COM(2017) 338 final Bruxelles, 23.6.2017. -...
Transcript of COM(2017) 338 final Bruxelles, 23.6.2017. -...
HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.6.2017.
COM(2017) 338 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o preprekama trgovini i ulaganjima
1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016.
2
PREDGOVOR CECILIJE MALMSTRÖM
POVJERENICE EU-a ZA TRGOVINU
Trgovina je od ključne važnosti za blagostanje građana i uspjeh naših poduzetnika,
radnika i poljoprivrednika. Budući da 31 milijuna poslova u EU-u ovisi o izvozu i da se
očekuje da će se 90 % globalnog rasta dogoditi izvan Europske unije, našim trgovačkim
društvima potreban je lakši pristup stranim tržištima kako bi mogla uspjeti u svijetu
globalnog tržišnog natjecanja i vrijednosnih lanaca. Trgovinom se pridonosi i nižim
cijenama i većem izboru za potrošače. Još je važnije, kako je povijest pokazala, da se
snažnim trgovinskim vezama, za razliku od protekcionizma i izolacionizma, u velikoj
mjeri pridonosi dugotrajnom miru među narodima. Nadalje, trgovinom su se milijuni
ljudi u cijelom svijetu izvukli iz siromaštva.
Stoga uspjeh EU-a ovisi o slobodnoj i poštenoj trgovini. I dalje ćemo se snažno opirati
protekcionizmu i provoditi odlučan program pregovora o trgovini. Tijekom 2016.
ostvarena su brojna postignuća, među ostalim potpisivanje sporazuma o slobodnoj
trgovini s Kanadom i Ekvadorom i sporazuma o gospodarskom partnerstvu s Ganom i
Južnoafričkom razvojnom zajednicom. Ove smo godine posebice usredotočeni na
pregovore s Japanom, Meksikom i Mercosurom.
Moramo osigurati i da svojim različitim bilateralnim, plurilateralnim i multilateralnim
sporazumima ostvarujemo koristi koje građani od njih očekuju. Zajednički rad Komisije,
država članica EU-a, poduzeća i ostalih dionika u našem pojačanom partnerstvu za
pristup tržištu ima ključnu ulogu, ne samo u pogledu provedbe postojećih pravila i
sporazuma, već i u pogledu uočavanja novih problema, među ostalim novih prepreka na
tržištu, i u utvrđivanja najbolje strategije za uklanjanje tih prepreka.
U ovom izvješću navedeno je da je prošle godine uspostavljeno 36 novih prepreka
trgovini i ulaganjima. Sve te prepreke zajedno mogle bi koštati poduzeća EU-a do
27,17 milijardi EUR. Pozitivno je da je, zahvaljujući našoj strategiji pristupa tržištu 2016.
uklonjeno ukupno 20 postojećih prepreka trgovini, među ostalim nekoliko dugotrajnih
3
prepreka, i time su stvorene moguće dodatne prilike za izvoz vrijedan nekoliko milijardi
eura.
Budući da su protekcionistička kretanja u porastu u cijelom svijetu, sada je važnije nego
ikad provoditi ambiciozni program progresivne trgovinske politike.
Učinkovita provedba naših sporazuma jedan je od naših najvažnijih prioriteta i zato
planiramo dodatno osnažiti svoje partnerstvo za pristup tržištu. Nadalje, kasnije ove
godine objavit ćemo posebno izvješće o provedbi naših sporazuma o trgovini.
U međuvremenu nastavljamo svoje bilateralne pregovore o trgovini s nizom partnera.
Istodobno ćemo nastaviti ulagati napore u jačanje multilateralnog okvira Svjetske
trgovinske organizacije utemeljenog na pravilima kako bismo osigurali pošteni pristup za
sve. U svjetlu ovogodišnje ministarske konferencije WTO-a, EU nastoji u suradnji sa
saveznicima ostvariti globalni napredak u pogledu pitanja poput subvencija za ribarstvo,
domaće potpore poljoprivredi, regulatorne transparentnosti i olakšavanja e-trgovine.
Sljedeće godine EU će nastojati održati globalno gospodarstvo otvorenim za trgovinu.
CECILIA MALMSTRÖM
POVJERENICA EU-a ZA TRGOVINU
4
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o preprekama trgovini i ulaganjima
1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016.
UVOD
U okviru strategije za pristup tržištu („MAS”) u ovom sedmom izvješću o preprekama
trgovini i ulaganjima („TIBR”) analiziraju se prepreke trgovini i ulaganjima o kojima su
poduzeća i države članice izvijestili Komisiju posredstvom partnerstva za pristup tržištu
(„MAP”)1.
To se partnerstvo između Komisije, država članica i europskih poduzeća već pokazalo
neprocjenjivim za prikupljanje informacija o preprekama trgovini te za zajedničko
utvrđivanje prioriteta i definiranje zajedničke strategije za uklanjanje prepreka. Na
temelju tog iskustva te vodeći računa o rastu protekcionizma, Komisija je u svojoj
Komunikaciji „Trgovina za sve”2 najavila „pojačano partnerstvo” u cilju jačanja
postojećih zajedničkih napora i njihova proširenja s uklanjanja prepreka trgovini i
ulaganjima na provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini („FTA”)3.
U tom kontekstu ovo izvješće o preprekama trgovini i ulaganjima usmjereno je na
konkretne prepreke koje izravno utječu na gospodarske subjekte EU-a u trećim
zemljama. Ovaj pristup pomak je od analize općih protekcionističkih kretanja koja su se
razmatrala u prethodnom izvješću4, u cilju usmjeravanja na najvažnije prepreke koje
utječu na izvoz EU-a u 51 treću zemlju5 u skladu s izvješćima MAP-a i zapisima u
1 Partnerstvo za pristup tržištu uspostavljeno je 2007. u cilju jačanja suradnje između Komisije, država
članica i poduzeća u EU-u u Bruxellesu i na lokalnoj razini. Temelji se na mjesečnim sastancima
Savjetodavnog odbora za pristup tržištu i sektorskih radnih skupina za pristup tržištu u Bruxellesu i
redovitih sastanaka timova za pristup tržištu ili sastanaka savjetnika za trgovinu u trećim zemljama.
2 http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf
3 Predviđeno je donošenje novog izvješća o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini krajem 2017.
4 Općenitija analiza protekcionističkih kretanja provodi se i u okviru dvogodišnjeg izvješća WTO-a o
protekcionističkim mjerama koje su donijele zemlje G20. Posljednje izvješće WTO-a o praćenju
trgovine u trenutku sastavljanja ovog izvješća
(https://www.wto.org/english/news_e/news16_e/trdev_09dec16_e.htm) od 9. prosinca 2016.
5 Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Australija, Bangladeš, Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Brazil,
Čile, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Filipini, Indija, Indonezija, Izrael, Japan, Južna
Afrika, Južna Koreja, Kamerun, Kanada, Kazakstan, Kina, Kolumbija, Libanon, Malezija, Meksiko,
Moldova, Maroko, Novi Zeland, Nigerija, Norveška, Oman, Pakistan, Paragvaj, Peru, Ruska
Federacija, SAD, Saudijska Arabija, Singapur, Švicarska, Tajvan, Tajland, Tunis, Turska, Uganda,
Ukrajina, Urugvaj, Venezuela i Vijetnam.
5
odjeljku o preprekama trgovini baze podataka o pristupu tržištu („MADB”)6. Na temelju
ovakve analize mjera koje utječu za poduzeća EU-a mogu se donijeti i neki zaključci
kojima se u načelu potvrđuje trajni rast protekcionističkih kretanja uočen u prethodnim
TIBR-ovima i izvješćima o protekcionizmu.
U prvom odjeljku ovog izvješća prikazana je brojčana analiza, po državi, vrsti prepreke i
sektoru, ukupno 372 aktivne7 prepreke trgovini i ulaganjima evidentirane u bazi podataka
o pristupu tržištu i 36 novih prepreka zabilježenih 2016.
U drugom dijelu podrobnije se analiziraju nove prepreke prijavljene 2016. (1. siječnja –
31. prosinca 2016.) i opisuju se posebna kretanja u različitim zemljama i sektorima te se
ocjenjuju trgovinski tokovi na koja bi ona mogla utjecati.
U trećem odjeljku opisani su alati koji se u strategiji za pristup tržištu upotrebljavaju za
uklanjanje tih prepreka i iznesen je pregled 20 prepreka koje su uspješno riješene 2016.
Nakon opće analize trgovinskih tokova koji bi mogli biti pogođeni i glavnih sektora koji
su imali koristi, ističu se i neke glavne priče o uspjehu.
I. PREGLED PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA
Ovo poglavlje sadržava činjeničnu i brojčanu analizu prepreka trgovini u trećim
zemljama i povezanih kretanja na temelju odjeljka o preprekama trgovini u bazi podataka
o pristupu tržištu u kojem su zabilježene sve prepreke u odnosu na koje su poduzete
mjere u okviru partnerstva za pristup tržištu.
