CLIM-RUN projekt i klimatske promjene u Hrvatskoj

Č. Branković

Drţavni hidrometeorološki zavod RH (DHMZ)

(cedo.brankovic@cirus.dhz.hr)

Caroline Brosy, Marjana Gajić-Čapka, Ivan Güttler, Kristian Horvath, Vladimir Kalinski, Robert Pašičko, Mirta Patarčić, Melita Perčec-Tadić, Lidija Srnec, Ksenija Zaninović

Sadrţaj:

1. CLIM-RUN projekt

- O projektu- CLIM-RUN u Hrvatskoj- Neka iskustva drugih partnera

2. Klimatske promjene

- Opaţene globalne klimatske promjene- Opaţene klimatske promjene u Hrvatskoj- Buduće klimatske promjene u Hrvatskoj- Mogući utjecaj klimatskih promjena na turizam

ENEA, CMCC, ICTP, JRC (Italy)

CNRM, TEC, PlanBleu (France)

IC3, UC (Spain)

NOA (Greece)

PIK (Germany)

UEA (UK)

GREVACHOT (Tunisia)

DHMZ/UNDP (Croatia)

EEWRC (Cyprus)

USMD (US)

www.climrun.eu

* Unaprijediti dostupnost adekvatnih klimatskih informacija relevantnih za različite sektore društva i gospodarstva

* U proces uključiti potencijalne korisnike klimatskih informacija (iz javnog i privatnog sektora)

* Identificirati potrebe na lokalnoj (i regionalnoj) razini

O projektu Clim-Run:

* Tko i što?- Tko su (potencijalni) korisnici klimatskih informacija (usluga)?

- Da li su i zašto klimatska varijabilnost i klimatske promjene vaţne za korisnike?- Kako pitanja o klimi utječu na donošenje odluka i sagledavanje rizika?

- Što korisnici ţele/trebaju od klimatskih informacija?- Specifične podatke- Analitička pomagala i alate- Smjernice i/ili izobrazbu- Drugo ...?

Određivanje vremenskih okvira- Da li korisnik treba sezonske prognoze (za nekoliko sljedećih mjeseci)?- Da li korisnik treba dekadske “prognoze” (10, 20, 30 godina)?- Da li korisnik treba projekcije klimatskih promjena (10 – 100 godina)?

Koji podaci su potrebni korisnicima?- temperatura, oborina, vjetar, snijeg, vlaţnost, temp. mora, TCI, ...?

Kako udovoljiti zahtjevima korisnika?- Kategorizacija potreba za podacima opaţanjima/modeliranjem: nedostupni,

raspoloţivi, lako dostupni, mogu se pribaviti ali uz dodatni napor- Proces prilagodbe podataka korisnicima (translation)

Clim-Run u Hrvatskoj:

Ispitanici (odgovorili na upitnik):- 7 direktnih razgovora, 9 TZŢ, 7 na Radionici u rujnu 2011 (preko 60 poziva!)- MinT, HTZ, 1 NP, 3 hotelske grupacije, 1 lokalna zajednica, IzT, konzultantska

tvrtka, zdravstveni turizam, neovisni knzultant

Saţetak odgovora:- Klimatska varijabilnost i ekstremne vremenske prilike utječu na poslovne aktivnosti

ispitanika (osim jednog)- Rizici vezani uz klimatske promjene vaţni ili vrlo vaţni- Na djelatnost(i) ispitanika od najveće vaţnosti: suše, kvaliteta voda, oluje, atmos.

onečišćenje, gubitak bioraznolikosti, obalna erozija, porast razine mora- Za turistički sektor vaţan je utjecaj ekstremnih klimatskih prilika, međusezonska

varijabilnost, promjena u trajanju sezone (početak/kraj)- Većina ispitanika koristi samo dnevne prognoze vremena- Niti jedna organizacija ne upošljava stručnjaka klimatologa/meteorologa- Buduće klimatske promjene najviše će utjecati na trajanje sezone, kamping,

aktivnosti na otvorenom, investicije (energetska učinkovitost), zimski turizam,“prijetnja” prirodnim ljepotama, (indirektno – povećanje cijene hrane!)

