'CRIPPS PINK' - Ruđer Bošković Institute · 2013-01-09 · Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Ivana Štedul

UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ

ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE

'CRIPPS PINK'

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Studij: Bilinogojstvo

Usmjerenje: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo

Ivana Štedul

UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ

ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE

'CRIPPS PINK'

DIPLOMSKI RAD

Voditelj diplomskog rada:

Doc. dr. sc. Zoran Šindrak

Zagreb, 2012.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Diplomski rad

Utjecaj dužine čuvanja u kontroliranoj atmosferi na kakvoću ploda jabuke sorte

'Cripps Pink'

Ivana Štedul

SAŽETAK

'Cripps Pink' je sorta jabuke koja je raširena u uzgoju u Australiji. Sorta je stvorena na

području Margaret River u Zapadnoj Australiji 1979. godine križanjem sorata 'Golden

Delicious' i 'Lady Williams' s ciljem kombiniranja najboljih svojstava oba roditelja. Ima

sjajnu ružičastu boju, slatko kiselkasti okus i hrskavu teksturu. Najbitnija tržišna

kakvoća 'Cripps Pink' jabuke su pozadinska boja i čvrstoća mesa koje su povezane s

proizvodnjom etilena i CO2, te su pod utjecajem uvjeta skladištenja. U ovom su

istraživanju proučavane dvije dužine čuvanja, od 6 i 7 mjeseci, s plodovima iz dva

proizvodna područja. Jabuke su čuvane u ULO kontroliranoj atmosferi. Cilj istraživanja

je bio ustanoviti kakvoću plodova ovisno o duljini čuvanja i području proizvodnje.

Rezultati su pokazali da su se prosječne težine plodova kretale između 166,5 i 194,5 g.

Statističke razlike su izmjerene kod tvrdoće ploda u prvom (02.05.2012. – 8,48 kg cm-2

)

i drugom (30.05.2012. – 7,43 kg cm-2

) vađenju iz skladišta. Udio suhe tvari u plodovima

proizvođača ‘LM’ (17.0°Brix) značajno se razlikovao od onoga u plodovima

proizvođača ‘Pokupić’ producer (15,4°Brix). Prosječno, plodovi izvađeni iz skladišta u

drugom datumu imali su određeno smanjenje ukupne kiselosti (0,40%) u odnosu na one

izvađene u prvom datumu (0,64%). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoji

utjecaj dužine čuvanja i proizvodnog područja na kakvoću ploda sorte 'Cripps Pink'

Ključne riječi: sorta jabuke, 'Cripps Pink', trajanje čuvanja, kakvoća ploda, kontrolirana

atmosfera

stranica: 31, tablica: 2, slika: 8, grafikon: 1, navoda literature: 32

BASIC DOCUMENTAL CARD

University of Zagreb

Faculty of Agriculture

Diploma thesis

Influence of storage duration in controlled atmosphere on fruit quality of 'Cripps

Pink' apple cultivar

Ivana Štedul

SUMMARY

'Cripps Pink' is an apple cultivar grown widely in Australia. The cultivar was created in

year 1979 by crossing 'Golden Delicious' and 'Lady Williams' cultivars from the

Margaret River area of Western Australia to combine the best features of both parents.

It has a brilliant pink colour, a sweet-tart flavour and a crunchy texture. The most

important market qualities of 'Cripps Pink' apples are background colour and flesh

firmness, which are related to ethylene and CO2 production, and are influenced by

storage conditions. In this research two storage durations, lasting from 6 to 7 months,

with fruits from two production areas have been examined. Apples were kept in ULO

controlled atmosphere. The goal was to revealed fruit quality depending on storage

duration and production area (‘LM’ and ‘Pokupić’). Results showed that the average

fruit weight ranged from 166.5 to 194.5 g. Statistical differences were observed in fruit

firmness at first (02.05.2012. – 8.48 kg cm-2

) and second (30.05.2012. – 7.43 kg cm-2

)

taking out of the storage. Dry matter fruit content of ‘LM’ producer (17.0°Brix) was

significantly different from those in fruits of ‘Pokupić’ producer (15.4°Brix). In

average, fruits taking out of storage on second date have certain decrease in total acidity

(0.40%) in relation to the first date (0.64%). Results of this research showed that there

was influence of storage duration and production area on fruit quality of 'Cripps Pink'

cultivar.

Key words: apple cultivar, 'Cripps Pink', storage duration, fruit quality, controlled

atmosphere

pages: 31, tables: 2, pictures: 8, graph: 1, literature cited: 32

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………….…………………….………………. 1

2. CILJ RADA……………………………………………………………………………….. 2

3. PREGLED LITERATURE………………………………………………………………... 3

3.1. Botanička pripadnost…………………………………………………………………. 3

3.2. Sorta 'Cripps Pink'…………………………………………………………………….. 4

3.3. Parametri kakvoće……………………………………………………………………. 5

3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi…………………………………………… 6

3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere………………………………………………... 8

3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere……………………………………………….. 9

3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke po utjecajem različitih faktora..................... 10

3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke..................................... 10

3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke............................... 12

3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom......................... 15

3.5.3.1. Zračenje.................................................................................................... 15

3.5.3.2. Tretman toplinom..................................................................................... 16

3.5.3.3. 1-MCP...................................................................................................... 16

3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama............................................................ 16

3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova....................................................... 17

3.5.4.1. Hlapljivi spojevi...................................................................................... 17

3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja.................................................... 19

3.5.5.1. Poremećaj smeđenja mesa plodova 'Cripps Pink'................................... 19

3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja................................................... 22

4. MATERIJALI I METODE RADA………………………………………………………... 24

5. REZUKTATI I RASPRAVA……………………………………………………………... 25

6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………... 27

7. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………….. 28

Ovaj diplomski rad posvećujem svojim roditeljima.

Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad

_______________________________________________________________________

1

1. UVOD

Hladnjače s kontroliranom atmosferom su široko korištena tehnologija za

dugoročno čuvanje svježe ubranog voća. Od kad se primjenjuju, prostori s

kontroliranim atmosferama (i odgovarajućim temperaturama) pokazali su se

najučinkovitijima za dugotrajno čuvanje jabuka. Kroz niz bioloških procesa

(respiracija), jabuka uzima kisik i stvara ugljični dioksid, vodu i toplinu. Kontrolirana

atmosfera je potpuno prirodni proces koji reducira respiraciju na minimum,

kontrolirajući prvenstveno koncentraciju ugljičnog dioksida i kisika. Hladnjače sa

kontroliranom atmosferom omogućuju dosptupnost svježeg voća tijekom cijele godine.

Mnogi kultivari mogu biti čuvani značajnih 9-12 mjeseci, za razliku od samo 5-6 mj.,

ako se koriste hladnjače s normalnom atmosferom. Da bi se učinkovito održala kakvoća

jabuke, atmosfera spremišta mora imati kontroliranu količinu vlage, kisika, ugljičnog

dioksida i temperature. Bit CA spremišta je raspon koncentracije O2 i CO2, gdje obje

moraju biti održavane na 0,5 do 2,5 %. Točan optimum koncentracije varira za različite

sorte jabuka (npr. 'Golden Delicious' jabuke će možda trebati drugačije uvjete od

'Jonagold' jabuka, itd.). Relativna vlažnost zraka se održava u rasponu od 90 do 95 %, a

temperatura na oko 1°C.


_______________________________________________________________________

2

2. CILJ RADA

Cilj rada je utvrditi kakvoću ploda i sposobnost čuvanja jabuke sorte 'Cripps Pink'

uzgajanih u Hrvatskoj i čuvanih 6 i 7 mjeseci u ULO uvjetima kako bi se dale

preporuke o prihvatljivom trajanju čuvanja plodova.


