Zadatak kreativnog raču-novodstva je, teoretski, u njegovim začecima bio zamišljen kao instrument koji bi trebao omogućiti realni i objektivni prikaz stvarnog financijskog po-ložaja i rezultata poslova-nja poduzetnika putem

financijskih izvještaja unutar računovodstve-nog regulatornog okvira. Meñutim, u praksi je “kreativno računovodstvo” postalo si-nonim za “manipulativno računovodstvo”. Tome pridonosi sama “kreativna” računo-vodstvena praksa, nejasni i katkada vrlo slo-ženi računovodstveni standardi te institut revizije financijskih izvještaja koji već dugo nije dovoljna zaštita istinskog kreativnog računovodstva.

Zbog sve češće prakse “manipulativnog računovodstva”, u velikoj ekspanziji je fo-renzično računovodstvo koje nema formalizi-rana ograničenja (npr. revizijske standarde) i koje se zasniva na stručnoj ekspertizi a čiji je cilj utvrditi “istinit i fer” pregled finan-cijskog položaja i financijskog rezultata po-duzetnika.

RA"UNOVODSTVENI REGULATORNI OKVIR U RH Godišnji financijski izvještaji (bilanca, ra-čun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje) bi trebali biti istiniti, fer, pouzdani i nepristrani pre-gledi imovine, obveza, kapitala, dobiti/gu-bitka u odreñenoj poslovnoj godini.

Kao podloga za kreativno računovodstvo u RH bi trebao poslužiti računovodstveni regulatorni okvir: Zakon o računovodstvu, HSFI (Hrvatski standardi financijskog iz-vještavanja), MRS-ovi (Meñunarodni raču-novodstveni standardi) te MSFI (Meñuna-rodni standardi financijskog izvještavanja), njihove dopune i povezana tumačenja koji su utvrñeni od Europske komisije i objavlje-ni u službenom listu Europske unije.

Poduzetnici u RH su dužni sastavlja-ti i prezentirati godišnje financijske izvje-štaje primjenom HSFI-ja, meñutim, veli-ki poduzetnici i poduzetnici čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na or-ganizirano tržište vrijednosnih papira dužni

su sastavljati i prezentirati godišnje financij-ske izvještaje primjenom MSFI-ja.

Računovodstveni regulatorni okvir daje mogućnost poduzetniku da se pojedini di-jelovi tekuće vrijednosti imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda u financijskim izvještajima iskazuju po povijesnim vrijed-nostima ili po “fer vrijednosti” što daje mo-gućnost upravi trgovačkog društva da putem odabira računovodstvene politike svjesno utječe na svoj financijski položaj i financij-ski rezultat.

Računovodstveni standardi su često ne-jasni i vrlo složeni a samo utvrñivanje (mje-renje) “fer vrijednosti” imovine, obveza, ka-pitala, prihoda i rashoda u pravilu se obavlja procjenom koja je vrlo subjektivan proces i na koji često svjesno utječu stavovi menad-žmenta društva. I upravo se ovdje otvara

mogućnost manipulacije financijskim iz-vještajima.

KREATIVNO RA"UNOVODSTVO KAO ALAT MANAGEMENTAManagement u praksi može koristiti kreativno računovodstvo kao moćni alat na način:

1. da “istiniti i fer” prikaz financijskog položaja (bilance) i financijskog rezul-tata (računa dobiti/gubitka) utvrñuje unutar date fleksibilnosti računovod-stvenog regulatornog okvira – to je cilj kreativnog računovodstva koji potiču MSFI i HSFI (potpuna zelena zona kreativnog računovodstva),

2. da iskoristi fleksibilnost računovod-stvenog regulatornog okvira koji odgovara poduzetniku – ovdje se radi o odabiru računovodstvene politike (zelena zona kreativnog računovod-stva),

3. da iskoristi fleksibilnost računovod-

Milivoj Friganovi), dipl. oec.

Kreativno ra1unovodstvo i upravljanje zaradama

Zbog sve #eš%e prakse manipulativnog ra#unovodstva, u velikoj ek-spanziji je forenzi#no ra#unovodstvo koje nema formalizirana ograni-#enja (npr. revizijske standarde).

