja, ali i zato to je odgovarala njegovu temperamentu. Svu stravu o kojoj je pisao crpio je iz due.

- Ako se mnoga moja djela i temelje na dojmu strave, tvrdim da ta strava ne potjee iz Njemake, nego iz due - da sam tu stravu crpio iz njezinih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda.

***

Edgar Allan Poenajznaajniji predstavnik amerikog romantizma napisao je noveluCrni maak. Edgar Allan Poe pohaao je nekoliko godina sveuilite u Virginiji iz kojeg je bio iskljuen zbog kockarskih dugova. Kako bi preivio, poeo je pisati. Bavio se novinarskim, kritiarskim i knjievnim radom, a ponajprije je bio pjesnik i pripovjeda. Edgara Allana Poea osobito su zanimale mistine teme. Pisao je kraa prozna djela u kojima se bavio ovjekovom psihom. Posebno ga zanima psihologija zloinca i svijet kakav se moe nai u poremeenom umu. Utemeljitelj je kriminalistike prie i znanstvene fantastike. U svoje doba bio je neshvaen i nepriznat, no prvi je ameriki knjievnik koji je utjecao na europske knjievnike.

NovelaCrni maaknastala je pod utjecajem romantizma. Romantizam je pravac u knjievnosti nastao u Italiji, a kasnije se pojavio i u ostalim dijelovima Europe. Odlike romantizma su odbacivanje ideja racionalizma koje je donijelo prosvjetiteljstvo, a knjievnici ne prihvaaju ni stroga pravila koja propisuje klasicizam. Trae novo uporite i pronalaze ga u isticanju emocija, slobodi i individualizmu. Samu tematiku romantizma ini nekoliko cjelina: osobne teme, pejsa, nepoznati krajevi, nacionalno - povijesne teme i mistine teme. - enja za neim dalekim i nedostinim tipina je za romantiare. eznuli su tako za prolim vremenima - za srednjim vijekom, na primjer, koji su vrlo cijenili, za razliku od prosvjetiteljstva. Romantiari su, osim toga, eznuli za dalekim kulturama- Orijentom i njegovom mistikom, primjerice. Inae, privlaila ih je no, sumrak, stare ruevine, natprirodni elementi. Zaokupljala ih je takozvana "mrana strana" ivota, to jest ono nejasno, neugodno, zagonetno.

Jostein Gaarder, Zdenko kreb i Ante Stama novelu opisuju kao kratki i zatvoreni prozni oblik koji upravo zbog svoje kratkoe ima vru strukturu od romana. Upravo zbog kratkoe u novelu se obino ne umeu opisi i epizode jer bi doveli do usporavanja radnje. Uvod obino donosi saeti prikaz osobina lika ili dogaaj koji e se obraditi. Svrha uvoda je privui pozornost itatelja i izazvati njegovo oekivanje. Sredinji dio obino se bavi psiholokom analizom lika ili razradom dogaaja. Tu se sadraj novele esto proiruje pripovjedaevim komentarima ili upotrebom simbola. Zavretak novele esto je obrat (poanta) kojim se istie neto osobito vano za temu.

U samom uvodu u djelo Edgar Allan Poe priprema itatelja na straan in glavnog lika koji tek slijedi. Ve samim uvodom on uspjeva pobuditi znatielju kod itatelja, koja zaista u mom sluaju nije prestala ni u jednom trenutku itanja. Piui u prvom licu Poe je istaknuo junakovu ljubav prema ivotinjama koje su mu davale ljubav i vjernost koje su mu nedostajale od ovjeka, a posebno govori o crnom maku Plutonu kojeg je najvie volio. Idila obiteljskog ivota ivota poruena je junakovom boleu Alkoholom, kako ju sam naziva. itatelji iz Poeovog uvoda mogu samo naslutiti kako se strani dogaaj o kojem govori odnosi na maka. Naime, on iznosi detalj o tome kako su u stara vremena crne make smatrali preruenim vjeticama.

- Govorei o njegovoj inteligenciji, moja ena, koja je u dui bila prilino proeta praznovjerjem, esto je spominjala ono drevno puko vjerovanje prema kojem su sve crne make u stvari preruene vjetice. Ona time nije nikada mislila nita ozbiljno - i ja to spominjem tek tako zato to sam se, ba sada, toga sjetio.

