ČAKAVSKO NARJEČJE-skripta

1 POVIJESNA I DANAŠNJA STRATIFIKACIJA ORGANSKIH IDIOMA ČN

-odrediti točne granice ČN nije sasvim lako jer se u mnogim mjesnim govorima na graničnim područjima mogu čuti poneke štok ili kajk crte To su prijelazni govori koje nazivamo čakavsko-štokavskima ili čakavsko-kajkavskima-čakavski govori prostiru se uglavnom na jadranskoj obali i otocima a u Lici i Pokuplju prodiru i prilično duboko u kopno-čakavština obuhvaća u prvom redu sve otoke od Cresa do Lastova i Korčule (Mljet je prvi štok otok) Na nekim otocima ima i štok doseljeničkih govora koji su od susjeda poprimili neke čak značajke (Pag Pašman Brač Hvar Korčula)-na kopnu je obuhvaćena sva hrvatska Istra izuzev crnogorsko selo Peroj sjeverno od Pule a donekle i štok-čak naselja na jugozapadnoj obali južno od Pule sve do Premanture (3V Vintijan Vinkuran Valdebek)-na Istru se nadovezuje Hrv primorje u kojem se čak obalni pojas proteže do Novog Vinodolskog s time da se zaleđe postupno suzuje-od Vinodola do Privlake na rtu SZ od Zadra na obali su štok ikavska naselja uz dvije izolirane čak oaze ndash Senj i gotovo štokavizirani Novigrad kod ušća Zrmanje-obala je od Privlake do ušća Cetine uglavnom čakavska s time da su čak govori ograničeni samo na uzak pojas uz more nešto širi jedino u splitskoj okolici Taj je pojas na više mjesta prekinut pojedinačnim ikavskim štok naseljima na samoj obali (Zaton Krmčina Pirovac okolica Šibenika Seget)-čak narječju pripada i Z polovica poluotoka Pelješca no i obalni govori i oni na Pelješcu izvrgnuti su jakom štok utjecaju

-drugo je kopneno čak područje u unutrašnjosti Tu je prvo uzak i isprekidan čak pojas koji od zaleđa Hrv primorja vodi prema gornjim tokovima Dobre i Mrežnice (južnih pritoka Kupe) Odatle se jedan krak produžuje prema Kupi do blizine Karlovca a drugi se spušta od Oštarija preko Brinja u dolinu Gacke u Lici (Otočac i okolna naselja do Lešća)-sjeverno od Kupe u Žumberku nalazi se opet mala skupina čak naselja oko Jurkova sela nepovezana s južnijima-svi su ti kopneni govori pod jakim utjecajem kajk goranskih ili specifičnih ozaljskih prigorskih govora (Pokuplje) ili štok govora (Lika)-na svim tim čak terenima ima doseljeničkih govora južnijeg podrijetla ali i starinačkih govora nekadanjega čak stanovništva između Une i mora-čak govora ima i izvan Hrvatske u Z Mađarskoj Austriji (Gradišće) i Slovačkoj

-prvotno čak područje bilo je znatno veće od današnjega Prodor Turaka u 14st i njihovo nadiranje u pravcu sjeverozapada bilo je uzrok pomicanja štok masa s JI prema SZ i sve jačeg smanjivanja čak i kajk područja-prije migracija obuhvaćalo je ČN Istru otoke i Pelješac uglavnom u današnjem opsegu ali na kopnu je situacija bila nešto drugačija-kajk-čak granica tekla je nešto ispod Kupe (i najvjerojatnije ispod Save) od ušća Kupe do ušća Une a čak-štok granica slijedila je Unu od ušća ili blizine ušća do gornjega toka i nastavljala se bilom Dinare na gornji tok Cetine a onda dalje tekla Cetinom do njezina ušća Iznošene su pretpostavke da se čakavština u dubljoj prošlosti prostirala i istočnije od Cetine u današnjemu Makarskom i Dubrovačkom primorju ali one nisu utemeljene-ČN je polako ali konstantno gubilo svoj prostor te se u toku stoljeća svelo na uzak primorski kopneno-otočni pojas koji čak na kopnenom dijelu nije ni kompaktan nego je na podosta mjesta razdvojen štokavcima koji su ponegdje osobito na južnom dijelu prešli i preko mora na najbliži im dio otoka

1

2 KRITERIJI ZA KARTU ČAKAVSKOGA NARJEČJA

Kriteriji za određivanje pripadnosti mjesnih govora ČN su (po M Mogušu)

1 uporaba zamjenice čaca ili samo začzac-zamjenica se javlja kao prvi kriterij jer je ona svojstvena isključivo ČN tj ona je alijetet ČN-na čak se terenu razvio i cakavizam ca je nastalo od ča i po svom sadržaju odgovara zamjenici ča-istoj visokoj kriterijskoj vrijednosti pripadaju prijedložne veze sa zamjenicom ča odnosno ca zač poč nač vač jer upućuju na pripadnost ČN i onih govora koji više ne upotrebljavaju zamjenicu ča a jedino je od zamjenice ča mogao nastati oblik tipa zač

2 čakavska akcentuacija koja se ogleda ua) troakcenatskom sustavub) starom mjestu akcentac) starom akcenatskom inventaru pri pomaku siline

-temeljni se čak prozodijski sustav sastoji od 3 naglaska brzi () silazni (Ή) i zavinuti (atilde)-nalaze se na starim mjestima Na tim je mjestima moguće ukidanje opreke između atilde i Ή (prijelazom atilde u Ή) i tada se radi o dvoakcenatskim sustavima sa starim akcenatskim mjestom-u nekim je čak govorima došlo do regresivnog pomaka naglasnog mjesta Kad se pri pomaku upotrebljava stari čak akcenatski inventar smatra se da se radi o crti specifičnoj za čak akcentuaciju

3 čakavski refleksi jata za koje je karakterističana) ikavsko-ekavski odnos po Jakubinskij-Meyerovu pravilub) dosljedna uporaba ekavizama ikavizama ili jekavizama

-ě se u ČN različito reflektirao kao e i-e i je Ipak postoje dva pokazatelja sustavnosti1 postojanje ikavsko-ekavskog odnosa u nekim govorima prema Jakubinskij-

Meyerovu pravilu (ě + tdnlrsz + aouoslash = e svi drugi slučajevi ěgti)2 težnja za konzekventnom zamjenom ě u eije

4 čakavski izgovor fonema t-specifičan je izgovor čakavskog konsonanta ć ono je veoma meko Ali ima čak govora koji ne razlikuju č i ć nego umjesto ta dva konsonanta izgovaraju laquosrednjeraquo

5 prijelaz ę u a iza jčž-rezultati transformacije fonema ę u čakavaca su dvojaki u jednim slučajevima ę iza jčž daje a (npr jęzikgtjazik tj zajik) a u drugima je ę prešlo u e (męsogtmeso)

6 uporaba oblika bin biš ndash bimo bite pri tvorbi kondicionala-ova osobitost nije poznata u drugim sustavima

7 prijelaz d u j

8 izostanak afrikate rarr-konsonantski inventar ČN pokazuje izostanak afrikata đ i dž Praslavensko se dj reflektiralo u čakavaca u j (medjagtmeja) a strano dž se zamjenjuje sa ž (džepgtžep)-u nekim se govorima psl dj može izgovarati i kao đ ali zato konsonant dž nije uspio probiti fonemsku zavjesu ČN

2

3 FINALNO -l U IDIOMIMA ČAKAVSKOGA NARJEČJA

-iako finalno -l nije osobina vezana isključivo za ČNona je ipak na svoj način karakteristična

-završno se -l javlja u dvjema velikim grupama jednu čine imenice s pridjevima a drugu

mr gl pridjeva radnog S obzirom na ove dvije grupe ČN je podijeljeno na nekoliko zona

1) prva zona čuva finalno -l bez izuzetka tj i u imenica i u gl pridjeva radnog (kotal

posal rekal pekal) To je zona središnje i istočne Istre Kastavštine Gorskog kotara

Hrv primorja i kvarnerskih otoka

2) druga zona ima završno -l u N jd dekliniranih riječi (stol debel) ali ga nema u gl

pridjevu radnom (moga iša reka hodi govori) To je opća situacija u govorima

dalmatinskoga otočja (poneka su lokalna odstupanja moguća npr u Starom Gradu na

Hvaru u Nerezišćima itd)

-u ovoj je zoni moguće da se finalno -l reflektiralo u -a U jednim se slučajevima takvo

završno -a spaja s prethodnim -a- te postaje i ostaje dugo (rψkălgtrψkăăgtrψkā) ili

se kao svako dugo -a mijenja u -o (mogo reko išo) U drugim se slučajevima tj kad

je ispred završnog -a koji drugi vokal razvija između tih dvaju vokala sekundarno j

(vidija govorija čuja) Ali mogući su i paralelni ostvarajinpr u Žirju (posal i posa

fažol i fažo itd)

-otpadanje dočetnoga -l tipičnije je za otočne govore (obično uz duženje prethodnoga vokala)

a obalna naselja češće čuvaju finalno -l ukoliko pod utjecajem štok ikavskih govora nemaju

prijelaz -lgt-(j)a

4 TENDENCIJA POJAČANE VOKALNOSTI U ČAKAVSKOM NARJEČJU

Samoglasnički inventar U ČN postoji tendencija jake vokalnosti što je vidljivo u primjerima tipa ča i malin Ona se prvenstveno odražava u povećanom broju samoglasničkih fonemaTemeljni vokalni sustav ČN čini najmanje pet samoglasnika aeiou (npr Senj) koji mogu biti naglašeni ili nenaglašeni dugi ili kratki Ako su naglašeni i kratki imaju naglasak a ako su naglašeni i dugi mogu biti intonirani silazno (Ή) ili uzlazno (atilde) Vokalno r može biti naglašeno ili nenaglašeno ali uvijek je kratko