- Vaţni klimatski parametri – oborina ~75%, temperatura, ekstremne vremenske prilike, vjetar

Neka iskustva drugih partnera:

* TEC (Francuska) – ljetni turizam u alpskom području Savoie-Mont Blanc- većina aktivnosti na otvorenom ovisna o promjenljivosti vremenskih prilika- manja pokrivenost snijegom na visokim lokacijama- topljenje i smanjivanje ledenjaka – umanjena privlačnost krajolika i povećanje

prirodnih opasnosti- u sprezi sa socio-ekonomskom situacijom, utjecaj na smanjen interes posjetitelja- buduće k.p. udaljene i apstraktne (trebaju biti precizne i pouzdane!)- slaba komunikacija između znanstvenika i potencijalnih korisnika klimatskih informacija

* GREVACHOT (Tunis) – turizam jedan od najvaţnijih gospodarskih sektora (7% BDP-a)- standardizirani masovni turizam – sunce, more, pješčane plaţe, blizina Europe, sezona

od travnja do listopada - s porastom temperature poboljšan osjećaj ugode u zimskoj sezoni, ali ljeti porast

toplinskih valova, povećana potreba za vodom i potrošnja energije- porast razine mora moţe značajno ugroziti turizam jer je koncentriran na obali- slab interes turističkih djelatnika (revolucija!) za temu k.p. zbog velike vremenske

distance, neizvjesnosti promjena i mogućeg malog utjecaja na pojedine aktivnosti- naglašena potreba za sezonskim prognozama, TCI i temperatura mora

* EEWRC (Cipar) -- globalno zatopljenje moţe poboljšati klimatske prilike u emitivnim zemljama (sjev.

Europa) i postati turistička konkurencija- većina turista dolazi zrakom pa postoji opasnost od poskupljenja putovanja - slab odziv potencijalnih korisnika

Sadrţaj:

1. CLIM-RUN projekt

- O projektu- CLIM-RUN u Hrvatskoj- Neka iskustva drugih partnera

2. Klimatske promjene

- Opaţene globalne klimatske promjene- Opaţene klimatske promjene u Hrvatskoj- Buduće klimatske promjene u Hrvatskoj- Mogući utjecaj klimatskih promjena na turizam

Opaţene globalne klimatske promjene

Izvor: IPCC izvješće iz 2007 (Intergovernmental Panel on Climate Change)* iz podataka mjerenja* promjene u odnosu na srednjak 1961-1990

porast koncentracije CO2

prirodna varijabilnost

Koncentracije CO2 i temperatura

* Opservatorij Mauna Loa (Havaji) 400 ppm* Na početku Industrijskog doba 280 ppm* Za prijašnje tako visoke koncentracije CO2, temperatura bila 3-4 °C viša od sadašnje,

a na Arktiku čak za 8 °C

Godina Zima Proljeće L j e t o J e s e n

Postaja 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010

Rovinj 0.15 0.49 0.11 0.51 0.21 0.56 0.24 0.69 0.08 0.29

Rijeka 0.15 0.48 0.10 0.37 0.20 0.66 0.30 0.76 0.02 0.20

Crikvenica 0.22 0.71 0.14 0.56 0.29 0.93 0.38 0.98 0.13 0.42

Senj 0.20 0.42 0.17 0.34 0.29 0.58 0.33 0.68 0.07 0.14

Cres 0.07 0.33 0.06 0.20 0.13 0.47 0.16 0.61 -0.01 0.11

M. Lošinj 0.16 0.37 0.11 0.26 0.22 0.54 0.29 0.68 0.06 0.05

Zadar 0.20 0.41 0.18 0.40 0.24 0.49 0.28 0.62 0.14 0.19

Šibenik 0.10 0.28 0.07 0.26 0.17 0.38 0.21 0.52 -0.01 0.01

Split-Mar 0.13 0.36 0.07 0.32 0.19 0.50 0.26 0.64 0.01 0.03

Hvar 0.10 0.29 -0.01 0.24 0.17 0.41 0.24 0.53 0.01 0.03

V. Luka 0.00 0.31 -0.17 0.18 0.12 0.44 0.19 0.64 -0.11 0.00

Lastovo 0.15 0.29 0.06 0.24 0.21 0.45 0.30 0.56 0.05 -0.03

Dubrovnik 0.21 0.34 0.18 0.27 0.27 0.47 0.26 0.63 0.13 0.04

Opaţene klimatske promjene na hrvatskom Jadranu:

Temperatura na 2 m (dekadski trend °C)

Branković, Güttler, Gajić-Čapka (2013) Climate Dynamics

Opaţene klimatske promjene na hrvatskom Jadranu (saţetak):

* Temperatura- U 60-godišnjem razdoblju 1951-2010, statistički značajan porast srednje godišnje

T2m do 0.22 °C/10 god, ali u zadnjih 30 godina pojačan do 0.71 °C/10 god- 5-7 od 10 najtoplijih godina u razdoblju 2001-2010- Pozitivan trend u svim sezonama- Proljetni i ljetni trendovi općenito veći na sjevernom dijelu Jadrana

Postaja Godina Zima Proljeće L j e t o J e s e n

1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010 1951-2010 1981-2010

Rovinj -10.5 55.9 -8.4 19.0 -2.0 1.0 -3.3 5.6 0.9 26.2

Rijeka 12.0 12.5 -0.5 54.1 5.3 6.5 -6.3 -40.5 7.9 -15.8

Crikvenica 1.5 -10.0 -6.4 29.0 0.9 -16.5 -5.7 -5.2 8.9 -20.6

Senj -13.6 37.7 -4.6 47.0 -6.4 -7.4 -14.3 -17.3 11.0 17.6

Cres 2.0 59.6 -1.6 32.8 0.0 1.6 -10.0 -2.7 10.1 27.1

M. Lošinj 15.3 60.1 4.1 51.7 5.8 2.4 -4.2 -2.4 2.8 4.6

Zadar -18.2 18.5 -9.2 23.0 1.3 -1.1 -6.1 -10.1 -7.8 3.4

Šibenik -14.1 40.8 -7.4 23.5 3.6 2.9 -2.1 1.2 -10.4 11.8

Split-Mar -4.3 60.6 -8.9 22.8 0.5 1.2 -3.5 12.4 5.7 19.2

Hvar -0.2 61.2 -7.1 27.6 0.2 6.3 3.8 13.6 1.4 9.8

V. Luka -32.8 39.7 -22.5 17.5 -7.9 2.6 0.4 12.0 -5.8 2.9

Lastovo -15.2 14.1 -8.1 14.7 -3.6 -9.8 -1.0 6.9 -3.3 -0.7

Dubrovnik -28.5 125.5 -17.6 58.1 -3.9 7.3 -2.9 12.9 -9.1 38.3

Opaţene klimatske promjene na hrvatskom Jadranu:

Oborina (dekadski trend mm)

Branković, Güttler, Gajić-Čapka (2013) Climate Dynamics

Opaţene klimatske promjene na hrvatskom Jadranu (saţetak):

* Temperatura- U 60-godišnjem razdoblju 1951-2010, statistički značajan porast srednje godišnje

T2m do 0.22 °C/10 god, ali u zadnjih 30 godina pojačan do 0.71 °C/10 god- 5-7 od 10 najtoplijih godina u razdoblju 2001-2010- Pozitivni trend u srednjoj godišnjoj T2m rezultat pozitivnog trenda u svim sezonama- Proljetni i ljetni trendovi općenito veći na sjevernom dijelu Jadrana

* Oborina- Trend (promjena godišnje količine oborine) nije značajan- Trend podjednako pozitivan i negativan - U zadnjih 30 godina, pozitivan trend osobito zimi i u jesen- Ljeti na sjevernom dijelu Jadrana dominantan negativan trend

Modeliranje klime i klimatskih promjena:

* Za modeliranje budućih klimatskih promjena modeli trebaju uspješno simulirati sadašnju (ili prošlu) klimu

* Ljudski utjecaj najvjerojatnije presudan za opće zagrijavanje atmosfere(zbog povećane koncentracije plinova staklenika)

* Modeli uspješno simuliraju opaţene klimatske promjene

opaţena promjena

Izvor: IPCC (2007)

prirodni i ljudski faktorideforestacija, korištenje zemljišta, izgaranje fosilnih goriva

samo prirodni faktorivarijacije u sunčevom zračenju, orbiti Zemlje, vulkanske erupcije (aerosoli)

Modeliranje klime i klimatskih promjena – dinamička klima

* promjena srednje temperature iznad Europe

neizvjesnost srednjak i rasap

individualna simulacija prirodna varijabilnost

(Hawkins, Weather 2011)

opaţena promjena

Modeliranje klime i klimatskih promjena – dinamička klima

* Kolika je vjerojatnost da će neka godina biti hladnija od prethodne?- za područje Europe oko 48% !- za dulja razdoblja vjerojatnost je manja zbog uzlaznog trenda