_______________________________________________________________________

3

3. PREGLED LITERATURE

3.1. Botanička pripadnost

Jabuka (Malus × domestica Borkh.) prema botaničkoj klasifikacija (Ivančič,

2002.) spada u:

Red: Rosales

Porodica: Rosaceae

Potporodica: Maloideae

Rod: Malus

Vrsta: Malus × domestica Borkh.

Slika 1. Grana s plodovima sorte 'Cripps Pink' (izvor: http//www.columbiafruit.com)


_______________________________________________________________________

4

3.2. Sorta 'Cripps Pink'

Uzgojni program Zapadne Australije je počeo 1972. godine sa programom koji je

proizvodio 700-1200 sjemenjaka godišnje, od čega je većina došla križanjem 'Golden

Delicious' sorte sa 'Lady Williams' sortom. Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je u

uzgojnom programu Zapadne Australije i bila puštena na tržišnu evaluaciju 1986.

godine. Jedan od krajnjih rezultata ovog programa je bio razvoj 'Cripps Pink' sorte

jabuke (Slika 1). 'Cripps Pink' je od tada postao jedna od vodećih sorti i smatra se

sortom premium kakvoće. Ima karakterističnu boju i okus, te nema tendenciju postati

brašnjavom tijekom dugoročnog skladištenja. Senzorne analize upućuju da je 'Cripps

Pink' sorta jabuke imala najvišu razinu prihvaćanja od nekoliko kasno sezonskih sorata

(James, 2007.). Kao rezultat toga, kupci ukazuju na to da bi kupili 'Cripps Pink' jabuke

češće nego druge sorte i da bi bili spremni platiti njenu kvalitetu. Kao kasnosezonska

sorta, 'Cripps Pink' jabuka ima tržišnu prednost da popuni proizvodni procjep,

produžujući sezonu berbe (O'Rourke i sur., 2003.). Izuzetno rasprostranjeni marketing

je rezultirao jedinstvenim tržišnim identitetom, gdje je 'Pink Lady®' jedna od prvih

sorata jabuke koja je brandirana u istom smjeru kao što tvrtke brandiraju svoje

prerađene proizvode. 'Pink Lady®' je zaštitni znak u vlasništvu Apple and Pear

Australia Ltd. (James, 2007.). Drake i sur. (2002.) navode da je 'Cripps Pink' sorta

jabuke kojoj izrazito raste popularnost u SAD-u.Skoro 17 000 000 kg je proizvedeno u

2000. godini, prvenstveno u državi Washington, dok O'Rourke i sur. (2003.)

komentiraju kako je 'Pink Lady®' novi kandidat, ali je proizvodnja na Zapadu osuđena

na ograničavajući marketinški dogovor, tako da je svjetska pozicija neizvjesna.


_______________________________________________________________________

5

Tablica 1. Najznačajnijih 5 voćnih kultura u Hrvatskoj 2009. godine

Kategorija Nasad Proizvodnja (t)

1 Jabuke 93 355

2 Šljive 38 369

3 Mandarine 37 500

4 Masline 32 592

5 Breskve i nektarine 10 110

(izvor: prema Jemrić i Ilić, 2012.)

3.3. Parametri kakvoće

Kakvoća tj. stupanj izvrsnosti ili superiornosti svježeg voća i njegovih proizvoda

je kombinacija svojstava ili karakteristika koje daju proizvodnu vrijednost u smislu

ljudske hrane (Tablica 1). Relativna važnost svake komponente kakvoće ovisi o

proizvodu i njegovoj namjeni. Proizvođačima dani proizvod mora imati visoku dobit i

dobar izgled, mora biti jednostavan za berbu i mora izdržati duge relacije slanja

tržištima. Kvaliteta izgleda, čvrstoća i život na polici su važni za trgovce na veliko i

trgovce na malo. Potrošači ocjenjuju kakvoću svježeg voća na bazi izgleda/pojave

(uključujući svježinu) i čvrstoće u vrijeme prvobitne kupnje (Slika 2). Naknadne

kupovine ovise o potrošačkom zadovoljstvu u odnosu na kakvoću okusa (jedenja)

proizvoda. Potrošači su također zabrinuti oko nutricionističke vrijednosti svježeg voća,

koji nisu samo šarolike komponente punog okusa, već i dobar izvor energije, vitamina,

minerala, vlakana i mnogih bioaktivnih komponenti koji poboljšavaju ljudsko zdravlje

(Michalczuk, 1999.)


_______________________________________________________________________

6

Slika 2. Plod sorte 'Cripps Pink' (izvor: http://www.sunset.com)

3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi

Održavanje ili poboljšanje kakvoće nakon berbe i život nakon berbe svježeg voća

postaje sve više važno. To je djelomično kao odgovor situaciji slobodnog tržišta gdje

nabava voća dobre kakvoće stalno premašuje potražnju. Stoga, da bi se održao ili

povećao udio na tržištu, naglasak je na kakvoći (Thompson, 2010).

Hladnjača sa kontroliranom atmosferom (Grafikon 1) je sistem za održavanje

proizvoda u atmosferi koja znatno odstupa od normalnog zraka u odnosu na razine O2 i

CO2. Kontrolirana atmosfera se odnosi na konstantno praćenje i prilagodbu O2 i CO2

razina unutar komora nepropusnih za plin. Ova mješavina plinova će se konstantno


_______________________________________________________________________

7

mijenjati radi metabolitičke aktivnosti voća u spremištu i curenja plinova kroz vrata i

zidove. Stoga se plinovi mjere periodički i prilagođeni su na prije određenoj razini

(http://www.unido.org).

Thompson (2010.) navodi da se je u Francuskoj 1819. godine, na Sveučilištu

Montepellier provodila znanstvena studija o kontroliranoj atmosferi. Ustanovljeno je da

voće nakon berbe usvaja kisik i ispušta ugljični dioksid. Također je pokazao da voće

spremljeno u atmosferi koja nije sadržavala kisik, nije dozrijevala, ali ako bi se držala

kratki period tamo i onda stavljena na uvjete normalne atmosfere, nastavila bi

dozrijevati. To istraživanje je pokazalo da skladištenje sa 0% kisika produživalo životni

vijek jabukama i kruškama oko 3 mj.

Altisent i sur. (2011.) spominju kako su jabuke obično skladištene na 6-8 mjeseci

u hladnim sobama, iako dužina skladištenja ovisi o kultivaru. Sa tržišnog gledišta,

najbolja tehnologija za održavanje kakvoće jabuka i reduciranje učestalosti fizioloških

poremećaja je kontrolirana atmosfera sa ultra niskim kisikom (ULO). Tijekom

skladištenja, kakvoća jabuke se mijenja. Fizikalne i kemijske analize mogu utvrditi

promjene u kakvoći ovisno o dužini trajanja skladištenja (Kovač i sur., 2010.).

Grafikon 1. Skladišni kapaciteti u Hrvatskoj (izvor: Jemrić, 2012.)


_______________________________________________________________________

8

Jemrić i Ilić (2012.) navode kako svježe jabuke ne bi trebale biti prodane prije 5.

ili 6. mjeseca, tako da najbolja cijena, koja je u to doba godine, nadoknadi za ulaganje u

skladišta s kontroliranom atmosferom. ULO (Ultra Low Oxygen) hladna skladišta bi

trebala biti iskorištena tijekom ljetnih mjeseci, kada su prazna, za čuvanje proizvoda

tipa marelica, šljiva na par mjeseci, za svježu konzumaciju i izvoz.