Prijateljstvo glavnog junaka i Plutona trajalo je nekoliko godina i nije jenjavalo, ak i unato tome to se junak mijenjao na loe, to je poeo prekomjerno piti i grubo postupati prema ivotinjama i eni. Potovanje koje je osjeao prema Plutonu sprjeavalo mu je da ga zlostavlja. Nakon to se junak jednog dana vratio kui pijan uinilo mu se da ga maak izbjegava, nakon ega ga je ovaj epao". Maak mu je od straha zadao malu ranu zubima to je u junaku izazvalu demonsko bjesnilo. Bezosjeajno je izvadio no i mau iskopao oko. Iako se nakon toga osjeao krivim i uasnutim, nije se mogao obuzdati zlom duhu nastranosti, koji ga je tjerao da uniti samoga sebe. Tako je jednog jutra, sasvim hladnokrvno, stavio maku omu oko vrata i objesio ga o granu drveta u dvoritu.

- objesio ga zato to sam znao da me volio i zato to sam osjeao da me nije niim povrijedio; zato to sam znao da, raei tako, inim grijeh smrtni grijeh...

No nakon tog stranog i meni potpuno nerazumljivog ina iz sna ga je prenuo povik "Vatra!". Zajedno sa enom i slugom je uspio istrati iz kue koja je izgorjela u potpunosti. Nakon tog dogaaja pisac iracionalnim razmiljanjem pokuava pronai povezanost izmeu ovog dogaaja i vjeanja make, ali ga u tome sprjeava racionalno razmiljanje. Tada, na njegovo zaprepatenje, otkriva portret maka na jednom sauvanom zidu kue za koji zakljuuje da je netko iz gomile radoznalih ljudi, koja je na znak uzbune ispunila vrt, odsjekao ivotinju sa stabla i ubacio je kroz otvoreni prozor u kuu. Ruenjem kue, maak se naao u gomili svjee buke, te je vapno djelovanjem plamena i amonijaka iz lea, stvorilo portret. On spominje i to da je tu zapanjujuu injenicu uspio objasniti svom razumu, ali ne i svojoj savjesti to se meni ini potpuno razumljivim. Mislim da bi se nakon takvog niza zapanjujuih dogaaja i osoba koja ne vjeruje u sudbinu, proroanstva i slino zapitala postoji li izmeu ovih dogaaja neka poveznica. Mjesecima nakon poara junak je imao privienja maka i tugovao je zbog gubitka ivotinje, sve dok nije odluio pronai novu. Novi je maak bio crn i velik kao i Pluton, ali se od njega razlikovao po bijeloj mrlji na prsima. Junak je osjeao nesklonost prema njemu iako nije shvaao zato. Iz dana u dan odnos prema maku ispunjavao se odvratnou i jezom, koja je prelazila u mrnju. Nakon to je shvatio da je i taj maak lien jednog oka i da njegova mrlja na prsima ima oblik vjeala, vie se nije mogao suzdrati i poeo je ludjeti. U svemu tome, kao to to obino i biva, najvie je trpjela njegova ena. Prilikom jednog silaska u podrum maak ga je skoro oborio naglavce to ga je razjarilo do ludila. Njegova ga je ena pokuala sprijeiti u namjeri da ubije maka jednim udarcem sjekire to je u njemu izazvalo demonski bijes... izvukao sam ruku iz njezina stiska i zabo joj sjekiru u mozak. Pala je mrtva na mjestu bez hropca.

Nakon tog ina junak ne iznosi ni jednu jedinu rije aljenja za svojom enom, ve je okupiran idejom sakrivanja trupla. Najprije je elio sasjei truplo na sitne djelove i unititi ih vatrom, kasnije pokopati ga u podrumu. Razmiljao je o tome da ga baci u zdenac u dvoritu ili da ga spremi kao robu i pozove nosaa. Na kraju je odluio tijelo zazidati u zidine podruma, na mjestu gdje je bilo ispupenje uzrokovano lanim dimnjakom. Junak se ponovno poeo osjeati kao slobodan ovjek nakon to je shvatio da nema maka.

- Nemogue je opisati ili zamisliti onaj duboki, blaeni osjeaj olakanja koji mi je odsutnost te mrske ivotinje izazvala u grudima. Nije se pojavila tijekom te noi i tako sam, barem jednu no otkako sam je doveo u kuu, vrsto i mirno spavao; da, spavao ak i s teretom ubojstva na dui.

Na samom kraju ove novele dogaa se za mene neoekivani preokret u kojem su otkrivene sve tajne naeg junaka. Do tog trenutka on je bio savren u svojim djelima, barem je tako mislio. No kad je policija odlazila poinio je kobnu pogreku. Lupio je tapom upravo u onaj dio zida u koji je uzidao truplo supruge. Tada su na naplatu dola sva njegova nedjela i to upravo zahvaljujui novom maku.

- Gubei svijest, zateturao sam prema suprotnom zidu. U jednom trenutku odred policajaca na stubama zastao je nepomian, obuzet silinom uasa i strahopotovanja.

