CHELICERATA - klještari

Vrlo raznolika skupina.

U morima, slatkoj vodi i na kopnu.

Predatori, strvinari iliparaziti na drugimorganizmima – hrane se krvi, kožom ili dlakom i moguprenesti zarazne bolesti.

Druga naraširenija skupinačlankonožaca.

Phylum: ARTHROPODA

Subphyllum: CHELICERATA (O-Rec.)

Građa tijela:

PROSOMA (cefalotoraks) – glava i oprsje

OPISTOSOMA (abdomen) – zadak

Prosoma

6 pari člankovitih ekstremiteta.

Prvi par – helicere, klješta ; specijalizirani dio usta za drobljenjeplijena.

Drugi par – pedipalpi; dio usta ili povećani, modificirani u hvataljke za lov plijena.

Četiri para ekstremiteta za hodanje.

Jedini člankonošci koji nemaju antene.

Class: MEROSTOMATA – praklještari (Cm-Rec.)Subclass: EURYPTERIDA – euripteridi (O-P)

Subclass: XIPHOSURIDA - ksifosurida (S-Rec.)

Class: ARACHNIDA – paučnjaci (S-Rec.)

TAKSONOMIJA CHELICERATA

Class: MEROSTOMATA –praklještari (Cm-Rec.)

Subclass: EURYPTERIDA – euripteridi (O-P)

Izumrli Pz člankonošci.

Naizgled slični škorpionima –“vodeni škorpioni”.

Najveći člankonošci koji su ikad živjeli na Zemlji – do 2.5 m u duljinu.

U morima, močvarnim predjelima, u brakičnim i slatkim vodama.

Odlični plivači i veliki grabežljivci.

Najveći predatori S mora.

Skelet od 3 dijela.

Prosoma – spojeni segmentiglave i trupa.

Par sitnih očiju – oceli i par velikih složenih latelarnih očiju.

Helicere za hvatanje idrobljenje pljena; 5 parijednogranatih nogu za hodanje; zadnje proširene u lopatastenastavke za plivanje.

Opistostoma – zadak; 12 segmenata.

Na prednjim segmenatimanastavci - škrge.

Telzon - rep. U obliku bodlje, lepezasto ili s više bodlji.

Eurypterus (O-P1)

Sitne helicere, šiljast telzon i veliki ekstremiteti za veslanje.

Pterygotus (O-D)

Duge helicere - poput pinceta spretno hvatao plijen.

Telzon u obliku okruglastepločice. Najveći artropod koji je ikad živio.

Nešto više zastupljeni u Pz; danas živesamo 3 roda.

Velika, široka prosoma; na donjimrubovima bodlje.Ocele i oči; usta, helicere i 5 pariekstremiteta za hodanje i/ili plivanje.Kratka opistostoma s djelomično

spojenim segmentima. Nastavci u oblikupločica za plivanje i disanje.Telzon – jako izdužen u obliku bodlje.

Lat. xiphos – mač; ura – rep.

Class: MEROSTOMATA –praklještari (Cm-Rec.)

Subclass: XIPHOSURIDA – ksifosurida (S-Rec.)

Limulus - potkovičasta rakovica (S-Rec.)

Recentni prakliještar.

U Pacifiku uzduž obala JI Azije, u Atlantiku uz američku obalu.

Plitkovodni okoliši do 50m dubine.

Tolerira različite raspone slainiteta, živi i u estuarima.

Pliva leđno, često se ukopava u podlogu.

Predator – školjkaši, crvi / strvinar

Lijepi fosilni primjerci nađeni su u jurskim sedimentima Solnhofena.

Class: ARACHNIDA – paučnjaci (S-Rec.)

Helicerati prilagođeni životu na kopnu.

Dišu lepezastim uzdušnicama -smještene na opistosomi.

Različiti redovi od kojih sunajznačajniji pauci, škorpioni, krpelji, grinje.

Fosilni nalazi rijetki, od S.

Najbolje se sačuvaju u jantaru.

Trigonotarbidi (S-P) – fosilni paučnjaci

najstariji kopneni člankonošci

CRUSTACEA - raci

Najčešće morske ili slatkovodne životinje, neki se prilagodili životu na kopnu.Od dubokomorskih prostorado jezera i potoka koji se povremeno isušuju.Rijetko se fosilno sačuvajuOstrakoda i vitičari -vapnenački skeleti, dekapoda-kalcificirani oklopi.Razmnožavanje spolno -larvalni stadij (nauplius).

Phylum: ARTHROPODA

Subphyllum: CRUSTACEA – raci (Cm–Rec.)

Građa skeletaGlava – cephalon. Pet pari ekstremiteta: dva para ticala –osjetilniorgani (antennae i antenullae), par mandibula i dva para maksila –hranidbeni aparat.Oprsje – torax. Često sraste s glavom u cephalothorax.

Zadak – abdomen. Završava telzonom u obliku bodlje, rašlja ililepeze.Svaki segment oprsja i zatka - par dvogranatih člankovitih ekstremiteta za kretanje, plivanje, disanje, pridržavanje plijena ili nošenje jaja. Neki na prvim toraksnim nogama imaju razvijenaklješta.

TAKSONOMIJA CRUSTACEA

Za paleontologiju su važne skupine:

Class: MALACOSTRACA - viši raci (Cm-Rec.)

Class: MAXILLOPODA (Cm-Rec.)Subclass: CIRRIPEDIA – vitičari (O-Rec.)

Class: OSTRACODA (Cm-Rec.)

