CPP [Vjezbe]
-
Upload
dobrocinitelj -
Category
Documents
-
view
254 -
download
0
Transcript of CPP [Vjezbe]
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
1/17
KOMPJUTERSKI PODRANA PROIZVODNJA (ZADATCI S VJEBI)
1. Za interval od godinu dana na osnovi grube analize trita i raspoloivih
kapaciteta dolo je do sljedeeg plana proizvodnje:
Redni broj Oznakaproizvoda
Planiranakoliina (t)
1 P1 2502 P2 5503 P3 1204 P4 305 P5 806 P6 1500
7 P7 188 P8 3509 P9 600
10 P10 1511 P11 1712 P12 140013 P13 1214 P14 2015 P15 1316 P16 25
Z 5000
Cilj je da se broj proizvoda to je mogue vie smanji, a pojedinani obim
proizvodnje povea. Pri analizi trita dolo se do zakljuka da se pojedine
mogunosti za sve proizvode mogu poveati za 25 %. Ukupan obim proizvodnje
ogranien je raspoloivim kapacitetom i ne moe se mijenjati. Izvriti selekciju
proizvodnje po kriteriju obima proizvodnje.
a) Grupa A e se koristiti za poveanje po kriteriju obima proizvoda, tako da se
iz iste dobije planirani obim proizvodnje.
b) Grafiki prikazati selekciju programa proizvodnje
c) Odrediti novi plan proizvodnje
A, B, C analiza:
Podruje/klasa
Udio
A 80 %
B 15 %
C 5 %
1
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
2/17
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
3/17
t %
5000 100
4000 80
3000 60
2000 40
A B C
1000 20
20 40 60 80 100 %
4 7 16
(25%) (25+)
(18,75%) (100%)
c) Novi plan proizvodnje
Redni
broj
Oznaka
proizvo
da
Planira
na
koliin
a
Poveanj
e obima
(%)
Novi plan
proizvodnje
(t)
1 P6 1500 25 18752 P12 1400 25 1750
3 P9 600 25 750
4 P2 550 25 687
4050 5062
3
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
4/17
2. Grubom analizom prodajnih mogunosti i raspoloivog kapaciteta
sredstava za rad dobiven je plan proizvodnje za godinu dana. U cilju
ostvarenja veih serija tokom proizvodnje potrebno je:
a) Izvriti selekciju plana proizvodnje po jedininom poslovnom prinosu:
Grupi A pripada 28% asortimana, grupi C 2%, koji ima pozitivan poslovni
prinos.
b) Grafiki prikazati selekciju plana proizvodnje.
c) Ako je ukupni obim plana (koga ini grupa A) takav da ne moe biti
vei od ukupnog zadanog obima, tabelarno prikazati novi plan proizvodnje i
odgovarajui poslovni prinos.
Rednibroj Proizvod Planiranakoliina(kom/god.)
Trokovi rada(TR)nj/god
Trokovimaterijala(TM)nj./kom.
Prodajna cijenanj./kom.
1 P1 600 20 60 1412 P2 1000 30 65 1703 P3 900 10 80 1834 P4 400 40 20 1005 P5 300 50 25 796 P6 350 15 35 88
7 P7 100 20 40 658 P8 300 25 70 85
4
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
5/17
9 P9 200 30 60 8510 P10 50 10 80 10311 P11 800 35 65 17212 P12 800 40 40 11513 P13 900 45 32 160
14 P14 700 25 35 12715 P15 600 15 45 9616 P16 300 10 70 8817 P17 100 30 50 9818 P18 400 40 50 9919 P19 1000 20 60 17020 P20 200 30 50 92
TR = Trokovi rada [nj./god.]
TM = Trokovi materijala [nj./kom.]
Red.br.
Proizvod
Qkom./g.
TRnj./g.
TMnj./kom
TDnj./ko
m.
PCnj./ko
m.
PPnj./kom.