Važno je napomenuti da baza podataka o pristupu tržištu (i ovom izvješću) ne sadržava
sveobuhvatni pregled svih prepreka trgovini s kojima se suočavaju gospodarski subjekti
EU-a8. Trgovačka društva mogu odlučiti da određene prepreke neće prijaviti partnerstvu
6 U bazi podataka o pristupu tržištu (http://madb.europa.eu/madb/indexPubli.htm) dostupni su podaci o
uvjetima za uvoz na tržišta trećih zemalja za trgovačka društva koja izvoze iz EU-a. To uključuje
informacije o preprekama trgovini, ali i o tarifama i pravilima o podrijetlu, postupcima i procedurama
za uvoz u treće zemlje, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), statistici i posebnim izvoznim
uslugama koje se pružaju MSP-ovima. S druge strane, Služba za pomoć pri izvozu
(http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index.htm) također pruža informacije o uvjetima za uvoz iz
trgovinskih partnera u EU-u (uključujući o primjenjivim tarifama i zahtjevima, povlasticama, kvotama
i statistici).
7 „Aktivne” prepreke znači da se prepreke aktivno prate u okviru partnerstva za pristup tržištu (za
razliku od riješenih prepreka).
8 Vidi, na primjer, nedavno zajedničko izvješće Međunarodnog trgovinskog centra (ITC) i Komisije:
„Navigating Non-tariff Measures: Insights From A Business Survey in the European Union”, prosinac
2016. (http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/december/tradoc_155181.pdf), pregled mjera kojima
bi se mogla ograničiti trgovina koje su opisane u kontekstu prethodnog TIBR-a
(http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/may/tradoc_154568.pdf;
http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/june/tradoc_154665.pdf) ili prethodna izvješća o
protekcionizmu.
6
za pristup tržištu jer se nadaju da će ih riješiti ili izbjeći njihove učinke, ili prepreka
možda nema prioritet u okviru partnerstva za pristup tržištu. Nadalje, neka trgovačka
društva možda nisu svjesna mogućnosti uklanjanja prepreka s pomoću partnerstva za
pristup tržištu.
Iako se bazom podataka o pristupu tržištu i ovim izvješćem ne prejudicira (ne)zakonitost
zabilježenih mjera, sve su te prepreke utvrđene kao problematične za trgovačka društva
EU-a i imaju prednost pri provođenju daljnjih mjera u okviru partnerstva za pristup
tržištu jer bi mogle biti diskriminacijske, nerazmjerne ili bi se njima mogla ograničavati
trgovina.
A. OPĆE STANJE PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA
U trenutku izrade ovog izvješća u bazi podataka o pristupu tržištu bile su zabilježene 372
aktivne prepreke trgovini i ulaganjima. Ova brojka upućuje na uspješnost partnerstva za
pristup tržištu kao foruma za utvrđivanje prepreka trgovini, ali pokazuje i da postoji velik
broj mjera kojima se i dalje ograničavaju mogućnosti izvoznicima i ulagačima iz EU-a. U
bazi podataka o pristupu tržištu mogu se razlikovati prepreke trgovini prema trećoj
zemlji, prema vrsti mjere i prema sektoru. Ovo izvješće temelji se na toj raščlambi.
1. Raščlamba svih prepreka prema trećoj zemlji
U tablici 1. prikazan je grafički prikaz zemljopisne raspodjele tih mjera.
Unatoč tome što su čelnici skupine G20 ponovno 2016. odbacili protekcionizam na
sastanku skupine G20 održanom 4. – 5. rujna 2016. u Hangzhou, deset zemalja koje još
uvijek imaju najveći broj prepreka trgovini sve su gospodarstva skupine G20. Najveći
broj prepreka uočen je u Rusiji u kojoj su zabilježene 33 mjere. Od tih mjera 16 se
primjenjivalo izravno na granici, 14 iza granice, a 3 su bile subvencije kojima se
narušava trgovina. Brazil, Kina i Indija druge su po redu prema najvećem broju aktivnih
prepreka, a u svakoj su trenutačno na snazi 23 mjere. To su uglavnom bile mjere iza
granice (14 za Brazil i 12 za Kinu i Indiju), ali i izravno na granici (9 za Brazil, 10 za
Kinu i 11 za Indiju). U bazi podataka o pristupu tržištu za Kinu je zabilježena i jedna
mjera povezana sa subvencijama.
Ostale treće zemlje u kojima je evidentirano 10 ili više prepreka trgovini i ulaganjima
uključuju Indoneziju (17), Južnu Koreju (17), Argentinu (16), Sjedinjene Američke
Države (16), Tursku (15), Australiju (13), Tajland (11), Vijetnam (11), Čile (10) i
Meksiko (10).
Tablica 1.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima u bazi podataka o pristupu tržištu (* – države iz skupine G20)
2. Raščlamba svih prepreka prema vrsti mjere
U bazi podataka o pristupu tržištu može se razlikovati i vrste prepreka. To je prikazano u
tablici 2.
Tablica 2.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima zabilježenih u bazi podataka
o pristupu tržištu prema vrsti
U grafikonu je prikazan jednaki broj prepreka (po 183) u područjima tradicionalnijih
mjera na granicama, s jedne strane, i mjera iza granice, s druge strane. Mjere na granici
ograničenja su kojima se neposredno utječe na uvoz i izvoz, obično povećanjem carina,
količinskim ograničenjima, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), izdavanjem
uvoznih dozvola ili izravnom zabranom trgovine. Rusija (16), Indija (11), Argentina
(11), Kina (10) i Turska (10) najčešće su primjenjivale te prepreke.
U bazi podataka o pristupu tržištu zabilježen je jednako velik broj mjera iza granice. Te
prepreke uključuju ograničenja povezana s uslugama, ulaganjima, javnom nabavom,
pravima intelektualnog vlasništva ili neopravdanim tehničkim preprekama trgovini.
Najveći broj takvih mjera zabilježen je za Rusiju, Brazil (svaka 14), Kinu (12) i Indiju
(12).
Treća glavna kategorija zabilježenih prepreka jesu subvencije kojima se narušava
trgovina. Iako su subvencije obuhvaćene antisubvencijskim ispitnim postupcima, države
članice i trgovačka društva odučili su prijaviti neke programe subvencija (šest) u okviru
partnerstva za pristup tržištu i time istaknuti sve veći izazov koji predstavlja ta nepoštena
praksa. Rusija je odgovorna za pola registriranih subvencija kojima se posebno narušava
trgovina (tri), a slijede ju Kina, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (svaka po
jednu).
9
B. PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE 2016.
S obzirom na njegovo godišnje područje primjene, TIBR je dobra prilika za pregled
stanja novih prepreka i aktivnosti za uklanjanje prepreka koje svake godine provodi
partnerstvo za pristup tržištu. Na temelju podataka unesenih u bazu podataka o pristupu
tržištu, 2016. je registrirano 36 novih prepreka u 21 trećoj zemlji9. Broj novih prepreka iz
2016. stoga je bio prilično u skladu s 39 novih mjera iz 2015.
1. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema trećoj zemlji
Zemljopisna raščlamba tih novih prepreka prikazana je u tablici 3.
Tablica 3.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima
prijavljenih 2016. (* države iz skupine G20 država)
Najviše novih prepreka tijekom 2016. prijavljeno je u pogledu trgovinskih i investicijskih
odnosa s Rusijom (šest) i Indijom (pet), čime su potvrđena protekcionistička kretanja
koja su već utvrđena u prošlogodišnjem TIBR-u. Švicarska je isto uvela tri nove
prepreke, a u Alžiru, Kini, Egiptu i Turskoj prijavljene su po dvije nove prepreke.
Preostalih 14 novih prepreka zabilježeno je za ostale pojedinačne treće zemlje.
2. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema vrsti mjere
U tablici 4. prikazan je pregled triju glavnih vrsta mjera zabilježenih 2016.
9 Alžir, Armenija, Brazil, Čile, Ekvador, Egipat, Indija, Južna Afrika, Južna Koreja, Kazahstan, Kina,
Malezija, Meksiko, Moldova, Novi Zeland, Oman, Rusija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Urugvaj.
10
Tablica 4.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2016. prema
vrsti
Većina prepreka koje su registrirane 2016. bile su mjere iza granice (20), a to upućuje na
sve veće oslanjanje na unutarnje mjere koje utječu na izvoz ili ulaganja EU-a, koje je
često teže uočiti i ukloniti. Većina zabilježenih ograničenja donesena je u području
trgovine robom, uključujući neopravdane regulatorne prepreke, unutarnje porezne mjere i
prava intelektualnog vlasništva (17). Nadalje, zabilježeno je nekoliko novih prepreka u
pogledu trgovine uslugama (dvije) i ulaganja (jedna).