* Varijabilnost kao analog za budućnost

Europska ljetna temperatura

2050

* Klimatska promjena nije uzrokovala toplinski val 2003, ali je povećala vjerojatnost za njega

* U 2050 će ljetna temperatura iz 2003 biti normalna

* Koncem stoljeća ljeta u Europi neće biti tako hladna kao ljeto 2003

(Hawkins, Weather 2011)

Promjena temperature na Jadranu u budućoj klimi (°C): * P0 referentno razdoblje (1961-1990)P1 (2011-2040), P2 (2041-2070), P3 (2071-2100) prema IPCC scenariju A1B

P1-P0

Branković, Güttler, Gajić-Čapka (2013) Climate Dynamics

P3-P0

postaje mjeseci

13 lokacija (postaja) – 5 na otocima

P2-P0

Promjena temperature na Jadranu u budućoj klimi (saţetak):

Do sredine stoljeća:

* U ljeto i jesen porast srednje temperature do 2 °C- zagrijavanje statistički značajno u većini lokacija- zagrijavanje manje na otocima zbog utjecaja nešto hladnije temperature mora

* U zimi porast temperature do 1 °C- zimski pad temperature do 0.5 °C moguće objasniti prirodnom varijabilnosti (i različitim definicijama fizikalne parametrizacije u modelima)

* Ljeti porast broja toplih dana (Tmax ≥ 25 °C) za oko 15-20%* Zimi smanjenje broja hladnih dana (Tmin < 0 °C) za oko 10%

Do kraja stoljeća:

* Porast temperature ljeti do 5.5 °C (a i više na krajnjem jugu!)

Promjena količine oborine na Jadranu u budućoj klimi (%):* P0 referentno razdoblje (1961-1990)P1 (2011-2040), P2 (2041-2070), P3 (2071-2100) prema IPCC scenariju A1B

P1-P0

Branković, Güttler, Gajić-Čapka (2013) Climate Dynamics

P2-P0

P3-P0

Promjena oborine na Jadranu u budućoj klimi (saţetak):

Do sredine stoljeća:

* Nema jasnog signala u promjeni oborine – podjednako i povećanje i smanjenje oborine- promjene količine oborine uglavnom nisu statistički značajne- smanjenje količine oborine nešto konzistentnije u proljeće

Do kraja stoljeća:

* Od sredine stoljeća prevladava smanjenje količine oborine u toplom dijelu godine (od travnja do kolovoza/rujna)

* Porast srednje količine oborine u zimskom razdoblju

Mogući utjecaj klimatskih promjena na turizam

* Povećana učestalost i trajanje sušnih razdoblja

* Negativan utjecaj toplinskih valova na zdravlje

* Smanjena dostupnost vode

* Povećana potrošnja energije ljeti

* Povećan rizik za šumske poţare

* Smanjen obujam turizma ljeti (ali povećan u drugim sezonama?)

* ...

“Standardni” set indeksa ekstrema

* Temperaturni ekstremi:

• Čestina (frekvencija) događaja (“broj dana”):- vrući dani (Tmax > 35 °C), tropske noći (Tmin > 25 °C)- topli dani i noći (prag iznad kojeg je 10% najtoplijih događaja)- hladni dani i noći (prag ispod kojeg je 10% najhladnijih događaja)

• Perzistencija/trajanje događaja:- Indeks trajanja toplog/hladnog razdoblja

• Zahtjevi za energijom:- Stupanj-dan grijanja/hlađenja- Čestina stupanj-dana grijanja/hlađenja (broj dana HDD > 5/CDD > 5)

* Oborinski ekstremi:

• Čestina jakih oborinskih događaja (“broj dana”):- Broj dana s oborinom > 10mm / > 20mm

• Najveća količina oborine:- Najveća količina oborine u 1-dnevnom / 5-dnevnom razdoblju

• Perzistencija/trajanje događaja:- Maksimalna duljina (broj dana) suhog (CDD) / kišnog (CWD) razdoblja

• Doprinos oborinskih ekstrema- Ukupna oborina iz 5% najkišnijih događaja