3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere

Spremište sa kontroliranom atmosferom je bio subjekt mnogih biokemijskih,

fizioloških i tehnoloških studija (Slika 3).

Praktične prednosti spremišta sa kontroliranom atmosferom su (http://www.unido .org):

Poprilično smanjenje respiracije, sa redukcijom u klimakterijski maksimum,

praćen razvojem i preklimakterijskog i postklimakterijskog perioda

Redukcija (smanjenje) posljedica etilena na metabolizam zbog interakcije sa

etilenom, sa odgađanjem pojave simptoma starenja

Produženje života u spremištu, koje može biti udvostručeno

Očuvanje izvrsne čvrstoće mesa, zbog CO2 koncentracije na enzime koji djeluju

na staničnu membranu

Visoka nabuhlost je postignuta, tako da je voće više sočno i hrskavo

Manji gubici kiselosti, šećera i vitamina C, tako da su nutricionistička i

organoleptička kakvoća, veće

Ograničena degradacija klorofila, sa posljedičnom visokom stabilnošću boje

Neke fiziološke promjene, kao npr. ozljede zbog hladnoće, pjege, truljenje,

smeđenje, vodenasta srž i opekotine su spriječene ili znatno limitirane

Plijesni se mogu smanjiti, pogotovo pod niskom konc. O2 i visokom konc. CO2

Duži život na policama


_______________________________________________________________________

9

3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere

Smanjenje razine kisika unutar spremišta može biti biološki postignuto na osnovi

disanja (respiracije) voća, izgaranjem kisika ili zamjenom kisika dušikom. U prvom

slučaju, redukcija kisika na dinamičku ravnotežu, nastupa između 15-25 dana, sa sporim

i progresivnim smanjenjem. Kada se primjenjuje nebiološki sistem, kisik može biti

smanjen na razinu od 6-8% unutar 24 sata. Smanjenje kisika može biti brzo samo ako je

voće postiglo temperaturu manju od 5ºC. Međutim, bolje je pričekati da se voće samo

rashladi, da ne uzrokuje asfikciju sa razvijanjem smeđenja na površini ili unutar prvih

slojeva mesa (http://www.unido.org).

Slika 3. Jabuke u kontroliranoj atmosferi (izvor: http://www.ars.usda.gov)


_______________________________________________________________________

10

3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke pod utjecajem različitih faktora

Neke studije su pokazale da što je brža uspostava uvjeta kontrolirane atmosfere, to

je bolja kakvoća jabuka nakon skladištenja. Čak i kratka kašnjenja između berbe i

uspostave prave atmosfere u spremištima, rezultiraju gubitkom kakvoće tijekom

skladištenja (Drake i sur., 2002.).

Sembok (2009.) navodi neke opće parametre za 'Cripps Pink' jabuku gdje bi ona

trebala imati preko 40% površine svijetlo ružičaste boje, 7-9 kg cm–², topljive suhe tvari

od 13 do > 15ºBrix, 0.7-0.9 % kiselosti i minimalne veličine od 65 mm.Nadalje navodi

da uvjeti kontrolirane atmosfere sa 1.5% kisika i do 3% ugljičnog dioksida su izvješteni

kao idealni, za većinu kultura, dok bi za 'Cripps Pink' idealni bili sa 2% kisika i 1%

ugljičnog dioksida ili 1% kisika i 1-3% ugljičnog dioksida, na koje 'Cripps Pink' također

dobro reagira.

3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke

Praćenje i kontroliranje zrelosti postaje dosta važno u postupanju s voćem jer je

zrelost percipirana od kupca kao glavni indikator kakvoće (Brezmes i sur., 2001.).

Nedozrelo voće je više sklono smežuranju i mehaničkim oštećenjima te je

inferiornog okusa kad dozrije, dok će prezrelo voće prije postati mekano i brašnjavo

(Michalczuk, 1999.).

Dozrijevanje jabuka je slijed procesa procesa koji nastupaju kod kasnijih faza

rasta i razvoja odnosno tijekom početnih faza starenja plodova, koje u rezultira

karakterističnim izgledom i kakvoćom plodova (Michalczuk, 1999.)

Mnoge metode za nadziranje zrelosti su već predložene.Glavni nedostatak većine

njih je da zahtijevaju uništavanje uzoraka korištenih za analizu. Zato se danas

predviđanja zrelosti većinom baziraju na praktičnom iskustvu (Brezmes i sur., 2001.).

Zrelost pri branju je najvažniji faktor koji određuje spremišni period i finalnu kakvoću

voća.


_______________________________________________________________________

11

Kovač i sur., (2010.) navode kako je zrelost određena fiziološkim i strukturnim

promjenama. Zrelost pri berbi je kritični faktor koji utječe na razvoj okusa, dozrijevanje

nakon berbe. Prerana berba može rezultirati manjkom okusa, dok se kod prekasne berbe

rapidno gubi na čvrstoći tijekom skladištenja. Pri studiji za 'Cripps Pink' sortu u odnosu

na rok berbe rezultati su pokazali značajne promjene na parametre kakvoće osim

čvrstoće kiselina i gubitka težine. Jabuke brane u trećem roku berbe (217 dana nakon

pune cvatnje) su zadržale zadovoljavajuću kakvoću bez pojave fizioloških poremećaja.

Vrijednosti zrelosti su važne za određivanje kada bi se dana roba trebala brati da

osiguraju marketinšku fleksibilnost i ostvarenje prihvatljive kakvoće robe potrošaču. To

dvoje nisu nužno uvijek kompatibilni. Potrebitost slanja voća na duge rute često

rezultira ranijom berbom (Michalczuk, 1999.).

Brezmes i sur. (2001.) navode da postoje 3 tradicionalne, fizikalno kemijske

metode za utvrđivanje zrelosti:

čvrstoća-najjednostavnija, najbrža i najjeftinija, te jedan od parametara koji

najbolje korelira sa zrelošću jabuke. Mjeri se penetrometrom.

kiselost- mjeri se pH metrom

škrobni indeks-mjeri se u otopini jodne tinkture

Umjesto standardnih testova za utvrđivanje zrelosti, koristio se je elektronički nos.

Rezultati su pokazali da 3 klasična parametra kakvoće (čvrstoća, škrobni indeks i pH)

razumno dobro koreliraju sa signalima elektroničkog nosa, bez uništavanja jabuke, te

kako bi elektronički nos, u budućnosti, mogao postati korisni instrument za mjerenje

kakvoće ploda i zrelosti.

Voće brano ili prerano ili prekasno u svojoj sezoni je podložno fiziološkim

poremećajima poslije berbe, nego voće brano u pravo vrijeme. Jabuka je voće koje

može biti brano zrelo i dozrijevati nakon što je ubrano. Takvo voće proizvodi puno veće

količine etilena povezanog sa dozrijevanjem i ono će pri izlaganju tretmanima etilenom

rezultirati bržim i više uniformnim dozrijavanjem (Michalczuk, 1999.).

Visoke koncentracije ugljičnog dioksida izgleda škode voću, dovodeći do veće

proizvodnje etilena što rezultira omekšavanjem mesa plodova. Da se prevenira gubitak

kakvoće i veliki opseg CO2 induciranog smeđenja mesa ploda, uvjeti kontrolirane

atmosfere za 'Pink Lady' ne bi trebali prelaziti 1 kPa CO2 (De Castro i sur., 2007.).


_______________________________________________________________________

12

Optimalni uvjeti atmosfere skladišta za maksimalni život u spremištu i visoku

kakvoću jabuke ovisi i o kultivaru i o zrelosti u vrijeme berbe. Drake i sur. (2002)

navode da se škrobni indeks mesa jabuke već dugo upotrebljava kao indikator stadija

zrelosti ploda čime je koristan za određivanje roka berbe; većina sorti jabuka se smatra

prikladnom, pri škrobnom indeksu od 2-4, za držanje u uvjetima kontrolirane atmosfere,

što su autori zaključili nakon trogodišnjeg istraživanja.