Financije i porezi

86 s t u d e n i 2 0 0 8. poslovni savjetnik

www.poslovni-savjetnik.com

Odre+ena društva koja iskazuju operativne gubitke donose odluku o prodaji dugotrajne imovine (naj#eš%e nekretnine) kako bi se pobolj-šao financijski rezultat i stekao “imidž” stalno napreduju%eg poslov-nog rezultata.

“2iš%enje bilance” obi#no se radi u lošim poslovnim godinama kada je ostvaren gubitak (pa onda nije toliko bitno koliki je gubitak) kako bi se uhvatio zalet za bolju slijede%u poslovnu godinu.

stvenog regulatornog okvira čiji su modaliteti primjene na granici tog okvira radi stvaranja što bolje slike (uljepšavanje financijskih izvještaja) o poduzetniku – ovdje se radi o dvojbe-noj primjeni računovodstvenog regu-latornog okvira (siva zona kreativnog računovodstva),

4. da izañe izvan računovodstvenog regu-latornog okvira radi stvaranja lažne sli-ke o poduzetniku – ovo je kriminalno područje “kreativnog računovodstva” (crvena zona) koje se kreće od naivnih postupaka do perfidnih koje je teško otkriti i dokazati ali kada se otkriju dolazi do potpunog sloma.

MOTIVI MANAGEMENT - STVARANJE ŠTO POVOLJNIJE SLIKE O DRUŠTVUOsnovni motivi managementa za stvaranje što povoljnije slike o trgovačkom društvu koje je stabilno i koje ima stalni trend rasta financijskog rezultata su sljedeći: isplata ma-nagerskih nagrada i bonusa, povećanje vrijednosti dionica na burzama i privlačenje investitora.

Stvaranje privida stalnog rasta financijskog

rezultata, u pravilu, se postiže slijedećim po-stupcima kreativnog računovodstva: “upravlja-nje zaradom” i “izravnavanjem zarada”.

Navedenim postupcima manipulira se zaradom (dobiti) na način da se kod uspješ-nih godina zarada reducira i prebacuje na manje uspješne godine a kod neuspješnih godina treba iskoristiti “skrivene pričuve” ili na drugi način “nabildati” dobit.

U nastavku prikazujemo neke tipične postupke kreativnog računovodstva u RH.

“"IŠ(ENJE BILANCE” – PRIPREMA ZA NOVI UZLET Postupcima “čišćenja bilance” se otpisuju stavke imovine (vrijednosno usklañuju na niže) čime se povećavaju rashodi poslovne godine. Ovi postupci kreću se unutar flek-sibilnosti računovodstvenog regulatornog okvira ili su na samoj granici navedenog okvira.Tu se radi na stavkama imovine veli-ke vrijednosti kao što su: dugotrajna imovi-na, nenaplaćena potraživanja te zalihe.

Kada se obavlja “čišćenje bilance”? Obično se to radi u lošim poslovnim

godinama kada je ostvaren gubitak (pa onda nije toliko bitno koliki je gubitak) kako bi se

Financije i porezi

uhvatio zalet za bolje sljedeće poslovne go-dine. “Čišćenje bilance” se obavlja i u odlič-nim poslovnim godinama kada je ostvarena nadprosječna dobit, kada se povećavaju ras-hodi smanjuje dobit i stvaraju skrivene pri-čuve za slijedeće godine.

Posebno je to zanimljivo kada se zalihe otpisuju do “neto utržive vrijednosti” (jer su niže od troškova nabave koji su evidentirani u računovodstvu) i tako povećavaju rasho-de poslovne godine (ovi rashodi nisu pore-zno priznati sve dok se navedene zalihe ne prodaju ili se na drugi način ne realiziraju). U sljedećim godinama se te zalihe prodaju što blagotvorno utječe na financijski rezul-tat pa se na taj način “upravlja zaradama”. Postupak “čišćenja bilance” uglavnom spa-da u zelenu zonu kreativnog računovodstva ali to može biti i siva zona.

PRIJENOS REVALORIZACIJSKE PRI"UVE U TEMELJNI KAPITAL, PRIHODE TE ZA POKRI(E GUBITKA – ULAZAK U “SIVU ZONU”Svoñenje dugotrajne imovine (posebice se to odnosi na grañevinske objekte i ze-mljište) na “fer vrijednost” uslijed poveća-nja njihove tržišne vrijednosti tj. obavljene revalorizacije imovine često u sebi sadrža-va “prikrivene ciljeve” managementa. Sam postupak “procjene fer vrijednosti” koje obavljaju “profesionalno kvalificirani pro-cjenitelji” može ukazivati na namjere me-nadžmenta.