Ran
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 P1 600 20 60 80 141 61 72 P2 1000 30 65 95 170 75 43 P3 900 10 80 90 183 93 14 P4 400 40 20 60 100 40 85 P5 300 50 25 75 79 4 186 P6 350 15 35 50 88 38 9
7 P7
100 20 40 60 65 5 178 P8 300 25 70 95 85 - 10 209 P9 200 30 60 90 85 - 5 19
10 P10 50 10 80 90 103 13 1311 P11 800 35 65 100 172 72 512 P12 800 40 40 80 115 35 1113 P13 900 45 32 77 160 83 314 P14 700 25 35 60 127 67 615 P15 600 15 45 60 96 36 1016 P16 300 10 70 80 88 8 1617 P17 100 30 50 80 98 18 12
18 P18 400 40 50 90 99 9 1519 P19 1000 20 60 80 170 90 220 P20 200 30 50 80 92 12 14
10000
Q komada
TR Trokovi rada [nj/god.]
TM Trokovi materijala [nj./kom.]
TD = TR + TM [nj./kom.] direktni trokovi ukupniPC prodajna cijena
5
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
6/17
PP = PC TD [nj./kom.] poslovni prinos
a) Grupi A pripada
=
==18
1
%)28(528100
1828
100i
i proizvodaQ
, dok je 2% proizvoda kart (oni s minus
predznakom)
Rang
Proizvod
Qkom./g.
PPnj./kom.
Ukupnakoliina
QU
Ukupan poslovniprinosUPP
Kla
Kom. % Kom. %
1 P3 900 93 900 9 83700* 15,06
A
2 P19 1000 90 1900 19 173700*
*
31,24
3 P13 900 83 2800 28 248400 44,68
4 P2 1000 75 3800 38 323400 58,175 P5 800 72 4600 46 381000 68,536 P14 700 67 5300 53 427900 76,97
B
7 P1 600 61 5900 59 464500 83,558 P4 400 40 6300 63 480500 86,439 P6 350 38 6650 66,5 493800 88,82
10 P15 600 36 7250 72,5 515400 92,7111 P12 800 35 8050 80,5 543400 97,7412 P17 100 18 8150 81,5 545200 98,1013 P10 50 13 8200 82 545850 98,18
C
14 P20 200 12 8400 84 548250 98,6115 P18 400 9 8800 88 551850 99,2616 P16 300 8 9100 91 554250 99,6917 P7 100 5 9200 92 554750 99,7818 P5 300 4 9500 95 555950 10019 P9 200 - 5 9700 97 - -
D20 P8 300 - 10 1000
0
100 - -
=5559
50* UPP = Q PP (broj komada dobit)
** UPP = Q PP + * UPP (prethodni UPP)
D se ne uzima u ABC analizu zbog negativnog prinosa.
b) Grafiki prikazati selekciju proizvodnje
GrupaProizvod A B C
Brojproizvoda
kom. 5 6 7 18% 28 33,3 38,8 100
Ukupanposlovniprinos
nj./g.
381000
142400
12550 555950
% 68,53 29,21 2,26 100
6
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
7/17
t %
543400 100
80
381000
60
40
A B C
20
20 40 60 80 100 % (broj proizvoda)
5 11 18 kom. (broj proizvoda)
(68,53%) (97,74%) (100%)
d) Novi plan proizvodnje
%174,1
174,11174,214600
100001
=
====
A
U
Q
Q
Rednibroj
Proizvod
Planirana
koliina
Optimalniobim
(kom./g.)
PP(nj./om
.)
UkupanPP
1 (P3) 900 117,4 1956 * 93 181908
2
(P19)
1000 117,4 2174 90 195660
3
(P13)
900 117,4 1956 83 162348
4 (P2) 1000 117,4 2174 85 163050
5
(P11)
800 117,4 1740 72 125280
4600 - 10000 - 828246
7
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
8/17
PP poslovni prinos
UPP ukupan poslovni prinos
UPP = Optimalni obim PP
OO = Proizvod + (Proizvod ), npr. 900 + (900 1,174)
3. U toku intervala (radna godina od 300 dana) planirano je da se proizvede
1200 (t) jednog proizvoda. Trokovi pripreme jedne serije iznose 1600 n.j.,
dok su jedinini trokovi skladitenja 8 n.j. dnevno. U cilju odreivanja
optimalne veliine i broja serija potrebno je:
a) Tabelarno odrediti optimalnu veliinu serije, njihov broj, ukupne
trokove pripreme serije, ukupne trokove skladitenja i najmanju koliinu
ukupnih trokova serije.
b) Grafiki prikazati ukupne trokove pripreme serija skladitenja i
ukupne trokove serije.
c) Izraunati za koliko e se (u %) poveati ukupni trokovi ako se
umjesto optimalne serije usvoji duplo vea.