3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke

U današnje vrijeme skladištenje i čuvanje svježeg voća na duži vremenski period

odvija se u velikim hladnjačama, pri normalnoj atmosferi zraka (NA) ili u kontroliranoj

atmosferi (CA). U CA, regulacijom koncentracije plinova (O2 i CO2) utječe se na

fiziološke procese plodova tj. onemogućava se disanje plodova, produkcija i djelovanje

etilena, usporava se starenje plodova, produžuje se vrijeme čuvanja, smanjuju se gubici

kvalitete i tržišne vrijednosti.

Osnovni faktori skladištenja koji utječu na kakvoću svježih proizvoda su

temperatura, odnos plinova, vlažnost zraka i koncentracija etilena. Generalno,

kombinacija niske temperature spremišta, niski odnos O2:CO2, visoka relativna vlažnost

zraka i niska koncentracija etilena u spremištu, najbolje zadržavaju kakvoću voća.

Provedeno je istraživanje kod Fuji sorte jabuka gdje se je ispitivao utjecaj ULO

hladnog spremišta sa kombinacijom ULO + izlaganje jabuka hladnom zraku u različitim

periodima,gdje je ova kombinacija sa zrakom povećala emisiju nekih hlapljivih spojeva,

uključujući karakteristične hlapljive spojeve za sortu, i nisu imali nikakav negativan

učinak na parametre kakvoće. Dodatno, potrošačko prihvaćanje je bilo veće kod tog

voća (Altisent i sur., 2011.).

Lau (1998.) navodi podatke za jabuke sorte 'Braeburn' čiji su plodovi čuvani 6

mjeseci u uvjetima normalne atmosfere pri 0ºC, imale manju kiselost i slabiju čvrstoću

mesa. Plodovi koji su bili čuvani na 1.2-1.5% O2 + 1.0 ili 1.2% CO2 kontrolirane

atmosfere bili su čvršći, imali su 20% višu kiselost, te signifikantno manje smeđenja

srži i scalda nego voće čuvano u uvjetima normalne atmosfere.


_______________________________________________________________________

13

Doduše, neke sorte kao što je sorta Braeburn u kontroliranoj atmosferi je više

sklona unutarnjem posmeđenju koje je specifično za nju.

Slika 4. Uvjeti kontrolirane atmosfere sa ULO (izvor:http://www.celtic.nl)

Blažek i sur. (2003.) spominju učinkovitost ULO (Slika 4.) spremišta kod 'Golden

Delicious' sorte jabuke. Prema navedenom istraživanju, ova sorta se može čuvati u ULO

uvjetima i preko 250 dana. Omjer šećera i kiselina je ostao niži tijekom čuvanja, što je

održalo svježinu samih jabuka, no okus nije uvijek bio izvrstan.

Odgoda od 10 dana od predviđenog roka berbe kod sorte 'Delicious' je pozitivno

djelovala na čuvanje u kontroliranoj atmosferi jer značajno popravlja kakvoću ploda

(Drake i Eisele, 1994.).


_______________________________________________________________________

14

Provedeno je istraživanje u kojem su plodovi sorte 'Delicious' bili izloženi

atmosferi s 2% kisika i 7.5% ugljičnog dioksida. To je djelovalo na veću čvrstoću i veći

sadržaj klorofila u usporedbi s plodovima čuvanim u normalnoj atmosferi na 0ºC.

Režim čuvanja s temperaturom od 10ºC i atmosferom od 2% O2 i 7.5% CO2 spriječio je

razvoj površinskog scalda. Voće spremljeno na 0ºC uz 2% O2 i 7.5% CO2 je također

bilo bez površinskog scalda nakon čuvanja u normalnoj atmosferi na 5-7ºC kroz 30

dana. Ti rezultati pokazuju da odgovarajući CA tretaman sa niskim kisikom može

kontrolirati površinski scald jabuka na dugi period (KeJun i sur., 2000.).

Kovač i sur. (2010.), u istraživanju sa jabukom 'Cripps Pink' navode da

interakcija roka berbe i trajanja skladištenja imaju signifikantan utjecaj na parametre

zrelosti, no da se ipak ne mogu odrediti optimalni rok berbe niti dužina čuvanja.

Istraživanje optimalnog trajanja CA uvjeta pokazuje da jabuke brane pri

škrobnom indexu 4 i stavljene na čuvanje u kontroliranu atmosferu sadrže manje

kiseline i nisu toliko čvrste kao jabuke brane pri škrobnom indeksu 2. Boja se nije

mijenjala tijekom dužeg čuvanja. Jabuke u uvjetima od 3% CO2 su bile tamnije u boji sa

više ružičaste nego one na 1% CO2. Režim čuvanja od 5% CO2 i 1% O2 je djeluje na

značajan gubitak čvrstoće. Vrijeme od 90-180 dana u uvjetima kontrolirane atmosfere

nije dovelo do značajnijih promjena čvrstoće, ukupne suhe tvari ili boje, ali su se

ukupne kiseline smanjile. Duže vrijeme čuvanja u CA je rezultira višom razinom

glukoze, fruktoze i sorbitola (Drake i sur., 2002.).


_______________________________________________________________________

15

Slika 5. Spremište s kontroliranom atmosferom (izvor: http://www.sommet.com.gr)

Jabuke 'Cripps Pink' koje su bile skladištene u kontroliranoj atmosferi su zadržale

bolju čvrstoću nego jabuke spremljene na normalnoj atmosferi, no nisu poboljšale boju

kožice. No s druge strane, kontrolirana atmosfera je imala nepoželjan učinak na

proizvodnju etilena, pogotovo u dugo čuvanim plodovima (Pham, 2008.).

Bez obzira da čuvaju li jabuke se iz vlastitog uzgoja ili se kupuju u trgovini usred

zime, ili čak proljeće, treba imati na umu pozitivno svojstvo jabuke da čuva hranive

sastojke čak i u duljem skladištenju. Zapravo, jabuka je jedna od rijetkih namirnica koje

toleriraju dugoročno skladištenje bez značajnog gubitka kvalitete (Slika 5).

3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom

3.5.3.1. Zračenje

Prilikom prodaje jabuka, ono što privlači kupca jest boja. Razvoj crvenila na

dvobojnim jabukama je obavezan da zadovolji standarde izvoza. Crvenilo je rezultat

pigmenta antocijanina, no i utjecaj klorofila, karotenoida i ostalih flavonoida.


_______________________________________________________________________

16

Nadalje, Marais i sur. (2001.) navode kako su provedeni eksperimenti djelovanja

ionizirajućeg zračenja nakon berbe na kakvoću jabuke poslije berbe. Ono je povećalo

sintezu antocijanina u sorti 'Cripps Pink' jabukama. Jabuke koje su se brale 5, 4, 3, 2 i 1

tjedan prije komercijalne berbe nisu razvile crvenilo kao reakciju na zračenje nakon

berbe, dok su one jabuke koje su brane u optimalnoj zrelosti, razvile crvenilo kao

reakciju na zračenje.

U kombinaciji sa zračenjem,dobre rezultate su dale i niske temperature (-0.5ºC) 5

dana prije zračenja jer su poboljšale boju i povećale sintezu antocijanina.

