1

Kupujte zeleno!

Prirunik o zelenoj javnoj nabavi

Drugo izdanje

Europska komisija

2

Vana obavijest

Ovaj je prirunik okvirni dokument slubi Komisije i ni na koji ga se nain ne moe smatrati

obvezujuim za tu instituciju. Treba napomenuti i da je sadraj prirunika podloan razvoju prava EU-

a, kao i reviziji direktiva o javnoj nabavi i sudskoj praksi Suda Europske unije. On predstavlja

trenutano stanje u rujnu 2011.

Europe Direct je sluba koja vam pomae pronai odgovore na pitanja o Europskoj uniji.

Besplatni telefonski broj (*):

00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Pojedini mobilni operateri ne doputaju pristup brojevima 00 800 ili moda naplauju te pozive.

Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Kataloki podaci navedeni su na kraju ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2011.

ISBN: 978-92-79-19930-1

doi: 10.2779/74936

Europska unija, 2011.

Aurirani podaci za drugo izdanje prirunika prikupljeni su u okviru Ugovora br. 07.0307/2010/579463/SER/Cl izmeu Europske komisije i Meunarodnog vijea za lokalne inicijative za zatitu okolia (ICLEI)

Umnoavanje je doputeno samo uz navoenje izvora.

Fotografije na naslovnici: The Flying Dutchman/istockphoto.com, dobrinov/istockphoto.com, Stephan

Khler (ICLEI)

http://europa.eu.int/citizensrights/signpost/about/index_en.htm#note1#note1http://istockphoto.com/http://istockphoto.com/

3

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................................ 5

Zelena javna nabava: osnove ................................................................................................................ 10

Poglavlje 1. Primjena zelene javne nabave ........................................................................................... 11

1.1. Politika zelene javne nabave ................................................................................................. 11

1.2. Odreivanje prioriteta i ciljeva zelene javne nabave ............................................................ 12

1.3. Osposobljavanje i smjernice .................................................................................................. 14

1.4. Izvori kriterija za zelenu javnu nabavu .................................................................................. 15

1.5. Praenje i revizija zelene javne nabave ................................................................................. 18

1.6. Umreavanje .......................................................................................................................... 19

Poglavlje 2. Postupak javne nabave ...................................................................................................... 20

2.1. Uvod ........................................................................................................................................... 20

2.2. Osnovna naela javne nabave .................................................................................................... 20

2.3. Odabir postupka ......................................................................................................................... 21

2.4. Savjetovanje s tritem ............................................................................................................... 22

2.5. Priprema poslovnog modela za zelenu javnu nabavu ................................................................ 24

2.6. Ugovor ili okvirni sporazum? ...................................................................................................... 26

Poglavlje 3. Odreivanje zahtjeva ugovora ........................................................................................... 27

3.1. Definiranje predmeta ................................................................................................................. 27

3.2. Tehnike specifikacije povezane s okoliem............................................................................... 30

3.3. Odreivanje materijala i proizvodnih metoda ........................................................................... 33

3.4. Uporaba alternativnih ponuda ................................................................................................... 35

3.5. Uporaba znakova za okoli i kriterija za zelenu javnu nabavu ................................................... 35

3.6. Provjera sukladnosti ................................................................................................................... 37

Poglavlje 4. Odabir dobavljaa i pruatelja usluga ................................................................................ 39

4.1. Uvod ........................................................................................................................................... 39

4

4.2. Kriteriji za iskljuenje .................................................................................................................. 39

4.3. Kriteriji za odabir ........................................................................................................................ 40

Poglavlje 5. Ocjenjivanje ponuda .......................................................................................................... 44

5.1. Opa pravila za dodjelu ugovora ................................................................................................ 44

5.2. Primjena kriterija za dodjelu ugovora povezanih s okoliem ..................................................... 47

5.3. Izraun trokova ivotnog ciklusa ............................................................................................... 50

Poglavlje 6. Odredbe o izvrenju ugovora ............................................................................................. 54

6.1. Pravila kojima se ureuju odredbe o izvrenju ugovora ............................................................ 54

6.2. Odredbe o izvrenju ugovora za nabavu robe ............................................................................ 55

6.3. Odredbe o izvrenju ugovora za izvoenje radova ili usluga ..................................................... 55

6.4. Praenje sukladnosti s ugovorom ............................................................................................... 57

Poglavlje 7. Kljuni sektori zelene javne nabave ................................................................................ 58

7.1. Zgrade .................................................................................................................................... 58

7.2. Usluge prehrane i ugostiteljstva ........................................................................................... 59

7.3. Elektrina energija ................................................................................................................. 60

7.4. Drvo ....................................................................................................................................... 61

Prilog A Mjerodavno zakonodavstvo i politike ................................................................................... 64

5

Uvod Zelena javna nabava definirana je u Komunikaciji Europske komisije Javna nabava za bolji okoli kao

postupak pri kojem javna tijela nastoje naruivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg ivotnog

ciklusa imaju manji uinak na okoli od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi

inae naruili.1

Zelena javna nabava dobrovoljni je instrument, to znai da pojedinane drave lanice i javna tijela

mogu sami odluiti u kojim e ga razmjerima provoditi. Moe se primijeniti na ugovore iznad i ispod

praga za primjenu direktiva EU-a o javnoj nabavi.2

Ovaj je prirunik osmiljen kao pomo javnim tijelima u uspjenom planiranju i provedbi zelene javne

nabave. U njemu se na praktian nain objanjavaju mogunosti koje se nude u zakonodavstvu

Europske unije i razmatraju se jednostavni i uinkoviti pristupi u pripremi ugovora povoljnijih za

okoli. Iz praktinih razloga prirunik slijedi logiku i strukturu postupka javne nabave. U njemu se

navode i mnogi stvarni primjeri ekoloke kupnje koju su provela javna tijela u cijelom EU-u.3

Ovaj je prirunik sastavljen za javna tijela, ali mnoge ideje i pristupi jednako su relevantni za

poduzea. Njime bi se trebalo pomoi i dobavljaima i pruateljima usluga posebno manjim

poduzeima (MSP-ovi) da bolje razumiju zahtjeve povezane s okoliem koji se sve vie pojavljuju u

javnim natjeajima.

Mnoga javna tijela u Europi u svojim odlukama o nabavi provode ne samo zelenu javnu nabavu, ve i

odrivu javnu nabavu te tako obuhvaaju kriterije koji se odnose na okoli i socijalne kriterije. U ovom

se priruniku posebno razmatraju aspekti okolia u natjeajnom postupku. Europska je komisija 2011.

objavila prirunik Kupujmo na drutveno osvijeten nain: prirunik za socijalnu osvijetenost u javnoj

nabavi.4

Zato kupovati zeleno?

Javna su tijela glavni potroai u Europi i svake godine potroe 2 bilijuna EUR (to je 19 % BDP-a EU-

a). Ako na temelju svoje kupovne moi odaberu robu, usluge i radove s manjim utjecajem na okoli,

mogu znaajno doprinijeti lokalnim, regionalnim, nacionalnim i meunarodnim ciljevima odrivosti.

Primjeri zelenih javnih nabava

energetski uinkovita raunala

uredski namjetaj od drva iz odrivih izvora

zgrade sa smanjenom uporabom energije

reciklirani papir

1 COM(2008) 400 na stranici 4.

2 Direktive 2004/17/EZ i 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijea

3 Vana obavijest: iako su informacije u priruniku paljivo provjerene, Europska komisija ne preuzima obvezu ni

odgovornost u odnosu na posebne sluajeve spomenute u priruniku i na povezanim web-mjestima. 4 http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6457&langId=en

http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6457&langId=en

6

usluge ienja pri kojima se koriste ekoloki proizvodi za ienje

elektrina vozila, hibridna vozila ili vozila s niskim emisijama

elektrina energija iz obnovljivih izvora energije

Zelena javna nabava moe biti glavni pokreta inovacija te osigurati industriji prave poticaje za razvoj

zelenih proizvoda i usluga posebno u sektorima gdje javni naruitelji predstavljaju velik udio na

tritu (npr. graditeljstvo, zdravstvene usluge ili javni prijevoz).

Zelenom javnom nabavom moe se osigurati i financijska uteda javnim tijelima posebno ako se

uzmu u obzir trokovi tijekom cijelog ivotnog ciklusa ugovora, a ne samo nabavna cijena. Nabavom

proizvoda koji troe manje energije ili tede vodu moe se pridonijeti znaajnom smanjenju rauna za

komunalne usluge. Smanjenjem sadraja tetnih tvari u kupljenim proizvodima mogu se smanjiti

trokovi zbrinjavanja otpada. Tijela koja primjenjuju zelenu javnu nabavu bit e bolje pripremljena za

suoavanje s ekolokim izazovima u nastanku, kao i politikim i obvezujuim ciljevima za smanjenje

emisije staklenikih plinova, energetsku uinkovitost te ciljevima drugih politika o okoliu.

Poetak okvira

Koristi zelene javne nabave

Grad Be utedio je 44,4 milijuna i vie od 100 000 tona CO2 od 2004. do 2007. kroz svoj program ekoloke nabave5.

Samo u Nizozemskoj utedjelo bi se tri milijuna tona CO2 da su sva nizozemska javna tijela primijenila kriterije za nacionalnu odrivu javnu nabavu, koji ukljuuju zelene kriterije. Potronja energije u javnom sektoru smanjila bi se za 10 %.6

Kada bi sve nabave informatike opreme u Europi pratile primjer Gradskog vijea

Kopenhagena i vedske agencije za upravni razvoj, potronja energije smanjila bi se za priblino 30 teravat-sati, to je priblino jednako etirima nuklearnim reaktorima7 .

Prema analizi trokova i koristi u kojoj su novano izraeni mogui uinci, u Velikoj Britaniji mogla bi se ostvariti uteda od 40,7 milijuna GBP (47,2 milijuna EUR) kada bi svi sredinji uredi vlade i izvrne agencije primijenili standarde kupovanja koje je predloila vlada (kriteriji zelene javne nabave)8.

5lanak Klimaschutzprogramm "koKauf Wien" spart CO2 und Geld (Be, 2008.) dostupan je na:

www.wien.gv.at/rk/msg/2008/0326/011.html 6 De impact van het programma duurzaam inkopen anno 2011 na stranici 4. (Nizozemsko ministarstvo za

infrastrukturu i okoli, 2011.). 7 Green procurement makes a difference: Prime examples from the Nordic countries (Zelena javna nabava je

vana: glavni primjeri iz nordijskih drava) na stranici 5. (Nordijsko vijee, 2009.) dostupno na http://www.norden.org/da/publikationer/publikationer/2009-740. Primijenjeni kriteriji odnose se na potronju energije, buku, recikliranje i opasne tvari. 8 U 11 godina, najbolja procjena neto sadanje vrijednosti iz dokumenta Revised Government Buying Standards for Furniture: Impact Assessment (Revidirani standardi vlade za kupovanje namjetaja: procjena uinka), stranica 23. (Ministarstvo za okoli, prehranu i ruralne poslove, 2010.) dostupno na: http://sd.defra.gov.uk/documents/20100607furniture-ia.pdf

http://www.wien.gv.at/rk/msg/2008/0326/011.htmlhttp://www.norden.org/da/publikationer/publikationer/2009-740http://sd.defra.gov.uk/documents/20100607furniture-ia.pdf

7

Emisije CO2 smanjile bi se za 15 milijuna tona godinje kada bi cijeli EU donio jednake

kriterije povezane s okoliem za rasvjetu i uredsku opremu kao grad Turku u Finskoj, ime bi se potronja elektrine energije smanjila za 50 %.9

Kraj okvira

Pravni okvir

Pravni okvir za javnu nabavu definiran je odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje

u tekstu: Ugovor) i direktivama EU-a o javnoj nabavi10 kako ih tumai Sud Europske unije. S

meunarodnog stajalita, EU obvezuju uvjeti Opeg sporazuma o javnoj nabavi (GPA) Svjetske

trgovinske organizacije (WTO).