Osnove rjeavanja ovog zadatka:
Q = 1200 [t/int] program proizvodnje proizvoda
T= 300 [dana] veliina vremenskog intervala
trp= 1600 [n.j./seriji] trokovi pripreme jedne serije
trs = 8 [n.j./ na dan] trokovi skladitenja jedinice proizvoda u jednom danu
[ ].int/1 njntrpTR = ukupni trokovi pripreme
n broj serije
[ ].int/2
2 njqTtrsTR = - ukupni trokovi skladitenja
8
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
9/17
TR = TR1 + TR2ukupni trokovi serije
Veliine Ozna
ke
Jedini
ce
Vrijednosti
Broj
serija
n [ser./int.]
10 15 20 30 40 50 60
Brojveliineserije
q [kom/ser]
120 80 60 40 30 24 20
Ukupnitrokovipripreme
TR1 [nj/int] 16000 24000 32000 48000
64000
80000 96000
Ukupnitrokoviskladitenja
TR2 [nj/int] 144000
96000 72000 48000
36000
28800 24000
Ukupnitrokoviserije
TR [nj/int] 160000
120000
104000
96000
100000
108800
120000
Broj serije (n) zadaje se proizvoljno
Broj veliine serije = Planirano : Broj serijen
Qq = , npr. 1200 : 10 = 120
b) Grafiki prikazati ukupne trokove pripreme serija skladitenja i ukupnih
trokova serije.
160000
TR
TR1
120000
80000
40000
TR2
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 n (ser./int.)
TR2 kriva drugog reda, uzimaju se proizvoljno tri veliine.
Grafiki prikaz
q (kom./ser.)
9
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
10/17
40
10 20 290 300 T (dan)
d) Poveanje ukupnih trokova ukoliko se usvoji duplo vea serija
umjesto optimalne
%25
%2510096000
96000120000100
min
min
=
=
=
=
TR
TR
TRTRTR
I
4. Ukupni trokovi proizvodnje zavise od obima na sljedei nain:
Vrste
sredstava
za rad
Fiksni
trokovi FT
(nj/god.)
Varijabilni
trokovi VT
(nj/kom)Univerzalna 5000 120
Mehanizirana 10000 110
Automatska 20000 105
U cilju izbora odgovarajuih sredstava za rad i odreivanja intervala u kojima
treba da se kreu obimi proizvodnje potrebno je:
a) Odrediti obime proizvodnje za sve tri vrste sredstava za rad
b) Grafiki predstaviti ukupne jedinine trokove za sve tri vrste sredstava za rad
c) Ispitati je li prihvatljiv obim proizvodnje od 4000 komada godinje za
poduzee koje ime mehanizirana sredstva za rad
10
./500
110100001205000
godkomQ
QQ
RTRT MU
=+=+
=
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
11/17
./2000
1052000011010000
godkomQ
QQ
RTRT AM
=+=+
=
Vrste
sredstava
za rad
intervaliOznaka Granica
Univerzalna IU 0 500
Mehanizirana IM 501 2000
Automatska IA 2001
Ukupni trokovi:
TRU = 5000 + 120 Q [nj/god.]TRM = 10000 + 110 Q [nj/god.]
TRA = 20000 + 105 Q [nj/god.]
Jedinini trokovi:
[ ]./.1205000
godnjQ
trU +=
[ ]./.11010000 godnjQ
trM +=
[ ]./.10520000
godnjQ
trA +=
Q
[ko
m./
g.]