Prikazani minimalni samoglasnički inventar širi se u ČN U Vrgadi je broj kratkih vokala isti kao u Senju ali se broj dugih naglašenih i nenaglašenih povećava Kod dugog vokala ā postoji opozicija a ~ ạ Slično je i na južnom dijelu otoka Cresa te na Lošinju i susjednim

3

otocima sve do Suska Za te je govore karakteristična skala od šest vokala i to dugih nenaglašenih dugih silaznih i dugih uzlaznihPovećanje samoglasničkog inventara osobito kod dugih samoglasnika karakteristično je za mnoge mjesne govore na Cresu i otocima zadarskog arhipelaga gdje se nekadašnji dugi vokali ē i ō ostvaruju kao fonemi ẹ i ọ te u njima dolazi do opreke e ~ ẹ i o ~ ọ Kratki vokali e i o mogu se izgovarati i otvorenije kao ώ i Tako dobivamo samoglasničku sliku sa sedam vokala i to tri podudarna fonemska para i četiri fonema bez svojih parova

kratki a i u ώ ndash ndash dugi a i u ndash ẹ ndash ọ

Na 7-fonemskoj osnovi izgrađen je buzetski vokalizam Njegova je posebnost u tome što kratki vokali mogu biti naglašeni i nenaglašeni a dugi samo silazni Samo naglašeni vokali su podudarni a među dugim vokalima mogu se ostvariti diftonzi ie i ọa U sustavima nekih buzetskih govora može biti devet samoglasničkih jedinica (i ẹ ώ e ouml u o ә a) gdje su dugi naglašeni vokali obavezno silazniDevetočlani samoglasnički sustav može imati i drugačiju realizaciju (npr Žirje)

DiftongacijaU ČN javljaju se diftonzi u svim kombinacijama od ie do ou Diftongacija zahvaća dva fonetski središnja vokala jedan prednjeg niza (e) i jedan stražnjeg niza (o) U dugim slogovima naglašenim i nenaglašenim ta dva vokala diftongiraju u zatvornom pravcu

erarr ie orarr uo Specifičnost govora otoka Suska dugi naglašeni vokal u zatvorenom slogu diftongacija dugi naglašeni vokal u otvorenom slogu nema diftongacije od toga odstupa refleks ě (može dati ie i u otvorenom slogu)Ostali čakavski govori u kojima se provodi diftongacija obično slijede osnovni pravac promjene ē rarr ie ō rarr uo nekad uz ograničenja (kao susački govor) nekad bez ikakvih ograničenja Takav se slobodniji način diftongacije može pratiti na cijelom čak području

Osnovna diftongacija mogla je biti i okrnjena svedena samo na ē rarr ie (okolica Buzeta lički čakavci)al je na dosta mjesta pojačana diftonškim ostvarajem dugog samoglasnika a

ā gt ua ā gt uo ā gt oa ā gt aoDiftonški su izgovori i kod ē i kod ō i kod ā bili usmjereni u zatvornom pravcu Prijelazi su nastajali u prvom redu u zatvorenim slogovimaDiftongaciju najbolje čuvaju oni najzapadniji u prvom redu otočki govori i ona ide u red temeljnih čakavskih karakteristika

Vokalno rU čakavaca se vokalno r realizira nejednako kao r ar or er Moguće su dvostrukosti pa i u istom govoru Navedene reflekse vokalnog r možemo podijeliti u dvije grupe

1 grupa ndash r pez popratnog vokala (OslashR)2 grupa ndash popratni vokal uz r (VR)

1 grupu čine dvije podgrupe u prvoj vokalno r može biti dugo i kratko a u drugoj samo kratko Druga je podgrupa brojnija i proteže se od čakavskog sjevera do juga Čak i u govorima tipa OslashR zna biti primjera s ar (Žumberak Senj)

Tip VR poznat je čakavskim naseljima od sjevera do jugaŽirje- pred r obično se izgovara popratni vokal koji se realizira kao vrlo reducirani glas e (әr)

4

Puna čakavska nepreventivna vokalizacijaOsim povećanog broja vokala diftonga i ostvarivanja vokalnog r važno je spomenuti i punu čakavsku nepreventivnu vokalizaciju koja se očituje u zamjenici ča ali i drugim primjerima (va kadekadi maša malin)ъ i ь su se u ČN bili u jakim ili slabim položajima realizirali u obliku nekog vokala

čьgtčəgtčačoče

5 REFLEKSI PREDNJEG NAZALA I REFLEKSI JATA U ČN

REFLEKSI PREDNJEG NAZALA-među temeljne čak odlike treba ubrojiti prijelaz ęgta po formuli jčž + ę = a (nprjęzikgtjazik)-transofrmacija je fonema ę u čakavaca imala 2 faze

1) stariju fazu s prijelazima ję-čę- žę- gt ja- ča- ža- (jazik počati žati)2) noviju fazu s refleksom ęgte (męsogtmeso) od 10st

-stara faza seže po svoj prilici daleko u prošlost kad se ě iza palatala mijenjalo u a krikětigtkričati Ta je promjena bila u čakavaca mnogo dosljednija (npr njazlo gnijezdo) te se u njih protegla i na slučajeve sa ę iza palatala Tendencija otvorenijega izgovora fonema ě i ę iza palatala tj njihovo slijevanje u glasu a postaje obilježje primorske grupe ZJP-a-dakle ne radi se o nekoj sporadičnoj pojavi koja je zahvatila tu i tamo riječ-dvije nego o sustavnoj promjeni na čitavom čak terenu Broj primjera nije ograničen zato što je pojava neznatna nego zato što riječi kojima je dio slijeda bio ję čę žę nema mnogo Ali relativno slaba frekvencija riječi ne može umanjiti važnost pojave koja je očito zahvaćala sve primjere kako nam svjedoče djela starih hr pisaca s čak područja Pojava je dakle bitna i upućuje na genetičku individualnost

REFLEKSI JATA-praslavenski ě dao je u čakavštini različite reflekse e i-e i je Ipak postoje dva pokazatelja sustavnosti

1 postojanje ikavsko-ekavskog odnosa u nekim govorima prema J-M pravilu2 težnja za konzekventnom zamjenom ě u eije

S obzirom na ove reflekse stvoreno je nekoliko zona

1) ěgte -ekavski refleks (mleko nedelja žene)-obuhvaća istočnu i središnju Istru (na J strani do Raše i Žminja a na Z do Tinjana Motovuna i Buzeta) Hrv primoje do Bakra uključujući i prostor u zaleđu do Mrzlih Vodica Crikvenicu otok Cres S dio otoka Lošinja (Nerezine Sv Jakov)-ako u ovom području i čujemo ikavizam (licircn licircp) to nije ikavizam nego posljedica tendencije da se vokali pod Ή naglaskom ili nenaglašenom duljinom zatvaraju-slično je i u Žminju gdje se dugo e diftongiralo ēgtie (liet sviet)-kod čak ekavaca je osobito važno da se ě se razvio u e i u nastavačnim morfemima D jd (žene) L jd (va sele) G mn (drageh) L mn (po skaleh) komparativ (stareji)-konzekventnost zamjene jata ne samo u leksičkim nego i relacijskim morfemima osnovna je osobina čakavskih ekavaca tipična dosljednost

2) ěgti-e ndashikavsko-ekavski refleks (misit testo lipo telo)

5

-obuhvaća Hrv primorje od Bakarca do Novog Vinodolskog a zahvaća i Senj sve kvarnerske otoke (osim Cresa i S Lošinja) i otoke zadarskog arhipelaga do Dugog otoka i S dijela Pašmana te sve govore u unutrašnjosti (ličke i pokupske)-to znači da se u istom mjesnom govoru glas ě dvojako reflektirao-ovaj ikavsko-ekavski refleks događa se po Jakubinskij-Meyerovu pravilu

ě + tdnlrsz + aouoslash = e u svim drugim slučajevima ěgti

-dakle radi se o zakonitosti a ne slučajnosti-u diftonškim govorima ovako dobiveno e ako je dugo realizira se kao ie npr na Susku Ugljanu Kukljici Sutomišćici Preku Kalima i Pagu-nadopuna J-M pravilu ěgte i ispred konsonantskih skupina koje se sastoje od gore navedenih konsonanata ako je iza njih stražnjojezični vokal (mesto nevesta testo zvezda žlezda)-u korijenskom morfemu zadržan je analogijom refleks osnovnog polaznog oblika (npr cveti susedi prema cvet i sused)-ukoliko je iza tdnlrsz stajao vokal prednjeg niza ěgti (dite ditelina)-u obrazloženju ove pojave otpadaju migracijske teze ndash to je glasovni zakon a ne mehaničko miješanje ikavskog i ekavskog refleksa ě

-za ČN karakterističan je pomak čitave artikulacijske baze prema naprijed prema zatvorenosti koja npr kod dugih vokala vodila ka diftongaciji (ieuo)-JM pravilo čuvaju i gradišćanski čakavci-istraživanja pokazuju da se ikavsko-ekavska zakonitost protezala sve do Kupe ndash u karlovačkim govorima gdje je refleks jata bio u skladu s J-M pravilom ali je to danas poremećeno utjecajem kajk narječja

3) ěgti ndashikavski refleks (mliko nedilja ženi)Jugozapadni istarski dijalekt ndash obuhvaća Z i J dio Istre-podijeljenost Istre na ekavski i ikavski dio u vezi je s migracijama u 16st kada je na to područje naselilo doseljeničko stanovništvo iz Dalmacije (iz zadarskog zaleđa) Dakle na čak ekavska staništa došli su čakavci ikavci i nametnuli svoj izgovor starom stanovništvuJužni ikavski dijalekt ndash na otočnom području od Pašmana prema jugu do Mljeta i Lastova a na kopnu od Zadra prema jugu do Dubrovnika (Zd je nekad bio i-e danas i)