Pham (2008.) navodi kako se u usporedbi normalne i kontrolirane atmosfere, boja

bolje razvila u hladnjači s normalnom atmosferom, unatoč istim niskim temperaturama

(0ºC), što je dovelo do zaključka da je ipak viša koncentracija kisika u zraku djelovala

stimulirajuće na akumulaciju antocijanina u kožici jabuke.

3.5.3.2. Tretman toplinom

Površinski scald je fiziološki poremećaj koji se razvija u kontroliranoj atmosferi te

može uzrokovati značajne gubitke voća. U Hrvatskoj, gubitak voća zbog površinskog

scalda može ići i do 15%, čak i u CA uvjetima (Jemrić i ilić, 2012.). Tretmani toplinom

(uranjanje u toplu vodu) u kombinaciji sa kasnijim rokom berbe značajno smanjuju

površinski scald na sorti Granny Smith čuvanoj u normalnoj atmosferi (Jemrić i sur.,

2006.).

3.5.3.3. 1-MCP

1-metilociklopropen je inhibitor etilena i sada se komercijalno koristi širom

svijeta kao preparat za održanje kakvoće plodova poslije berbe. Jabuke su bile prvo

voće za koje je registriran 1-MCP te je nakon toga široko prihvaćeno od brojnih

proizvođača jabuka u svijetu. Kada se aplicira u pravo vrijeme, 1-MCP inhibira


_______________________________________________________________________

17

respiraciju i proizvodnju etilena, odgađajući gubitak čvrstoće voća (Hoang i sur.,

2011.).

3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama

Prekidi u kontroli temperature koja bi se smatrala ekstremnom u komercijalnim

uvjetima (20ºC tijekom 1-6 dana) tijekom čuvanja postklimakterijskih jabuka 'Cripps

Pink' na 0ºC na zraku smanjuje kakvoću. Preklimakterijske jabuke koje su eksponirane

tim temperaturama, su ubrzale proces prema klimakterijskom razvoju, dok su

postklimakterijske jabuke bile inducirane na proizvodnju otprilike 1.5 do 2 puta više

etilena, nakon što su vraćene na hladno čuvanje (East i sur., 2008.).

3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova

Već se dobro zna za neke sorte jabuka, da nakon dugoročnog skladištenja pod

ULO uvjetima, dolazi do smanjenja hlapljivih spojeva. Te jabuke iamaju slabiji okus i

aromom, u usporedbi sa jabukama spremljenim u hladnjače s normalnom atmosferom.

Ipak, za većinu sorti, sa komercijalnog stajališta, najbolja tehnologija za održavanje

kakvoće i reduciranje posljedica fizioloških poremećaja je kontrolirana atmosfera sa

ULO (Altisent i sur., 2011.).

Brackmann i sur. (1993.) napominju kako kontrolirana atmosfera, pogotovo

ULO, umanjuje gubitak čvrstoće, klorofila i šećera voća te smanjuje pojavnost nekoliko

fizioloških poremećaja u usporedbi sa hladnim čuvanjem. No, CA uvjeti potiskuju

razvoj okusa u jabukama. Taj gubitak ovisi i o atmosferi čuvanja i dužini čuvanja.

Fenolni spojevi u jabuci su glavne molekule odgovorne za antioksidativnu

sposobnost voća. Epidemiološke studije su pokazale korelaciju između konzumacije

jabuka i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti, astme, dijabetesa i nekih oblika

karcinoma. Tijekom skladištenja, mnoštvo fenolnih spojeva ostane relativno stabilno po


_______________________________________________________________________

18

nekim studijama, dok su neke studije detektirale minorne oscilacije u koncentraciji

fenola (Hoang i sur., 2011.).

Nadalje, navodi kako su se razine ukupnih fenola i pojedinačnih fenolnih spojeva

u 'Cripps Pink' kožici jabuke, neznatno smanjile ili ostale iste tijekom skladištenja, dok

su se fenolni spojevi u mesu ploda povećali ili ostali isti.

3.5.4.1. Hlapljivi spojevi

Oplemenjivački programi žele poboljšati atribute potrebne za podnošenje slanja i

skladištenja, te favoriziraju vanjski izgled, i to katkada na štetu okusa i arome. Kako

god, aroma i okus igraju jednu od glavnih uloga kada proizvođači žele dobiti ekstra

vrijednost iz svojih proizvoda, zato što prihvaćenost od strane potrošača je izrazito pod

utjecajem ovih atributa (Altisent i sur., 2011.).

Voćna aroma je složena mješavina velikog broja hlapljivih spojeva koji doprinose

cjelokupnoj organoleptičkoj kvaliteti voća. U jabukama je utvrđeno preko 300 hlapljivih

spojeva. Ti spojevi uključuju alkohole, aldehide, karboksilne estere, ketone i etere.

Većina pripada esterima (78-92%) i alkoholima (6-16%). Okus tipičan za jabuku se

razvija tijekom dozrijevanja i može biti povezan sa proizvodnjom etilena i

metaboličkom aktivnošću (Dixon i Hewett, 2000.).

Kontrolirana atmosfera skladišta pod niskim (2kPa) i ultra niskim

koncentracijama (1kPa) kisika, kombinirana sa sličnim razinama CO2, postaje sve

prihvaćenija u praksi, u odnosu na 'tradicionalniju' kontroliranu atmosferu (3kPa O2+

3kPa CO2) u pokušaju da se produži vrijeme čuvanja bez smanjivanja kakvoće jabuke i

senzornih karakteristika. Navode se studije gdje je 'Pink Lady®', izložena kratkom

(24h) anaerobnom tretmanu, pretrpjela ozljede niskog kisika, sa pratećim gubitkom

arome i okusa (Lopez i sur., 2007).

Brackmann i sur. (1993.) navode kako razlozi za sprečavanje proizvodnje arome

nakon uvjeta kontrolirane atmosfere nisu potpuno razumljivi. Pripisuje se taj pad arome


_______________________________________________________________________

19

hlapljivih spojeva jabuka koje su dugoročno u skladištenju, gubitku enzima bitnih za

formaciju estera. Dok neki predlažu vezu između kočenja respiracije nakon kontrolirane

atmosfere i sprečavanja proizvodnje arome. Visoke koncentracije ugljičnog dioksida u

kombinaciji sa ULO uvjetima sprečavaju aroma proizvodnju na policama.

Lopez i sur., (2007.) navode u svojem radu kako je voće spremljeno u CA

uvjetima pokazalo manju emisiju većine aroma hlapljivih spojeva.

Okus jabuke rezultira iz kombinacije okusa i mirisa. Iako su okus i tekstura bitni

za kakvoću jabuke, prisutnost hlapljivih spojeva koji su odgovrni za karakterističan

miris jabuka, daju voću odgovarajuću kakvoću.

Corrigan i sur. (1997.) proveli su organoleptičko ocijenjivanje 'Pink Lady®'

jabuka, te prihvaćenost plodova od strane potrošača. U tom ocjenjivanju 'Pink Lady®'

se našla u društvu sorata 'Fuji', 'Braeburn', 'Granny Smith' i 'Red Dougherty'. U

senzornoj kakvoći je imala najviše sličnosti sa sortama 'Fuji' i 'Braeburn', no manje

sočna. Potrošačima se najviše dopao izgled jabuke što bi trebalo pospješiti inicijalnu

prodaju. To je kultivar koji uspješno produžuje trenutnu sezonu berbe.

3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja u kontroliranoj atmosferi

Dobro je poznato da uvođenje kontrolirane atmosfere uz nisku temperaturu

skladišta može očuvati kakvoću jabuke na duže razdoblje. No, kontrolirana atmosfera

također može uzrokovati fiziološke poremećaje (De Castro i sur., 2008.).