Unato svim dogaajima koji su se izdogaali kroz djelo, ovakav rasplet nisam oekivala. Junak je bio toliko bezosjeajan u svakom trenutku, tako da je za mene bilo veliko iznenaenje to to je izgubio svijest. Meutim, analizom njegova postupka mogue je shvatiti njegov oaj. On, prema mojem miljenju, zapravo nije mogao podnijeti poraz. Poraz u smislu pronalaska trupla kojeg je sakrio.

Dakle, u noveliCrni maak,Edgar Allan Poegovori o zloinu kojeg je ovjek poinio voen silom koju nije mogao kontrolirati. Tu silu on naziva nastranou i smatra ju sastavnim djelom ovjekove psihe. Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti, to mu je vrlo dobro uspjevalo. Sluio se gotikom strujom i znao je raspolagati matom koja mu zasigurno nije nedostajala. Stvarao je mrane, mistine scene i naglim je detaljima drao itatelja u neprekidnoj radoznalosti. Glavnog lika predstavlja nam kao ovjeka njene, popustljive naravi i njenog srca koji voli ivotinje koji se pokvario zbog neumjerenosti u piu. Glavni lik izravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako su ponekad pregrubi. Sam je pisac jednom rekao:

- Ako se moja djela i temelje na stravi, tvrdim da strava potjee iz moje due, da sam tu stravu crpio iz njenih zakonitih izvora i uvijek je vodio samo do njena zakonita ishoda.

***

Ralani, protumai i iznesi osobni stav o temi s kojom e se susresti u ponuenom ulomku. Svoj sastavak zaokrui kao cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom, a pritom pripazi i na pravopisnu i gramatiku tonost. Nemoj prepriavati sadraj djela i iznositi biografiju pisca bez da je u vezi s tvojom ralambom.

Pluton tako se zvao maak bio je moj najvei miljenik i drug u igrama. Samo sam ga ja hranio, a on me je pratio u korak, kamo god sam iao po kui. Bilo mi je ak teko da ga sprijeim, da me ne slijedi vani po ulicama. Nae je prijateljstvo na taj nain trajalo vie godina, a u to su vrijeme svojstva moje udi i znaaja - uspjenim djelovanjem Demona Pia doivjela (rumenim se zbog toga priznanja) korijenitu promjenu na gore. Iz dana u dan postajao sam sve zlovoljniji, sve razdraljiviji, sve bezobzirniji prema osjeajima drugih. Doputao sam sebi, da svojoj eni govorim jezikom pijanaca. Naposljetku sam je ak stvarno zlostavljao. Dakako da su i moji mezimci imali priliku da osjete promjenu u mojem raspoloenju. Ne samo da sam ih sada zanemarivao, nego sam ih i zlostavljao. No svejedno prema Plutonu sam sauvao dovoljno obzirnosti da se obuzdam i da ga ne zlostavljam, premda me nije grizla savjesti, ako sam zlostavljao kunie, majmuna, pa ak i psa, kad bi se putem nekoga sluaja ili privrenosti isprijeili na mojem putu. Ali moja me je bolest shrvala jer kakva je bolest ravna Alkoholu? te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario i dosljedno postajao donekle mrzovoljan ak i Pluton poeo na sebi osjeati posljedice mojega loega raspoloenja.

Smjernice

- Smjesti ulomak u kontekst djela, odredi kojem knjievnopovijesnom razdoblju i vrsti djelo pripada.- Uoi i protumai razvoj odnosa izmeu pripovjedaa i njegova mezimca maka. Izdvoji iz ulomka sve rijei kojima se opisuju osjeaji pripovjedaa i maka, razmisli i zakljui koja se figura misli pojavljuje. Argumentiraj citatima.- Otkrij simbole u tekstu i protumai njihovo znaenje u kontekstu ulomka i cjelini djela.- Agata Chriesty i Arthur Conan Doyle i njihova lica, Hercules Poirot Sherlock Holmes, najpoznatiji su majstori knjievnih vrsta ijim zaetnikom smatramo E. A. Poea. Usporedi popularnost tih vrsta nekad i sad.- Uoi i protumai razmiljanja o problemima alkoholizma, starenja i okrutnosti i potkrijepi ih primjerima.- Iznesi svoje miljenje o temama koje otvara ulomak alkoholizmu, okrutnosti, starosti, praznovjerju.

Crni maakdjelo je poznatog amerikog knjievnika Edgara Allana Poea. On je pisao u razdoblju amerikog romantizma. Bio je pobornik ''iste umjetnosti'' i simbolizma, to se jasno moe vidjeti u priloenom ulomku s poetka ve imenovane kratke prie.