4) ěgtje ndashjekavski refleks (mljeko nedjelja tjelo)-na otoku Lastovu prevladao je jekavski izgovor i u dugim i u kratkim slogovima-M Hraste smatra da je to utjecaj sa susjednog štokavskog jekavskog kopna i veze s Dubrovnikom-P Šimunović misli da se radi o posebnom fonemu kojega je razvitak išao ěgtẹgtje gdje je proces zaustavljen na diftonškom izgovoru ie koji se kasnije defonologizirao u je-po toj se crti pored prijelaza slogovnog lgto Lastovo najviše razlikuje od ostalih čak otočnih govora

6 ČAKAVSKI AKUT

Osnovni čak inventar čine 3 jedinice Ή atilde uz zanaglasne i prednaglasne duljine i kračine Distribucija ovih jedinica moguća je u inicijalnom medijalnom i finalnom slogu Ovakav akcenatski sustav naziva se stari troakcenatski sustav Akcent nastao je pokratom psl akuta a atilde potječe iz starojezičnog razdoblja Javio se nakon redukcije slaboga finalnog poluglasa Kad je naglašeni poluglas bio reduciran u finalnoj poziciji dolazi do prelaska siline

6

s ultime na penultimu Ako je penultima bila kratka akcent se samo prenio ako je bila duga na njoj se javlja novi akcent STAROHRVATSKI AKUT

Akut se javlja u sljedećim kategorijama1) u N jd im mr koje su imale akcent na finalnom poluglasu2) u G mn im svih triju rodova3) u NAV mn im sr koje su imale prednaglasnu duljinu4) u slogu zatvorenu sonantom5) analoški u G jd nekih imenica i zamjenica6) u prezentskoj osnovi glagola 2 razreda i prezentskim nastavcima7) na dugim vokalima nastalim sažimanjem dvaju kratkih od kojih je drugi nosio silinu8) kao posljedica starih dezoksitoneza

Prva promjena koja je zahvatila osnovnu čak akcentuaciju jest prijelaz atildegtΉ na kraju rečenice (Belić u kastavskim govorima) a zatim i na kraju riječi Rezultat je stariji troakcenatski sustav bez finalnog atilde akcenta Veoma brzo ta se pojava proširila i na inicijalni slog pa je nastao stariji troakcenatski sustav s medijalnim atilde naglaskom Naposljetku i medijalni atildegtΉ pa dobivamo stariji dvoakcenatski sustavKad se pri regresivnom pomaku akcenta na novom mjestu realizira atilde onda je to noviji troakcenatski sustavNoviji četveroakcenatski sustav nastaje kad se pomiče bez obzira na to nalazi li se ispred njega duljina Na mjestu prethodne duljine razvija se čak atilde a na mjestu prethodne kračine tzv poluakut agrave

KANOVAČKO DULJENJE ndash pojava dugog uzlaznog naglaska na mjestu kratkog odnosno realizacija dugog akcenta na prednaglasnoj kračini-kanovačko duljenje je otkrio Vuk Karadžić javlja se u sva 3 narječja a u ČN se realizira kao atilde (to je prvi zamjetio M Hraste) Ta pojava u ČN funkcionira kao noviji troakcenatski sustav bez oksitoneze

Klasični čak akut karakterizira prema opisu S Ivšića kratak ton u dubini dulji ton na visini i prekid tona između dubine i visine zbog čega je taj akcent laquoskokovitraquo

7 SUSTAVI ČAKAVSKE AKCENTUACIJE

Čakavska se akcentuacija ogleda u

d) troakcenatskom sustavu

e) starom mjestu akcenta

f) starom akcenatskom inventaru pri pomaku siline

STARI AKCENATSKI SUSTAV

Osnovni čak inventar čine 3 jedinice Ή atilde uz zanaglasne i prednaglasne duljine i kračine

Distribucija ovih jedinica moguća je u inicijalnom medijalnom i finalnom slogu Ovakav

7

akcenatski sustav naziva se stari troakcenatski sustav Akcent nastao je pokratom psl

akuta a atilde potječe iz starojezičnog razdoblja Javio se nakon redukcije slaboga finalnog

poluglasa Kad je naglašeni poluglas bio reduciran u finalnoj poziciji dolazi do prelaska siline

s ultime na penultimu Ako je penultima bila kratka akcent se samo prenio ako je bila duga

na njoj se javlja novi akcent STAROHRVATSKI AKUT

Stari troakcenatski sustav je temeljni čak sustav a svojstven je govorima I Istre Kastva

liburnijskim i primorskim govorima te čak otočju od Pašmana do Lastova što znači da

najviše čak govora ima ovakvu konzervativnu akcentuaciju ali i unutar nje ima nekih razlika

postoje sustavi koji čuvaju prednagl i zanagl duljine (neki liburnijski govori crikvenički i

vinodolski govori) neki čuvaju prenagl duljine ali su izgubili zanagl duljine (sr Istra te

otočki govori) a neki nemaju ni prednagl ni zanagl duljine (trsatsko-bakarski govori)

STARIJI AKCENATSKI SUSTAV

Stariji akcenatski sustavi ČN razvili su se iz starog troakcenatskog sustava

Prva promjena koja je zahvatila osnovnu čak akcentuaciju jest prijelaz atildegtΉ na kraju rečenice

(Belić u kastavskim govorima) a zatim i na kraju riječi Rezultat je stariji troakcenatski

sustav bez finalnog atilde akcenta (otok Vis) U takvome sustavu su moguće zanagl duljine ali se

mogu i reducirati Veoma brzo ta se pojava proširila i na inicijalni slog pa je nastao stariji

troakcenatski sustav s medijalnim atilde naglaskom (hvarski govori) Naposljetku i medijalni atildegtΉ

pa dobivamo stariji dvoakcenatski sustav Takav dvoakcenatski sustav može se naći u

govorima Z i S Istre te nekim govorima kvarnerskih otoka i otoka zadarskog arhipelaga

Ponegdje se marginalno pojavljuje i stariji jednoakcenatski sustav u kojem nema

kvantitativnih opozicija i bitno je samo mjesto akcenta

NOVIJI AKCENATSKI SUSTAV

Iako je čuvanje starog akcenatskog mjesta odlika ČN među govorima ima i onih u kojima je

došlo do regresivnog pomaka akcenta odnosno promjene akcenatskog mjesta Akcentuaciju s

djelomičnim pomakom nazivamo novijom a kada je pomak potpun dobivamo novi

akcenatski sustav

Prva promjena se odnosi na a rezultat može biti noviji dvoakcenatski ili noviji troakcenatski

sustav ndash ako se pri pomaku na novom mjestu realizira Ή onda je to noviji dvoakcenatski

sustav a ako se realizira atilde onda je to noviji troakcenatski sustav

Prvo se pomiče s otvorene ultime na prednagl duljinu zatim sa zatvorene ultime na

prednagl duljinu pa s otvorene ultime na prednagl kračinu i na kraju sa zatvorene ultime na

8

prenagl kračinu Nakon toga se pomiče Ή istim redoslijedom kao i Međutim na

medijalnom slogu još uvijek imamo pa je to parcijalni pomak Sve su to noviji

dvoakcenatski i troakcenatski sustavi a ostvaruju se u rubnim govorima (Otočac Brinje

Karlovac Rupa Pasjak Mune Šapjane)

Javlja se i noviji četveroakcenatski sustav (na Žirju Zlarinu i okolnim mjestima) On je

veoma rijedak i nastaje kada se pomiče bez obzira na to nalazi li se ispred njega duljina Na

mjestu prethodne duljine razvija se čakavski atilde a na mjestu prethodne kračine tzv poluakut agrave

U akcenatskom sustavu zatim dolazi do različitih duljenja od kojih je prva vrsta uvjetovana

težinom zatvorenog čak sloga a druga je kanovačko duljenje

KANOVAČKO DULJENJE ndash pojava dugog uzlaznog akcenta na mjestu kratkoga odnosno

realizacija dugog akcenta na prednaglasnoj kračini

-kanovačko duljenje je otkrio Vuk Karadžić javlja se u sva 3 narječja a u ČN se realizira kao

atilde To je prvi zamjetio M Hraste (na području Z i JI Istre u Lici Žumberku srednjoj

Dalmaciji na Čiovu Šolti) Ta pojava funkcionira u ČN kao noviji troakcenatski sustav bez

oksitoneze

NOVI AKCENATSKI SUSTAV

Ako je došlo do pomaka i Ή sa svih starih mjesta dobiva se novi akcenatski sustav koji

može biti dvoakcenatski ili troakcenatski U tom sustavu nema prednagl duljina a

ponegdje se javljaju zanaglasne Novu akcentuaciju imaju gradišćanski ogulinsko-oštarijski

dugoreški govori Stubica dio Gorskog kotara

8 KONSONANTIZAM ČAKAVSKOGA NARJEČJA (inventar distribucija)

Suglasnički inventar nije jedinstven na čitavom čak terenu Ipak većina čak govora poznaje ove suglasničke foneme

bcčćdfghjklljmnnjprsštvzžDakle 23 konsonanta Ima čak govora koji rabe još neke pored ovih ili umjesto njih

AFRIKATE Đ I DŽU ČN nisu se razvile zvučne afrikate đ i dž Praslavensko se dj reflektiralo u čakavaca kao j (medjagtmeja) strano dž zamjenjivalo se sa ž (džepgtžep) koje se razvilo kao plod asimilacije u domaćim riječima To je jedna od temeljnih osobitosti čak konsonantizma svojstvena većini čak govora u Istri Hrv primorju na kvarnerskom otočju na splitskom području na dalmatinskim otocima