Iako je broj novih mjera iza granice 2016. bio veći od broja tradicionalnih prepreka
trgovini s kojima su se na carini suočavali izvoznici iz EU-a , broj novih mjera na granici
isto je bio velik (13). Većinom tih ograničenja ograničavao se uvoz u treće zemlje
povećanim carinama, kvotama, zabranama ili opterećujućim sustavima izdavanja dozvola
(osam). Nadalje, pojavio se i velik broj novih ograničenja povezanih sa SPS-om (četiri).
Tijekom 2016. zabilježen je ograničeniji broj novih zabilježenih ograničenja izvoza
trgovinskih partnera EU-a (jedno).
Popis prepreka koje su prijavljene 2016. sadržavao je i nove subvencijske mjere (tri) u
obliku općih programa subvencija (dvije) ili subvencija posebno povezanih s izvoznim
rezultatima (jedna).
3. Raščlamba prepreka prijavljenih 2016. prema sektoru
U tablici 5. prikazano je da je broj novih mjera uvedenih 2016. utjecao na 13 različitih
sektora gospodarske djelatnosti.
11
Tablica 5.: Sektorska raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2016.
Najveći broj novih prijavljenih prepreka zabilježen je za sektor vina i jakih alkoholnih
pića (sedam), a zatim za sektor poljoprivrede i ribarstva (šest). Za sektor motornih vozila
i farmaceutski sektor te sektor usluga, medicinskih proizvoda, igračaka i željeza, čelika i
obojenih metala zabilježene su po dvije nove prepreke. Pojedinačne prepreke prijavljene
su i u sektoru graditeljstva, namještaja, IKT-a, brodogradnje i tekstila (u svakom po
jedna). Naposljetku, zabilježeno je šest horizontalnih prepreka koje utječu na nekoliko
sektora.
II. GLAVNE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE 2016.
U ovom poglavlju navedena je detaljnija analiza novih prepreka u sedam trgovinskih
partnera za koje je 2016. zabilježeno više novih prepreka: Rusija, Indija, Švicarska, Kina,
Alžir, Egipat i Turska. U njemu se procjenjuju i trgovinski tokovi na koje bi one mogle
utjecati.
A. KVALITATIVNA ANALIZA NOVIH PREPREKA
1. Rusija
Budući da je Rusija bila pogođena velikom domaćom gospodarskom krizom, ona je
2016. i dalje pribjegavala preprekama trgovini u cilju zaštite svoje lokalne industrije, a
time su potvrđena kretanja uočena u prethodnim izvješćima. Rusija je 2016. zabilježila
najveći broj novih prepreka (šest) i time se ukupni broj postojećih prepreka u toj zemlji
povećao na 33 te se ona popela na prvo mjesto prema ukupnom broju zabilježenih
prepreka.
12
Subvencije kojima se narušava trgovina bile su glavne prepreke o kojima je izvješteno za
Rusiju, a 2016. registrirane su dvije nove takve mjere. Jedna od novih subvencijskih
mjera bila je usmjerena na poticanje proizvodnje ruskih tvornica u sektorima proizvodnje
motornih vozila i poljoprivrednih strojeva nakon znatnog pada lokalne potražnje. U tom
kontekstu vlada je donijela dvije odluke kojima je trgovačkim društvima u tim sektorima
koja posluju u Rusiji odobrila izvozne subvencije iz državnog proračuna.
Vlada je uvela i posebna ograničenja za sudjelovanje stranih trgovačkih društava u
ulagačkim projektima koje provode državna poduzeća ili privatna trgovačka društva koje
subvencionira država. U kontekstu te mjere Rusija je uvela i cjenovnu povlasticu od
15 % za ruska trgovačka društva koja sudjeluju u natječajima državnih poduzeća.
Nadalje, Rusija je donijela dvije nove prepreke povezane s certifikacijom u sektoru
cementa i farmaceutskom sektoru usmjerene na zaštitu lokalne proizvodnje i poticanje
daljnje lokalizacije proizvodnje. U pogledu cementa uvela je zahtjeve obvezne
certifikacije i trgovačkim društvima uvoznicima nije izdavala certifikate (osim za bijeli
cement) te je time zaustavljen izvoz cementa iz EU-a u Rusiju od ožujka 2016. Rusija je
donijela i zahtjeve za certifikat o „dobroj proizvodnoj praksi” za stavljanje na tržište i
obnovu odobrenja za stavljanje na tržište farmaceutskih proizvoda, ali nije osigurala
dovoljno kapaciteta za obavljanje tih postupaka u Rusiji te je stoga time farmaceutskoj
industriji EU-a uzrokovala nepotrebna kašnjenja.
Rusija je (zajedno s Kazakstanom) obavijestila o nacrtu izmjene uredbe o sigurnosti
igračaka Euroazijske ekonomske unije planirajući uvođenje zahtjeva o psihološkoj i
obrazovnoj sigurnosti, što nema presedana u međunarodnoj praksi i čini se da nije
povezano sa stvarnim ciljevima sigurnosti igračaka.
Naposljetku, Rusija je uvela važnu mjeru na granici u obliku zabrane tranzita cestovnih i
željezničkih prijevoznika iz državnog područja Ukrajine na državno područje Kazakstana
i Kirgistana preko Rusije, neovisno odakle dolaze (tj. uključujući EU). Ograničenje je
dovelo do znatnog povećanja troškova prijevoza određenih izvoznika iz EU-a.
Važno je napomenuti i da je Rusija proširila svoja dugotrajna ograničenja u pogledu
sudjelovanja stranih trgovačkih društava u javnoj nabavi na dva dodatna sektora
(prehrambeni proizvodi i radijski i elektronički proizvodi). Za potrebe ovog izvješća, ta
se pitanja nisu smatrala novim preprekama već novim aspektima dugotrajnih ograničenja
javne nabave koja su već pokrivala dugački popis robe (tekstili, medicinski proizvodi,
uvezena vozila, uvoz lagane industrije, strojevi i oprema, farmaceutski proizvodi,
softver).
Komisija je postavila pitanje novih i postojećih prepreka s Rusijom na svim dostupnim
forumima, uključujući tijekom kontrole trgovinskih politika Rusije iz 2016. koju provodi
WTO, na relevantnim odborima WTO-a te na bilateralnim sastancima i u dopisima. U
slučajevima kada je Rusija svojim politikama kršila svoje obveze prema WTO-u, EU je
primijenio i WTO-ov sustav rješavanja sporova. Vijeća WTO-a odlučila su 2016. u korist
13
EU-a u pogledu izvoza proizvoda od svinjetine iz EU-a (što je potvrdilo Žalbeno tijelo
23. veljače 2017.) i pretjeranih ruskih carina na određene poljoprivredne i gotove
proizvode (razumni rok za usklađivanje Rusije s odlukom WTO-a još nije istekao u
trenutku sastavljanja ovog izvješća).
2. Indija
Indija je 2016. uvela pet novih prepreka time povećavši ukupni broj prepreka na 23 i
potvrdivši protekcionistička kretanja navedena u prošlogodišnjem TIBR-u. Većina novih
uvedenih ograničenja bile su mjere iza granice (četiri) usmjerene na širok raspon sektora,
kao što su čelik, medicinski proizvodi, tekstil i vina i jaka alkoholna pića.
Kada je riječ o sektoru čelika, Indija je uvela minimalne uvozne cijene koje su izvorno
uvedene u veljači 2016. za 173 čelična proizvoda. Mjera je posljednji put produljena za
dva mjeseca u prosincu 2016. za 19 čeličnih proizvoda10
. Nadalje, popis proizvoda koji
su obuhvaćeni sustavom obvezne certifikacije kojim upravlja Indijski ured za
normizaciju (BIS) proširen je u lipnju 2016. na dodatna 3 proizvoda od nehrđajućeg
čelika povrh 35 čeličnih proizvoda koji su navedeni u nalogu za kontrolu kvalitete iz
2012.
Medicinski proizvodi u Indiji su još uvijek regulirani kao „lijekovi” u skladu s indijskim
Zakonom o lijekovima i kozmetici i povezanim pravilima te su zbog toga bez razloga
potrebni stroži zahtjevi. U ovom kontekstu zabranjen je izvoz „obnovljenih” medicinskih
proizvoda (tj. proizvoda koji su potpuno prerađeni i stoga se ne mogu smatrati rabljenom
opremom), a time se ograničavaju prilike za izvoz proizvođača iz EU-a.
U pogledu tekstila, udvostručeni su dodatni porezi na najveću maloprodajnu cijenu
određenih artikala (s 30 % na 60 %). Tim povećanjem, kao i povezanim naknadama za
istovar, znatno se opterećuje odjeća iz EU-a.
Nadalje, na poslovne prilike u sektoru vina i jakih alkoholnih pića u Indiji utječu
neopravdana regulatorna odstupanja od međunarodnih standarda u pogledu zahtjeva za
označivanje i mjera unutarnjeg oporezivanja.