Gore spomenutim okvirom uspostavlja se niz pravila i naela koja se moraju potovati pri dodjeli

javnih ugovora. Unutar tog okvira ciljevi zatite okolia mogu se provoditi na razne naine, kako je

objanjeno i ovom priruniku.

Sektorsko zakonodavstvo

Sektorskim zakonodavstvom EU-a takoer su uspostavljene neke obvezujue obveze za javnu nabavu

posebne robe i usluga, na primjer odreivanjem minimalnih standarda energetske uinkovitosti koji

se moraju primijeniti. Te se obveze trenutano primjenjuju u sljedeim sektorima:

uredska informatika oprema informatiki proizvodi koje su kupila sredinja tijela vlade

moraju ispunjavati najnovije minimalne zahtjeve u pogledu energetske uinkovitosti koji su

propisani uredbom EU-a o programu Energy Star (Uredba br. 106/2008 o programu Zajednice

za oznaivanje energetske uinkovitosti za uredsku opremu)11;

vozila za cestovni prijevoz svi javni naruitelji moraju kao dio postupka javne nabave uzeti

u obzir operativne energetske uinke vozila i uinke na okoli. Predviena je zajednika

metodologija za izraun operativnih trokova u ivotnom ciklusu (Direktiva 2009/33/EZ o

promicanju istih i energetski uinkovitih vozila u cestovnom prijevozu);

zgrade najkasnije od 2013. u svim projektima novogradnje i veim projektima obnove

trebat e primijeniti minimalne zahtjeve glede energetske uinkovitosti12. Od 1. sijenja 2019.

sve nove zgrade koje upotrebljavaju i posjeduju javna tijela moraju biti zgrade priblino

nulte energije (Direktiva 2010/31/EU o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka)).

Uteda bi proizlazila iz poveane mogunosti popravka, ponovne izrade i recikliranja materijala i iz poveane ponovne uporabe namjetaja, povrh ostalih koristi kao to su smanjivanje emisije staklenikih plinova i otpada. 9 Green procurement makes a difference: Prime examples from the Nordic countries (Nordijsko vijee, 2009.) na stranici 5. 10 Direktive 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (dalje u tekstu direktive o javnoj nabavi). 11 To se primjenjuje na ugovore o nabavi ija vrijednost prelazi prag za primjenu direktiva o javnoj nabavi. 12 Vea renovacija znai da se obnavlja vie od 25 % povrine zagrade, ili renovacija iji trokovi prelaze 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljita (vidjeti lanak 2. stavak 10. Direktive). Minimalne zahtjeve glede energetske uinkovitosti koji se primjenjuju na razliite vrste zgrada i graevnih dijelova zgrada moraju odrediti drave lanice do 2013., na temelju zajednike metodologije.

8

Osim toga, u nekim dravama lanicama postoje posebna pravila kojima se odreuju obvezni

standardi zelene javne nabave za pojedine sektore ili tipove ugovora. Iako je razmatranje tih zakona

izvan podruja primjene ovog prirunika, naruitelji bi trebali provjeriti jesu li upoznati s najnovijim

nacionalnim zahtjevima.

Zelena javna nabava u politici EU-a

Zelena javna nabava podupire se u nizu politika i strategija EU-a, ime se odraava njezin potencijal

za poticanje odrivije uporabe prirodnih resursa, uspostavljanje promjena u ponaanju za odrivu

potronju i proizvodnju te poticanje inovacija. U strategiji EU-a za pametan, odriv i ukljuiv rast

Europa 2020.13 zelena javna nabava istie se kao jedna od mjera za ostvarivanje takvog rasta.

U 2008. Europska komisija donijela je Komunikaciju o zelenoj javnoj nabavi 14, kojom je, kao dio

Akcijskog plana za odrivu proizvodnju i potronju15 uveden niz mjera s ciljem podupiranja primjene

zelene javne nabave u cijelom EU-u. Kljune znaajke navedene su u okviru na sljedeoj stranici.

Detaljan popis politika, strategija i zakonodavstva EU-a povezanih sa zelenom javnom nabavom moe

se pronai u Prilogu.

Poetak okvira

Resursi zelene javne nabave na razini EU-a16

Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu

Za pomo naruiteljima u prepoznavanju i naruivanju proizvoda, usluga i radova povoljnijih za okoli, razvijeni su kriteriji zelene javne nabave za 18 skupina proizvoda i usluga koji se mogu izravno unijeti u natjeajnu dokumentaciju.17

Ti kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu redovito se pregledavaju i auriraju kako bi se u obzir uzeli najnoviji znanstveni podaci o proizvodima, novim tehnologijama, razvoju trita i promjenama u zakonodavstvu.

Sluba za pomo korisnicima

Europska komisija uspostavila je slubu za pomo korisnicima za irenje informacija o zelenoj javnoj nabavi i pruanje odgovora na upite zainteresiranih strana. Kontaktni podaci su dostupni na web-mjestu EU-a o zelenoj javnoj nabavi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/helpdesk.htm.

Praenje

Europska komisija naruila je nekoliko studija s ciljem praenja provedbe zelene javne nabave na svim razinama vlade. Zadnja studija objavljena je 2009. i u njoj je razmatrana provedba u

13

COM(2010) 2020 Europa 2020. Strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast 14

COM(2008) 400 Javna nabava za bolji okoli 15

COM(2008) 397 Komunikacija o odrivoj potronji i proizvodnji i akcijskom planu za odrivu industrijsku politiku 16

Vidi web-mjesto EU-a o zelenoj javnoj nabavi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm 17

Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu postupno se prevode na sve slubene jezike EU-a.

http://ec.europa.eu/environment/gpp/helpdesk.htm

9

sedam zemalja Austriji, Danskoj, Finskoj, Njemakoj, Nizozemskoj, vedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Rezultati se mogu pronai na web-mjestu o zelenoj javnoj nabavi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/studies_en.htm . Daljnja studija o praenju provedena je 2011.

Informacije

Web-mjesto o zelenoj javnoj nabavi sredinji je izvor informacija o praktinim i politikim aspektima primjene zelene javne nabave. Na stranici su osigurane poveznice na iroki niz izvora povezanih s pitanjima o okoliu kao i s lokalnim, nacionalnim i meunarodnim informacijama o zelenoj javnoj nabavi. To ukljuuje obavjeivanje o najnovijim vijestima i dogaanjima povezanim sa zelenom javnom nabavom, popis odgovora na esto postavljena pitanja, primjere zelene javne nabave iz stvarnoga ivota, studije, edukacijske materijale i ovaj prirunik. Svi ti materijali mogu se preuzeti s web-mjesta: http://ec.europa.eu/environment/gpp Kraj okvira

Nacionalne i lokalne aktivnosti

Na nacionalnoj razini veina drava lanica EU-a ve je objavila nacionalne akcijske planove u kojima

se navode razliite aktivnosti i mjere potpore za zelenu ili odrivu javnu nabavu .18 Veina je odredila

ciljeve za zelenu ili odrivu javnu nabavu, bilo u smislu openite nabave ili pojedine skupine proizvoda

ili usluga.

Neke zemlje i regije razvile su i skupove kriterija za zelenu ili odrivu javnu nabavu za brojne skupine

proizvoda ili usluga. U mnogim sluajevima oni su slini kriterijima EU-a za zelenu javnu nabavu, ali su

prilagoeni tako da odraavaju posebne okolnosti ili prioritete tijela koja su ih razvila. Veina skupova

kriterija odreena je na temelju podataka o analizi ivotnog ciklusa, ako su dostupni, zajedno sa

znakovima za okoli i dokazima na kojima se oni temelje19. Poveznice na veliki broj tih skupova

kriterija i popratne upute nalaze se na web-mjestu EU-a o zelenoj javnoj nabavi.

Pojedini javni naruitelji na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini prihvatili su i prakse zelene i

odrive javne nabave. U nekim su sluajevima njihove aktivnosti nadahnule nacionalne akcijske

planove ili posluile kao primjeri u drugim dravama lanicama. Mnogi takvi primjeri opisani su u

ovom priruniku, a u cijelom se EU-u stalno uspostavljaju nove dobre prakse. Zbirka tih primjera

moe se pronai na: http://ec.europa.eu/environment/gpp/case_en.htm .

18 http://ec.europa.eu/environment/gpp/action_plan_en.htm. 19 Vidi Evans, Ewing, Mouat i Nuttall: Assessment and Comparison of National Green and Sustainable Public Procurement Criteria and Underlying Schemes (2010.) (Procjena i usporedba nacionalnih kriterija za zelenu i odrivu javnu nabavu i temeljnih planova), dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/gpp/studies_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/gpp/studies_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/gpphttp://ec.europa.eu/environment/gpp/case_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/gpp/studies_en.htm

10

Zelena javna nabava: osnove

U ovom se priruniku objanjava kako kupovati povoljno za okoli, pri emu se obrauje svaka faza

postupka javne nabave. U nastavku su navedene osnovne mjere zajedno s poveznicama na odjeljke

prirunika koji pruaju vie informacija.

Upoznajte se s podrujem primjene i moguim koristima zelene javne nabave, kao i

raspoloivim resursima (Uvod).

Posvetite se postupku i osigurajte politiku potporu donoenjem politike o zelenoj javnoj

nabavi s jasnim definicijama i ciljevima koji odgovaraju vaoj organizaciji (Poglavlje 1.).

Odredite prioritete za skupine proizvoda i usluga koje ete obuhvatiti razmatrajui postojee

kriterije zelene javne nabave, znakove za okoli i druge izvore (Poglavlje 1.).

Uspostavite aktivnosti informiranja, osposobljavanja, umreavanja i praenja kako biste

osigurali ostvarivanje ciljeva (Poglavlje 1.).

Razmotrite kako e zahtjevi povezani s okoliem utjecati na postupak javne nabave robe i

usluga koje ste odabrali i kako ete ih provesti u skladu s pravnim obvezama (Poglavlje 2.).

Pregledajte ponudu proizvoda i usluga dostupnih na tritu uz pomo dobavljaa i napravite

poslovni model za zelenu javnu nabavu na temelju izrauna trokova ivotnog ciklusa

(Poglavlje 2.).

U natjeajnom postupku definirajte predmet nabave i tehnike specifikacije za ugovore tako

da uzmete u obzir uinke na okoli tijekom cijelog ivotnog ciklusa robe, usluga ili radova koje

nabavljate (Poglavlje 3.).

Primijenite, prema potrebi, kriterije za odabir koji se temelje na tehnikoj sposobnosti u

podruju okolia ili mjerama upravljanja okoliem i iskljuite ponuditelje koji su poinili

ozbiljna krenja zahtjeva u vezi s okoliem (Poglavlje 4.).