9

Usporedno s ovim izgovorom psl dj javljaju se i noviji pa današnja situacija izgleda ovako j (meja i drugi primjeri) d (puno je mekše od štokavskog te se gotovo razabire u govoru sinteza glasova d+j)

-refleks d javlja se u Premanturi Medulinu Ližnjanu Jadreškima Valturi na otoku Ugljanu i Pašmanu

potoji i izgovor đ što se obično smatra štok utjecajem iako je on svakako nešto mekši od štokavskog

Konsonant dž naprotiv nije uspio probiti fonemsku zavjesu čak narječja Nije poznat čak govor s realizacijom fonema rarr kakav se nalazi u štok narječju nego se u tim položajima ostvaruje ž

ČAKAVSKO ĆSpecifičan je izgovor čak konsonanta ć ono je veoma meko slično ruskom ili češkom t gdje je palatalni element nešto jači i upravo se po tome čakavci razlikuju od štokavaca i kajkavaca Kod čak ć vrh jezika se upire u donje alveole ne dodirujući donje zube Mjesto dodira jezika s nepcem je gotovo palatalno Ali ima i čak govora koji ne razlikuju č i ć nego umjesto ta dva konsonanta izgovaraju srednje

CAKAVIZAM (nesto malo o tome vidi pitanje br 10)

PRIJELAZ -mgt-nU ČN se javlja prijelaz završnog nastavačnog -m u -n M Hraste je utvrdio da se -mgt-n samo iznimno nalazi krajem 15st a do poč 18st zahvaća sve primorske krajeve Smatralo se da je takav prijelaz nastao zbog pojednostavnjivanja izgovora pojedinih konsonanata ili konsonantskih skupova jer je mnogo lakše na kraju riječi izgovoriti glas n nego m Neki su smatrali da je ta pojava u našim primorskim govorima romanskog podrijetla ali Hraste smatra da nema osnova za takvu tezu jer takve pojave nema u venecijanskom dijalektu Međutim tzv teorija lakšeg izgovora danas više ne djeluje uvjerljivo Područje na kojem se javlja prijelaz -mgt-n je čitav obalni pojas od slovenske do albanske granice što znači da je ta pojava ADRIJATIZAM Zbog toga je vrlo vjerojatno da je poticaj tom prijelazu dolazio sa strane Izgovor latinskog završnog -m bio je uvjetovan početnim konsonantom iduće riječi Taj je proces zahvatio i neromanske sustave na našoj obali u prvom redu čak i štok koji su kasnije razvili neke svoje posebnosti

ZAVRŠNO -l (nesto malo o tome vidi pitanje br 3)DISIMILACIJA-za čakavce je tipična disimilacija likvidnih konsonanata s tim da se prvo r i n mijenjaju u l i drugo da se l zbog disimilacije reducira

DEPALATALIZACIJA-depalatalizacija u ČN zahvaća dva konsonanta lj i nj ali rezultati depalatalizacije nisu svugdje isti-kod lj treba razlikovati 2 vrste depalatalizacije

1) lgtj (jubav) ndash ovo je općečakavska depalatalizacija2) lgtl (nedila) ndash ova je depalatalizacija lokalna i najbolje je sačuvana na otoku Susku

-premda sličnih pojava (ljgtl njgtn) ima i drugdje one nisu nigdje tako raširene i dosljedno provedene kao na Susku

Distribucija je konsonantskih fonema uglavnom slobodna Ograničenja postoje u vezama konsonantskih fonema Najvažnije je ograničenje da se jedan pored drugog ne ostvaruju ako

10

su različiti po zvučnosti Ne stoje dva okluziva ili afrikata i okluziv nego prvi prelazi u odgovarajući spirant (mačkagtmaška)Često se na početku riječi prvi okluziv gubi (pticagttica) Obično se gubi i početno v ili prelazi u va (zeti vavek) Konsonant h se uglavnom čuva ali ima govora u kojima nestaje bez zamjene (odma oćeš) ili se zamjenjuje s v (kruv kuvati) ili f (mufa)

9 KONSONANTSKE SKUPINE U ČAK GOVORIMA

Konsonantski su skupovi stari i noviStari skupovi su djgtj (meja) tjgtć (noć) Kao dj reflektira se i tzv sekundarno dj (ltdьj) (rojen odnosno roden ili rođen)a isti odnos pokazuje i staro tjgtć prema novom tьjgtć (braća)Od ostalih starih skupova karakterističan je prijelaz stj i skj u šć (ili ść) (šćap) a tako se ponaša i sekundarni skup stьj (lišće) Prema ovoj osobini čak govori se ubrajaju u šćakavske govore Ali čakavcima je poznat i skup št koji se razvio dvojako od starog skupa čt (počtengtpošten) i od skupa st u posuđenicama (štorija)Slično u posuđenicama nastaju i skupovi šk(ltsk) i šp(ltsp) (škapulati špijati)Starim konsonantskim skupovima pripada i čr (črn) U govorima s ٣gtarer nalazimo čarnčernPrijelaz črgtcr pripisivao se štok utjecaju ali do takva je prijelaza došlo automatski u svim cakavskim govorima (jer se u njima svako č zamjenjivalo sa c) U tim se govorima ne radi o štok utjecaju nego o čakavskom prijelazu (crn)

Novi skupovi u ČN nastali su nakon gubitka poluglasatkgtlk (potkovagtpolkova)čgtš ispred nekih suglasnika (maška)pbgtf (rubcagtrupcagtrufca)ć ispred velara gtj (voćkagtvojka) ndash Hrastedt pred konsonantima gtl (potpisgtpolpis) ndash na Hvaru Šoltipojava fonema j kao prvog člana u konsonantskoj skupini nastala asimilacijom (noktagtnohtagtnojta)

Najčešće za ovakve promjene nije bilo objašnjenja U novijim istraživanjima ti su se prijelazi objašnjavali kao tendencija za pojednostavnjivanje izgovora pojedinih konsonanata ili konsonantskih skupova tj radi se o tzv teoriji lakšeg izgovora Moguš negira da je to tendencija lakšeg izgovora i smatra da je zapravo slog prouzročio promjenu strukture konsonantskih skupova Svaki slog ima svoj početak vrh i kraj Čakavski su slogovi kraći od štokavskih i zato u njima dolazi do redukcije završnog postvokalnog konsonanta (petgtpe kazatgtkaza)

Jedno je od temeljnih fonetskih pravila da u istom slogu slabi napetost onih konsonanata koji su dalje od vokalaSkala napetosti naših glasova

vokalipoluvokali

darr sonantinazali + vzvučnibezvučni konsonanti

Ako iza posljednjeg ili jedinog vokala slijede dva završna konsonanta koji pripadaju istom stupnju napetosti reducira se onaj konsonant koji je dalje od vokala Isto se događa sa

11

početnim slogovima (pticagttica) i središnjim slogovima (potkovagtpolkova) Ovakva slabljenja udaljenijeg suglasnika pokazuju u ČN različite rezultate

1) slabljenje se može razriješiti na istom stupnju napetosti (a obzirom da su afrikate napetije od frikativa) mačkagtmaška

2) izgovor udaljenijeg konsonanta ako su oba iste napetosti može oslabitia) za jedan stupanj (klupkogtkluvko)b) za dva stupnja (rubcagtrufca)c) za tri stupnja (voćkagtvojka)

3) udaljeniji konsonant može se potpuno reducirati (klupkogtkluko)Iz ovih potvrda vidi se da je smanjivanje napetosti udaljenijeg konsonanta u skupu znatno veoma napeti konsonanti slabe za 2-3 stupnja ili se čak potpuno gube

-vrlo je raširena pojava promjena skupina klglhl + palatalni vokal gtkljgljhlj (kljingljedat)-sličan je i prijelaz mlgtmlj (mljak) i gngtgnj (gnjoj)-javljaju se i disimilacije u skupovima mn i mnj (mngtvn ndash sedavnajst mnjgtmlj ndash dimljačar)

10 CAKAVIZAM

Cakavizam se ne odražava samo na zamjenici ča niti je njome uvjetovan ali je ipak upotreba oblika ca umjesto ča oznaka za čitavu jednu pojavu svojstvenu čakavskom narječju Upravo po zamjenici ca je cakavizam i dobio svoje imeRadi se o jednoj značajnoj pojavi čakavskog konsonantizma a cakavizmom se smatra

a) izgovor c umjesto čakavskoga č z umjesto ž s umjesto š (ca macka zena musko itd)čžš gt czs 1 TIP CAKAVIZMA

b) izgovor c umjesto čakavskoga č ali ź umjesto ž i z ś umjesto š i s (ca macka źena muśko itd)čžš gt cźś 2 TIP CAKAVIZMA

Dakle cakavizam znači svođenje dvaju ili triju konsonantskih nizova na jedan na czs ili na cźś Taj pravi laquoklasičniraquo cakavizam može ponegdje biti i modificiran Glasove ś i ź većina je čakavskih dijalektologa opisala kao nekakve laquosrednjeraquo glasove između š i s odnosno ž i z

Poljski slavist Małecki jedan je od najznačajnijih opisivača našega cakavizma i prvi je napisao cjelovitu raspravu o toj pojavi On je utvrdio cakavizam na ovim područjima

Otoci Vis (Vis i Komiža) ndash najjužnija cakavska točka Hvar (Hvar i Jelsa) Brač (Milna Sutivan i Supetar) ndash 1 tip cakavizma-Hraste je tu utvrdio 2 tip cakavizma što znači da je u razdoblju između ta dva istraživanja izgovor pomaknut od s i z prema š i ž u nekakve laquosrednjeraquo glasove ś i źOmiš ndash bio najjužnija cakavska točka na kopnu (danas nije više ni čakavski a kamoli cakavski) ndash 1 tipTrogir ndash danas najjužnija cakavska točka Šibenik-predio Dolac najstariji dio grada (ostatak štokavski) ndash 2 tipSenj Bakar Rijeka (Gomila i Mlaka) ndash više nisu cakavski punktovi (Gomila i Mlaka više nisu čak ni čakavski)Otoci Pag (Pag i okolna sela) Molat Ist Silba ndash modificirani cakavizam (izgovor konsonanata sšzž nije laquosrednjiraquo nego se približava izgovoru š i ž)Otok Rab (jedino u Rabu) ndash danas više nema cakavizma