Iako su u pogledu izvoza telekomunikacijske opreme 2016. prijavljena donekle pozitivna
kretanja, i dalje postoje drugi opterećujući zahtjevi, na primjer obveza ponovnog izvoza
rabljenih električnih i elektroničkih sklopova u slučaju popravka, ispitivanja, istraživanja
i razvoja ili rada na projektima. Time se uzrokuje kašnjenje uvoza koje negativno utječe
na popravak telekomunikacijskih mreža i moguće projekte istraživačke suradnje.
Iako su pregovori o širem sporazumu o slobodnoj trgovini s Indijom de facto stali u ljeto
2013. zbog neusklađenosti između težnji i očekivanja, Komisija redovito postavlja ta
10
Indijsko ministarstvo čelika najavilo je 6. veljače 2017. da se minimalne uvozne cijene više neće
produljivati. Zbog toga ova prepreka više ne postoji i, ako to bude potvrđeno, za potrebe TIBR-a za
2017. smatrat će se riješenom preprekom.
14
pitanja indijskim nadležnim tijelima na svim dostupnim multilateralnim i bilateralnim
forumima, na primjer u Odboru WTO-a o tehničkim preprekama trgovini ili u okviru
radnih skupina EU-a i Indije i Pododbora za trgovinu.
3. Švicarska
U okviru partnerstva za pristup tržištu za Švicarsku uvedene su 2016. tri nove prepreke i
time se ukupni broj registriranih prepreka povećao na sedam. Dva nova ograničenja
odnose se na sektore usluga: poduzeća iz EU-a koja pružaju usluge morala su se do sada
registrirati u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Švicarskoj ako im je godišnji
promet u Švicarskoj prekoračivao određeni prag. Novim zakonodavstvom predloženim
2016. promijenila bi se referentna vrijednost s prometa u Švicarskoj na svjetski promet.
Zbog toga bi se većina poduzeća iz EU-a koja pružaju prekogranične usluge u Švicarskoj
morala registrirati u sustav PDV-a i plaćati ga. Nadalje, poduzeća sa sjedištem u EU-u
morala bi imati fiskalnog predstavnika u Švicarskoj, a to bi im donijelo dodatne troškove.
Izmijenit će se i pravila o pošiljkama niske vrijednosti, koje su oslobođene plaćanja
PDV-a, te će se na taj način smanjiti privlačnost uvoza niske vrijednosti (posebno preko
e-trgovine).
Nadalje, u skladu sa novim zahtjevom za registraciju obrtnika koji je uveden u kantonu
Ticino, određeni broj obrtničkih zanimanja (npr. stolari, ličioci, vrtlari) mora se
registrirati na temelju profesionalnih (npr. diploma i minimalni broj godina radnog
iskustva) i osobnih zahtjeva (npr. nekažnjavanje). Podnositelj zahtjeva mora dokazati da
ispunjava te zahtjeve. Stranci to moraju dokazati ovjerenim ispravama nadležnih tijela.
To negativno utječe na mogućnost europskih obrtnika da pružaju takve usluge.
Švicarska je uvela i mjeru na granici ponovnim razvrstavanjem carina za začinjeno meso,
koje se time znatno povećavaju. Iako je u međuvremenu donesena odluka o smanjenju
carina za začinjeno meso „uvezeno za potrebe proizvodnje suhog mesa”, uvoznici će na
zahtjev morati dokazati da je meso uvezeno u tu svrhu. Zbog toga će se na dio izvoza iz
EU-a i dalje naplaćivati više carine.
EU je postavio pitanje tih prepreka sa Švicarskom na razini lokalnih stručnjaka zajedno s
timom za pristup tržištu te na formalnijoj razini u kontekstu relevantnih sastanaka
Zajedničkog odbora o carinama, slobodi kretanja osoba i poljoprivredi.
4. Kina
Kako je navedeno u prethodnim TIBR-ovima i u bazi podataka o pristupu tržištu, Kina je
jedan od partnera EU-a s najvećim ograničenjima trgovine. Trgovačka društva iz EU-a
suočavaju se s brojnim dugotrajnim preprekama u Kini, među ostalim sa zahtjevima o
zajedničkim pothvatima, ograničenjima pristupa tržištu, obvezama za prijenos
tehnologije i tehničkim propisima koji se ne mogu opravdati. Kineska proizvodnja
ključni je čimbenik postojećeg i rastućeg viška kapaciteta u sektoru čelika i u drugim
sektorima koji uključuju ne samo tradicionalne energetski intenzivne sektore već i sve
15
više i visokotehnološke industrije. Višak kapaciteta u Kini u nekim slučajevima
premašuje veličinu ukupne proizvodnje EU-a ili ukupno tržište EU-a. Zbog toga postoji
opasnost od dampinga po nepoštenim cijenama i velikog narušavanja tržišta u EU-u.
Partnerstvu za pristup tržištu prijavljene su za 2016. dvije nove prepreke (obje
regulatorne mjere iza granice) u sektoru namještaja i medicinskih proizvoda.
Kada je riječ o namještaju, uvedena su ograničenja za razinu određenih nestabilnih
organskih spojeva koji nisu u skladu s međunarodnim standardima i to predstavlja znatan
rizik za trgovačka društva iz EU-a da neće moći prodavati svoje proizvode u Kini.
Komisija je spomenula te mjere kao odgovor na obavijesti TBT-a i u nekoliko drugih
navrata na sastanku Odbora WTO-a za TBT i na sastancima bilateralnog odbora EU-a i
Kine.
Kada je riječ o medicinskim proizvodima, Kina je 2016. ažurirala svoje regulatorne
zahtjeve objavom drugog kataloga koji uključuje 350 proizvoda izuzetih od kliničkih
ispitivanja. Međutim, da bi se mogli registrirati u Kini, najinovativniji proizvodi i dalje
podliježu provođenju kliničkih ispitivanja u Kini. Komisija redovito traži od Kine da
uskladi svoj regulatorni sustav za medicinske proizvode s međunarodnim normama i
praksom, uključujući na Okruglom stolu stručnjaka za medicinske proizvode između EU-
a i Kine, na Godišnjem regulatornom dijalogu EU-a i Kine te na sastanku o pristupu
tržištu i na sastanku na visokoj razini između EU-a i kineskog Ministarstva za hranu i
lijekove.
Povrh rješavanja novih prepreka zabilježenih 2016., EU naravno poduzima sve potrebne
mjere kojima se može pridonijeti uklanjanju 23 postojeće prepreke zabilježene u bazi
podataka o pristupu tržištu. Međutim, postoje veliki izgledi da će se uvesti nove
prepreke. Na primjer, Kina uvodi horizontalna pravila o sigurnosti koja imaju znatan
gospodarski učinak na nekoliko sektora. Kina je također nedavno najavila donošenje
zakona u važnim područjima za gospodarske subjekte iz EU-a, na primjer u sektoru
vozila koja koriste nove izvore energije (NEV). Nadalje, Kina je najavila da namjerava
uvesti zahtjeve za certifikaciju hrane koji se ne mogu opravdati i koji će utjecati na velik
broj proizvoda, među ostalim na pića (alkoholna i bezalkoholna), slatkiše, čokolade,
kekse, džemove, kompote i ostale voćne pripravke, mljevene proizvode i žito, žitarice za
doručak te suhe proizvode kao što je tjestenina. Te će mjere, ako budu potvrđene, biti
obuhvaćene sljedećim TIBR-om.
5. Alžir
Alžir se nije isticao u izvješćima iz prethodnih godina, ali u kontekstu pogoršanja bilance
tekućeg računa i trgovine i njegovih napora usmjerenih na povećanje lokalne industrijske
proizvodnje, ta je država 2016. uvela dvije velike prepreke koje znatno utječu na
izvoznike iz EU-a u nekoliko sektora.
16
Na temelju zakonodavstva iz 2015. kojim se omogućuje uvođenje potencijalno opsežnih
količinskih ograničenja, 2016. je uveden sustav uvoznih dozvola za četiri kategorije
proizvoda (vozila, cement, rebar i žičane šipke od čelika). To je 2016. znatno utjecalo na
izvoznike iz EU-a. Na primjer, 2016. je izdano samo otprilike 57 000 dozvola za izvoz
motornih vozila iz EU-a, što je veliko smanjenje u odnosu na izvoz iz EU-a na to tržište
prethodnih godina (npr. otprilike 245 000 vozila tijekom 2012.). Mjera je snažno
pogodila i proizvode od rebar čelika, cementa i žičane šipke od čelika.
Nadalje, Alžir je nastavio provoditi politike industrijske lokalizacije pokrenute Zakonom
o financijama iz 2015. donošenjem odluke o stvaranju horizontalnih potrošačkih kredita
za kupnju proizvoda proizvedenih ili sastavljenih u Alžiru od 2016.
EU je Alžiru postavio ta pitanja u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i
Alžira, ali Alžir za sada nije spreman izmijeniti svoje politike kojima se ograničava
trgovina. Zbog toga nije ostvaren napredak u njegovim pregovorima o pristupanju WTO-
u.