Odredite kriterije za dodjelu ugovora kojima se ponuditelji potiu da ponude vie razine

okoline uinkovitosti od onih koje ste naveli i primijenite ih na transparentan nain.

Procijenite trokove ivotnog ciklusa prilikom usporedbe ponuda. (Poglavlje 5.).

Odredite odredbe o izvrenju ugovora kojima se naglaavaju obveze dobavljaa i pruatelja

usluga povezane s okoliem i osigurajte odgovarajue pravne lijekove za sluaj krenja tih

odredbi. Odredite sustav za praenje tih obveza (Poglavlje 6.).

11

Odredite posebne pristupe zelene javne nabave natjeajnim postupcima u sektorima s

velikim utjecajem kao to su graevinarstvo, prehrana i ugostiteljske usluge, elektrina

energija i drvo (Poglavlje 7.).

Poglavlje 1. Primjena zelene javne nabave

Primjena zelene javne nabave prvo zahtjeva planiranje: odreivanje podruja primjene zelene javne

nabave u vaoj organizaciji, odreivanje prioriteta i ciljeva vaih aktivnosti, organiziranje

odgovarajueg osposobljavanja osoblja i praenje rezultata. Svi ti elementi mogu predstavljati dio

politike zelene javne nabave.

Upute predstavljene u ovom poglavlju primjenjive su na svako pojedino javno tijelo koje eli

primijeniti zelenu javnu nabavu.

1.1. Politika zelene javne nabave Mnoga javna tijela u Europi odluila su se za uspostavljanje politike zelene javne nabave ili

ukljuivanje obveza provedbe zelene javne nabave u druge politike. Zelena javna nabava zahtijeva

uinkovitu suradnju razliitih odjela i lanova osoblja unutar organizacije. Osim toga, visoka razina

potpore openito se smatra vanim imbenikom u odreivanju uspjenosti primjene zelene javne

nabave.

Za to veu uinkovitost takva bi politika trebala:

sadravati jasne ciljeve, prioritetne sektore i vremenske rokove (vidi odjeljak 1.2.);

navesti podruje primjene obuhvaenih aktivnosti nabave (tj. obuhvaa li cijelo javno

tijelo ili samo pojedine odjele? Koje skupine proizvoda i usluga obuhvaa?);

sadravati ope odgovornosti za provedbu politike;

sadravati mehanizam odgovarajueg praenja rezultata (vidi odjeljak 1.5.).

Politika zelene javne nabave trebala bi biti usklaena sa svim postojeim politikama i

strategijama i treba je razviti uz savjetovanje s kljunim zainteresiranim stranama kao to su

unutarnji korisnici, dobavljai i uprava.

Kada se odredi politika, trebalo bi uspostaviti neki oblik operativnog plana provedbe kojim se

odreuju posebni zadaci, odgovornosti i vremenski raspored. Informacije o politici i planu

provedbe trebalo bi priopiti u to veem opsegu, posebno osoblju kojeg se najvie tiu.

Poetak okvira

Obvezivanje na zelenu javnu nabavu na Cipru

U 2008. opina Strovolos, druga najvea opina na Cipru, pripremila je akcijski plan i prirunik za zelenu javnu nabavu. Prvi je korak bilo obrazovati opinske djelatnike o zelenoj javnoj nabavi i postavljenim ciljevima. Vanjski gradski savjetnici za natjeajnu dokumentaciju i ocjenjivanje bili su pismeno obavijeteni o promjenama tehnikih uvjeta ugovora. Primjeri

12

dosad poduzetih aktivnosti u okviru plana ukljuuju javnu nabavu pilot-sustava za smanjenje jaine rasvjete gradskog parka i odluku ureda gradonaelnika o smanjenju potronje papira slanjem pozivnica elektronikom potom.

Kraj okvira

1.1.1. Osnivanje radne skupine

U mnogim su tijelima odgovornosti za nabavu rasprostranjene po cijeloj upravi. Osnivanje radne

skupine koja ukljuuje predstavnike raznih odjela moe pomoi osigurati predanost cijele organizacije

i ispunjavanje svih potreba pri oblikovanju politike zelene javne nabave, utvrivanju prioriteta i

ciljeva i procjenjivanju potreba za osposobljavanjem. Vjerojatno e biti potrebno sudjelovanje

slubenika nadlenih za financije, okoli i javnu nabavu, kao i pojedinih specijaliziranih odjela kao to

su graditeljstvo, energetika i informacijska tehnologija.

1.2. Odreivanje prioriteta i ciljeva zelene javne nabave Pri uvoenju zelene javne nabave u prakse javne nabave u pravilu je potreban postupan pristup.

Jedan od pristupa je odabrati manji niz skupina proizvoda i usluga na koje ete se najprije

usredotoiti. Pilot-aktivnosti unutar pojedinih odjela koji su najvie otvoreni za sudjelovanje mogu

pomoi u prikazivanju uspjene provedbe i osiguravanju prihvaanja zelene javne nabave.

1.2.1. Kako odrediti prioritete

Pri odluivanju kojem sektoru proizvoda, usluga i radova dati prednost, trebalo bi prvo imati na umu

tri glavna imbenika20:

utjecaj na okoli odaberite one proizvode (npr. vozni park) ili usluge (npr. usluge ienja)

koji tijekom svojeg ivotnog ciklusa imaju veliki utjecaj na okoli;

proraunska vanost usmjerite napore na podruja sa znaajnom potronjom unutar tijela;

mogunost utjecaja na trite usredotoite se na podruja gdje postoji najvea mogunost

utjecaja na trite. Razlog za to moe biti veliina ili vidljivost ugovora, ili vrijednost koju

dobavljai pridaju klijentima iz javnog sektora.

Pri konanom odabiru sektora trebalo bi razmotriti brojne druge imbenike:

politiki prioriteti: postoje li posebni lokalni prioriteti povezani s okoliem, kao to su

kakvoa zraka u gradu, potronja energije/vode, gospodarenje otpadom ili prilagodba

klimatskim promjenama, na koje se moete nadovezati;

trina dostupnost alternativnih rjeenja koja su povoljnija za okoli: analiza trita moe

biti korisna pri utvrivanju dostupnosti odgovarajuih alternativa koje nude manji utjecaj na

okoli;

razmatranje trokova: jesu li alternative koje su povoljnije za okoli trokovno neutralne ili e

utjecati na va proraun? Pri procjeni troka trebali biste uzeti u obzir sve trokove tijekom

20

Te su imbenike razmotrili Europska komisija i veina drava lanica EU-a pri odabiru skupina proizvoda i usluga za razvoj kriterija zelene javne nabave.

13

ivotnog ciklusa: nabavnu cijenu, trokove koritenja (npr. potronja vode i elektrine

energije, odravanje) i trokove zbrinjavanja (vidi odjeljak 5.3.);

raspoloivost kriterija: za mnoge skupine proizvoda i usluga razvijeni su kriteriji zelene

nabave koje moete unijeti izravno u natjeaj bez potrebe za detaljnim istraivanjem znaajki

ekoloke uinkovitosti i analize trita. Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu obuhvaaju 18

skupina proizvoda i usluga i dostupni su u osnovnoj i sveobuhvatnoj verziji (vidi odjeljak

1.4.1.). U mnogim su zemljama dostupni i nacionalni i regionalni kriteriji;

vidljivost: u kojoj e mjeri vae djelatnosti povezane sa zelenom javnom nabavom biti vidljive

javnosti, tritu, drugim javnim naruiteljima i vaem osoblju? Hoe li oni primijetiti da se

zalaete za poboljanje ekoloke uinkovitosti? Velike promjene poput vrste vozila koje

koristi neko tijelo ili prelazak na organski uzgojenu hranu u kantini mogle bi pomoi veoj

osvijetenosti o vaoj politici zelene javne nabave i poboljanju ugleda vae organizacije;

praktini aspekti: postoje li neki vani ugovori koje treba produljiti ili dugoroni ugovori za

pojedine skupne proizvoda/usluga? Koliko je vremena i financijskih sredstava raspoloivo za

primjenu? Postoje li neke posebne skupine proizvoda/usluga kod kojih je ve prisutno neko

struno znanje o okoliu?

1.2.2. Odreivanje ciljeva zelene javne nabave

Jasni ciljevi kljuni su za procjenu napretka i za priopavanje vaih namjera unutar organizacije i iroj

javnosti.

Ciljevi mogu ukljuivati sljedee:

ukupni ciljevi javne nabave npr. do 2015. bi 75 % javne nabave (po vrijednosti i po broju

javnih natjeaja) trebalo ukljuivati kriterije zelene javne nabave. Ciljevi na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini mogu biti razliiti;

ciljevi u vezi s odreenim proizvodom/uslugom npr. do 2013. bi 50 % obroka posluenih u

kolskim kantinama trebalo biti iz organskog uzgoja ili bi se do 2015. kod svih usluga ienja

trebali koristiti proizvodi koji ispunjavaju kriterije znaka EU-a za okoli;

operativni ciljevi npr. cjelokupno e osoblje u javnoj nabavi do 2013. proi osposobljavanje

za zelenu javnu nabavu ili e na intranetu dotinog tijela svem osoblju biti dostupne upute o

zelenoj javnoj nabavi.

Pri razmatranju ciljeva javne nabave vano je imati jasnu operativnu definiciju to se smatra zelenom

javnom nabavom. Za mnoge ciljeve koje su drave lanice postavile na nacionalnoj razini, javni

natjeaji smatraju se povoljnima za okoli ako ukljuuju nacionalne kriterije ili kriterije EU-a za zelenu

javnu nabavu.

Poetak okvira

Usmjerenost vlade Flandrije na odrivu javnu nabavu

14

Vlada Flandrije u Belgiji postavila si je cilj da e do 2020. godine 100 % njezinih javnih nabava ispunjavati utvrene kriterije odrive javne nabave. Mjere za ostvarivanje tog cilja bit e odreene u nizu akcijskih planova koji obuhvaaju razdoblja 2009. 2011., 2012. 2014., 2015. 2017. i 2018. 2020. Svaki akcijski plan sadravat e smjernice, kriterije i mehanizme praenja kako bi se osiguralo da sva vladina tijela mogu ispuniti taj cilj.

Kraj okvira

1.3. Osposobljavanje i smjernice

Za uspjenu provedbu zelene javne nabave osoblje mora imati odgovarajue praktine vjetine,

znanje i pristup informacijama. Na primjer, osposobljavanje i smjernice mogli bi biti potrebni kod

sljedeih pitanja:

kako ukljuiti razmatranja o okoliu u postupke javnih natjeaja (vidi poglavlja 2. 7.);

kome se obratiti za pomo pri izradi kriterija koji se odnose na okoli (vidi odjeljak 1.4. i

poglavlje 3.);

kako procijeniti i provjeriti tvrdnje koje se odnose na okoli koje navode ponuditelji (vidi

odjeljke 3.6. i 5.2.);

kako procijeniti trokove ivotnog ciklusa u natjeajnom postupku (vidi odjeljak 5.3.).

Ovim se prirunikom prua uvod u te teme i navode izvori daljnjih informacija i smjernica, ako

postoje. Meutim, on nije zamjena za detaljno osposobljavanje za zelenu javnu nabavu.