12

Otoci Krk (Stara Baška ndash 2 tip Krk ndash modificirani cakavizam č i c se izgovaraju kao ć ndash ćakavci) Cres (Cres ndash 1 tip Valun Lubenice Martinšćica Osor) Lošinj (Veliki Lošinj ndash 1tip Mali Lošinj ndash 2tip) Susak ndash najjače cakavsko središte na sjevernom JadranuIstra ndash Małecki ju je podijelio na 4 dijalekatska tipa

1) Liburnijski tip ndash Kastav Rabac ndash 2 tip Volosko Ika Lovran Mošćenička Draga Mošćenice Plomin Labin ndash 1 tip

2) Središnja Istra ndash Žminj Lindar Gradišće Pićan Boljun nekada i Pazin ndash 2 tip3) Zapadna obala Istre ndash Funtana Tar Vabriga Mali i Veli Maj Marinčići Maturada i

Šterna4) tzv Ćići i Fućki ndash ne poznaju cakavizma

Iako je danas u uzmicanju može se vidjeti da je cakavizam dosta rasprostranjena pojava

-Małecki smatra da je postanak cakavizma povezan s mletačkim utjecajem i da je u 17 st venecijanski dijalekt počeo utjecati na čakavski jezični sustav u gradovima koji su bili pod njihovu vlašću Naime u njihovom jeziku nema niza čžš nego samo czs odnosno cźś-Toj su se tezi priklonili A Belić i M Hraste (ali tvrde da se radi o pojavi 15 a ne 17st) a suprotstavio se J Hamm koji navodi i argumente protiv te teze

a) mnoge izoglose koje su svojstvene čak narječju nalaze se i u drugim slavenskim jezicima Zato i cakavizam nalazimo u nekoliko slavenskih sustava

b) ako je hr cakavizam plod mletačkog utjecaja u našim gradovima zašto ga onda nema npr u Zadru Korčuli Splitu Omišlju koji su također bili pod mletačkim utjecajem

c) supstrat uvijek utječe na superstrat a ne obrnutod) cakavizam je postojao već u tekstovima lošinjskih notara (14st dok Małecki navodi

17st)Po Hammovu je mišljenju cakavizam nastavak depalatalizacije jer su palatali čžš prešli u nepalatale czs Prema tome do cakavizma je na znatnom dijelu čak područja moglo doći spontano-B Finka smatra da je pojava cakavizma nastala interferencijom talijanskog mletačkog i hrvatskog čakavskog dijalekta u nekim primorskim mjestima-Tezu Małeckoga nisu prihvatili poljski slavisti jer cakavizam odgovara sličnoj pojavi u poljskom jeziku pod nazivom mazurzenie a oni smatraju da se prijelaz čžš u czs u poljskom može dobro objasniti vlastitim razvojem glasovnoga sustava-Ž Muljačić se odlučuje za kontrastivan način pri osvjetljavanju cakavizma Taj način zahtijeva fonemske analize romanskih i slavenskih govora na Jadranu kako bi se mogla usporediti njihova distinktivna obilježja Po njegovu je mišljenju cakavizam nastao zbog dva uzroka unutrašnjih i vanjskih faktora Vanjski faktori mogu ubrzati unutrašnje tendencije To znači da je mletački utjecaj mogao pogodovati jačem i bržem razvitku cakavizma ali sam za sebe ne bi mogao probiti čak fonemsku zavjesu Prema tome razlog pojavi cakavizma treba u prvome redu pronalaziti unutar samog čak sustava Promjene u inventaru nastaju kao rezultat unutrašnjih procesa -Hammova teza o deplatalizaciji čžš u czs uklapa se u ovu teoriju ali se time ne može objasniti postanak fonema ś i ź Zato valja pretpostaviti da je u čak narječju pored palatalnog niza čžš i spirantnog czs postojao i jotirani ćźś Naime fonemi mogu biti u proporcionalnim odnosima koji omogućavaju derivaciju novih znakova od već postojećihPrije derivacije c ć č poslije derivacije c ć č

s - š s ś š z - ž z ź ž

13

Iz ovoga slijedi da su fonemi ś i ź bili potencijalni unutar čak sustava te da su oni popunili prazna mjesta koja su postojala u sustavu Naime i u nečakavskim govorima postoje ti glasovi ali ne kao fonemi već kao alofoni Mletački je dugogodišnji utjecaj mogao samo pospješiti ono što je u čak narječju bilo potencijalno

Cakavizam nije bio svugdje jednakog intenziteta niti je jednako dugo trajao ali je ipak tipična pojava u čak narječju Tamo gdje on postoji možemo sa sigurnošću utvrditi da se radi o čak narječju

11 SLABLJENJE ŠUMNIKA U ZATVORENU ČAK SLOGU

LUKEŽIĆ

Jedna je od najbitnijih značajki čak jez sustava otpor tog sustava prema ostvarenju jake

napetosti u suglasničkoj zoni iza samoglasnika na desnom slogovnom rubu Među svim

suglasnicima najnapetiji su pravi suglasnici ili šumnici pa su slogovi zatvoreni šumnicima u

čakavštini obilježeni kao teški

Dok je u hrv jeziku funkcionirao zakon otvorenih slogova (uspostavljen u psl jeziku po

kojem je svaki slog u riječi morao završavati samoglasnikom a neregularan je bio svaki slog

zatvoren suglasnikom) u njemu su djelovali mehanizmi za uklanjanje zatvorenih slogova

Među takve mehanizme ubraja se i funkcioniranje poluglasa kao samoglasničkog elementa u

slogu Eliminacijom poluglasa iz fonemskog sustava HJ dokinuta je psl jezična zakonitost o

regularnosti samo otvorenih slogova

U čak podsustavu inovacija o regularnosti zatvorenih slogova prihvaćena je u površinskoj

strukturi ali u dubinskoj nije izmijenjen odnos prema zatvorenih slogovima Otpor čak

sustava prema zatvorenim slogovima očituje se dvama mehanizmima za eliminaciju napetosti

u slogovima zatvorenim najnapetijim šumnim suglasnicima

1) djeluje akcenatskim sredstvima duljenjem samoglasnika i realizacijom dugog akcenta

na produljenu samoglasniku (ppgtpp)

-ovaj je mehanizam svojstven pojedinim čak dijalektima

2) slabljenje napetosti najnapetijih šumnih suglasnika afrikata i okluziva koji zatvaraju

slog

a) na istom stupnju ndash zamjenom najnapetijih afrikata ili okluziva manje napetim

frikativnim šumnicima

b) za 1 2 ili 3 stupnja ndash zamjenom afrikata ili okluziva sonantima

c) potpunom redukcijom afrikata ili okluziva ndash otvaranje zatvorenog sloga

14

-ovaj je mehanizam općečakavski

Slabljenje napetosti najnapetijih šumnika koji zatvaraju slog pojava je svojsvena čak jez

sustavu u cjelini i to je alijetet ČN

MOGUŠ

Promjene prvog fonema u konsonantskim grupama najčešće su se objašnjavale kao tendencija

za pojednostavnjivanje izgovora pojedinih konsonanata ili konsonantskih skupova tj radi se

o tzv teoriji lakšeg izgovora Moguš negira da je to tendencija lakšeg izgovora i smatra da je

zapravo slog prouzročio promjenu strukture konsonantskih skupova Svaki slog ima svoj

početak vrh i kraj Čakavski su slogovi kraći od štokavskih i zato u njima dolazi do redukcije

završnog postvokalnog konsonanta (petgtpe kazatgtkaza)

Jedno je od temeljnih fonetskih pravila da u istom slogu slabi napetost onih konsonanata koji

su dalje od vokala

Skala napetosti naših glasova

vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v

zvučnibezvučni konsonanti

Ako iza posljednjeg ili jedinog vokala slijede dva završna konsonanta koji pripadaju istom

stupnju napetosti reducira se onaj konsonant koji je dalje od vokala Isto se događa sa

početnim slogovima (pticagttica) i središnjim slogovima (potkovagtpolkova) Ovakva

slabljenja udaljenijeg suglasnika pokazuju u ČN različite rezultate

4) slabljenje se može razriješiti na istom stupnju napetosti (s obzirom da su afrikate

napetije od frikativa) mačkagtmaška

5) izgovor udaljenijeg konsonanta ako su oba iste napetosti može oslabiti

a) za jedan stupanj (klupkogtkluvko)

b) za dva stupnja (rubcagtrufca)

c) za tri stupnja (voćkagtvojka)

6) udaljeniji konsonant može se potpuno reducirati (klupkogtkluko)

Iz ovih potvrda vidi se da je smanjivanje napetosti udaljenijeg konsonanta u skupu znatno

veoma napeti konsonanti slabe za 2-3 stupnja ili se čak potpuno gube

15

12 GLAGOLSKI OBLICI ZA TVORBU KONDICIONALA

U morfologiji je najznačajnija čak osobina osobit oblik pomoćnog glagola biti u

kondicionalu

Najkarakterističniji su oblici kondicionala I glagola biti

binbim bi bi bimo bite bi

jer u mnogim čak govorima čuvaju duboku starinu

U mnogim govorima razvija se i kondicional I s prezentskim završetcima

binbim biš bi bimo bite biju

U 1 i 2lmn ima i lik bismo-biste i u 1ljd bih s glasovima h i s iz starog aorista

Dosta je rasprostranjen takav kondicional gdje su nekadašnje raznolike forme svedene na

zajedničko bi za sva lica (npr ja bi rekal mi bi rekli vi bi rekli)