Prema računovodstvenom regulator-nom okviru, revalorizacijske pričuve pre-nose se u zadržanu dobit (koja je oporezi-va porezom na dobit) kada se revalorizirana

Ovo je moj primjerak,

a gdje je Vaš?

Dragutina Golika 109, 10000 Zagreb, Hrvatska

tel. +385 1 - 49 217 37

fax. +385 1 - 48 360 99

e-mail: pretplata@ripup.hr; urednistvo@ripup.hr

www.ripup.hr; www.propisi.hr

Centar za računovodstvo

i financije d.o.o.

poslovni savjetnik s t u d e n i 2 0 0 8. 87

Financije i porezi

dugotrajna imovina realizira a to znači kada se proda, daruje ili na drugi način otuñi. Meñutim, u RH mnogi poduzetnici ulaze u “sivu zonu” te revalorizacijsku pričuvu “pri-silno realiziraju” na sljedeće načine:

! za iznos revalorizacijske pričuve po-većava se vrijednost upisanog kapitala (upisom u sudski registar) tj. obavlja se dokapitalizacija društva – vrijednost povećanja kapitala se oporezuje pore-zom na dobit i porezna vlast ne pravi, još uvijek, nikakve probleme podu-zetniku a sudski registar bez problema obavlja dokapitalizaciju društva

!! skupština društva donosi odluku da se gubitak direktno pokrije revalorizacij-skom pričuvom (i ovim postupkom se povećava porezna osnovica)

!! iz raznih razloga poduzetnik knjiži revalorizacijsku pričuvu u prihode čime direktno utječe na dobit teku-će poslovne godine. Ovi prihodi se oporezuju porezom na dobit, a kasnije povećanje troškova amortizacije tre-balo bi smatrati porezno priznatim rashodom.

PRODAJA DUGOTRAJNE IMOVINE RADI POBOLJŠANJA FINANCIJSKOG REZULTATAJednostavno rečeno, društva koja iskazuju operativne gubitke donose odluku o pro-daji dugotrajne imovine (najčešće nekret-nine) kako bi se poboljšao financijski re-zultat i stekao “imidž” stalno napredujućeg poslovnog rezultata. Posebno je to učinko-vito u slučaju kada se dugotrajna imovina vodi po metodi troška nabave, a ne po me-todi revalorizacije.

“RASTEZANJE I SUŽAVANJE” AMORTIZACIJE RADI UPRAVLJANJA ZARADOM Trošak amortizacije se po godinama ras-poreñuje ovisno o “procijenjenom” vijeku uporabe dugotrajne imovine. Zakon o po-rezu na dobit utvrñuje najviše dopuštene stope amortizacije pa samim tim i najmanji broj godina vijeka uporabe, meñutim, naj-niže stope amortizacije nisu utvrñene. Po-duzetnik čak i ne mora obračunati amor-tizaciju. Porezna uprava ne mari puno na realnost procijenjenog vijeka uporabe du-

gotrajne imovine (njoj je važan samo pore-zni aspekt iskazane amortizacije), ali bi zato komercijalna revizija (op. autora: 90% po-duzetnika uopće ne podliježe obvezi revi-zije financijskih izvještaja) trebala utvrditi nerealno niske ili visoke stope amortizacije što joj baš uvijek “ne polazi za rukom”.

“Rastezanjem amortizacije” se vijek upo-rabe dugotrajne imovine utvrñuje u nerealno velikom broju godina čime su stope amorti-zacije vrlo niske kao i trošak amortizacije ali je zato “nabildana” dobit. Ovo je tipični pri-mjer “upravljanja zaradom” putem precjenji-vanja vrijednosti dugotrajne imovine.