Neke zemlje i regije EU-a imaju programe osposobljavanja za zelenu javnu nabavu, bilo kao

samostalne module osposobljavanja ili ukljuene u openitije osposobljavanje za javnu nabavu.

Poetak okvira

Razvoj mogunosti u sjeveroistonoj Engleskoj

U okviru Sjeveroistonog partnerstva Ujedinjene Kraljevine za poboljanje i uinkovitost (North East Improvement and Efficiency Partnership) proveden je cjeloviti niz teajeva o odrivoj nabavi za naruitelje, druge relevantne slubenike (ukljuujui vie slubenike) i politiare izabrane u lokalna tijela u sjeveroistonoj regiji. Osnovni teaj je novi nacionalni trodnevni modul osposobljavanja Ujedinjene Kraljevine o odrivosti javne nabave, koji je bio pokusno proveden u regiji i otada ga je prolo vie od sto regionalnih slubenika. Povrh toga provedeni su povezani poludnevni teajevi za izabrane lanove i teaj za osposobljavanje obuavatelja, kao i specijalizirani seminari o nabavi drvne grae, primjeni izrauna trokova ivotnog ciklusa i odreivanju ugljinog otiska. Kraj okvira

15

Neka su javna tijela sastavila i smjernice o primjeni zelene javne nabave u okviru svojih aktivnosti

javne nabave. Te smjernice mogu na primjer obuhvaati posebne kriterije zelene javne nabave koji bi

trebali biti primijenjeni na pojedine skupine proizvoda ili usluga.

Prirunici i alati esto su dostupni na nacionalnoj razini na web-mjestima posveenima zelenoj javnoj

nabavi, a u nekim sluajevima postoji nacionalna sluba za pomo korisnicima zelene javne nabave.

Europska komisija je 2008. sastavila smjernice koje su ukljuivale module za izradu akcijskog plana za

zelenu javnu nabavu, pravni okvir za zelenu javnu nabavu i praktinu primjenu. Komisija je 2010.

uspostavila i slubu za pomo korisnicima i sastavila materijal za osposobljavanje naruitelja za

primjenu zelene javne nabave.

Poetak okvira

Rumunjska osposobljava javne naruitelje u podruju zelene javne nabave

Rumunjsko Ministarstvo za okoli i ume uvelo je 2009. program osposobljavanja u podruju zelene javne nabave. Cilj osposobljavanja bio je poveati svijest o koristima zelene javne nabave za okoli, osposobiti osobe iz sredinje javne uprave koji bi potom mogli nastupiti kao osposobljavatelji za druga tijela, i iriti alate, metode i dobre prakse zelene javne nabave. Rezultati programa osposobljavanja ukljuuju izvjee o ekolokim kriterijima primijenjenim u natjeajnim dokumentima, mreu javnih dobavljaa usmjerenih na zelenu javnu nabavu unutar sredinje javne uprave, prirunik za osposobljavanje za zelenu javnu nabavu i 49 osoba osposobljenih da nastupe kao osposobljavatelji.

Kraj okvira

1.4. Izvori kriterija za zelenu javnu nabavu Pojam kriteriji za zelenu javnu nabavu ne ukljuuje samo kriterije za odabir i dodjelu, ve i

specifikacije i odredbe o izvrenju ugovora koje mogu va ugovor uiniti jo povoljnijim za okoli.

Odreivanje izvora kriterija za zelenu javnu nabavu vaan je korak u primjeni zelene javne nabave.

1.4.1. Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu

Kako je navedeno u uvodu, EU je razvio zajednike kriterije zelene javne nabave za brojne skupine

proizvoda i usluga koji se redovito revidiraju i auriraju. Kriteriji su osmiljeni tako da ih se moe

unijeti izravno u natjeajnu dokumentaciju i sadre informacije o metodama provjere. Ti se kriteriji

postupno prevode na sve slubene jezike EU-a.

Trenutano obuhvaene skupine proizvoda/usluga ukljuuju sljedee:21

kopirni i grafiki papir;

proizvodi za ienje i usluge ienja;

uredska informatika oprema;

graditeljstvo;

prijevoz;

21

U 2011. bit e izraeni daljnji kriteriji za unutarnju rasvjetu i upijajui papir. Kriteriji za proizvode koji koriste vodu, opremu za slikovni prikaz, sustave grijanja, poslovne zgrade i medicinsku elektrinu opremu takoer su u postupku izrade, a njihovo se donoenje predvia za 2012.

16

namjetaj;

elektrina energija;

prehrana i ugostiteljske usluge;

tekstilni proizvodi;

vrtlarski proizvodi i usluge; prozori, staklena vrata i krovni prozori; toplinska izolacija; tvrde podne obloge; zidne obloge; suproizvodnja toplinske i elektrine energije; cestogradnja i prometni znakovi; ulina rasvjeta i prometna signalizacija ; mobilni telefoni.

Kriteriji za zelenu javnu nabavu temelje se na podacima iz baze dokaza, postojeim kriterijima za znakove za okoli i informacijama dobivenima od dionika u industriji, civilnom drutvu i dravama lanicama. Baza dokaza koristi se dostupnim znanstvenim informacijama i podacima, primjenjuje pristup na temelju ivotnog ciklusa i ukljuuje dionike koji se sastaju kako bi raspravili o otvorenim pitanjima i postigli konsenzus.

Kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu obuhvaaju dvije razine za svaki zadani sektor:

osnovni kriteriji su kriteriji koje moe primijeniti bilo koji javni naruitelj u dravama lanicama i kojima se rjeavaju kljuni utjecaji na okoli. Osmiljeni su za primjenu uz najmanju dodatnu provjeru ili najmanje poveanje trokova ;

sveobuhvatni kriteriji namijenjeni su onima koji ele kupiti najbolje proizvode povoljne za okoli koji su dostupni na tritu. Ti bi proizvodi, u usporedbi s drugim proizvodima iste funkcionalnosti, mogli biti podloni dodatnoj provjeri ili prouzroiti neznatno poveanje trokova.

Svi kriteriji EU-a za zelenu javnu nabavu, zajedno s tehnikim izvjeima u kojima su odreeni glavni utjecaji na okoli koji su uzeti u obzir pri donoenju kriterija, mogu se preuzeti na web-mjestu o zelenoj javnoj nabavi (http://ec.europa.eu/environment/gpp). Pomo pri tumaenju i primjeni kriterija prua sluba za pomo korisnicima zelene javne nabave.

1.4.2. Drugi izvori kriterija

Osim kriterija EU-a za zelenu javnu nabavu brojna meunarodna, nacionalna i regionalna tijela razvila

su skupove kriterija koji obuhvaaju irok raspon skupina proizvoda i usluga. Postupci za donoenje

tih kriterija razlikuju se, iako su mnogi slini programu zelene javne nabave EU-a. Poveznice na neke

glavne skupove kriterija dostupne su na web-mjestu EU-a o zelenoj javnoj nabavi.

1.4.3. Znakovi za okoli

Znakovima za okoli odreuju se zahtjevi povezani s okoliem koje proizvodi ili usluge moraju

ispunjavati kako bi dobili taj znak. Oni ukljuuju certificiranje proizvoda koje provodi trea strana (tj.

ne provode ga sami proizvoai ni pruatelji usluga). Znakovi za okoli mogu se koristiti na brojne

http://ec.europa.eu/environment/gpp

17

naine u javnoj nabavi, meutim nije doputeno zahtijevati da proizvodi ili usluge nose odreeni znak

za okoli.

Posebna primjena znakova za okoli pri izradi specifikacija,22 provjeravanju sukladnosti sa

specifikacijama23 i dodjeljivanju bodova za ekoloke znaajke24 obraeni su u odgovarajuim

odjeljcima ovog prirunika.

Razliite vrste postojeih znakova za okoli opisane su u nastavku:

Viesektorski znakovi, znakovi na temelju vie kriterija to su najee vrste znakova za okoli i isto

tako najee koritene vrste znakova u zelenoj javnoj nabavi. Znakovi na temelju vie kriterija

temelje se na znanstvenim informacijama o utjecaju proizvoda ili usluge na okoli tijekom njegovog

cjelokupnog ivotnog ciklusa od vaenja sirovina, proizvodnje i distribucije do faze uporabe i

konanog odlaganja. Za njih se primjenjuju brojni kriteriji koje treba zadovoljiti, , a koji odreuju

standard dotinog znaka. Za svaku obuhvaenu skupinu proizvoda ili usluga utvreni su razliiti

skupovi kriterija. Primjeri te vrste znaka ukljuuju znak za okoli EU-a (cvijet), 25 nordijskog labuda26 i

plavog anela. 27

Poetak okvira

Znak za okoli EU-a

Znak za okoli EU-a uveden je 1992. kako bi se potaknulo poduzea da promiu proizvode i usluge koji imaju povoljniji uinak na okoli. Proizvodi i usluge kojima je dodijeljen znak za okoli nose logo cvijeta te ih potroai ukljuujui javne i privatne kupce mogu lako prepoznati. Danas znak za okoli EU-a obuhvaa 28 proizvoda i usluga ukljuujui papir, tekstilne proizvode, proizvode za ienje, maziva, ureaje, proizvode za dom i vrt i turistiki smjetaj. Stalno se dodaju nove skupine proizvoda i usluga.

Kraj okvira

1.4.4. Ostali znakovi

Specifini znakovi oni se temelje na jednom ili vie kriterija za kategoriju zadovoljava/ne

zadovoljava u vezi s odreenim pitanjem, npr. energetskom uinkovitou. Ako proizvod ispunjava te

kriterije, moe nositi znak. Primjeri te vrste znaka su znak EU-a za ekoloke proizvode ili znak Energy

Star za uredsku opremu.

Sektorski znakovi- sektorski znakovi ukljuuju sustave certificiranja uma koje provode organizacije

kao to je FSC (Vijee za upravljanje umama)28 ili PEFC (Program za potvrdu certificiranja uma).29

22

Odjeljak 3.5. 23

Odjeljak 3.6. 24

Odjeljak 5.2.3. 25

Za vie informacija vidi http://ec.europa.eu/environment/ecolabel 26

Za vie informacija vidi http://www.svanen.se/en. 27

Za vie informacija vidi http://www.blauer-engel.de/en. 28

Za vie informacija vidi http://www.fsc.org. 29

Za vie informacija vidi http://www.pefc.org.

http://ec.europa.eu/environment/ecolabel

18

Znakovi ocjene proizvoda tim se znakovima, umjesto primjene kriterija zadovoljava/ne

zadovoljava, ocjenjuje ekoloka uinkovitost proizvoda ili usluga u predmetnom podruju. Primjeri

ukljuuju energetsku oznaku EU-a kojom se ocjenjuje energetska uinkovitost proizvoda povezanih s

uporabom energije, pri emu najuinkovitiji imaju oznaku A+++, a najmanje uinkoviti oznaku G.30

Kriteriji koji predstavljaju temelj za svaki od gore spomenutih znakova javno su dostupni.

1.5. Praenje i revizija zelene javne nabave Za procjenu napretka u ostvarivanju ciljeva potrebno je uspostaviti uinkoviti sustav praenja. U

okviru tog sustava trebalo bi voditi evidenciju o tome koji su javni natjeaji i/ili dodijeljeni ugovori

ukljuivali kriterije zelene javne nabave. U idealnom bi sluaju sustav praenja koji uspostavite trebao

ukljuivati i informacije o utjecaju na okoli donesenih odluka o nabavi.