Kondicional I tvori se od kondicionalnih oblika glagola biti i participa aktivnog nekog

glagola (npr ja bin rekal)

Kondicional II tvori se od kondicionala I glagola biti i participa aktivnog (npr ja bin bil

rekal)

13 OBLICI PLURALA U DEKLINACIJI IMENICA

MUŠKI I SREDNJI ROD-G mn m i sr je ili bez nastavka ili s nastavkom ndasha a dosta često ima i nastavak ndashov (iz nekadašnje u-deklinacije npr brod(a)-brodov)-diferencijacija s nastavkom ndashov pomaže razlikovanju N jd i G mn-često je u G mn i nastavak ndashi(h) osobito uz riječi koje znače mjeru ili količinu (ostatak i-deklinacije npr črvi(h))

-A mn najčešće je u mr prema palatalnim osnovama (grade brode) ali ima govora gdje je izjednačenje (palatalnih i nepalatalnih osnova) prema nepalatalnim osnovama Negdje je proces već završen (gradi brodi) a negdje je još u tijeku (grade) Prijelazna faza pokazuje da se formalno slaganje oblika A i N mn ne mora tumačiti kao zamjenjivanje oblika A mn oblicima N mn-u A mnsr (kao i u NV mn) redovito je nastavak ndasha (sela) Takav nastavak imaju ponegdje i imenice mr kolektivnog značenja (zuba prsta)-imenice sa starim završetkom -inъ -telъ -arъ ponegdje imaju sačuvane tradicionalne oblike NAV mn (čobanin-čobane Zadranin-Zadrane ribar-ribare)

-još i danas postoji razlika između DLI mn (D gradom L graděh I gradi)

16

-ipak dolazi do simplifikacija u mnogim govorima dativno se ndashom (-omgt-on ili umgtun) može zamijeniti sa ndasham(-an) kako je u žr (u nekim ličkim govorima kravam kobilam)-može doći i do ujednačavanja DLI mn obično u nekadašnjem dualnom ndashma (gradima selima) a rjeđe ndashmi koji je tipičniji za I mn (gradimi selimi)

ŽENSKI ROD-G mn imenica žr a-deklinacije često je bez nastavka (žen ruk) u nekim je JI govorima pod utjecajem štok dijalekata nastavak ndasha (žena ruka) a ponegdje (u Lici) se javlja i nastavak -ov kao u m i sr (ženov)

-A mn ima iste karakteristike kao i u mr na SZ se čuva razlika između nepalatalnih (nastavak ndashi) i palatalnih osnova (nastavak ndashe) a drugdje je uglavnom samo nastavak ndashe

-u imenica žr a-deklinacije načelno je u DLI mn starije stanje (D ženam L ženah I ženami) ali ima i simplifikacija tako da ponegdje sva tri padeža imaju nastavak ndashami ili ndashama (ženami ženama)-imenice žr na konsonant mogu čuvati stare razlike u nastavcima (D kostim L kostihkosteh I kostimikostima) ali češće su izjednačeni te imaju nastavak ndashmi ili ndashma (kostimi kostima)

14 MORFOLOGIJA GLAGOLA U GOVORIMA ČN

-glagoli se u ČN odlikuju svim karakteristikama slavenskih glagola označuju radnju stanje zbivanje imaju aktiv i pasiv imaju po tri lica za jd i mn itd

INFINITIV I SUPIN-infinitiv završava na ndasht(i) ili ndashć(i) ispred čega otpadaju labijali b p ili prelaze u s (npr grebtigtgreti gresti)-supin je vrlo rijedak ponegdje sačuvan uz glagole kretanja (npr homo spat)

PREZENT-stari završetak -u (lt -) u 1ljd sačuvan je samo u nekoliko glagola (npr hoćuću ponegdje još i veļu i mogu)-prezent je inače svugdje dobio u 1ljd nastavak prema atematskim glagolima kao jesmь pa se realizira kao npr morem velim oćem-karakteristične su tri osnovne paradigme sa završecima -am -(j)em -im pri čemu obično nastaju promjene tipa -amgt-an i sl-u 3lmn prevladava sve više nastavak -eju-edu (pijejupijedu)

IMPERFEKT-sačuvan je samo u tragovima najčešće samo od glagola biti-često je i oblički i fonetski znatno izmijenjen (bějah ali i bějašem)

AORIST-nestao je kao kategorija čuvaju se samo rijetki oblici najčešće 3ljd koje u govoru nadomješta sva ostala lica (npr ja ostade ti ostade on ostade)

17

GLAGOLSKI PRIDJEVI-od nekadašnjih pet participa sačuvani su samo particip perfekta aktivni (gl pridjev radni) i particip perfekta pasivni (gl pridjev trpni)

Glagolski pridjev radni -tvori se od inf osnove i nastavaka -l ili -oslash -la -lo (npr rekal)-ima samo promjenu po rodu i broju-često nestaje finalno -l u mr a ٣ uz sekundarno a postaje konsonantsko (umrlgtumra)-u blizini štok govora finalno -l se u mr ponegdje vokaliziralo (najčešće u -a-ja čak i -o-jo mogamogo vidijavidijo)-služi za tvorbu prefekta pluskvamperfekta futura II kondicionala I i II

Glagolski pridjev trpni -tvori se od infosnove i nastavaka -t-ta-to te prezosnove i nastavaka -n-en-na-ena-no-eno-glagoli istih tipova mogu imati različite oblike i završetke pa čak i isti glagoli mogu imati i jedne i druge završetke (npr dignjen dignut)-ima pridjevsku funkciju (rod broj padež) služi za tvorbu složenih trpnih glag oblika-dodavanjem nastavka -je tvore se glagolske imenice (npr znanje)

IMPERATIV-nema više razlike između palatalne i nepalatalne osnove u mn (kao u kajk govorima)-tvori se od prez osnove i nastavaka s početnim -i koje se iza vokala reducira na polukonsonantsko -j (znaigtznaj čuigtčuj)-od te se tvorbe ponešto razlikuju imperativi glagola isti (ěsti) věděti dati (ijjijiji pověj daj)-ima oblike 1 i 2ljd i mn a 3ljd i mn je opisno i tvori se pomoću riječi neka+prez (neka kopaneka kopaju) samo je ponegdje sačuvano 3ljd od gl biti budi-često se u imperativu javlja 1 palatalizacija kao u prezentu (reči-rečimo-rečite) ali u većini čak govora je u tim oblicima sačuvana 2 palatalizacija (reci-recimo-recite)

KONDICIONAL-najkarakterističniji su oblici kondicionala I glagola biti binbim bi bi bimo bite bi-u mnogim govorima razvija se i kondicional I s prezentskim završetcima binbim biš bi bimo bite biju-u 1 i 2lmn ima i lik bismo-biste i u 1ljd bih s glasovima h i s iz starog aorista-dosta je rasprostranjen i takav kondicional gdje su nekadašnje raznolike forme svedene na zajedničko bi za sva lica (npr ja bi rekal mi bi rekli vi bi rekli)-kondicional I tvori se od kondicionalnih oblika gl biti i participa aktivnog nekog glagola-kondicional II tvori se od kondicionala I gl biti i participa aktivnog nekog glagola

FUTUR-tvorba futura odgovara onoj u štok dijalektima i knjiž jeziku a razlikuje se od tvorbe u KN-tvori se od prezglagola htjeti (ćućešćećemoćeteće-ću-ćeju-ćedu) i infinitiva nekog glagola-oblici ćućešhellip mogu biti i ispred i iza infinitiva a često su ti oblici naglašeni i mogu stajati na početku izgovorne cjeline (Ćeš pojti u grad)-ako su ti oblici iza infinitiva često se spoje s inf u jednu akcenatsku i rječničku cjelinu pri čemu inf gubi dočetno ndasht(i) (npr biću doma)-osobita je tvorba futura pomoću prez gl imati i infinitiva nekog glagola pri čemu on ima funkciju imperativa (sutra mi imaš kupiti facol)

18

-česta je upotreba futura i gl pridjeva radnog za izricanje prošlih događaja za koje govornik pretpostavlja da su se dogodili (biće kupili facol)

OPTATIV-u čak govorima je veoma proširena upotreba gl prid radnog u službi optativa tj za izricanje želje pa se najčešće upotrebljava u zdravicama psovkama i kletvama (u afektivnom govoru) npr Krepala kad si takova-rjeđe se optativ izriče s nek(a) + prezent

15 IKAVSKO- EKAVSKI DIJALEKT

Ovaj dijalekt se naziva još i srednjočakavskim dijalektom a obuhvaća čepićke govore u Istri govore Velih i Malih Muna Pasjak Brgud Draga Grobnik sve do Zvira na obali od Bakarca do Novog Vinodolskog a zahvaća još i Senj na otocima obuhvaća sve kvarnerske otoke osim Cresa i S Lošinja i otoke zadarskog arhipelaga do Dugog otoka i S dijela Pašmana pripadaju mu i svi govori u unutrašnjosti lički i pokupski a također i najveći dio GradišćaBrgudac nije označen ni na jednoj karti a nova istraživanja kažu da se podudara sa čepićkim i munskim govorima Govori Drage su podijeljeni dio pripada ekavskom a dio i-e dijalektu Ovaj dijalekt ostvaruje i ikavski i ekavski refleks jata i to prema Jakubinskij-Meyerovu pravilu To pravilo kaže da ěgte ako iza njega slijede konsonanti tdnlrsz i vokali stražnjega niza aouoslash Ovo pravilo uključuje i konsonantske skupine st zd U svim drugim slučajevima ěgti Ovaj dijalekt čine primorski rubni i kontinentalni poddijalekt