6. Egipat
Iako Egipat nije bio predmet prethodnih izvješća, u njemu se uvodi sve više prepreka
koje utječu na trgovinu. Nedavno je egipatska vlada horizontalnom mjerom koja
obuhvaća 25 kategorija proizvoda, od poljoprivrednih proizvoda, bicikala, kozmetike i
odjeće do keramičkih pločica i namještaja, uvela obveznu registraciju trgovačkih
društava koja žele izvoziti svoje proizvode u Egipat. Dokumentacija potrebna za
registraciju koja je navedena u Odluci uključuje potvrdu da će proizvođač i / ili vlasnik
žiga održavati sustav kontrole kvalitete. Sve dokumente koji se dostavljaju mora ovjeriti
Trgovačka komora, odobriti egipatsko veleposlanstvo i prevesti akreditirani centar za
prevođenje. Upitna je sukladnost mjere s okvirom WTO-a i Sporazuma o pridruživanju
između EU-a i Egipta te se njome uzrokuje niz praktičnih teškoća za trgovačka društva
(npr. nedovoljna transparentnost postupka registracije, nepostojanje žalbenog postupka,
pretjerana kašnjenja).
EU je izrazio svoju zabrinutost u svim dostupnim forumima, uključujući u odboru WTO-
a o TBT-u, u bilateralnom okviru koji se osigurava Sporazumom o pridruživanju između
EU-a i Egipta, posredstvom Delegacije EU-a u Kairu te u dopisu na visokoj političkoj
razini.
Nadalje, Egipat priprema i nacrt programa poticaja za porez na motorna vozila u cilju
prisilne lokalizacije. Programom bi se osigurali porezni odbici za trgovačka društva koja
ostvare potrebni lokalni postotak, količinu lokalne proizvodnje i / ili prag izvoza iz
Egipta.
7. Turska
Prethodnih godina Turska je održavala nekoliko prepreka trgovini koje su protivne
njezinim obvezama u okviru carinske unije između EU-a i Turske, na primjer složene
17
carinske postupke ili dodatne poreze. Turska je 2016. uvela dvije dodatne mjere kojima
se ograničava trgovina i time povećala ukupni broj prijavljenih prepreka trgovini na 15.
Jedna od tih novih prepreka uključuje primjenu u Turskoj opsežnih zahtjeva za
certifikacijuu pogledu velikog broja proizvoda (uključujući strojeve, električne motore i
crpke), unatoč tome što nije bilo nikakvih slučajeva kvarova ili nedostataka tih
proizvoda. Uslijed toga veliki broj trgovačkih društava iz EU-a imao je problema s
carinskim postupcima pri izvozu u Tursku.
Još jedna značajna prepreka trgovini sastoji se od toga da turska nadležna tijela provode
mjere prisilne lokalizacije u farmaceutskom sektoru za poticanje domaće proizvodnje u
Turskoj. Tursko ministarstvo zdravstva zatražilo je od stranih proizvođača nekoliko
farmaceutskih proizvoda da ih proizvode na lokalnoj razini. Ako strani proizvođači ne
preuzmu obvezu „dostatne” lokalizacije, proizvodi će se obrisati s popisa stavki za koje
se može dobiti nadoknada u skladu s turskim sustavom zdravstvenog osiguranja. To
znači da će se ti proizvodi isključiti s turskog tržišta. Mjera je diskriminacijska u pogledu
uvoza i znatno će utjecati na mogućnost farmaceutske industrije EU-a da izvozi u Tursku
i posluje u Turskoj, što bi moglo dovesti do znatnog gubitka tržišnog udjela.
EU je izrazio svoju zabrinutost u pogledu obje mjere na različitim bilateralnim
sastancima s turskim Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom zdravstva i Agencijom
za medicinske proizvode. Komisija će nastaviti rješavati te i ostale prepreke trgovini u
cilju sprječavanja daljnjeg širenja protekcionističkih mjera, poboljšanja pristupa tržištu
europskih trgovačkih društava i poboljšanja općeg tržišnog okruženja. Provedba
postojećih obveza iz carinske unije između EU-a i Turske u Turskoj uzet će se u obzir u
kontekstu predviđenih pregovora o modernizaciji carinske unije te za daljnje širenje
njezina područja primjene.
B. TRGOVINSKI TOKOVI NA KOJE BI MOGLE UTJECATI PREPREKE
ZABILJEŽENE 2016.
Procjenjivanje gospodarskog učinka određenih prepreka pristupu tržištu zahtjevan je
postupak koji zahtijeva blisku suradnju poslovne zajednice, država članica i Komisije.
Jedan od čimbenika koji utječe na prioritet prepreka trgovini u partnerstvu za pristup
tržištu jest očekivani učinak svake nove prijavljene mjere.
Iako se Komisija u budućnosti planira više usmjeriti na prikupljanje takvih informacija s
pomoću partnerstva za pristup tržištu, dostupni gospodarski podaci za registrirane
prepreke, iako se poboljšavaju, još uvijek su djelomični. Stoga se u ovom odjeljku
analiziraju trgovinski tokovi na koje bi mogle utjecati nove prepreke trgovini robom.
Analiza se temelji na podacima o bilateralnom izvozu EU-a (i podacima o uvozu u
slučaju ograničenja izvoza trećih zemalja) za relevantne tarifne oznake harmoniziranog
sustava (HS). Budući da su prepreke koje su nastale 2016. možda već ograničavale izvoz
EU-a te iste godine, analiza se temelji na prosječnim trgovinskim tokovima tijekom tri
uzastopne prethodne godine od 2013. do 2015. Iako se točni učinak prepreka trgovini na
18
te trgovinske tokove nije mogao mjeriti11
, može se dobiti barem ideja o važnosti
povezanog izvoza na koji bi prepreke trgovini mogle utjecati.
Ova metoda primijenjena je na 32 od 36 novih prepreka zabilježenih 2016., osim na dvije
mjere povezane s uslugama i jednu povezanu s ulaganjima (za koje nisu dostupni podaci
o trgovinskim tokovima) i na jednu važnu horizontalnu mjeru za koju se nisu mogli
utvrditi posebno pogođeni sektori.
Na temelju rezultata ove procjene može se zaključiti da su nove prepreke trgovini
zabilježene 2016. mogle utjecati na izvoz EU-a u vrijednosti do 27,17 milijuna EUR12
.
To je više od ukupnog izvoza EU-a u trgovinske partnere kao što su Južna Afrika13
,
Alžir14
ili Ukrajina15
i odgovara 1,6 % ukupnog globalnog izvoza EU-a tijekom tih istih
godina.
Procjenjuje se da bi sve mjere koje je uvela Rusija mogle zajedno imati najveći učinak na
izvoz EU-a, što bi moglo utjecati na trgovinske tokove u vrijednosti do 12,26 milijardi
EUR. Nakon toga slijedi mogući učinak prepreka koje je uveo Alžir (3,75 milijardi
EUR), Kina (3,7 milijardi EUR), Turska (2,69 milijardi EUR), Indija (2,2 milijarde EUR)
i Egipat (1,72 milijarde EUR).
Ovom analizom utvrđeno je i da su nove mjere koje je uvela Rusija posebno bile
usmjerene na sektore s tradicionalno jakim izvozom EU-a u Rusiju. Na primjer, prije
uvođenja neopravdanih zahtjeva za potvrde za farmaceutske proizvode, EU je godišnje
izvozio u Rusiju lijekove vrijednosti 6,1 milijardi EUR, a subvencije za motorna vozila i
poljoprivredne strojeve mogle bi utjecati na trgovinske tokove u tim sektorima koji čine
5,85 milijardi EUR izvoza EU-a u Rusiju godišnje.
Odluka Alžira o uvođenju novih količinskih ograničenja i sustava dozvola za uvoz
motornih vozila, cementa, čelika i žičanih šipki od čelika isto bi mogla znatno utjecati na
izvoznike iz EU-a u tim sektorima u kojima je vrijednost prethodnog izvoza iznosila
3,75 milijardi EUR.
Ostale prepreke koje bi mogle utjecati na posebno visoke trgovinske tokove uključuju
obveze provođenja kliničkih ispitivanja koje Kina traži u pogledu europskih medicinskih
11
Ne moraju sve prepreke trgovini značiti potpunu zabranu trgovine i neke od njih mogu imati veći
utjecaj na ograničavanje trgovine od drugih.
12 Osnova za analizu bio je prosječni izvoz EU-a u razdoblju 2013. – 2015.
13 Ukupni izvoz iz EU-a u Južnu Afriku u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 24,41
milijardu EUR / godišnje.
14 Ukupni izvoz iz EU-a u Alžir u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 22,67 milijardi EUR /
godišnje.
15 Ukupni izvoz iz EU-a u Ukrajinu u razdoblju 2013. – 2015. iznosio je u prosjeku 18,31 milijardu EUR
/ godišnje.