Procesi dozrijevanja i zrelosti mogu imati štetne učinke na kakvoću i skladišni

potencijal mnogih proizvoda. Procesi zriobe voća su kompleksni i uključuju niz

fizikalnih i kemijskih promjena. Zrelost, s druge strane, je točka tijekom zriobe koja se

podudara sa ili komercijalnim ili fiziološkim stadijem razvoja. Kod jabuka zrioba i

zrelost plodova mogu imati značajan utjecaj na njihovu kakvoću, upravo kao i na

skladišni potencijal i pojavu mnogih skladišnih poremećaja (James, 2007.).


_______________________________________________________________________

20

3.5.5.1 Poremećaj smeđenja mesa plodova sorte 'Cripps Pink'

Unutarnji poremećaj smeđenja kod 'Pink Lady®' jabuka predisponiran je nekim

ne posve definiranim fiziološkim stanjima plodova pri berbi, a to se oštećenje pojavljije

tijekom čuvanja u određenim uvjetima (Jobling i sur., 2004.).

Poremećaj smeđenja mesa se mjestimično nalazi u prirodi, sa simptomima koji se

ne pokazuju u svakoj sezoni ili okrugu. S obzirom da je to poremećaj koji je tako

nepredvidljiv i sa prekidima, rapidno je narušio izgrađeno povjerenje u kultivar i

erodirao tržišnu prednost koja je bila razvijena (James, 2007.).

Jobling i sur. (2004.) navode kako su dva tipa poremećaja posmeđenja poznata.

Jedan tip je poremećaj unutarnjeg posmeđenja koji korelira sa određenim sezonalnim

uvjetima i reduciranom propusnošću kisika i ugljičnog dioksida u voću, te je izražen na

zraku i u uvjetima kontrolirane atmosfere (primjer: poremećaj smeđenja kod Braeburn

sorte jabuka).

Drugi tip je unutarnje smeđenje koje se pojavljuje samo u uvjetima kontrolirane

atmosfere i nije u korelaciji sa propusnošću plinova voća, već sa CO2 ozljedom

(primjer: poremećaj smeđenja kod Fuji sorte jabuka).

Poremećaj je definiran na tri različita, bazirano na vizualnim izrazima simptoma:

Difuzno smeđenje (Slika 6)

Radijalno smeđenje (Slika 7)

CO2 ozljeda (Slika 8)

Ovi simptomi su praćeni u 'Cripps Pink' jabuci rasloj u različitim regijama. Niti

jedan poznati uzrok ovog poremećaja nije bio precizno definiran. Spominju se različiti

faktori koji bi mogli biti involvirani uključujući zrelost voća i ishranu, uvjete

skladištenja i klimatske uvjete (James, 2007.).


_______________________________________________________________________

21

Slika 6. Difuzno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James)

Slika 7. Radijalno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James)

Slika 8. CO2 ozljeda (izvor: disertacija H. J. James)


_______________________________________________________________________

22

De Castro i sur. (2008.) navode kako su poremećaji izazvani CO2 u jabukama ili

kruškama, posljedica oksidativnih poremećaja uzrokovanih visokim koncentracijama

CO2 a dodatno ih pojačavaju niske koncentracije O2. Istraživanja su pokazala da je

sinteza vodikovog peroksida (H2O2) povezana sa stanjem stresa; visoke koncentracije

ugljičnog dioksida unutar stanica uzrokuju oksidativni stres i akumualciju H2O2, koji

može povećati štetu stanične membrane.

Provedeno je istraživanje sa sortom jabuka 'Empire', te je donesen zaključak da je

razvoj smeđenja mesa ploda i vanjske CO2 ozljede bio pod utjecajem temperatura i

razina CO2, no da su na njih utjecale različite varijante voćnjaka (Watkins, 2010.).

Preliminarni rezultati Jobling i sur. (2004.) pokazuju da će plodovi sorte Pink

Lady® razviti simptome posmeđenja ako se beru prekasno i ako su izložene atmosferi

koja sadrži visoki udio CO2.

Uvjeti kontrolirane atmosfere, tj. razine CO2 ne bi trebale prelaziti 1% (De Castro

Hernandez i sur., 2005.).

3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja

Nekoliko patogena truljenja uzrokuje gubitke jabuka tijekom skladištenja

Alternaria spp.

Cylindrocarpon heteroneum

Gloesporium spp.

Phomopsis mali

Venturia inaequalis

Botrytis cinerea

Monilia fructigena


_______________________________________________________________________

23

Kontrolirana atmosfera je pokazala da može reducirati rast gljivica na voću.

Uvjeti skladištenja koji sadrže < 1kPa O2, tzv. ULO, je pokazala da sprečavaju razvoj

patogenih gljivica i rješavaju insekte štetočine, te da ULO može reducirati truljenje.

Rezultati istraživanja su pokazali da je gubitak voća tijekom čuvanja ovisan o uvjetima

kontrolirane atmosfere ali i zdravstvenom stanju plodova. Za dugoročno čuvanje, ULO

se pokazala kao najbolja opcija (Balla i Holb, 2007.).

Sever i sur. (2012.) su u svojoj studiji naveli relativno velike gubitke, pri

skladištenju u ULO uvjetima, 'Cripps Pink' jabuke, nakon 5 i 7 mjeseci, napominjujući

kako su bolesti nakon berbe uzrokovale 5-25% gubitka od sveukupne dobiti. Napominje

kako bi se trebali točno utvrditi periodi za duže čuvanje 'Cripps Pink' sorte jabuka, te

patogene, plavu plijesan (Penicillium spp.) i sivu plijesan (Botrytis cinerea) kao dva

moguća razloga za propadanje voća.

Kvaliteta samih plodova ovisi o načinu i mediju čuvanja kao i o

mikroorganizmima prisutnim na plodovima jer aktivnost mikroorganizama može

uzrokovati degradaciju plodova. Odgovarajuće izabrane mješavine plinova produžuju

vrijeme čuvanja reducirajući razvoj organizama. Kako navode Juhrićeva i sur. (2011.),

signifikantno smanjenje broja kolonija mikroorganizama (uglavnom gljivica) u

komorama s modificiranom atmosferom navode, bila je posljedica niskog udjela kisika,

jer se pod tim uvjetima aerobni mikroorganizmi, kao i plijesni, ne razvijaju, za razliku

od velike količine gljivica na jabukama, spremljenih u ULO. Kontaminacija zraka

mikroorganizmima u hladnom prostoru je bila pet puta već nego u kontroliranoj

atmosferi.


_______________________________________________________________________

24

4. MATERIJALI I METODE RADA

Analizirani su plodovi sorte 'Cripps Pink' u vegetacijskoj godini 2011. koji su

stavljeni na čuvanje u kontroliranu atmosferu u komercijalnoj hladnjači poduzeća

Agrofructus u Dugom Selu.

Plodovi su brani u optimalnoj zrelosti u voćnjacima proizvođača Pokupić iz Nove

Gradiške i tvrtke 'LM' iz Vrgorca. Nakon 6 i 7 mjeseci obavljena su dva vađenja u

terminima 02.05.2012 i 30.05.2012.

Pokus je postavljen po shemi slučajnog rasporeda. Plodovi su čuvani u letvaricma

u komori sa kontroliranom atmosferom (1° C, 2.5 % O2 i 2.5 % CO2) u tri repeticije.

Svaka letvarica predstavljala je jednu repeticiju. U svakoj letvarici označeno je 10

plodova koji su biti korišteni za analizu kakvoće.

Kakvoća plodova je određena mjerenjem mase, tvrdoće ploda, količine topljive

suhe tvari, količine ukupnih kiselina. Podaci su obrađeni standardnim statističkim

metodama.