PRIMORSKI PODDIJALEKTObuhvaća govore primorske obale i kontinentalno područje vinodolske govore Kraljevice Bakra govore lijevo od Rječine Grobničko polje te govore na S i I KrkaKarakteristike ovog poddijalekta su-klasični čak akut (zavinuti akcent)-stari i stariji akcenatski sustav (Bribir ndash noviji akc sustav)-ovom poddijalektu nisu svojstvene inovacije-odsustvo diftongacije i zatvorenih vokala (najčešće govori imaju 5 temeljnih vokala)-staro duljenje kratkog vokala u slogovima zatvorenim sonantom(izostaje u krčkim govorima)-svi govori imaju sustavnu morfološko-kategorijalnu sjevernočak metatoniju u prezentu s neocirkumfleksom kao rezultatomKonsonantizam-fonem ć realizira kao [t] a zvučni parnjak mu je [d]-fonem l neutralizira se sa j na S i SZ a u ostalim govorima je zadržan l-finalno l reducira se u dijelu zapadnih rubnih govora a u ostalim ostaje neizmijenjen-prijedlog vь se razvio u vva a zamjenica vьsь vьsigtvassiMorfologijaL jdmi sr ima nastavak -u (u većini govora) a ponegdje -iG jd NV mn im žr u većini govora ima nastavak ndashe (ponegdje -i)I jd žr ima nastavak -un a u m i sr -on-enG mn u većini govora ima nastavke oslash -i -ih (nema proširenja osnove s -ov-ev osim u Benkovcu Fužinskom)DLI mn u većini slučajeva nisu izjednačeni-infinitiv je najčešće okrnjen

19

KONTINENTALNI PODDIJALEKTObuhvaća istočni gorskokotarski areal JZ rub ličkih govora dugoreške karlovačke žumberačke govoreKarakteristike ovog poddijalekta su-laquoštokavoidniraquo akut postupno uzlazne intonacije (traje kraće od klasičnog čak akuta)-mlađi ili najmlađi evolutivni stadij akc sustava (izuzev većine karlovačkih govora ndash stariji akcenatski sustav)-kategorijalno-morfološka duljenja kratkog akcenta na I i SI dijelu kajkavske metatonije-diftongacije i zatvaranje vokala-nije dosljedno staro duljenje kratkog akcenta u slogu zatvorenu sonantom-morfološka duljenja kratkog akcenta diftongacije i zatvaranje vokala ndash nema sustavnosti kao u primorskom i rubnom poddijalektuKonsonantizam-fonemi ć i č te đ postoje izgovor ć ne odgovara onome u drugim poddijalektima-fonem l nije promjenjen a finalno -l je također neizmjenjeno -svojstvene su proteze (j)-prijedlog vь razvio se u obliku uv vьsьgtsvajsavvəs-moguća su obezvučenja finalnih zvučnih konsonanataMorfologija-u G mn mr dolazi do proširivanja morfemima ovev-većina govora zadržava nejednakost DLI mn-infinitiv je većinom apokopiran-u većini govora u 3lmn prezenta ima nastavke -u-du-ju

RUBNI PODDIJALEKTZahvaća govore na Učki govore na SZ Z i J strani Krka Rab Pag Lošinj Unije Susak Iž Dugi otok Ugljan S dio Pašmana Otočac Brinje Senj (Gradišće i južna Moravska Austrija i Z Mađarska)Karakteristike ovog podijalekta su-klasični čak akut (slabljenje i gubljenje zavinutog akcenta)-zadržavanje prednaglasnih duljina a zanaglasne su neutralizirane-najveći raspon akc sustava (od starog i starijeg do novijeg i novog)-događa se duljenje kratkog akcenta u zatvorenom i otvorenom slogu i u diftongacijama-diftongacija i zatvaranje dugih vokala-morfološka duljenja kratkog akcenta (u prezentu kao sjevernočakavska metatonija)Konsonantizam-fonem ć se ostvaruje kao [t] a zvučni parnjak mu je [d]-većina govora zadržava l a finalno -l može biti nepromijenjeno ili se mijenja u oslashuv-sporadične realizacije protetskog konsonanta (j)-u nekim govorima obezvučenje finalnih zvučnih konsonanata-prijedlog vь se realizirao kao vau vьsьgtvassvassvahsavMorfologijaI jdmi sr ima nastavke -on-enG mn ima nastavke oslash-ih-i a ponegdje se proširuju s -ov-evDLI mn ostvaruju se podijeljeno ndash dio zadržava nejednakosti a dio ima izjednačene nastavke-glagoli 3lmn prezenta imaju nastavke -u-du-ju-infinitiv je najčešće apokopiran a u nekim govorima je sačuvan imperfekt

20

16 EKAVSKI DIJALEKT

Ekavski ili sjevernočakavski dijalekt obuhvaća I i sr Istru (na J strani do Raše i Žminja a na

Z do Tinjana Motovuna i Buzeta) te se prostire čitavom istočnom obalom sve do Rijeke i

Bakra uključujući i prostor u zaleđu do Mrzlih Vodica Crikvenicu otok Cres te S dio otoka

Lošinja (Nerezine Sv Jakov)

Svim govorima ovog dijalekta zajednički je dosljedan i konzekventan refleks jata kao e u

leksičkim tvorbenim i relacijskim morfemima ali zabilježeno je nekoliko leksičkih primjera

gdje se ostvario ikavski refleks (npr mihur divojka tirat psovka pasja virahellip)

Ekavski dijalekt ima 4 poddijalekta

SREDIŠNJOISTARSKI PODDIJALEKT

-obuhvaća pazinske žminjske labinske i motovunske govore

-zabilježen je veći broj ikavizama u korijenskim morfemima ali ih nema u oblikotvornim

morfemima

-ovaj poddijalekt poznaje velike razlike u akcentuaciji od troakcenatskih do jednoakcenatskih

sustava (južni labinski govori)

-vide se inovacije u nastavku u u L jdm i sr te na L mn koji je jednak L žr

-karakteristične su evolucije u morfologiji a inovacije u vokalskom i prozodijskom inventaru

(posebno na rubnim područjima)

SJEVEROISTOČNI ISTARSKI PODDIJALEKT

-obuhvaća područje od Zagore do desne obale Rječine uključujući Drenovu Brašćine Pehlin

Zamet i Kastav

-najkonzervativniji je poddijalekt zbog najkonzervativnije realizacije e na mjestu jata

(najmanji broj ikavizama) i arhaične akcentuacije (stari troakc sustav ali i stariji dvoakc)

-ovaj je poddijalekt izrazito jezično konzervativan u središtu a na rubnom području nalazimo

ponešto inovacija

PRIMORSKI PODDIJALEKT

-obuhvaća područje istočno od Rječine trsatsko-bakarske i crikveničke govore koji se

prostiru na sjever do Mrzlih Vodica

21

-ovaj poddijalekt karakteriziraju inovacije samo na području jata (najveći broj ikavizama u

korijenskim morfemima) i stari troakcenatski sustav s neutraliziranim nenaglašenim

duljinama (osim u Crikvenici)

-u L jd m i sr nastavak je u (inovacije u morfologiji)

-ovaj je poddijalekt teritorijalno i jezično kompaktan (izuzev Crikvenice i Mrzlih Vodica) te

je okružen drugim dijalektima i narječjima

OTOČNI PODDIJALEKT

-obuhvaća govore otoka Cresa te lošinjske Sv Jakova i Nerezina

-u komparativu je ikavski refleks dosljedan u Sv Jakovu

-raznolikost u refleksima starih vokala ə i slogovno l

-ovaj poddijalekt karakterizira stara akcentuacija stari troakcenatski (sjeverni govori) i stariji

dvoakcenatski sustav (južni govori)

-otočni poddijalekt potvrđuje svoj rubni položaj u odnosu na ostale poddijalekte

Rubni govori obuhvaćaju mjesta Rupa Škalnice Kaldir itd koja se izdvajaju iz teritorija

kojem pripadaju i razlikuju se od poddijalekata kojima pripadaju To su govori koji zarubljuju

ekavski dijalekt i oni koji su prostorno udaljeniji od svojih ekavskih jezgri U tim se govorima

javlja najviše ikavizama te noviji akcenatski tip (zbog parcijalnog pomaka siline)

U većini poddijalekata dominira nepalatalno i u G jd i NAV mn žr a iznimke su samo u

osnovama s dočetnim c i j Palatalno e javlja se ponegdje na graničnim područjima

U G mn m i sr ekavski je dijalekt konzervativan nastavci su oslash i ih ah i nema

relikata u-deklinacije

18 JUŽNI IKAVSKI DIJALEKT

Proteže se od Privlake kod Zadra prema jugu izuzev Šibenika do Splita i Cetine na kopnu na

otocima od Pašmana do BračaHvaraKorčule i Visaa obuhvaća i čak dio poluotoka Pelješca

Migracijski ikavski čak govori (koji ne pripadaju jugu) smjestili su se na SZ Istre između

Mirne i Dragonje

22

Ovaj dijalekt ostvaruje ikavski refleks jata Ostvaruje ga čak i u pozicijama u kojima se u

mnogim govorima više ne osjeća da je bio jat (cista želizo) Vokal i ostvaruje se i na

mjestima gdje nije bilo jata (vičera ponistra nivista)

Raspon akcenatskih sustava je od starih do novijih s kategorijalnim pomakom i s

poluprenesenim akcentom u dijelu govora a najčešća je formula

statilderi stΉrci dakle bez akuta pred sonantom (tako prepoznajemo južne govore)

U primorskom se arealu ne mijenja vokalizam a na otočnom je izražena tendencija prema

zatvaranju vokala i diftonzima INSULARIZMI

Dolazi do ujednačavanja č i ć

Finalno l je reducirano ili prelazi u a (bi ču ndash Brač bija čuja ndash veliki dio Dalmatinaca)