Nekoliko drava lanica EU-a uvelo je ili su u postupku uvoenja programa za praenje nacionalne

primjene zelene javne nabave, s pomou kojih bi se odredili posebni postupci koje treba primjenjivati

za prikupljanje informacija.

Osim koliinskog praenja napretka preporua se redoviti kvalitativni pregled aktivnosti zelene javne

nabave s naglaskom na postojeim preprekama, korektivnim mjerama i potrebnim daljnjim

poboljanjima, zajedno s procjenom buduih ciljeva.

Poetak okvira

Praenje zelene potronje u Londonu

Londonska vatrogasna sluba uspostavila je sveobuhvatni sustav za praenje rashoda za ekoloke proizvode u svojoj organizaciji. Njihov elektroniki sustav za upravljanje narudbenicama prikuplja informacije o koliini naruenih proizvoda koji su klasificirani kao ekoloki. Vei ugovori koje taj sustav ne pregledava prate se pojedinano. Za odreivanje i klasificiranje proizvoda kao ekolokih londonska vatrogasna sluba uglavnom koristi kriterije EU-a za zelenu javnu nabavu, standarde vlade Ujedinjene Kraljevine za nabavu i druge kriterije znaka za okoli. Zelena potronja mjeri se na temelju sveukupne potronje, a izvjee u kojem su odreeni ciljevi koje treba ostvariti podnosi se svaka tri mjeseca upravnom odboru. Potronja na zelene proizvode poveala se sa 215 000 GBP (250 000 ) u razdoblju 2006. 2007. na 5 158 000 GBP (6 020 000 ) u razdoblju 2010. 2011.

Kraj okvira

Poetak okvira

Slovaka mjeri napredak u ostvarivanju ciljeva zelene javne nabave

Ministarstvo okolia i Slovaka agencija za okoli zajedniki su odgovorni za praenje napretka u okviru nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu. U tu svrhu sastavljen je upitnik, a rezultati se ocjenjuju svake godine. Upitnikom se od slovakih naruitelja prikupljaju informacije o sljedeem:

30

Vie informacija vidjeti na http://ec.europa.eu/energy/efficiency/labelling/energy_labelling_en.htm.

19

ukupan broj dodijeljenih ugovora i njihova vrijednost;

broj zelenih ugovora i njihova vrijednost, pri emu zeleni znai da je u skladu s osnovnim kriterijima EU-a za zelenu javnu nabavu;

posebni zahtjevi za zatitu okolia koji se primjenjuju (npr. kriteriji znaka za okoli, sustavi upravljanja okoliem, energetska oznaka EU-a).

U 2010. najei zahtjevi odnosili su se na gospodarenje otpadom, reciklirane materijale, smanjenje potronje energije, smanjenje buke i nie razine opasnih tvari.

Kraj okvira

1.6. Umreavanje Brojni problemi na koja se nailazi u primjeni zelene javne nabave zajedniki su svim javnim tijelima i

sudjelovanjem u aktivnostima umreavanja i suradnje s drugim tijelima mnogo se toga moe postii.

Na primjer, razmjenom informacija o kriterijima povezanim s okoliem koji se primjenjuju u

natjeajnom postupku ili raspoloivosti proizvoda povoljnih za okoli na tritu pridonosi se utedi

vremena i truda.

Na nacionalnoj ili regionalnoj razini uspostavljeno je nekoliko mrea usmjerenih na zelenu i odrivu

javnu nabavu. Na primjer, mrea PIANOO (www.pianoo.nl) u Nizozemskoj omoguava naruiteljima

da razmijene struno znanje, kao i francuska regionalna mrea za francusku regiju Grand-Ouest

(www.reseaugrandouest.fr). Na europskoj razini postoji kampanja Procura+ (www.procuraplus.org)

koja je namijenjena prekograninoj razmjeni iskustava o zelenoj javnoj nabavi i podupire osobe koje

sudjeluju u lokalnoj primjeni.

Daljnje informacije o nacionalnim i meunarodnim mreama o zelenoj/odrivoj javnoj nabavi

dostupne su na web-mjestu o zelenoj javnoj nabavi.

http://www.pianoo.nl/http://www.reseaugrandouest.fr/http://www.procuraplus.org/

20

Poglavlje 2. Postupak javne nabave

Saetak

Javni naruitelji imaju obvezu osigurati najbolji omjer kvalitete i cijene i postupati pravedno u

postupcima javne nabave. Osiguranje najboljeg omjera kvalitete i cijene moe ukljuivati

aspekte okolia. Postupati pravedno znai osigurati jednake mogunosti i jamiti

transparentnost.

Kljuna je pripremna faza. Ako se ele ostvariti ciljevi zatite okolia, prije objavljivanja javnog

natjeaja nuno je provesti detaljnu analizu i planiranje.

Pravovremenim obavjeivanjem trita o svojim planovima omoguit ete dobavljaima da

se pripreme. Ukljuivanje naruitelja u trite omoguit e im da doznaju o dostupnim

alternativnim rjeenjima.

Uteda trokova ostvarena zelenom javnom nabavom ili smanjivanje prepreka za ulaganje

mogu se na primjer prikazati pomou izrauna trokova ivotnog ciklusa, zajednikog

postupka javne nabave, okvirnih sporazuma ili ugovaranja energetske uinkovitosti.

2.1. Uvod Za uspjeh zelene javne nabave kljuno je prepoznati kako to bolje iskoristiti postupke javne nabave.

Politika zelene javne nabave, ako nije paljivo provedena, moe zapeti na praktinim pitanjima kao

to su koji postupak upotrijebiti, koje kriterije primijeniti i kako ispravno procijeniti i provjeriti

zahtjeve povezane s okoliem.

2.2. Osnovna naela javne nabave Kod javne nabave radi se o usklaivanju ponude i potranje kako bi se isporuila roba, usluge i radovi

za ije je osiguravanje odgovoran javni sektor. Primjenjuju se dva temeljna naela:

osiguranje najboljeg omjera kvalitete i cijene;

pravedno postupanje.

Osiguranje najboljeg omjera kvalitete i cijene

Javni naruitelji imaju obvezu to bolje iskoristiti novac poreznih obveznika za sve to nabavljaju.

Osiguranje najboljeg omjera kvalitete i cijene ne znai nuno odabir najjeftinije ponude. To znai

pronalaenje rjeenja koje najbolje ispunjava zahtjeve koje ste naveli ukljuujui one koji se odnose

na okoli na najekonominiji nain. Kod najboljeg omjera ne vrednuje se samo troak robe i usluga

ve se uzimaju u obzir faktori kao to su kvaliteta, ekonominost, uinkovitost i prikladnost za

21

namijenjenu svrhu. Zatita okolia moe biti jedan od tih faktora pa se prema tome moe

jednakovrijedno uzimati u obzir uz ostale faktore za dodjelu ugovora.

Pravedno postupanje

Pravedno postupanje znai primjena naela unutarnjeg trita koja tvore temelj direktiva o javnoj nabavi i nacionalnog zakonodavstva temeljenog na tim direktivama. Najvanije je sljedee:

zabrana diskriminacije javni naruitelji moraju osigurati jednaki pristup ugovoru gospodarskim subjektima iz svih zemalja EU-a s jednakim pravima31;

jednako postupanje usporedive situacije ne smiju se tretirati razliito i razliite situacije ne smiju se tretirati na jednak nain, osim ako takav tretman nije objektivno opravdan. Na primjer, na sve ponuditelje moraju se primijeniti isti rokovi i svima se moraju pruiti jednake informacije, ali ponude s razliitim cijenama trebale bi pri ocjeni troka dobiti razliite ocjene;

transparentnost javni natjeaji moraju se oglaavati u dovoljnom opsegu kako bi se osigurala konkurencija. Postupak donoenja odluka u vezi s javnim natjeajima isto mora biti transparentan kako bi se sprijeio svaki rizik od favoriziranja ili proizvoljnih odluka javnog naruitelja. Javni naruitelji imaju obvezu obavijestiti neuspjene ponuditelje o razlozima odbijanja njihovih ponuda32;

proporcionalnost podrazumijeva da mjere koje su donesene u postupku javne nabave moraju odgovarati ciljevima koje se nastoji ostvariti i ne smiju ii dalje od nunoga za njihovo ostvarenje.

2.3. Odabir postupka U svakom postupku javne nabave kljuna je pripremna faza. Pri odabiru postupka morate razmotriti u kojim ete fazama moi primijeniti kriterije povezane s okoliem ili ih uzeti u obzir.

Na primjer:

o u otvorenom postupku svaki gospodarski subjekt moe podnijeti ponudu. Svi ponuditelji koji ispunjavaju uvjete koje ste naveli stjeu pravo da se njihove ponude ocijene. Tako ete imati pristup najveem izboru moguih rjeenja prihvatljivih za okoli ali neete moi na primjer odabrati koji biste gospodarski subjekt pozvali da dostavi ponudu s obzirom na njegovu tehniku sposobnost u podruju okolia. Prednost ovog postupka je krae vrijeme provedbe;

o u ogranienom postupku moete procijeniti tehniku sposobnost u podruju okolia u prethodnoj fazi i ograniiti broj gospodarskih subjekata koje pozivate da dostave ponude. Ako postoji dovoljno odgovarajuih kandidata, na natjeaj mora biti pozvano najmanje pet subjekata33. Ovaj viefazni postupak moe vam pomoi pri odreivanju odgovarajue razine okoline uinkovitosti kojoj teite u svojim specifikacijama, kriterijima za dodjelu i odredbama za izvrenje ugovora. Ograniavanjem broja konkurenata mogue je da ete propustiti ponude s visokom okolinom uinkovitou;

31

Obveza obuhvaa subjekte iz zemalja koje su obvezane Sporazumom WTO-a o vladinim javnim nabavama. Popis tih zemalja moete pronai na http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm 32

lanak 41. stavak 2. Direktive 2004/18/EZ. 33

lanak 44. stavak 3. Direktive 2004/18/EZ.

http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm

22

o pregovaraki postupak i postupak natjecateljskog dijaloga mogu primijeniti javna tijela u posebnim okolnostima34. Ti postupci mogu ponuditi odreene prednosti u kontekstu zelene javne nabave, budui da se njima uvode elementi prilagodljivosti koji nisu dostupni u otvorenim i ogranienim postupcima. Tim se postupcima posebno omoguava bolje razumijevanje i kontrola uinka koji imaju zahtjevi u vezi s okoliem na trokove. Meutim, za postizanje najboljih rezultata oba postupka zahtijevaju odreenu razinu vjetine i iskustva u podruju suradnje s dobavljaima.