19
proizvoda, a time bi se mogao ugroziti izvoz iz EU-a u vrijednosti od
2,95 milijardi EUR; složene carinske postupke koje Turska primjenjuje na nekoliko
proizvoda, među ostalim na strojeve, električne motore i crpke, što bi moglo imati
negativan utjecaj na izvoz EU-a vrijedan 2,6 milijardi EUR i indijska prepreka povezana
s minimalnom uvoznom cijenom, koja bi mogla negativno utjecati na izvoz EU-a u
vrijednosti od 1,36 milijardi EUR. Nadalje, zahtjevi registracije tvornica u Egiptu,
kojima je obuhvaćeno 25 kategorija proizvoda, od poljoprivrednih proizvoda, bicikala,
kozmetike i odjeće do keramičkih pločica i namještaja, mogli bi utjecati na trgovinske
tokove izvoza EU-a u vrijednosti od 1,03 milijarde EUR.
Znatna razina trgovine na koju bi moglo utjecati uvođenje novih prepreka pristupu tržištu
potvrđuje važnost strategije EU-a za pristup tržištu i „pojačanog partnerstva” za praćenje
i uklanjanje mjera kojima se ograničava trgovina na globalnoj razini te za određivanje
prioriteta i njihovo rješavanje s pomoću najprimjerenijih alata.
III. GLAVNE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA RIJEŠENE 2016.
U ovom poglavlju opisuje se strategija Komisije koja se primjenjuje za uklanjanje
prepreka trgovini i ulaganjima 2016. te ostvareni rezultati u smislu uklonjenih prepreka.
U ovom odjeljku potom se detaljnije razmatraju neke od ključnih priča o uspjehu.
Naposljetku, u njemu se procjenjuje vrijednost trgovine na koju su te mjere utjecale prije
nego što su riješene.
A. STRATEGIJA EU-a ZA RJEŠAVANJE PREPREKA TRGOVINI I
ULAGANJIMA
U prethodnom TIBR-u već su razrađeni različiti načini koji se u okviru partnerstva za
pristup tržištu upotrebljavaju za rješavanje problema sve većeg broja prepreka u trećim
zemljama16
. Tijekom 2016. partnerstvo za pristup trgovini i dalje se oslanjalo na sličan
širok raspon alata za rješavanje slučajeva pristupa tržištu.
Unutar okvira WTO-a EU snažno podupire program multilateralne trgovine i mehanizam
za rješavanje sporova. EU je također zadržao aktivnu i konstruktivnu ulogu u odborima
WTO-a (npr. u TBT-u17
, SPS-u18
, SCM-u19
, TRIMS-u20
, postupcima za ograničavanje
uvoza, ograničenjima bilance plaćanja), u okviru kojih je EU tijekom 2016. u više
16
TIBR, 2016., str. 17. – 23. http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/june/tradoc_154665.pdf
17 Odbor WTO-a za tehničke prepreke u trgovini
18 Odbor WTO-a za sanitarne i fitosanitarne mjere
19 Odbor WTO-a za subvencije i kompenzacijske mjere
20 Odbor WTO-a za investicijske mjere u vezi s trgovinom
20
navrata mogao izraziti svoju zabrinutost u pogledu mnogih mjera opisanih u prethodnim
poglavljima.
Kada se prepreke koje negativno utječu na interese EU-a nisu mogle djelotvorno riješiti
mehanizmima savjetovanja, EU se koristio i sustavom WTO-a za rješavanje sporova. EU
je 2016. pokrenuo dva nova predmeta, jedan povezan s kineskim carinama i ostalim
ograničenjima na uvoz sirovina (DS 509) i drugi povezan s diskriminacijskim tretmanom
izvoza jakih alkoholnih pića iz EU-a u Kolumbiju (DS 502). Dva vijeća WTO-a odlučila
su 2016. u korist EU-a (u predmetu DS 475 o politikama Rusije u vezi s uvozom
proizvoda od svinjetine i u predmetu DS 485 o ruskom carinskom tretmanu određenih
poljoprivrednih i gotovih proizvoda).
Nadalje, EU je i dalje provodio ambiciozni program pregovora o trgovini, koji je još
jedan instrument za otvaranje tržišta i uklanjanje prepreka trgovini. Tijekom 2016.
potpisan je Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom (CETA) i
sporazum o pristupanju Ekvadora sporazumu o slobodnoj trgovini s Kolumbijom i
Peruom, znatno su napredovali pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini s Japanom,
nastavili su se razgovori o sporazumu o slobodnoj trgovini s MERCOSUR-om, počela je
modernizacija sporazuma o slobodnoj trgovini s Meksikom i pokrenuti su novi pregovori
s nekoliko zemalja, kao što su Indonezija, Filipini i Tunis. U okviru pregovora izravno se
rješavanju mnoge prepreke pristupu tržištu. Na primjer, nakon potpisivanja CETA-e s
Kanadom 2016., ukidanje carina dopunit će se uklanjanjem mnogih značajnih prepreka
iza granice u različitim sektorima, kao što su vino i jaka alkoholna pića.
U kontekstu pojačanog partnerstva za pristup tržištu i vodeći računa o rastu
protekcionizma, Komisija je odlučila pojačati svoje partnerstvo s državama članicama i
poduzećima u cilju daljnjeg poboljšanja koordinacijskih napora usmjerenih na uklanjanje
prepreka s trećim zemljama. Važno je napomenuti da je Komisija također pojačala
razgovore s dionicima partnerstva za pristup tržištu o preprekama trgovini u zemljama s
kojima se razmatra pokretanje pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini ili u
kojima su oni već započeli, u cilju utvrđivanja najbolje strategije za uklanjanje tih
prepreka.
Provedba i izvršenje sporazuma o trgovini ključni su aspekt trgovinske politike EU-a.
Provedbenim strukturama koje su uspostavljene sporazumima o slobodnoj trgovini
znatno se pridonosi uklanjanju posebnih prepreka trgovini. Primjerice, tijekom 2016. to
je bio slučaj u pogledu sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje i
detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine (DCFTA) između EU-a i
Ukrajine, koje se privremeno počelo primjenjivati 1. siječnja 2016. (vidi odjeljak III.C
ovog izvješća). Komisija također pozorno prati prenošenje obveza preuzetih u okviru
CETA-e u kanadsko pravo i njihovu učinkovitu provedbu. Nadalje, CETA-om se
osigurava nužni okvir za razgovor o preprekama koje bi mogle nastati u područjima
poput SPS-a, TBT-a ili ulaganja. U kontekstu „pojačanog partnerstva” najavljenog u
21
strategiji „Trgovina za sve” koja je donesena u listopadu 2015., Komisija će kasnije ove
godine objaviti ciljano izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini.
B. PREGLED PREPREKA RIJEŠENIH 2016.
1. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema trećim zemljama
Zahvaljujući zajedničkim naporima svih dionika partnerstva za pristup tržištu, 20
registriranih prepreka trgovini koje se primjenjuju u 12 različitih trećih zemalja moglo se
u potpunosti ili djelomično riješiti 2016. Ti rezultati dobiveni prošle godine mogu se
okvirno usporediti s 23 mjere riješene 2015.
U tablici 6. prikazane su treće zemlje u kojima su prepreke najuspješnije riješene. Južna
Koreja bila je na prvom mjestu s pet prepreka trgovini riješenih 2016., a slijedile su ju
Kina (tri), Izrael i Ukrajina (po dvije). U svakoj od sljedećih država: Argentini, Bocvani,
Brazilu, Egiptu, Indiji, Japanu, Tajvanu i Turskoj mogla se riješiti jedna od registriranih
prepreka.
Tablica 6.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima riješenih 2016. (*
– države iz skupine G20)
Međutim, treba napomenuti da, budući da u bazi podataka o pristupu tržištu ne postoji
sveobuhvatni pregled svih prepreka trgovini s kojima se suočavaju izvoznici iz EU-a, iz
te se baze podataka može dobiti ni potpuna slika svih prepreka riješenih 2016. Posebno
kada su tijeku bili pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini, prepreke i njihovo
uklanjanje ponekad nisu evidentirani. To će se u budućnosti pozornije pratiti u okviru
partnerstva za pristup tržištu u kontekstu „pojačanog partnerstva”.
2. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema vrsti mjere
Uzimajući u obzir sve veće oslanjanje na prepreke iza granice (20) tijekom 2016. u
odnosu na mjere na granici (13), korisno je analizirati koliko je EU djelotvorno rješavao
te različite vrste mjera prošle godine.
22
U tablici 7. prikazano je da se strategijom za pristup tržištu jednako pridonijelo
rješavanju mjera na granici (10) i iza granice (10), što pokazuje da je njezin skup alata
djelotvoran i za rješavanje mjera koje je inače teže uočiti.
U pogledu 10 mjera na granici koje su uspješno riješene, većina se odnosila na pitanja
SPS-a (sedam), a ostale riješene prepreke bile su zabrane uvoza ili carinska pitanja (tri).
