Car Samuilo
1
POVIJEST I DRUŠTVO Samuilo, makedonski car od 976 (?, 954 – ?, 6. X. 1014). Najmlađi od četiriju sinova brsjačkoga komesa Nikole, koji je u procesu slabljenja središnje vlasti u Bugarskoj stekao znatnu samostalnost na području svoje vlasti u zap. dijelu države. Nekoliko god. nakon Nikoline smrti dignuli su njegovi sinovi (komitopuli David, Aron, Mojsije, Samuilo) bunu protiv Bizanta (976), vlast kojega su priznali nakon propasti bug. neovisnosti (971). U tom je ustanku nastalo carstvo koje je baštinilo tradiciju bug. carske krune, ali se njegovo središte pomaknulo više stotina kilometara na zapad, u zap. Makedoniju, pa ga se s pravom naziva Makedonsko Carstvo. U borbama su poginula dva starija brata, David i Mojsije, a Arona je, navodno zbog izdaje, dao pogubiti Samuilo. Energični Samuilo ostao je samovladar s prijestolnicom najprije u Prespi, a zatim u Ohridu. U doba dok je Bizant bio zauzet unutarnjim i vanj. teškoćama, brzo je širio svoju državu. Uspio je odbiti napade biz. cara Bazilija II. (986. i 991–994), a povremeni ratni neuspjesi (pred Solunom 996) nisu ugrozili njegovu vlast. Na vrhuncu vladavine njegova je država obuhvaćala Makedoniju, Tesaliju, Epir, Albaniju, Duklju, Travunju, Zahumlje, Rašku, Srijem, Bosnu i Podunavsku Bugarsku. Od svih makedonskih ili bug. vladara dopro je najdalje na zapad, a njegova je država bila do tada najveća na Balkanu. Poč. XI. st. Bazilije II. poduzeo je protiv njega nove vojne pohode te mu je 1001 –04. oduzeo gotovo polovicu teritorija. Napadi su se nastavili sve do 1014., kada je Samuilova vojska bila poražena kraj planine Belasice, blizu Strumice. Tada je Bazilije II. dao oslijepiti navodno oko 14 000 ratnih zarobljenika i uputio ih Samuilu, kojega je, prema biz. izvorima, od toga prizora udarila srčana kap te je ubrzo umro. Nakon njegove smrti u Makedonskom Carstvu zaredale su dinastičke borbe, a pod biz. pritiskom 1018. palo je Samuilovo carstvo. Samuilov natpis, ćir. spomenik iz 993. Nadgrobna ploča što ju je car Samuilo podignuo ocu Nikoli, majci i bratu Davidu, pronađena 1898. u crkvi u selu Germanu nedaleko od Prespanskoga jezera. Natpis je objavljen 1899. u Sankt Peterburgu, a pohranjen u Narodnome muzeju u Sofiji. To je jedini datirani starosl. spomenik; godina je naznačena prema biz. računanju vremena (od stvaranja svijeta 6501. pr. Kr.). PRAVNE NAPOMENE Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Članci se ne smiju objavljivati u tiskovnom ili elektroničkom obliku kao cjelovite i posebne publikacije bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sva autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Ispis članka Samuilo | Hrvatska enciklopedija http://www.enciklopedija.hr/ispis.aspx?ID=54356 1 of 1 8/24/2014 5:26 PM
Transcript of Car Samuilo
POVIJEST I DRUŠTVO
Samuilo, makedonski car od 976 (?, 954 – ?, 6. X. 1014). Najmlađi od četiriju sinova brsjačkoga komesaNikole, koji je u procesu slabljenja središnje vlasti u Bugarskoj stekao znatnu samostalnost na područjusvoje vlasti u zap. dijelu države. Nekoliko god. nakon Nikoline smrti dignuli su njegovi sinovi (komitopuliDavid, Aron, Mojsije, Samuilo) bunu protiv Bizanta (976), vlast kojega su priznali nakon propasti bug.neovisnosti (971). U tom je ustanku nastalo carstvo koje je baštinilo tradiciju bug. carske krune, ali senjegovo središte pomaknulo više stotina kilometara na zapad, u zap. Makedoniju, pa ga se s pravom nazivaMakedonsko Carstvo. U borbama su poginula dva starija brata, David i Mojsije, a Arona je, navodno zbogizdaje, dao pogubiti Samuilo. Energični Samuilo ostao je samovladar s prijestolnicom najprije u Prespi, azatim u Ohridu. U doba dok je Bizant bio zauzet unutarnjim i vanj. teškoćama, brzo je širio svoju državu.Uspio je odbiti napade biz. cara Bazilija II. (986. i 991–994), a povremeni ratni neuspjesi (pred Solunom996) nisu ugrozili njegovu vlast. Na vrhuncu vladavine njegova je država obuhvaćala Makedoniju, Tesaliju,Epir, Albaniju, Duklju, Travunju, Zahumlje, Rašku, Srijem, Bosnu i Podunavsku Bugarsku. Od svihmakedonskih ili bug. vladara dopro je najdalje na zapad, a njegova je država bila do tada najveća naBalkanu. Poč. XI. st. Bazilije II. poduzeo je protiv njega nove vojne pohode te mu je 1001–04. oduzeogotovo polovicu teritorija. Napadi su se nastavili sve do 1014., kada je Samuilova vojska bila poražena krajplanine Belasice, blizu Strumice. Tada je Bazilije II. dao oslijepiti navodno oko 14 000 ratnih zarobljenika iuputio ih Samuilu, kojega je, prema biz. izvorima, od toga prizora udarila srčana kap te je ubrzo umro.Nakon njegove smrti u Makedonskom Carstvu zaredale su dinastičke borbe, a pod biz. pritiskom 1018. paloje Samuilovo carstvo.
Samuilov natpis, ćir. spomenik iz 993. Nadgrobna ploča što ju je car Samuilo podignuo ocu Nikoli, majci ibratu Davidu, pronađena 1898. u crkvi u selu Germanu nedaleko od Prespanskoga jezera. Natpis jeobjavljen 1899. u Sankt Peterburgu, a pohranjen u Narodnome muzeju u Sofiji. To je jedini datirani starosl.spomenik; godina je naznačena prema biz. računanju vremena (od stvaranja svijeta 6501. pr. Kr.).
PRAVNE NAPOMENEDopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Članci se ne smiju objavljivati u tiskovnom ili elektroničkom obliku kaocjelovite i posebne publikacije bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Sva autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Ispis članka Samuilo | Hrvatska enciklopedija http://www.enciklopedija.hr/ispis.aspx?ID=54356
1 of 1 8/24/2014 5:26 PM