Natjecateljski se dijalog moe upotrijebiti kod posebno sloenih javnih nabava (npr. kada javni naruitelj objektivno nije sposoban definirati tehnika sredstva koja moga zadovoljiti njegove potrebe). Time se odabranim sudionicima omoguava da predloe rjeenja koja se potom razrauju u narednim fazama pri emu se na kraju odabire ekonomski najpovoljnija ponuda.35

Poetak okvira

Socijalna stanogradnja ispunjavanje standarda pasivne kue u Finskoj VASO je neprofitno poduzee koje naruuje socijalnu stanogradnju u ime brojnih opina u jugozapadnoj Finskoj. U 2010. pokrenulo je natjecateljski dijalog kako bi naruilo izgradnju 37 stanova u gradu Naantali, koji bi bili u skladu sa standardom pasivne kue. Dijalog je omoguio da se s odabranim natjecateljima postupno rijei niz zahtjeva korisnika povezanih s okoliem. Kraj okvira

U svakom od navedenih postupaka ponuen je niz faza u kojima se mogu primijeniti ekoloki aspekti:

predmet nabave i tehnike specifikacije;

kriteriji za odabir (npr. kriteriji za iskljuenje, kriteriji financijske sposobnosti i kriteriji tehnike sposobnosti);

kriteriji za dodjelu ugovora;

odredbe o izvrenju ugovora.

U preostalom dijelu ovog prirunika svakoj je fazi posveeno jedno poglavlje i razmatraju se naini kako uzeti u obzir zatitu okolia u okviru svakog odjeljka te se navode praktini primjeri i preporuke.

2.4. Savjetovanje s tritem Pri odluivanju koji ete postupak upotrijebiti i kako u gore navedene odjeljke najbolje ukljuiti

kriterije povezane s okoliem, korisno je djelomino poznavati trite, na primjer raspoloivost,

trokove i mogue praktine posljedice alternativa povoljnijih za okoli.

34 Za uvjete u kojima se ti postupci mogu koristiti molimo pogledajte lanke 21., 29., 30. i 31. Direktive 2004/18/EZ. Javni naruitelji u smislu Direktive 2004/17/EZ mogu openito koristiti te postupke. 35 Vidjeti lanak 29. Direktive 2004/18/EZ. Daljnje upute i informacije o postupku natjecateljskog dijaloga mogu se pronai u objanjenju Europske komisije: http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/docs/explan-notes/classic-dir-dialogue_en.pdf

http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/docs/explan-notes/classic-dir-dialogue_en.pdf

23

Jednostavno internetsko pretraivanje trita moe pomoi u pronalaenju nekih osnovnih

informacija36. Da biste dobili detaljniji pregled trita moete zapoeti dijalog s moguim

dobavljaima prije raspisivanja natjeaja. To bi moglo biti posebno korisno ako elite primijeniti

ambiciozne zahtjeve povezane s okoliem ili razmatrate inovativna rjeenja koja su relativno nova na

tritu.

Prema direktivama o javnoj nabavi posebno se doputa tehniki dijalog s dobavljaima za dobivanje

savjeta koji se mogu koristiti u pripremi natjeajne dokumentacije37. Takav se postupak mora

provesti na transparentan i nediskriminirajui nain. Rezultatima dijaloga (tj. konanom

dokumentacijom za nadmetanje) ne smije se osigurati nepotena prednost ni jednom od dobavljaa

koji su sudjelovali u dijalogu.

Poetak okvira

Dijalog s dobavljaima namjetaja u Baskiji

U 2006., IHOBE (baskijsko tijelo za upravljanje okoliem) je zapoeo otvoreni dijalog sa skupinom dobavljaa namjetaja kako bi pomogao u razvoju kriterija iz podruja okolia i pripremio trite za nadolazei natjeaj. IHOBE sada redovito odrava seminare za dobavljae na kojima se predstavljaju kriteriji iz podruja okolia koji e se primjenjivati u nadolazeim natjeajima i o njima se raspravlja sa zainteresiranim dobavljaima.

Kraj okvira

Preporua se prethodno obavjeivanje trita o natjeajima koji e ukljuivati kriterije iz podruja

okolia. Tako e dobavljai imati dovoljno vremena da se pripreme za vae zahtjeve. Jedan nain da

se to uini je objavljivanje prethodne informativne obavijesti . Moete razmotriti i objavljivanje

informacije na vaem web-mjestu ili odrati dan informiranja za zainteresirane dobavljae.

Poetak okvira

Pretkomercijalna nabava kupovanje inovacije

Ako na tritu ne postoji rjeenje koje ispunjava vae zahtjeve, moete razmisliti o izravnoj nabavi usluga istraivanja i razvoja koje e vam pomoi pronai najprikladnije rjeenje. Pretkomercijalna nabava je pristup koji javni naruitelji mogu primijeniti pri nabavi usluga istraivanja i razvoja ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 16. toke (f) Direktive 2004/18/EZ.38 Njime se omoguava progresivno odreivanje najboljih moguih rjeenja tako da se od brojnih poduzea zatrae studije izvedivosti, projekti i izrada prototipa. Zatim se nabava stvarnih razvijenih rjeenja mora provesti na temelju redovitih postupaka javne nabave.

Kraj okvira

36

Sud Europske unije je u sluaju Stadt Halle naveo da akti koji predstavljaju samo pripremnu studiju trita ili koji su iskljuivo pripremni i predstavljaju dio unutarnjih priprema naruitelja u vezi s postupkom dodjele u javnoj nabavi nisu pogodni za sudski nadzor. 37

Uvodna izjava (8) Direktive 2004/18/EZ. 38

Za vie informacija o pretkomercijalnim nabavama vidi COM(2007) 799 Pretkomercijalna nabava: poticanje inovacija za osiguranje odrivih visokokvalitetnih javnih slubi u Europi.

24

2.5. Priprema poslovnog modela za zelenu javnu nabavu U zelenoj javnoj nabavi mogu se koristiti brojni alati nabave za koje se zna da pridonose financijskoj

uinkovitosti i koji mogu pomoi da se u poslovnom modelu primijene vii standardi povezani s

okoliem.

Ti pristupi ukljuuju:

izraunavanje trokova ivotnog ciklusa odluke u vezi s javnom nabavom jo se esto

donose na temelju nabavne cijene. Meutim, za mnoge proizvode i radove i trokovi nastali

tijekom uporabe i odlaganja mogu biti vrlo znaajni npr. potronja energije, odravanje,

zbrinjavanje opasnih materijala. Uzimanje u obzir trokova ivotnog ciklusa u javnoj je nabavi

s gospodarskog stajalita potpuno smisleno. Budui da e nabavnu cijenu, trokove energije i

odravanja moda plaati razliiti odjeli unutar jednog tijela, za izraunavanje trokova

ivotnog ciklusa u okviru postupaka javne nabave vjerojatno e biti potrebna suradnja meu

odjelima unutar tijela. Daljnje informacije o izraunavanju trokova ivotnog ciklusa mogu se

pronai u poglavlju 5. i na web-mjestu EU-a o zelenoj javnoj nabavi

(http://ec.europa.eu/environment/gpp/lcc.htm ).

Poetak okvira

Izbjegavanje lanog marketinga o zatiti okolia

Sve se vei broj poduzea prikazuje ekoloki savjesnima ili odrivima pri emu ne prilau uvijek dokaz za to. Dobavljai, na primjer, mogu navoditi preuvelianu razinu energetske uinkovitosti ili se, da bi se prikazali ekoloki savjesnima, usredotouju na razmjerno mali uinak na okoli. Zato je vano uiniti sljedee:

upoznati se s uincima onoga to namjeravate kupiti na okoli, prije nego to objavite

natjeaj;

temeljiti svoje tehnike specifikacije na procjeni utjecaja na okoli u ivotnom ciklusu

proizvoda (npr. na temelju znaka za okoli);

od dobavljaa zatraite i odgovarajui dokaz o okolinoj uinkovitosti koju navode

(vidjeti odjeljak 3.6.).

Kraj okvira

Zajednika nabava zajednika nabava znai kombiniranje aktivnosti skupine javnih tijela da

bi se ostvarile utede kupovinom vee koliine, smanjenjem administrativnih trokova i

zdruivanjem znanja o okoliu, tehnikog znanja i poznavanja trita. Takva bi vrsta nabave

mogla biti posebno korisna za zelenu javnu nabavu, gdje su vjetine iz podruja okolia i

poznavanje trita ekolokih proizvoda i usluga moda ogranieni. Zajedniku javnu nabavu

mogu provoditi na primjer sredinja tijela za nabavu na regionalnoj ili nacionalnoj razini kako

bi se javna nabava provela u ime javnih tijela.

http://ec.europa.eu/environment/gpp/lcc.htm

25

Poetak okvira

Nizozemske opine zajedniki su objavile natjeaj za usluge ienja

U 2009. osam opina u nizozemskoj pokrajini Gooi en Vechtstreek odluilo je udruiti snage u obnovi ugovora za usluge ienja opinskih zgrada. Okolini kriteriji primijenjeni u natjeaju ukljuivali su najvie doputene razine posebnih kemikalija u proizvodima za ienje, smanjivanje proizvedenog otpada i uporabu tehnologije mikrovlakana u posebnim aspektima programa ienja.

Kraj okvira

Poetak okvira

Ideja centralizirane zelene javne nabave u Maarskoj

Maarska Opa uprava za javnu nabavu i dobavu odgovorna je za sklapanje ugovora koje koristi oko 1000 javnih tijela u cijeloj zemlji. U razdoblju 2010. 2011. provedeno je 12 postupaka koji su ukljuivali ekoloke kriterije s ukupnom vrijednou ugovora od 90 milijardi HUF (338,6 milijuna EUR). Kriteriji koji su primijenjeni odnose se na primjer na najvie doputene razine potronje energije za osobna raunala i usklaenost s kriterijima na kojima se temelje ekoloki sustavi certificiranja proizvoda od papira (npr. FSC, ECF, znakovi za okoli).

Kraj okvira

Sklapanje ugovora o energetskom uinku ugovorni je dogovor izmeu vlasnika ili stanara

zgrade (ukljuujui javna tijela) i poduzea za energetske usluge kako bi se poboljala

energetska uinkovitost zgrade. Trokove ulaganja obino pokriva poduzee ili trea strana

kao to je banka, stoga javno tijelo nema financijskih izdataka. Poduzee za energetske

usluge dobiva naknadu uobiajeno povezanu sa zajamenom utedom energije. Nakon

definiranog ugovornog razdoblja, utede proizale iz poboljanja energetske uinkovitosti

zgrade vraaju se javnom tijelu. Ugovori o energetskom uinku esto se sklapaju za skupine

zgrada kako bi ugovori bili privlaniji moguim ulagaima.

Poetak okvira

Zajedniko sklapanje ugovora o energetskom uinku u tajerskoj

Skupina lokalnih tijela u tajerskoj, Austrija, odredila je 2001. ukupno 21 zgradu s potencijalom za smanjenje uporabe energije kao predmet zajednikih ugovora o energetskom uinku. Zgrade su za natjeaj bile podijeljene u dvije skupine. Utede energije na temelju ugovora s odabranim pruateljem usluga kretale su se izmeu 15 % i 44 % pri emu ugovorno razdoblje traje 12 godina. Zajednikim provoenjem aktivnosti rijeen je problem koji se javlja kod sklapanja ugovora o energetskom uinku za manje zgrade s

26

manjom potronjom energije koje nisu privlane poduzeima za energetske usluge i ukljuuju veliki trud same zajednice.

Kraj okvira

2.6. Ugovor ili okvirni sporazum? Jedan od naina poveanja uinkovitosti natjeajnog postupka pri primjeni zelene javne nabave moe

biti dodjela okvirnih sporazuma. Okvirni sporazum moe se sklopiti s jednim ili vie gospodarskih

subjekata i omoguava dodjelu vie ugovora bez da se ponavlja cijeli postupak nabave39. Okvirni

sporazumi mogu doprinijeti zelenoj javnoj nabavi omoguavajui veu prilagodljivost u dodjeljivanju

ugovora i u nekim sluajevima zdruivanjem zahtjeva meu nizom razliitih tijela ili tijekom vremena.