U pogledu 10 mjera iza granice najpozitivniji rezultati ostvareni su u području
regulatornih ili poreznih mjera za trgovinu robom (devet), a uspješno je riješeno i jedno
pitanje usluga.
3. Raščlamba prepreka riješenih 2016. prema sektoru
U tablici 7. prikazan je pregled glavnih gospodarskih sektora u kojima su tijekom 2016.
riješene prepreke trgovini: glavni sektor s osam (potpuno ili djelomično) riješenih
prepreka bio je sektor poljoprivrede i ribarstva, posebno u području pitanja SPS-a (pet).
U industriji vina i jakih alkoholnih pića također je riješen znatan broj prepreka (tri), a
slijedi ga sektor motornih vozila i kozmetike (u svakome po dvije). Nadalje, pojedinačne
prepreke riješene su i u sektorima elektronike, farmaceutskih proizvoda i ITK-a.
Naposljetku, riješene su dvije horizontalne prepreke, obje u Južnoj Koreji: jedna u
pogledu provjere podrijetla i druga (privremeno riješena) u pogledu carinskog tretmana
(ponovno uvezenih) popravljenih proizvoda (vidi isto odjeljak III.C.1.).
Tablica 7.: Sektorska raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima riješenih 2016.
kako je zabilježeno u bazi podataka o pristupu tržištu
C. KVALITATIVNA ANALIZA PREPREKA RIJEŠENIH 2016.
U ovom poglavlju navedena je podrobnija analiza prepreka riješenih u četiri trgovinska
partnera za koje je 2016. zabilježen najveći broj riješenih prepreka: Južna Koreja, Kina,
Izrael i Ukrajina.
1. Južna Koreja
23
Posebna pozitivna kretanja prisutna su u Južnoj Koreji u kojoj je 2016. zabilježena samo
jedna nova prepreka, a uklonjeno je njih pet. To pokazuje da je provedbena struktura
sporazuma o slobodnoj trgovini učinkovito sredstvo za rješavanje prepreka trgovini (vidi
isto odjeljak III.A).
Iako su se trgovinski tokovi u sektoru motornih vozila znatno poboljšali nakon početka
primjene sporazuma o slobodnoj trgovini, određenja pitanja pristupa tržištu i dalje
postoje u tom sektoru te Komisija i dalje postavlja ta pitanja u okviru radne skupine
sporazuma o slobodnoj trgovini o industriji motornih vozila. U tom okviru Južna Koreja
pristala je 2016. izmijeniti svoje jedinstvene zahtjeve u pogledu veličine sjedala i
carinjenja te uskladiti određene propise s međunarodnim normama (npr. pitanje 49 V u
okviru UNECE-ove Uredbe 100). Komisija će u okviru relevantnih tijela za provedbu
sporazuma o slobodnoj trgovini i dalje postavljati pitanja o preostalim preprekama te o
mogućim izmjenama postojećeg dogovora.
Tijekom 2016. riješena je i prepreka u sektoru kozmetičkih proizvoda: nakon intervencije
EU-a kod nadležnih tijela Južne Koreje, diskriminacijska mjera u skladu s kojom se
voditelji duty free trgovina u Južnoj Koreji obvezuju rezervirati minimalni prostor u
trgovini za prodaju domaćih proizvoda promijenjena je u manje diskriminacijsku obvezu
rezerviranja minimalnog prostora u trgovini za prodaju proizvoda malih i srednjih
poduzeća.
U području trgovine poljoprivrednim proizvodima, aspekti nacrta uredbe kojima se
narušava trgovina i koji sadržavaju neopravdane tehničke zahtjeve za sir od svježeg
mlijeka koji bi negativno utjecali na poslovanje EU-a ublaženi su nakon intervencija EU-
a.
Na horizontalnoj razini, Južna Koreja izmijenila je i svoje carinske postupke u pogledu
provjere podrijetla. Korejska carinska služba nastavila je do 2016. provoditi svoje
provjere podrijetla proizvoda iz EU-a na način koji je istovjetan metodi neposredne
provjere podrijetla, odnosno, izravnim pristupanjem uvoznicima. Trgovačka društva EU-
a u različitim sektorima prigovarala su na taj pristup koji je bio protivan posrednoj
provjeri podrijetla predviđenoj u sporazumu o slobodnoj trgovini. Nakon intervencija
EU-a Južna Koreja prihvatila je posrednu provjeru podrijetla u skladu s sporazumom o
slobodnoj trgovini te se time znatno poboljšalo stanje izvoznika iz EU-a.
Dodatno dugotrajno horizontalno pitanje odnosi se na carinski tretman koji Južna Koreja
primjenjuje na (ponovno uvezenu) popravljenu robu. U sporazumu o slobodnoj trgovini
između EU-a i Južne Koreje nema odredbe kojom se popravljena roba oslobađa carinskih
pristojbi kada ponovno ulazi u Južnu Koreju nakon što je popravljena u EU-u. Nakon
čestih intervencija Komisije, Južna Koreja produljila je u prosincu 2016. trenutačno
oslobođenje od plaćanja carina do kraja 2018. Nastavljajući se na to privremeno rješenje,
EU će nastaviti tražiti dugotrajno rješenje tog pitanja, među ostalim u kontekstu mogućih
izmjena sporazuma o slobodnoj trgovini.
24
2. Kina
Kina je jedna od zemalja koje najčešće primjenjuju prepreke pristupu tržištu u pogledu
ukupnog broja registriranih mjera (23) i novih mjera koje su uvedene 2016. (dvije).
Međutim, 2016. je došlo i do pozitivnih promjena u pogledu tri zabilježene prepreke
trgovini. To je dokaz da strategija EU-a za uklanjanje prepreka može učinkovito
funkcionirati i u pogledu velikih gospodarstava.
Ostvaren je napredak u pogledu velike prepreke u segmentu IKT-a: Kina je planirala
donijeti pravila kojima se trgovačka društva koja nabavljaju proizvode IKT-a za kineske
banke prisiljavaju da upotrebljavaju kinesko intelektualno vlasništvo i objave ključne
softverske kodove, koji se smatraju poslovnom tajnom. Nakon intervencija Komisije na
visokoj razini, Kina je odlučila privremeno, odnosno do revizije uredbe, obustaviti
donošenje mjere. Komisija će nastaviti pozorno pratiti to pitanje kako bi postigla potpuno
rješenje tog pitanja na terenu.
Druga pozitivna promjena zabilježena je u industriji kozmetičkih proizvoda u kojoj se
očekivalo da će se novim zakonodavstvom uvesti složeni zahtjevi, na primjer zabrana
„prekrivanja” izvorne oznake novom oznakom ili obveza navođenja naziva i adrese
podugovaratelja na pakiranju. Nakon intervencija EU-a u svim relevantnim
multilateralnim i bilateralnim forumima, Kina je pristala obustaviti mjeru. Time se
omogućilo proizvođačima kozmetike iz EU-a da od 2016. nastave izvoz u Kinu kao i
prije.
Uspjeh je zabilježen i u sektoru jakih alkoholnih pića: Kina je upotrebljavala
neopravdanu mjeru SPS-a kojom se zahtijevala vrlo niska razina određenih ftalata,
stroža od razina sigurnosti utvrđenih njihovim procjenama rizika. To je pitanje riješeno
2016. kada je Kina potvrdila da će ponovno početi primjenjivati prethodnu praksu u
skladu s ishodom vlastite procjene rizika i time se osiguralo da izvoznici jakih alkoholnih
pića iz EU-a mogu nastaviti s radom.
3. Izrael
Trgovinski odnosi između EU-a i Izraela temelje se na sporazumu o pridruživanju koji je
stupio na snagu 2000. Izrael je u načelu podržavao olakšavanje trgovine i nije vrlo
aktivno koristio prepreke pristupu tržištu prema poduzećima iz EU-a, a time se
pridonijelo stvaranju snažnog trgovinskog odnosa. Budući da su 2016. uspješno riješene
dvije prepreke, u bazi podataka o pristupu tržištu aktivne su još samo tri prepreke.
Jedna od nedavno riješenih prepreka odnosila se na izvoz farmaceutskih proizvoda:
nakon izravnih razgovora s izraelskim ministarstvom zdravstva, Izrael je prihvatio
razmatrati zahtjeve za izdavanje odobrenja za stavljanje na tržište farmaceutskih
proizvoda iz svih država EU-a, uključujući one koje su pristupile EU-u 2004. Time se
trgovačkim društvima u tim državama članicama konačno omogućilo da izvoze
25
farmaceutske proizvode i u Izrael. EU se nada da će se uskoro riješiti i slična prepreka za
medicinske proizvode.
Izrael je od 2016. nastavio izdavati odobrenje nekoliko država članica EU-a za izvoz žive
stoke i tako je riješio to pitanje povezano sa SPS-om.