_______________________________________________________________________

25

5. REZULTATI I RASPRAVA

U analizu su bile uključene prosječne vrijednosti parametara kakvoće (masa ploda

na polici, tvrdoća ploda na polici, topljiva suha tvar i ukupne kiseline preračunate kao

udio jabučne kiseline) na izlazu iz hladnjače.

Tablica 2. Prosječne vrijednosti osnovnih parametara kakvoće plodova jabuke sorte

'Cripps Pink' na izlazu iz hladnjače nakon 6 i 7 mjeseci čuvanja. Vrijednosti su

aritmetičke sredine ± SD (nPROIZVOĐAČ=30 ; nVAĐENJE=30 ; nKOMBINACIJA=15).

Osnovni parametri kakvoće plodova jabuka sorte 'Cripps Pink'

Masa ploda na

polici

(g)

Tvrdoća ploda na

polici

(kg cm–2

)

Topljiva suha

tvar

(°Brix)

Ukupne kiseline*

(%)

PROIZVOĐAČ P=0,1013 P=0,0512 P<0,0001 P<0,0001

Pokupić 190,9a±35,96 8,08

a±0,887 15,4

b±0,74 0,56

a±0,160

'LM' 176,3a±31,02 7,83

a±0,607 17,0

a±1,14 0,48

b±0,116

VAĐENJE P=0,1290 P<0,0001 P=0,5802 P<0,0001

02.05.2012. 190,4a±31,97 8,48

a±0,632 16,1

a±1,29 0,64

a±0,106

30.05.2012. 176,9a±35,34 7,43

b±0,468 16,3

a±1,22 0,40

b±0,060

Int. P×V P=0,4796 P=0,0780 P=0,2089 P=0,0970

Kombinacije: P=0,1426 P<0,0001 P<0,0001 P<0,0001

P1V1 194,5±29,42 8,73±0,659 15,5±0,80 0,69±0,104

P1V2 187,3±42,25 7,44±0,548 15,3±0,68 0,43±0,068

P2V1 186,2±34,85 8,23±0,509 16,7±1,39 0,58±0,070

P2V2 166,5±23,88 7,42±0,393 17,2±0,80 0,37±0,034

P1 = Pokupić; P2 = 'LM'; V1 = vađenje 02.05.2012.; V2 = vađenje 30.05.2012.; Int. P×V

= interakcija proizvođač×datum vađenja plodova iz hladnjače.

*Ukupne kiseline preračunate su na udio jabučne kiseline.

Prosječne vrijednosti unutar pojedinog svojstva, faktora i kombinacija kojima je

pridodano isto slovo ne razlikuju se statistički značajno uz P≤0.05.

Iz podataka u tablici 2. vidljivo je da su plodovi proizvođača 'Pokupić' nakon

prvog vađenja iz hladnjače imali veću prosječnu masu na polici (194,5 g) od plodova

tvrtke 'LM' (186,2 g), iako razlika nije statistički značajna pri zadanoj P vrijednosti.


_______________________________________________________________________

26

Masa plodova na polici proizvođača Pokupić u prvom vađenju (02.05.2012) bila je

zamjetno veća (194,5 g) pogotovo u odnosu na najmanju masu plodova (166,5 g) tvrtke

'LM' nakon drugog vađenja (30.05.2012.); međutim, ni ove kombinacije ni međusobna

interakcija proizvođača i roka vađenja plodova iz hladnjače nisu statistički signifikante.

S obzirom na veće količine oborina i nešto niže temperature u Novoj Gradišci, ovi

rezultati imaju smisla, a i nesignifikantnost interakcije je očekivana.

Nakon prvog vađenja iz hladnjače plodovi proizvođača 'Pokupić' imali su na

polici neznatno veću prosječnu tvrdoću (8,73 kg/cm-2

) od plodova tvrtke 'LM' (8,23

kg/cm-2

). Nakon drugog vađenja iz hladnjače, plodovi oba proizvođača imali su nešto

manju tvrdoću (Pokupić 7,44 kg/cm-2

, 'LM' 7,42 kg/cm-2

) ali ne i statistički značajno

različitu. S obzirom da je tvrdoća ploda u uskoj vezi s trajanjem čuvanja, za očekivati je

da će nakon dužeg vremena čuvanja plodovi biti mekši; prosječno (računavši po oba

proizvođača) plodovi su nakon prvog vađenja imali tvrdoću od 8,48 kg cm-2

, a nakon

drugog vađenja 7,43 kg cm-2

, pri čemu se ove vrijednosti i statistočki značajno

razlikuju. De Castro Hernandez i sur. (2005.) su povezali tvrdoća jabuke s

koncentracijama CO2 (1% CO2, 3% CO2, 5% CO2 na 2, 4 i 6 mjeseci) te ustanovili da

su najveću tvrdoću imale jabuke čuvane na 1% CO2, a da se tvrdoća smanjivala

povećanjem trajanja skladištenja – što je potvrđeno i u ovom istraživanju.

Prosječni udio topljive suhe tvari u plodovima tvrtke 'LM' nakon drugog vađenja

bio je zamjetno veći (17,2°Brix) u odnosu na ostale kombinacije, ali ne i značajno

različit. Najmanji udio suhe topljive tvari (15,3°Brix) imali su plodovi proizvođača

'Pokupić' nakon drugog vađenja. I prosječno gledano po datumima vađenja iz hladnjače,

plodovi proizvođača 'LM' imali su znatno veći (i to statistički značajno) udio suhe tvari

(17,0°Brix) od proizvođača 'Pokupić' (15,4°Brix) što je i razumljivo s obzirom na

ekološke uvjete proizvodnje. Kod oba proizvođača udio topljive suhe tvari je nešto veći

od onog kojeg su izmjerili Drake i sur. (2002.) nakon 6 mjeseci čuvanja jabuka sorte

'Cripps pink' (14,7°Brix). Kovač i sur. (2010.) su mjerili parametre kakvoće nakon

skladištenja u kontroliranoj atmosferi i izmjerili 14,3°Brix nakon 7 mjeseci.


_______________________________________________________________________

27

Za razliku od udjela topljive suhe tvari, udio ukupnih kiselina u plodovima

pokazao je suprotan trend, što je i za očekivati. Tako je u plodovima proizvođača

'Pokupić' prosječno (po oba datuma vađenja plodova) bio statistički značajno veći udio

ukupnih kiselina (0,64%) od onog u plodovima proizvođača 'LM' (0,40%). Istraživanje

koje su proveli Kovač i sur. (2010.) također pokazuje određeno smanjenje udjela

ukupnih kiselina u plodovima kroz tri vremena čuvanja jabuka (odmah nakon berbe,

nakon 14 tjedana i nakon 30 tjedana); nakon 30 tjedana udio ukupnih kiselina smanjio

se na 0,432%.


_______________________________________________________________________

28

6. ZAKLJUČAK

'Cripps Pink' je sorta jabuke koja se sve više uzgaja u Hrvatskoj zbog svoje

izvrsne kakvoće plodova. S obzirom da je 'Cripps Pink' vrlo dobro prihvaćena od strane

potrošača, te zbog visokih cijena njenih plodova, od ključne je važnosti poznavati njenu

skladišnu sposobnost i utjecaj čuvanja na kakvoću ploda.

Na temelju ovog istraživanja može se zaključiti da trajanje čuvanja zaista utječe

na kakvoću plodova sorte 'Cripps Pink' ovisno o proizvođaču. U intervalu od mjesec

dana, pokazale su se neke veće razlike u odnosu prvog vađenja na drugo vađenje,

vezano za tvrdoću ploda na takav način da što su duže jabuke bile skladištene to su bile

mekše. Vidljive razlike su se također pokazale u ukupnim kiselinama, za koje se

pokazao blagi pad kroz dužinu čuvanja. Isto tako, može se zaključiti da ekološki uvjeti

proizvodnje u interakciji sa dužinom čuvanja igraju značajnu ulogu u navedenim

razlikama.