Poetak okvira

Francuski okvir za informatiku opremu povoljniju za okoli

U 2008. gradska zajednica Dunkerque na sjeveru Francuske uspostavila je okvir za nabavu stolnih raunala, prijenosnih raunala, radnih stanica i monitora. Sklapanje okvirnog sporazuma temeljilo se na ekonomski najpovoljnijoj ponudi, ukljuujui procjenu okoline uinkovitosti ponude. Kriteriji koji su bili primijenjeni na pojedinane ugovore odnosili su se na energetsku uinkovitost, ekoloki dizajn (kako bi se to vie umanjili utjecaji na kraju ivotnog vijeka i olakalo recikliranje), ograniavanje tetnih tvari i zbrinjavanje otpadne opreme. Okvir se takoer moe upotrijebiti za nabavu nadogradnje za postojeu opremu kako bi se poboljala uinkovitost. Kraj okvira

Poetak okvira Uteda resursa pomou okvirnih sporazuma u Portugalu Portugalska nacionalna agencija za javnu nabavu (ANCP) sklapa nacionalne okvirne sporazume za brojne proizvode i usluge ukljuujui nabavu papira i pisaeg pribora, vozne parkove, usluge gradnje i ienja, i upravlja njima. Trenutano osam od tih okvira ukljuuje ekoloke kriterije, to predstavlja vie od 50 % nabave ANCP-a u 2010. (mjereno s obzirom na broj dodijeljenih ugovora i njihovu vrijednost). Zdruivanje zahtjeva na nacionalnoj razini omoguilo je znatne utede (procijenjene na 168 milijuna EUR u 2010.), kao i mogunost uvoenja ambicioznih ekolokih kriterija. Na primjer, prema okvirnom sporazumu sklopljenom 2011. za papir i pisai pribor dodjeljivale su se ocjene s obzirom na postotak recikliranih vlakana u proizvodu i postotak vlakana dobivenih iz uma s odrivim upravljanjem. U okvir je bilo primljeno trideset poduzea, a njegova priblina vrijednost iznosi 30 milijuna eura godinje. Kraj okvira

39

lanak 32. Direktive 2004/18/EZ i lanak 14. Direktive 2004/17/EZ.

27

Poglavlje 3. Odreivanje zahtjeva ugovora Saetak

Pri odreivanju predmeta ugovora javni naruitelji imaju veliku slobodu odabira to ele

naruiti. Time se osiguravaju mogunosti za ukljuivanje aspekata okolia, ako se pri

tome na naruava trite, tj. ne ograniava se ni ne spreava pristup tritu.

Detaljnom analizom potreba koja ukljuuje odgovarajue zainteresirane strane pridonijet e

se odreivanju podruja primjene nabava prihvatljivih za okoli i izbjegavanju

nepotrebnih nabava.

Ako je potrebno, mogu se odrediti razine ekoloke uinkovitosti i posebni materijali i

proizvodne metode.

Ako se ponuditeljima omogui da podnesu alternativne ponude poveat e se mogunost

dobivanja ekonomski najpovoljnije ponude koja osigurava i visoku ekoloku uinkovitost.

Tehniki standardi, znakovi za okoli i skup kriterija za zelenu javnu nabavu na nacionalnoj i

razini EU-a vani su izvori informacija pri izradi specifikacija i mogu biti izravno ukljueni u

natjeajnu dokumentaciju. Meutim, nije doputeno traiti od ponuditelja da budu

registrirani u okviru pojedinog znaka za okoli.

3.1. Definiranje predmeta Predmet ugovora znai proizvod, usluga ili radovi koje elite naruiti. Rezultat definiranja predmeta

ugovora obino je opis proizvoda, usluge ili radova, ali on moe biti definiran i funkcijom ili uinkom

(vidi odjeljak 3.2.3.).

3.1.1. Pravo na odabir

Naelno moete slobodno definirati predmet ugovora na bilo koji nain koji odgovara vaim

potrebama. Zakonodavstvo o javnoj nabavi ne bavi se toliko time to javni naruitelji kupuju ve

prvenstveno kako to kupuju. Iz tog se razloga direktivama o javnoj nabavi predmet ugovora kao takav

ne ograniava.

Meutim, sloboda definiranja ugovora nije neograniena. U nekim sluajevima izbor posebnog

proizvoda, usluge ili radova moe naruiti jednake uvjete u javnoj nabavi za poduzea u cijelom EU-u.

Potrebne su zatitne mjere.

Te zatitne mjere temelje se prije svega na injenici da se odredbe Ugovora o nediskriminaciji,

slobodi pruanja usluga i slobodnom kretanju roba primjenjuju u svim sluajevima, pa stoga i na

28

ugovore o javnoj nabavi koji su ispod pragova iz direktiva i na odreene aspekte ugovora koji nisu

izriito obuhvaeni direktivama40.

To u praksi znai da morate provjeriti onemoguava li vaa definicija ugovora drugim gospodarskim

subjektima EU-a ili gospodarskim subjektima iz drava s jednakovrijednim pravima41 pristup

natjeaju. Druga se zatitna mjera odnosi na to da se u skladu s pravilima javne nabave tehnike

specifikacije ne smiju definirati na diskriminirajui nain. Daljnje upute o ispunjavanju te obveze pri

uporabi specifikacija povezanih s okoliem navedene su u odjeljku 3.2.

3.1.2. Procjena stvarnih potreba

Kljuan korak prije pokretanja postupka nabave procjena je vaih stvarnih potreba s obzirom na

mogui utjecaj ugovora na okoli. Prikladnim savjetovanjem s unutarnjim ili krajnjim korisnicima

moe se otkriti da se mogu naruiti manje koliine ili opcije koje manje tete okoliu. U nekim je

sluajevima najbolje rjeenje ne kupovati nita.

Postizanje suglasnosti oko opsega potreba moe pomoi naruiteljima da u kasnijim fazama postupka

nabave donesu ekoloki svjesne odluke. Na primjer, bit e mnogo lake primijeniti sustav fakturiranja

bez papira (tj. elektroniki) ako je to opeprihvaeno unutar organizacije i ako su provedene

potrebne administrativne prilagodbe. Slino tome, prethodni dogovor o prihvatljivoj temperaturi u

unutranjosti zgrade odredit e parametre za primjenu viih energetskih standarda u okviru ugovora

za naknadno opremanje objekata ili upravljanje objektima.

Budui da se procjena potreba uobiajeno provodi prije pokretanja postupka nabave, moda neete

imate sve potrebne podatke za procjenu utjecaja ugovora na okoli. Da biste dobili pregled utjecaja

na okoli nekog proizvoda ili usluge tijekom njegovog ivotnog vijeka esto je korisno provjeriti

odgovarajue kriterije za zelenu javnu nabavu (vidi odjeljak 3.5.). Kod ostalih e ugovora analiza

trita provedena prije nabave pomoi u odreivanju rjeenja kojima se utjecaj nabavljenih proizvoda

ili usluga na okoli svodi na najmanju mjeru. To se zatim moe usporediti s potrebama koje ste

utvrdili.

3.1.3 Prepoznavanje glavnih utjecaja na okoli

Svaki pojedinani ugovor imat e razliitu skupinu moguih utjecaja na okoli koje treba uzeti u obzir.

Meutim, ugovori o nabavi robe, usluga ili radova openito e podrazumijevati neznatno razliita

razmatranja:

ugovori o nabavi robe:

o utjecaji materijala koji su koriteni za izradu proizvoda i utjecaj postupaka proizvodnje na

okoli;

o uporaba obnovljivih sirovina pri izradi proizvoda;

o potronja energije i vode pri uporabi proizvoda;

40

Daljnje informacije o pravilima i naelima koja se primjenjuju raspoloive su u Komunikaciji Komisije o tumaenju prava Zajednice koje se primjenjuje na dodjele ugovora koje nisu ili nisu u potpunosti u skladu s

odredbama direktiva o javnoj nabavi (2006/C 179/02). 41

Na primjer, gospodarski subjekti iz zemalja koje su obvezane Sporazumom o javnoj nabavi WTO-a. Popis tih zemalja moe se pronai na http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm

http://www.wto.org/english/tratop_e/gproc_e/memobs_e.htm

29

o trajnost / ivotni vijek proizvoda;

o mogunosti recikliranja / ponovne uporabe proizvoda na kraju ivotnog vijeka;

o ambalaa i prijevoz proizvoda;

ugovori o nabavi usluga:

o tehniko iskustvo i znanje te osposobljenost osoblja za izvrenje ugovora na nain

prihvatljiv za okoli;

o proizvodi/materijali koji se upotrebljavaju pri izvrenju usluge;

o postupci upravljanja uspostavljeni za to vee smanjenje utjecaja na okoli;

o potronja energije i vode i koliina otpada proizvedena pri izvrenju usluge;

ugovori o radovima:

o povrh svih gore navedenih aspekata, ugovori o radovima mogu imati znatne utjecaje na

okoli npr. u pogledu koritenja zemljita ili izrade prometnog plana;

o za neke e projekte trebati provesti slubenu procjenu utjecaja na okoli, ije rezultate

treba uzeti u obzir kod javne nabave;

o za daljnje posebne upute o ugovorima o gradnji vidjeti poglavlje 7.

Poetak okvira

Procjena solarnog potencijala u Poljskoj

Grad Czstochowa nalazi se u jednom od najsunanijih dijelova Poljske s prosjenim sunevim zraenjem od 1025 kWh/m. Kako bi se zadovoljile potrebe lokalne bolnice pokrenut je postupak javne nabave za postavljanje solarnih kolektora i grijaa napojne vode (jedinice koje koriste sunevu energiju za zagrijavanje vode). Prosjena godinja uteda energije koju je bolnica ostvarila od postavljanja sustava dosee do 254 000 PLN (63 500 EUR).

Kraj okvira

3.1.4 Odabir ekoloki svjesnog naslova ugovora

Takvim se naslovom ponuditeljima olakava da brzo prepoznaju to se trai i priopuje da e

ekoloka uinkovitost proizvoda ili usluge predstavljati vaan dio ugovora.

Poetak okvira

Ekoloki svjestan naslov u Bremenu, Njemaka

U 2010. javno poduzee za nekretnine iz Bremena objavilo je natjeaj pod naslovom Okvirni sporazum za ekoloki prihvatljivu uredsku opremu. Kriteriji natjeaja obuhvaali su primjenu mjera upravljanja okoliem i ispunjavanje kriterija znaka za okoli poput onih utvrenih u uredbi o programu Energy Star i za znak plavog anela. Okvirnom sporazumu mogu pristupiti svi uredi i agencije grada Bremena. Naslov koji upuuje na brigu za okoli od poetka je ukazao na prioritete grada povezane s okoliem.

Kraj okvira

30

Koritenjem naslova koji upuuje na brigu za okoli alje se poruka ne samo moguim dobavljaima

ve i lokalnoj zajednici i drugim naruiteljima.

Kada procijenite svoje stvarne potrebe, provedete sve potrebne analize trita i odaberete

odgovarajui naslov za ugovor, spremni ste za izradu specifikacija svojih zahtjeva.