4. Ukrajina
Privremenom primjenom DCFTA-a između EU-a i Ukrajine od 1. siječnja 2016.
ostvareno je trajno poboljšanje trgovinskih odnosa. Ukupan broj aktivnih prepreka
trgovini u Ukrajini smanjio se s pet na četiri nakon što su 2016. ukinute dvije i uvedena
jedna nova prepreka. U pogledu novodonesene mjere, izvozne carine na metalne otpatke,
treba napomenuti da je nakon intervencije Europske komisije i naknadnog veta
Predsjednika Ukrajine na izvorni prijedlog, donesena mjera u konačnici skraćena na
jednu godinu i očekuje se da će isteći u rujnu 2017. Tako bi se ukupni broj prepreka
trebao dodatno smanjiti.
Ukrajina je ostvarila napredak u pogledu uklanjanja prepreka koje zabrinjavaju izvoznike
iz EU-a, na primjer ukidanjem dugotrajne zabrane govedine i teletine na temelju SPS-a
(iako neki uvozni uvjeti još nisu potpuno u skladu sa standardima EU-a) ili jednako
dugotrajne dozvole za karantenu za uvoz ili tranzit povrća. Nažalost zabrana izvoza drva
koju je Ukrajina donijela 2015. još je na snazi unatoč njezinim obećanjima da će ju
ukinuti. Zajedno sa svojim partnerima u okviru pojačanog partnerstva za pristup tržištu,
Komisija će nastaviti pratiti provedbu DCFTA-a u cilju rješavanja prepreka i
sprječavanja nastanka novih.
D. TRGOVINSKI TOKOVI NA KOJE BI MOGLE UTJECATI PREPREKE
RIJEŠENE 2016.
Budući da u ovoj fazi nema dovoljno pouzdanih gospodarskih podataka, ista
metodologija koja je opisana u odjeljku II.B upotrebljavala se i za potrebe izračuna
trgovinskih tokova na koje bi mogle utjecati prepreke riješene 2016. Iako ova
metodologija nije savršena jer se promatranjem trgovinskih tokova tijekom prethodnih
godina u pogledu riješenih prepreka dobivaju iskrivljeni podaci budući da je izvoz iz EU-
a bio manji zbog prepreke koja je još bila na snazi, njome se može dobiti barem nekakva
(iako potencijalno podcijenjena) naznaka važnosti trgovinskih tokova kojima bi mogle
koristiti riješene prepreke.
Ta je metodologija upotrebljena za 17 od 20 prepreka koje su riješene 2016., a iznimke
su se odnosile na horizontalne predmete (pitanje popravljene robe i provjere podrijetla u
Južnoj Koreji) i na pitanje povezano s IKT-om u Kini koje je opisano u prethodnom
odjeljku. Iako se očekuje da će se uklanjanjem tih prepreka ostvariti velika gospodarska
vrijednost, još uvijek je teško utvrditi i mjeriti relevantne trgovinske tokove i stoga oni
nisu uključeni u analizu.
26
Neovisno o tome, na temelju ove metodologije, rješavanje prepreka trgovini 2016. moglo
bi pozitivno utjecati na izvoz iz EU-a u iznosu od 4,2 milijarde EUR21
. U svakom
slučaju, uzimajući u obzir ograničenja metodologije, u budućnosti će biti korisno pratiti
razvoj trgovine u tim područjima nakon rješavanja prepreka, kako bi se mogli dobiti
točniji zaključci o učinku njihova rješavanja22
.
Kada je riječ o trgovinskim tokovima na koje bi mogle utjecati određene prepreke,
izvoznici iz EU-a mogli bi imati znatno bolje trgovinske prilike nakon uklanjanja sedam
prepreka povezanih sa SPS-om tijekom 2016., što čini ukupno 1,86 milijardi EUR izvoza
iz EU-a. Na primjer, poljoprivrednici u EU-u mogli bi imati koristi od uklanjanja
ograničenja povezanog sa SPS-om kojeg je prethodno primjenjivala Ukrajina i to bi
moglo utjecati na trenutačni izvoz u vrijednosti od 602,62 milijuna EUR.
Veliki učinak moglo bi imati i rješavanje prepreka u Kini povezanih s kozmetičkim
proizvodima i jakim alkoholnim pićima jer je vrijednost izvoza EU-a u tim sektorima
iznosila 678,6 milijuna EUR, odnosno 398,39 milijuna EUR. Sektor kozmetike mogao bi
imati koristi od ukidanja diskriminacijskog tretmana u Koreji i time bi se mogla povećati
trenutačna razina izvoza EU-a u vrijednosti od 452,56 milijuna EUR.
ZAKLJUČAK
Ovogodišnjim izvješćem nastoji se dati sveobuhvatni pregled prijavljenih prepreka
trgovini i ulaganjima koje izravno utječu na gospodarske subjekte iz EU-a i koje se
rješavaju u okviru partnerstva za pristup tržištu između Komisije, država članica i
poslovnih organizacija. U bazi podataka o pristupu tržištu, u kojoj se evidentiraju te
prepreke, trenutačno su evidentirane 372 aktivne prepreke prijavljene za 51 zemlju
diljem svijeta. Velika gospodarstva poput Rusije, Brazila, Kine, Indije i Indonezije i dalje
su glavni korisnici takvih protekcionističkih instrumenata.
Slična globalna kretanja uočena su tijekom kalendarske godine 2016., koja je referentna
godina za ovo izvješće. Rusija, koja je 2016. imala ukupno 36 novih prijavljenih
prepreka, uvela je najveći broj novih ograničenja trgovine, a slijedila ju je Indija. Kina je
također zadržala svoje mjesto među 5 najvećih korisnika prepreka trgovini. Prijavljeno je
nekoliko novih mjera u pogledu Švicarske, a Alžir, Egipat i Turska posebno su se isticali
kao aktivni korisnici politika lokalizacije. Osim određenih horizontalnih mjera, nove
prepreke zabilježene su u 13 sektora gospodarskih djelatnosti, a najviše u sektoru vina i
jakih alkoholnih pića te u sektorima poljoprivrede i ribarstva, ali i u sektorima motornih
vozila, lijekova, usluga, medicinskih proizvoda, igračaka i željeza, čelika i obojenih
21
Analiza se temelji na prosječnom izvozu iz EU-a u razdoblju 2013. – 2015. u predmetnim oznakama
Harmoniziranog sustava.
22 Iako je Komisija razvila metodologiju za točnije procjenjivanje učinka riješenih prepreka, ta
metodologija zahtijeva praćenje trgovinskih tokova nakon uklanjanja prepreke. Posljednja takva analiza
provedena je 2015. i donesen je zaključak da je nakon uklanjanja prepreka 2012. i 2013. u okviru MAS-
a ostvareno 2,4 milijarde EUR dodatnih trgovinskih tokova tijekom 2014., što je jednako malom
sporazumu o slobodnoj trgovini kao što je onaj sklopljen s Kolumbijom.
27
metala. Procjenjuje se da su trgovinski tokovi na koje su mogle utjecati sve nove
prepreke zabilježene 2016. iznosili do 27,17 milijardi EUR, što je više od ukupnog
izvoza EU-a u partnerske zemlje, kao što su Južna Afrika, Alžir ili Ukrajina, i čini 1,6 %
ukupnog izvoza EU-a.
S pozitivne strane, 2016. se partnerstvima za pristup tržištu pridonijelo uklanjanju 20
prepreka trgovini i ulaganjima u sedam različitih sektora te horizontalnih prepreka.
Pozitivna kretanja koja su posebno uočena u Južnoj Koreji i Ukrajini upućuju na
djelotvornost provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini za rješavanje prepreka pristupu
tržištu i Komisija je opredijeljena za daljnje jačanje i objedinjavanje napora sa svojim
partnerima u okviru „pojačanog partnerstva” kako bi osigurala još djelotvorniju provedbu
sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini. Iako je to samo početak, nekoliko prepreka
uklonjeno je i u Kini i to je dokaz da strategija EU-a za uklanjanje prepreka može
djelotvorno funkcionirati i u pogledu velikih gospodarstava s kojima nisu sklopljeni
sporazumi o slobodnoj trgovini. EU će se i dalje oslanjati na okvir WTO-a i na vlastiti
ambiciozni program pregovora o trgovini, koji će i dalje biti ključni instrumenti za
uklanjanje prepreka. Sve u svemu, trgovinski tokovi na koje su možda utjecale prepreke
riješene 2016. iznosili su 4,2 milijarde EUR.
Zaključno, strategija EU-a za pristup tržištu pokazala se vrlo vrijednim alatom za
utvrđivanje i uklanjanje prepreka i njome se pridonijelo stvaranju boljih prilika za izvoz i
ulaganja gospodarskih subjekata EU-a. S obzirom na rast protekcionizma na globalnoj
razini Komisija će dodatno pojačati napore kako bi osigurala da svi dionici udruže snage
u okviru partnerstva za pristup tržištu kako bi potaknuli gospodarski rast i produktivnost
na temelju otvorenih tržišta u cijelom svijetu.