“Sužavanjem amortizacije” se vijek upo-rabe dugotrajne imovine utvrñuje u nereal-no malom broju godina (ili se primjenjuju podvostručene amortizacijske stope propi-sane Zakonom o porezu na dobit koje često ne odgovaraju ekonomskom vijeku uporabe dugotrajne imovine) čime se iskazuju nere-alno visoki troškovi amortizacije te umanju-je financijski rezultat. Ovo je tipični primjer “upravljanja zaradom” putem potcjenjiva-nja vrijednosti dugotrajne imovine čime se stvaraju “skrivene pričuve” za sljedeće po-slovne godine. Porezno nepriznati troškovi amortizacije (iznad maksimalno propisanih amortizacijskih stopa) se poduzetniku pri-znaju u slijedećim poslovnim godinama pa se na taj način, prema zamisli managemen-ta “upravlja zaradama”.

Treba reći da se ovdje radi o uglavnom zelenoj zoni kreativnog računovodstva.

REZERVIRANJE – UOBI"AJENI NA"IN UPRAVLJANJA ZARADOMRezerviranja se mogu koristiti za prijenos zarade (dobiti) u sljedeću godinu na način da se u tekućoj godini precijene rezerviranja (npr. za rizike u jamstvenom roku) čime se umjetno povećavaju troškovi poslovne go-dine, smanjuje zarada (dobit) a potom se u slijedećim godinama ta rezerviranja ukida-ju čime se povećavaju prihodi i dobit.

Posebno su zanimljiva rezerviranja po “štetnim ugovorima” koja nisu porezno pri-znata ali su zato dopuštena u računovod-stvenom smislu a sam iznos rezervacije štet-nih ugovora se procjenjuje i on predstavlja trošak tekućeg poslovanja. Ovi ugovori su posebno prisutni u grañevinarstvu (gdje je skoro nemoguće kontrolirati stanje grañenja i ugradbene elemente te formiranje utro-

šenih zaliha na gradilištu) jer se namjerno sklapaju da bi se dobio posao a potom se “naknadnim radovima” to pokrije.

Ovakav način upravljanja zaradama uglavnom spada u sivu zonu.

KRIMINALNO PODRU"JE “KREATIVNOG RA"UNOVODSTVA”Na žalost, računovodstvena praksa u RH i svijetu puna je primjera kriminalnog “kre-ativnog računovodstva” putem kojeg se na-mjerno prikazuju neistiniti, nerealni i neo-bjektivni financijski izvještaji poduzetnika. Ovdje ćemo navesti samo neke “tehnike” takve prakse:

!!namjerno iskazivanje imovine, obveza i kapitala poduzetnika u nerealnoj vri-jednosti (po podcijenjenim ili precije-njenim vrijednostima),

!! vrlo česta zlouporaba računovodstve-nih stavki vremenskih razgraničenja putem kojih se putem razgraničenja troškova i prihoda na tekuću i/ili slijedeću godinu naštimava financijski rezultat poduzetnika prema željama menadžmenta ili vlasnika,

!!nekurentne, zastarjele i oštećene zalihe se iskazuju po troškovima nabave iako je njihova neto utrživa vrijednost daleko manja čime se precjenjuje vrijednost imovine a time i financijski rezultat,

!! kao imovina u bilanci se iskazuju potraživanja koja nisu naplaćena više godina a niti će biti ikad naplaćena (npr. dužnik je u stečaju ili likvidaciji),

!!ulaganja u udjele ili dionice se godina-ma tržišno ne verificiraju,

!!u bilanci se iskazuje nepostojeća imo-vina,

!! radi iskazivanja boljeg financijskog rezultata odgaña se knjiženje troškova (npr. zatezne kamate po primljenim terećenjima),

!! obveze prema dobavljačima se “spre-maju u ladicu” što je vrlo česta pojava,

!! “zaboravljaju” se iskazati učinci porasta tečaja stranih valuta na teret tekućih rashoda,

!! “zaboravlja” se provesti rezervacija za izvjesne troškove po sudskim spo-rovima, otpremninama i jubilarnim nagradama koji trebaju teretiti tekuće rashode,

!!pronevjere – protuzakonito prisvajanje imovine raznim “prividnim poslovi-ma” koji se kao takvi računovodstveno evidentiraju.

“Rastezanjem amortizacije” se vijek uporabe dugotrajne imovine utvr+uje u nerealno velikom broju godina #ime su stope amortizacije vrlo niske kao i trošak amortizacije, ali je zato “nabildana” dobit.

88 s t u d e n i 2 0 0 8. poslovni savjetnik