Množinski se padeži imeničke deklinacije ujednačavaju

Potrebno je spomenuti i ADRIJATIZAM prelazak finalnog relacijskog -mgt-n (sestron)

Ovaj je dijalekt najmanje istražen

19 JUGOZAPADNI ISTARSKI DIJALEKT

Ovo je štokavsko-čakavski dijalekt Obuhvaća područje zapadno od Raše do obalnog dijela

(osim Peroja i Premanture) To je migracijski ikavski dijalekt s prvotnim stanovništvom u

Dalmaciji prijelaznog štokavsko-čakavskog tipa sa zamjenicom ča

Pod utjecajem je ekavskih istarskih govora što se očituje u karakteristikama kao što su

Povećani broj ekavizama

Skupina šć lt skj stj koja u dijelu govora alternira s temeljnom realizacijom št kao

u štap ognjište štipat

Mogućnost ostvaraja dj ponekad kao j (rojen) ali i d (medutin) i sekundarne

skupine dj u j

Istrijanizmi tipa venturi forši magari

U ovom dijalektu prisutan je ikavski srednjodalmatinski čakavski sloj što se očituje najviše u

regresivnom pomaku siline akcenta s otvorene ultime na dugi i kratki vokal pri čemu dolazi

do kanovačkog duljenja tipa žēna ali i sljedećem

Fonemi č i ć su neutralizirani

uarr je prešao u ž ali i j

Sekvencija ra gt re kao na Lastovu (resti greb)

23

Finalno l prelazi u a (bil gt bija ali i bi pašal pasal gt paša pasa zabilježeno je i

pasaja ali to je rijetkost)

Najevidentniji je utjecaj štakavskog štokavskog sloja podrijetlom iz Makarskog primorja

Stari atilde je izgubljen

20 LASTOVSKI DIJALEKT

Lastovski dijalekt je dijalekt ČN nazvan i jekavskim Specifičan je po realizaciji refleksa ẹ

kao je u leksičkim tvorbenim relacijskim i korijenskim morfemima koji često uzrokuje

tercijarno jotovanje (telo deca levi)

Slogotvorno dalo je vokal o (soza jaboka)

gt leo gt o

Dugi prednji vokali i srednji vokal fakultativno (u istim primjerima jednom se javljaju drugi

put ne) mijenjaju artikulaciju

Akcenatski sustav ima 5 jedinica Ή atilde aacute agrave

Noviji akcenti ne realiziraju se na posljednjem slogu u jednost riječima a ista riječ može

imati i dva naglaska od kojih je prvi oslabljen

Često se događa promjena atilde gt Ή i ima nenaglaš duljinu

Morfologija dijalekta je relativno stara

Slogotvorno ٣ realizira se kao diftong ar u kojem ovaj a nije vokal nego je podrijetlom

od part (parst)

Finalno l se reducira (utrnuća) umre

dolazi do sekvencije ra gtre (greb)

l prelazi u j ali ne dosljedno (ljeto)

č se realizira kao a ć kao [t] i njegov parnjak [d] što je inače značajka sj čakavštine

Skupina sk se sačuvala (skapulala)

Naseljavanje ljudi s Mljeta na Lastovo vjerojatno je dovelo do štokavskog utjecaja

17 BUZETSKI DIJALEKT

Dijalektolozi su dugo buzetski ili gornjomiranski dijalekt svrstavali u slovenski jezik i

kajkavsko narječje zbog upotrebe upitno-odnosne zamjenice kaj Međutim on je poseban

dijalekt ČN Uz kaj javlja se i zamjenica ča

24

Karakterizira ga zadržana realizacija ẹ kao individualnost mada ima i odstupanja

ẹ može biti reflektiran i zamijenjen vokalima i i e ili njihovim diftonzima ili položajnim

inačicama ovisno o dužinikračini te naglašenosti i nenaglašenosti

Specifične su i promjene gt a te u gt uuml (ponekad u i pred nagl slogom)

I osim znatno izmijenjenog akcenatskog sustava (težnja jednoakcenatskom) ima sve

karakteristike ČN

Buzetski vokalizam izgrađen je na 7-fonemskoj osnovi Njegova je posebnost u tome što

kratki vokali mogu biti naglašeni i nenaglašeni a dugi samo silazni Samo naglašeni vokali su

podudarni a među dugim vokalima mogu se ostvariti diftonzi ie i ọa U sustavima nekih

buzetskih govora može biti devet samoglasničkih jedinica (i Ђ ώ e ouml u o ə a) gdje su

dugi naglašeni vokali obavezno silazni

Slogovno l prelazi u u

25

REFLEKSI PREDNJEG NAZALA

REFLEKSI JATA

Noviji četveroakcenatski sustav nastaje kad se pomiče bez obzira na to nalazi li se ispred njega duljina Na mjestu prethodne duljine razvija se čak atilde a na mjestu prethodne kračine tzv poluakut agrave





AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ

MUŠKI I SREDNJI ROD

ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV


KONTINENTALNI PODDIJALEKT

RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT

2 KRITERIJI ZA KARTU ČAKAVSKOGA NARJEČJA

Kriteriji za određivanje pripadnosti mjesnih govora ČN su (po M Mogušu)

1 uporaba zamjenice čaca ili samo začzac-zamjenica se javlja kao prvi kriterij jer je ona svojstvena isključivo ČN tj ona je alijetet ČN-na čak se terenu razvio i cakavizam ca je nastalo od ča i po svom sadržaju odgovara zamjenici ča-istoj visokoj kriterijskoj vrijednosti pripadaju prijedložne veze sa zamjenicom ča odnosno ca zač poč nač vač jer upućuju na pripadnost ČN i onih govora koji više ne upotrebljavaju zamjenicu ča a jedino je od zamjenice ča mogao nastati oblik tipa zač

2 čakavska akcentuacija koja se ogleda ua) troakcenatskom sustavub) starom mjestu akcentac) starom akcenatskom inventaru pri pomaku siline

-temeljni se čak prozodijski sustav sastoji od 3 naglaska brzi () silazni (Ή) i zavinuti (atilde)-nalaze se na starim mjestima Na tim je mjestima moguće ukidanje opreke između atilde i Ή (prijelazom atilde u Ή) i tada se radi o dvoakcenatskim sustavima sa starim akcenatskim mjestom-u nekim je čak govorima došlo do regresivnog pomaka naglasnog mjesta Kad se pri pomaku upotrebljava stari čak akcenatski inventar smatra se da se radi o crti specifičnoj za čak akcentuaciju

3 čakavski refleksi jata za koje je karakterističana) ikavsko-ekavski odnos po Jakubinskij-Meyerovu pravilub) dosljedna uporaba ekavizama ikavizama ili jekavizama

-ě se u ČN različito reflektirao kao e i-e i je Ipak postoje dva pokazatelja sustavnosti1 postojanje ikavsko-ekavskog odnosa u nekim govorima prema Jakubinskij-

Meyerovu pravilu (ě + tdnlrsz + aouoslash = e svi drugi slučajevi ěgti)2 težnja za konzekventnom zamjenom ě u eije

4 čakavski izgovor fonema t-specifičan je izgovor čakavskog konsonanta ć ono je veoma meko Ali ima čak govora koji ne razlikuju č i ć nego umjesto ta dva konsonanta izgovaraju laquosrednjeraquo

5 prijelaz ę u a iza jčž-rezultati transformacije fonema ę u čakavaca su dvojaki u jednim slučajevima ę iza jčž daje a (npr jęzikgtjazik tj zajik) a u drugima je ę prešlo u e (męsogtmeso)

6 uporaba oblika bin biš ndash bimo bite pri tvorbi kondicionala-ova osobitost nije poznata u drugim sustavima

7 prijelaz d u j

8 izostanak afrikate rarr-konsonantski inventar ČN pokazuje izostanak afrikata đ i dž Praslavensko se dj reflektiralo u čakavaca u j (medjagtmeja) a strano dž se zamjenjuje sa ž (džepgtžep)-u nekim se govorima psl dj može izgovarati i kao đ ali zato konsonant dž nije uspio probiti fonemsku zavjesu ČN

2

















fažol i fažo itd)



prijelaz -lgt-(j)a




3












4












5







6 ČAKAVSKI AKUT


6














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT

















fažol i fažo itd)



prijelaz -lgt-(j)a




3












4












5







6 ČAKAVSKI AKUT


6














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT












4












5







6 ČAKAVSKI AKUT


6














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT












5







6 ČAKAVSKI AKUT


6














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT







6 ČAKAVSKI AKUT


6














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT














7



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT



























akcenatski sustav






8















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT















oksitoneze










9













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT













10







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT







vokalipoluvokali



11






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT






10 CAKAVIZAM







12












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT












13




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT




LUKEŽIĆ



















slog





14




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT




MOGUŠ








su dalje od vokala


vokali

poluvokali

darr sonanti

nazali + v















15



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT



kondicionalu












rekal)





16











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT











17







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT







18






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT






19



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT



20

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT

16 EKAVSKI DIJALEKT












morfemima








Zamet i Kastav




ponešto inovacija




21







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT







OTOČNI PODDIJALEKT



















Mirne i Dragonje

22























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT























skupine dj u j








23










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT










gt leo gt o









od part (parst)











24






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT






karakteristike ČN







25


REFLEKSI JATA






AFRIKATE Đ I DŽ

ČAKAVSKO Ć


PRIJELAZ -mgt-n

DISIMILACIJA

DEPALATALIZACIJA

LUKEŽIĆ

MOGUŠ


ŽENSKI ROD

INFINITIV I SUPIN

PREZENT

IMPERFEKT

AORIST

IMPERATIV

KONDICIONAL

FUTUR

OPTATIV



RUBNI PODDIJALEKT




OTOČNI PODDIJALEKT

ČAKAVSKO NARJEČJE-skripta

Documents

Transcript of ČAKAVSKO NARJEČJE-skripta