200 500 1000 2000 25000
TRU
[nj./g.]
2900
0
6500
0
12500
0
24500
0
30500
0TRM
[nj./g.]
3200
0
6500
0
12000 23000
0
28500
0TRA
[nj./g.]
4100
0
7250
0
12500
0
23000
0
28250
0trU
[nj./g.]
145 130 125 122,5 122
trM 160 130 125 115 114
11
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
12/17
[nj./g.]trA
[nj./g.]
205 145 125 115 113
TR [nj./g.]
32 000
TRU TRA
TRM
240000
160000
80000
500 1000 1500 2000 2500 Q [kom./g.]
5. U procesu izrade proizvoda P1, P2 i P3 na kojima se izvode etiri vrste
obrade potrebno je obraditi:
a) Broj potrebnih maina za svaku vrstu obrade
b) Izraunati broj potrebnih radnika
c) Utvrditi broj potrebnih radnih mjesta
Njihov redoslijed i osnovni podatci za odreivanje potrebnog broja radnih mjesta datisu u tabeli. Ostali poznati podatci su:
dg= 266 [dana/g.] prosjean broj radnih dana u godini
bs = 3 [sm/dan] broj radnih smjena u danu
cs= 8 [as/sm] asovi u smjeni
Gst= 100 [as/g.] standardni gubici u vremenu
Tpz pripremno zavrno vrijeme jedne serije i tog proizvoda
tkij komandno vrijeme j tog proizvoda za i tu vrstu obrade
ni[ser/g.] veliina serije
12
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
13/17
Tpzi[as/ser] pripremno zavrno vrijeme
Qpli [ser/g.] veliina serije na godinjem nivou
Vrsta
obrad
e
Vrst
a
mai
ne
Strukt
ura
radnik
a
INR-
sti
[%]
tkij [min/kom]
Maine RadniciP1 P2 P3 P1 P2 P3
O1 M1 S1 Pod.
15%
15 20 10 32 40 25
O2 M2 S2 Ispod
norm
e
10 12 18 10 12 18
O3 M3 S3 Preb.25%
20 20 30 5 4 6
O4 M4 S4 Ispod
norm
e
10 5 15 10 5 15
Tpz [as/ser.] 8 12 10 8 12 10Qpl [kom/g.] 200
00
150
00
100
00
200
00
150
00
100
00ni [ser./g.] 4 5 10 4 5 10
a) Broj potrebnih maina za svaku vrstu obrade
[ ]./.50004
20000
1
11 serkom
n
Qplq ===
[ ]./.3000515000
2
22 serkomn
Qplq ===
[ ]./.100010
10000
3
33 serkom
n
Qplq ===
q veliina serije
Qpl Ukupan broj komada
N veliina serije
13
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
14/17
Potrebni kapacitet maina
[ ]
,4,3,2,1
./)(3
1
=
+==
i
gasINRseqtkiTpznKpij
jjjj
Kpi potreban fond sati godinje da bi maina ispunila normu
Ako je ispunjena norma onda je : INRse = 1
[ ]./13638
100060
1010103000
60
201255000
60
158415,1
1
1
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
[ ]./3,9525
100060
3010103000
60
121255000
60
10841
2
2
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
[ ]./13894
100060
3010103000
60
201255000
60
258475,0
3
3
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
[ ]./3,7275
100060
1510103000
60
51255000
60
10841
3
4
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
Raspoloivi kapacitet maina je:
[ ]./628410083266 gasGstsbsdgKm ===
Vrstamain
e
Potrebanbroj
Usvojenbroj
Broj radnihmjesta
M12,2
6284
1368=
Prvi vei zaokruimo
3Zavisi od broja
radnika
M25,16284
3,9525
= 2 2M3
2,26284
13894= 3
Zavisi od broja
radnika
M416,1
6284
3,7275= 2 2
10
14
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
15/17
b) Potrebni kapaciteti radnika
Kp2 i Kp4 usvajaju se iz prethodne stavke jer se ne razlikuju vremena vezana za
mainu i radnike.