Class: MALACOSTRACA - viši raci (Cm-Rec.)

Decapoda - najpoznatiji današnjiraci, od D.

Najčešće u moru, od litorala do abisala, rjeđe u slatkoj vodi.Bentos ili plankton, a ponekad i paraziti. Predatori ili strvinari.

Mogu narasti do 50 cm.Čvrsti oklop - cefalotoraks prekrivasraslu glavu i oprsje.20 segmenata na tijelu i 5 pari noguza pokretanje – dekapoda.

Dijele sa na rakove i rakovice.

Rakovi su dugorepi (Eryma). Fosilno se najčešće nalaze klješta.

Rakovice su kratkorepe – rep malen, plosnat i podvijen pod široki skeletcefalotoraksa.

Kod nas u primorskom pojasu rakovicekarakteriziraju zonu u bazi E fliša tzv. sloj s rakovicama.

Harpactocarcinus (E)

Široki oklop.

Ranina (E)

Nešto dulji oklop. Površina ukrašenanizovima sitnih čvorića.

Class: MAXILLOPODA (Cm-Rec.)Subclass: CIRRIPEDIA – vitičari (O-Rec.)

Morski sesilni raci, slični mekušcima.

Meko tijelo: segmentacija slabo vidljiva. 6 pari nečlankovitihnožica u obliku spiralno savijenihdlakavih vitica. Njihovotreperenje uzrokuje strujanjevode prema usnom otvoru -suspenzojedi.

Skelet od trokutastih vapnenačkih pločica: rostrum, carina i lateralia, a odozgo pomične pločice terga i scuta.

Neki se za podlogu pričvršćuju pomoću drške, a neki direktno mekim tijelom.

Uglavnom naseljavaju plitkovodne okoliše s visokom energijom vode– najbolja opskrba hranom.Mogu biti važni tvorci sedimenata – na šelfu američkog dijela Atlantika doprinose više od 50 % karbonatnoj sedimentaciji.

Balanus – brumbuljak (E-Rec.)Facijesni je fosil za obalnu zonu.

Pyrgoma (M-Rec.)Živi na koraljnim grebenima.Konvergentna je koraljima samcima i rudistima.

Mikroskopski sitni račići – proučavaju se u okviru mikropaleontologije.Veličina od 0.15 do 2 mm, najveće Pz jedinke 80 mm.Istraživanje nafte i plina.Odlični provodni fosili.

Osobine: brza evolucija, mnogobrojni, sitni.Primjena: Biostratigrafija

PaleoekologijaPaleooceanologija

Class: OSTRACODA (Cm-Rec.)

HEXAPODA

Class: INSECTA - kukci (D- Rec.)

Danas najbrojnija skupina bezkralježnjaka. Poznato je oko milijun različitih vrsta.

Žive u svim sredinama, uglavnom na kopnu, rjeđe u slatkovodnim i morskim okolišima.

Mnogi su se prilagodili letenju, a tijekom razvoja imaju preobrazbu (metamorfozu).

Veličina: današnji uglavnom 1mm-2cm; max skakavci do 33cm.

Lat. insectare – urezati, zarezati

Tijelo: glava - caput, oprsje -toraks i zadak - abdomen.

Na glavi jednostavne ili facetirane oči, antene, čeljusti (maksila i mandibula).

Čeljusti različito modificirane ovisno o načinu ishrane: za griženje (hrušt), lizanje (pčela), sisanje (leptir), bodenje (komarac).

Toraks - tri segmenta s ekstremitetima za kretanje –nožice. Na stražnjem dijelu je jedan ili 2 para krila, ili bez krila.

Abdomen - 11 segmenata s cirimana kraju.

Većinom odijeljena spola i često imaju spolni dimorfizam.

Tijelo zaštićeno hitinskim omotačem s brojnim žlijezdama, koje mogu izlučivati vosak, svilu, otrove i sl.

Teško se fosilno sačuvaju – specijalni uvjeti očuvanja.Najbolje sačuvani fosili kukaca nađu se u jantaru.

Uglavnom dobri indikatori klime prošlih geoloških razdoblja – facijesnifosili.

U Mc naslagama Radoboja brojni mravi i termiti - tropska šuma i topla klima.

APTERYGOTA (D-Rec.) - beskrilci

Najčešće s jednostavnim očima i razvojem bez metamorfoze.

Skupina Collembola (D-Rec.)

Najprimitivniji kukci, dugi do 1mm; mogli su skakati pomoću rašljastog nastavka podvinutog pod zadak. Nisu se značajnije promjenili od D.

TAKSONOMIJA INSECTA

Kriterij: posjedovanje krila:

APTERYGOTA (D-Rec.) – beskrilci

PTERYGOTA (C-Rec.) – krilati kukci

PTERYGOTA (C-Rec.) – krilati kukci

Stenodictya (C)Predstavnik najstarije skupine krilatih kukaca koji su živjeli u C i P. Ishodišni za razvoj ostalih kukaca.Krila se nisu mogla skupiti uz tijelo; jednostavna nervatura.Primitivan habitus; jednaki jasno odjeljeni članci na zatku, 3 podjednaka segmenta na oprsju i sl.Promjer krila do 10 cm.

Meganeura - golemo vretence (C)Najveći kukac svih vremena; raspon krila oko 70 cm.Živio u C prašumama.

Rijetki fosilni nalazi. Male, kopnene crvolike životinje; na svakom segmentu (11-170) je 1 ili 2 para ekstremiteta.

Subphylum: MYRIAPODA – stonoge (S-Rec.)