_______________________________________________________________________

29

7. POPIS LITERATURE

1. Altisent, R., Graell, J., Lara, I., Lopez, L., Echeveria, G. 2012. Eating quality of of

'Fuji' apples affected by aperiod of cold air after ULO storage. Journal of Food

Quality 35(1):1-12

2. Balla, B., Holb, I., 2007. Effect of three storage methods on fruit decay and brown

rot of apple. Int. J. of Hort. science, 13(3): 55-57

3. Blažek, J., Hlušičkova, I., Varga, A., 2003. Changes in Quality characterictis of

Golden Deliciousapples under different storage conditions and correlations

between them. Hort Science 30(3):81-89

4. Brackman, A., Streit, J., Banglerth, F., 1993. Relationship between reduced aroma

production and lipid metabolism of apples after long-term controlled-atmosphere

storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci., 118(2):243-247

5. Brezmes, J., Llobet, E., Vilanova, X., Orts, J., Saiz, G., Correig, X., 2001.

Correlation between electronic nose signals and fruit quality indicators on shelf-life

measurements with Pink Lady apples. Sensors and actuators B 80: 41-50

6. Corrigan, V.K., Hurst, P.L., Boulton, G., 1997. Sensory characterictis and

consumer acceptability of 'Pink Lady' and other late-season apple cultivars.New

Zealand Journal of crop and horticultural Science, 25:375-383

7. De Castro, E., Barret, D.M., Joblin, J., Mitcham, E.J., 2008. Biochemical factors

associated with a CO2 induced flesh browning of Pink Lady apples.Postharvest

Biology and Technology, 48:182-191

8. De Castro, E., Biasi, W.V., Mitcham, E.J., 2007. Qualitiy of Pink lady apples in

relation to maturity at harvest, prestorage tretaments and controlled atmosphere

during storage. Hort Science, 42(3):605-610

9. De Castro Hernandez, E., Biasi, B., Mitchum, E., 2005. Quality of Pink Lady®

Brand Apple. Washington Tree Fruit Postharvest Conference, p.1-8

10. Drake, S.R., Eisele, T.A., 1994. Influence of harvest date and controlled

atmosphere storage delay on the color and quality of 'Delicious' apples stored in a

purge-type controlled-atmosphere enviroment. HortTechnology 4(3):260-263

11. Drake, S.R., Elfving, D.C., Eisele, T.A., 2002. Harvest Maturity and storage affect

quality of Cripps Pink (Pink Lady®) apples. Scientia Horticulturae, 107:271-276


_______________________________________________________________________

30

12. Dixon, J., Hewett, E.W., 2000. Factors affecting apple aroma/flavour volatile

concentracion:a review. New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science,

28:155-173

13.

East, A.R., Tanner, D.J., Jobling, J.J., Maguire, K.M., Mawson, A.J., 2008. The

influence of breaks in storage temperature on 'Cripps Pink' (Pink Lady®) apple

physiology and quality. Hort science, 43(3):818-824

14. Hoang, N.T.T., Golding, J.B., Wilkes, M.A., 2011. The effect of postharvest 1-

MCP treatment and storage atmosphere on Cripps Pink apple phenolics and

antioxidant activity. Food chemistry, 127:1249-1256

15. Ivančič, A., 2002. Hibridizacija pomembnejših rastlinskih vrst. Fakulteta za

kmetijstvo, Maribor. p. 397

16. James, H.J., 2007. Understanding the flesh browning disorder of 'Cripps Pink'

apples.Thesis, Faculty of Agriculture, Food and Natural Resources

17. Jemrić, T., Ilić, Z., 2012. Present state of cold chain and postharvest loss of fruits

and vegetablesin Croatia and Serbia. Agriculturae Conpectus scientificus, vol.77,

no.1 (1-4)

18. Jemrić, T., Lurie, S., Đumija, Lj., Pavičić, N., Hribar, J., 2006. Heat treatment and

harvest date interact in their affeston superficial scald of Granny Smith apple.

Scientia Horticulturae 107:155-163

19. Jobling, J., Tanner, D., Wilkinson, I., Brown, G., Tustin, S., 2004. Understanding

the flesh browning in Pink Lady® apples. Report to New Zealand Pipmit Ltd,

Project HRO3PO4.O4

20. Juhrićeva, K., Skudra, G., Skudra, L., 2011. Evaluation of microbiological

contamination of apple fruit stored in a modified atmosphere. Enviromental and

Experimental Biology 9:53-59

21. KeJun, Y., ZhenSan, L., DaoHui, Z., YuGang, S., 2000. A special low oxygen

controlled atmosphere combination and its effects on controlling apple superficial

scald. Journal of Friut Science, vol.17, no.3:175-180

22. Kovač, A., Skendrović Babojelić, Pavičić, N., Voća, S., Voća, N., Dobričević, N.,

Jagatić, A. M., Šindrak, Z., 2010. Influence of harvest time and storage duration on

'Cripps Pink' apple cultivars (Malus x Domestica Borkh.)quality parameters. Cyta-

Journal of Food, 8(1):1-6


_______________________________________________________________________

31

23. Lau, O. L., 1998. Effect of growing season, harvest maturity, waxing, low O2 and

elevated CO2 on flesh browning disorders in 'Breaburn' apple. Postharvest Biology

and Technology, 14:131:141

24. Lopez, M.L., Villatoro, C., Fuentes, T., Graell, J., Lara, I., Echeverria, G., 2007.

Volatile compuonds, quality parameters and consumer acceptance of Pink Lady

apples stored in different conditions.Postharvest Biology and Technology 43:55-66

25. Marais, E., Jacobs, G., Holocroft, D.M., 2001. Color response of 'Cripps Pink'

apples to postharvest irradation is influenced by maturity and temperature. Scientia

Horticulturae 90:31-41

26. Michalczuk, E.L., 1999. Fruit maturity, ripening and qualitiy relationships. Acta

Horticulturae, 485:203-208

27. O'Rourke, D.O., Janick, J., Sansavini, S., 2003. World Apple Cultivar Dinamics.

Chronica Horticulturae vol.43, no.3:10-13

28. Pham, T.V., 2008. Prediction of change in quality of 'Cripps Pink' apples during

storage.Thesis,Faculty of agriculture, Food and Natural resources

29. Sever, Z., Miličević, T., Kaliterna, J., 2012. Losses of apple fruit (cv. Cripps Pink)

caused by fungal diseases during storage. Agronomski fakultet, Zavod za

fitopatologiju

30. Sembok, W.Z.B.W., 2009. Regulation of fruit color development, quality and

atorage life of 'Cripps pink' apple with deficit irrigation and plant bioregulators.

Thesis, School of Agriculture and Enviroment

31. Thompson, A.K., 2010. Controlled atmosphere storage of friuts and vegetables,

Second edition

32. Watkins, C.B, 2010. Storage disorders of controlled atmosphere stored Empire

apples. New York fruit Quarterly, 18:19-22

Izvori podataka na internetu:

1. http://www.unido.org

2. http://www.columbiafruit.com

3. http://www.sunset.com

4. http://www.ars.usda.gov

5. http://www.celtic.nl

6. http://www.sommet.com.gr

'CRIPPS PINK' - Ruđer Bošković Institute · 2013-01-09 · Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je...

Documents

Transcript of 'CRIPPS PINK' - Ruđer Bošković Institute · 2013-01-09 · Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je...