Pripovjeda, koji je ujedno i glavni junak djela, po prirodi je jako volio ivotinje. Ipak, najvei mu je mezimac bio Pluton maak crne dlake. U poetku je njihovo prijateljstvo bilo skladno, puno ljubavi i meusobne igre. No, uspjenim djelovanjem Demona Pia" pripovjeda sve vie postaje rtvom alkohola to se vidi po njegovom osornom ponaanju. Sukladno s tim, njegov se odnos prema kunim ljubimcima mijenja. "Iz dana u dan postajao sam sve zlovoljniji, sve razdraljiviji, sve bezobzirniji prema osjeajima drugih. (...) Dakako da su i moji mezimci imali priliku da osjete promjenu u mojem raspoloenju. Ne samo da sam ih sada zanemarivao, nego sam ih i zlostavljao."

Plutona je u poetku tedio, ali je i on s vremenom postao rtva nasilja. Iz ovoga mogu primijetiti da se pisac u prikazivanju njihovog odnosa koristio gradacijom. Svjestan svoje okrutnosti i ovisnosti u koju se uputa, pripovjeda shvaa i to kako nije dovoljno jak da ju pobijedi. Zato kae: "Ali moja me bolest shrvala jer kakva je bolest ravna alkoholu? te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario i dosljedno postajao donekle mrzovoljan ak i Pluton poeo na sebi osjeati posljedice mojega loega raspoloenja."

Uloga simbola u tekstu (Demon Pia, Alkohol, ime Pluton) je da nagovijeste mogui i oiti ishod ulomka, ali i djela u cijelosti. Naime, rije Pluton u astrologiji predstavlja destruktivnu, nasilnu energiju, a druge dvije rijei jasnog znaenja dobivaju na vanosti samim time to su napisane velikim poetnim slovom. Takoer daju tmurni ton ulomku koji nagovjetava nepovoljne dogaaje.Pria je proeta naturalistikim opisima, mistikom, a i obiljejima prave kriminalistike prie. Upravo se zato Poe smatra zaetnikom kriminalistikih romana. Takve vrste svojom su misterioznou oduvijek privlaile ljude te nisu gubile na popularnosti - kako nekada, tako i danas.

Ovaj ulomak otvara brojne teme: alkoholizam, okrutnost, praznovjerje... Proitavi ga, samo sam potvrdila ve postojee vlastito miljenje o svemu tome. Praznovjerje je po meni samo izlika pojedinaca za nedae koje im se, kao i svima, dogaaju. Nadalje, mislim da alkohol nikada nije mogao niti e donijeti ita dobro. Svatko je kroja svoje sudbine te si ne smijemo dopustiti da nam takvi propusti ukvare ivot i okrenu ga za 360 stupnjeva.

________________________________

Kao pjesnik, bio je manje plodan. Pisao je pjesme mistino - romantinog ugoaja i bizarnih motiva. Najpoznatije mu je pjesmaAnnabel Lee, a najpoznatija poemaGavran.

Najbolje Poove pripovetke narativno su savrene, svaka re poseduje sopstveni zvuk, efekat, psiholoko znaenje, a literarni instrumenti dovode do konstituisanja atmosphere straha, klaustofobije, jeze.UBunaru i klatnupreovlauje isti horor, dok se pripoveda bori sa mainom za ubijanje;Pad kue Aerupoznaje nas sa bledim, neurotinim Roderikom Aerom, sasvim slinim ivom duhu, i sa ledi Madlenom rastrzanom izmeu egzistencije i nitavila. Posebno treba obratiti panju na senzibilitet u ovoj svojevrsnoj parodiji na gotske romane i, delimino autoparodiji. Koristei se vieznajem, autor postavlja nekoliko gotovo nereivih dilema - radi li se o storiji o ludilu, porodinom prokletstvu ili vampirizmu? Da li je u pitanju komar ili stvarnost? Jesu li likovi ljudi od krvi i mesa ili privienja?

U svakom sluaju, itajui Poovu sjajnu novelu, biete potpuno obuzeti autorovom fantastikom.

to se tie poezije Edgara Alana Poa, naroito mesto zauzimaGavrangde je smrt opisana u liku lepe, mlade ene.

Uopte, pisac je, moe se rei, bio opsednut temom smrti i vrlo ju je esto obraivao - Eldorado, Crna maka, Maska crvene smrti, injenice o sluaju gospodina Valdemara, Eleonora, Ovalni portret. Poovi junaci nisu duhovi, ve pokojnici koji ele da se vrate u ivot i ivi osueni na smr