[ ]./28780
100060
2510103000
60
401255000
60
328415,1
1
1
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
[ ]./25,2894
100060
610103000
60
41255000
60
58475,0
3
3
gasKp
Kp
=
=
++
++
+=
Raspoloivi kapacitet radnika je:
[ ]./20281008266 gasGstsdgKrr ===
c) Broj potrebnih radnih mjesta
Ukupan broj sati ljudskog rada (Kpi)/ raspoloivi kapacitet (Krr)
Moda zatreba samo jedan red ili za odreen broj proizvoda.
6. Pri obradi jednog proizvoda izvodi se est operacija iji je redoslijed dat utablici:
Struktura
radnika
Potrebanbroj
Usvojenbroj
1.smjena
2.smjena
3.smjena
Brojradni
hmjest
aS1
2,142028
28780=
Prvi vei zaokruimo
156 6 3 3
S2 7,42028
3,9525 = 5 2 2 1 2
S34,1
2028
2894=
2 4 8 0 1
S46,3
2028
3,7275=
4 2 2 0 2
26 11 11 4 8
15
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
16/17
Redoslijed
operacija
O1 O2 O3 O4 O5 O6
Vrijemetrajanja
operacija t=[min/kom]
3 4 2 6 4,5 3,5
Reimi proizvodnje su poznati:
dg= 266 [dana/g.]
ds = 2[sm/dan] smjene po danu
cs = 8 [as/sm]
s= 0,8 stepen iskoritenja radnog vremena
Ako je ukupni planirani obim proizvodnje za godinu dana 24 000 komada
(Q=24000 komada) godinje potrebno je:
a) Odrediti na osnovi koeficijenta obimnosti kakav je tip proizvodnje u pitanju.
b) Grafiki prikazati postupak odreivanja tipa proizvodnje za ovaj sluaj.
c) Izraunati za koje bi obime proizvodnje promatrana proizvodnja bila
pojedinana ili malo serijska.
a) Odrediti na osnovi koeficijenta obimnosti kakav je tip proizvodnje u
pitanju.60 -pretvorba sati u minute
[ ]
[ ]
7,2512,8
5,35,46243
min/512,824000
204288
.min/2042888,0608226660
6
1
0 =+++++
==
===
===
=
Q
t
K
komQ
Kt
gCbdK
i
i
K
SSSgk
Ako je K0 < 1 prekidna proizvodnja
Ako je K0 >1 neprekidna proizvodnja koja moe imati ove dvije varijacije:
t> t max
t < tmax
Kako je K0 =2,7 a to je K0 >1 proizvodnja je neprekidna. Da bi se utvrdila
podvrsta proizvodnje potrebno je uvesti dodatne kriterije:
tmax = t4= 6 [min/kom], to se vidi iz tablica
16
-
7/30/2019 CPP [Vjezbe]
17/17
Kako je t1= 8,512 [min/kom],a tmax = 6 [min/kom], u pitanju je srednje serijska
proizvodnja. Da bi se postupak odreivanja tipa proizvodnje izvrio grafiki
potrebno je odrediti karakteristine toke A i B koje imaju ove koordinate:
A [Q ( ==6
1i
itt ); ==6
1i
itt ]
B [Q ( maxtt= ); maxt ]
Q ([ ]./8882
23
2042886
1
6
1
godkom
t
Ktt
i
i
K
i
i ====
=
= )
Q [ ]./6,340486
204288)(
max
max godkomt
Ktt K ====
A [8882; 23]
B [34048; 6]
b) Grafiki prikazati postupak odreivanja tipa proizvodnje za ovaj sluaj
t [min]
30
23
20
10
6
6000 12000 18000 24000 32000 36000 Q [kom./g.]8882,23 34048
Prekidna Neprekidnapojedinana srednje serijska veliko serijskamaloserijska masovna
c) Izraunati za koje bi obime proizvodnje promatrana proizvodnja bilapojedinana ili malo serijska
Pojedinana ili maloserijska proizvodnja bila bi za obim proizvoda koji se
nalazi u granicama do 8882 komada godinje.0 < Q < 8882 [kom/god.]
17