3.2. Tehnike specifikacije povezane s okoliem 3.2.1. Tehnike specifikacije

Kada se definira predmet ugovora, treba ga izraziti u mjerljivim tehnikim specifikacijama koje su

ukljuene u poziv na nadmetanje ili natjeajnu dokumentaciju. Taj se postupak moe usporediti s

pretvaranjem skice u sliku. Tehnike specifikacije imaju dvije funkcije.

Njima se narudba opisuje za trite tako da poduzea mogu odluiti zanima li ih. Na taj nain

pomau pri odreivanju razine konkurencije.

Pruaju mjerljive zahtjeve na temelju kojih se ponude mogu ocijeniti i predstavljaju

minimalne kriterije za sukladnost. Ako nisu jasne i ispravne, vrlo vjerojatno e rezultirati

neprikladnim ponudama. Ponude koje ne zadovoljavaju tehnike specifikacije moraju se

odbaciti.

Tehnike specifikacije trebaju se odnositi na znaajke radova, nabave ili usluge koje se naruuju, a ne

na ope sposobnosti ili kvalitete gospodarskog subjekta.42 Takoer je vrlo vano da budu jasne, da ih

svi gospodarski subjekti jednako razumiju i da e se pri ocjeni ponuda moi provjeriti sukladnost (vidi

odjeljak 3.6.). Obveza transparentnosti podrazumijeva da e tehnike specifikacije biti jasno

navedene u samoj natjeajnoj dokumentaciji.43

Tehnike specifikacije mogu se oblikovati upuivanjem na europske, meunarodne ili nacionalne

standarde i/ili u odnosu na uinak ili funkcionalnost.44 U njima se moe upuivati i na odgovarajue

specifikacije koje su definirane u okviru znakova za okoli.45 Direktivama o javnoj nabavi omoguava

se oblikovanje tehnikih specifikacija u odnosu na razinu okoline uinkovitosti materijala, proizvoda,

dobave ili usluge.46 Na primjer, moete zahtijevati da raunalo ne troi vie od odreene koliine

energije na sat ili da vozilo ne emitira vie od odreene koliine oneiujuih tvari. Takoer moete

odrediti postupke ili metode proizvodnje za robu, usluge ili radove ta je mogunost obraena u

odjeljku 3.3.

Poetak okvira

Estonsko ministarstvo primjenjuje zelene specifikacije za ienje

42

Prilog VI. Direktivi 2004/18/EZ i Prilog XXI. Direktivi 2004/17/EZ. Vidi i predmet C-532/06, Emm. G. Lianakis AG protiv Dimos Alexandroupolis, toke 25. 32. 43

Vidi predmet 225/98 Komisija protiv Francuske, toke 81. 83., u kojem je odlueno da su tehnike specifikacije definirane iskljuivo uputom na klasifikacije u francuskom zakonodavstvu neizravno diskriminirajue. 44

lanak 23. Direktive 2004/18/EZ i lanak 34. Direktive 2004/17/EZ. 45

Uvodna izjava 29. Direktive 2004/18/EZ i uvodna izjava 42. Direktive 2004/17/EZ. 46

Prilog VI. Direktivi 2004/18 i Prilog XXI. Direktivi 2004/17/EZ.

31

Estonsko ministarstvo okolia objavilo je 2010. natjeaj za usluge ienja pri emu je u tehnike specifikacije ukljuilo sljedee:

usluge ienja treba provesti u skladu sa standardom ISO 14001 ili jednakovrijednim

standardom;

sve plastine vreice moraju biti bioloki razgradive;

otpad se mora razdvajati (ambalaa, organski otpad, itd.);

toaletni papir i papirni runici moraju biti od recikliranog papira.

Ostvareno je smanjenje trokova usluge od skoro 10 % u odnosu na prethodni ugovor u kojem su bile primijenjene iste tehnike specifikacije.

Kraj okvira

3.2.2. Tehniki standardi povezani s okoliem

Standardi znatno utjeu na osmiljavanje proizvoda i postupaka, pri emu mnogi standardi ukljuuju

znaajke koje se odnose na okoli kao to su postupci uporabe energije ili gospodarenja otpadom.

Upute na tehnike standarde povezane s okoliem mogu se ukljuiti izravno u specifikaciju i pomoi

vam da tako jasno odredite predmet ugovora. U direktivama o javnoj nabavi upuuje se na europske

ili nacionalne standarde kao jedan od naina na koji se mogu odrediti specifikacije.47 Pri svakom

pozivanju na standard moraju se navesti rijei ili jednakovrijedan.48 To podrazumijeva da naruitelji

moraju uzeti u obzir ponude koje se temelje na jednakovrijednim rjeenjima (jednakovrijednim

standardima ili jednakovrijednim rjeenjima koja nisu certificirana odreenim standardom). Kako bi

se dokazala jednakovrijednost ponuditelji smiju koristiti bilo koji oblik dokazivanja (kao to je

tehnika dokumentacija proizvoaa ili izvjee ovlatenog tijela o ispitivanju).49

Tehniki standardi mogu imati razne oblike, od potpunih europskih normi (EN-ovi), europskih

tehnikih suglasnosti, opih tehnikih specifikacija, meunarodnih normi i drugih tehnikih

referentnih sustava koje uspostavljaju europska tijela za standardizaciju, pa do nacionalnih normi,

nacionalnih tehnikih suglasnosti i nacionalnih tehnikih specifikacija. Standardi su korisni u javnoj

nabavi jer su jasni, nediskriminirajui i u pravilu razvijeni s pomou postupka koji ukljuuje irok

raspon dionika, ukljuujui nacionalna tijela, organizacije za zatitu okolia, udruge potroaa i

industriju. Stoga su tehnika rjeenja sadrana u tako donesenim normama iroko prihvaena.

Na europskoj razini standarde izrauju europska tijela za normizaciju: Europski odbor za normizaciju

(CEN), Europski odbor za elektrotehniku normizaciju (Cenelec)50 i Europski institut za

telekomunikacijske norme (ETSI)51.Ta tijela aktivno promiu ukljuivanje aspekata zatite okolia u

standarde. Na primjer, CEN je razvio alate koje upotrebljavaju tehniki odbori odgovorni za

47

lanak 23. stavak 3. toka (a) Direktive 2004/18/EZ i lanak 34. stavak 3. toka (a) Direktive 2004/17/EZ. 48

lanak 23. Direktive 2004/18/EZ i lanak 34. Direktive 2004/17/EZ. 49

lanak 23. stavak 4. Direktive 2004/18; lanak 34. stavak 4. Direktive 2004/17; vidi i predmet 45/87 Komisija protiv Irske. 50

Za vie informacija vidi http://www.cenelec.org. 51

Za vie informacija vidi http://www.etsi.org.

32

standarde, poznatije kao okvir za okoli. Strateko savjetodavno tijelo za okoli (SABE) openito je

odgovorno za osiguravanje koordinacije o pitanjima u vezi s okoliem, ukljuujui poveznice s

europskom politikom o okoliu.52 I Europska komisija predana je radu na ekoloki prihvatljivijim

tehnikim standardima. Objavila je komunikaciju o ukljuivanju aspekata povezanih s okoliem u

europsku standardizaciju.53

3.2.3. Specifikacije koje se temelje na uinku ili funkcionalne specifikacije

Direktivama o javnoj nabavi naruiteljima se izriito doputa da biraju izmeu specifikacija koje se

temelje na tehnikim standardima i uinku ili funkcionalnim zahtjevima.54 Specifikacijama na temelju

uinka/funkcionalnim specifikacijama opisuje se eljeni rezultat i oekivani uinci (na primjer u

odnosu na kakvou, koliinu i pouzdanost), ukljuujui nain njihova mjerenja. Njima nije propisan

proizvodni materijal ni radna metoda ponuditelja. Ponuditelj moe slobodno ponuditi najprikladnije

rjeenje. Pristup na temelju uinka obino omoguava vee razmjere trine kreativnosti i u nekim

primjerima potie trite na razvoj inovativnih tehnikih rjeenja.

Poetak okvira

Nagraivanje energetske uinkovitosti u kolama na Malti

U Pembroku na Malti nacionalno tijelo odgovorno za kole (Zaklada za kole budunosti - FTS) zahtijevalo je da nova kolska zgrada bude energetski samodostatna tako da se uvede proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u samoj koli. Ponuditelji su predstavili razliita rjeenja za ostvarivanje tog cilja. U specifikacije su bili ukljueni i odreeni minimalni zahtjevi, na primjer za energetsku uinkovitost i uinkovitu uporabu vode. Za veu su uinkovitost u fazi dodjele ugovora ponudama bili dodijeljeni dodatni bodovi. Odabrani je ponuditelj postavio solarne panele i vjetroturbine koji su u prvih deset mjeseci ugovora proizveli ukupno 35 000 kWh.

Kraj okvira

Poetak okvira

Odreivanje konanog rezultata bez odreivanja naina kako ga ostvariti

Ako elite odravati odreenu temperaturu u uredima u zgradi mogli biste to uiniti odreivanjem vrlo detaljnih specifikacija za sustav grijanja ili biste mogli navesti da se u uredima mora odravati stalna temperatura od 20 C i prepustiti dobavljaima da predloe razliite mogunosti. Dobavljai bi se zatim mogli odluiti za inovativne sustave grijanja i ventilacije kojima se smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.

Kraj okvira

Kada odreujete specifikacije na temelju uinka morate paljivo razmisliti o tome kako ete pravedno

i transparentno procijeniti i usporediti ponude. Od ponuditelja moete zatraiti da navede kako

namjerava postii eljeni rezultat i postii razinu kvalitete navedene u natjeajnoj dokumentaciji. U

gornjem primjeru od ponuditelja bi se moglo zatraiti da opiu kako bi odravali eljenu sobnu

52

Za vie informacija vidi http://www.cen.eu/sh/sabe. 53

COM(2004) 130 Ukljuivanje aspekata okolia u europsku standardizaciju 54

lanak 23. Direktive 2004/18/EZ i lanak 34. Direktive 2004/17/EZ.

33

temperaturu i navedu tehnike podatke za potvrdu izvedivosti predloenih metoda. Vano je takoer

razmotriti kako ete ukljuiti tone uvjete ponude u ugovorne odredbe. Daljnje upute u vezi s time

dane su u poglavlju 6.

3.3. Odreivanje materijala i proizvodnih metoda Sastav proizvoda, nain njegove izrade ili nain izvoenja usluge ili radova mogu predstavljati

znaajan dio utjecaja na okoli. U skladu s direktivama o javnoj nabavi materijali i metode

proizvodnje mogu izriito biti uzeti u obzir pri odreivanju tehnikih specifikacija.55

Meutim, budui da bi sve tehnike specifikacije trebale biti povezane s predmetom ugovora,

moete ukljuiti samo one zahtjeve koji se odnose na proizvodnju robe, usluge ili radova koji se

naruuju i pridonose njihovim znaajkama bez da su nuno vidljive. Kako vrijedi za sve kriterije,

naruitelj mora osigurati da se prilikom odreivanja materijala ili metoda proizvodnje potuju naela

Ugovora o nediskriminaciji, jednakom postupanju, transparentnosti i proporcionalnosti.

3.3.1. Odreivanje materijala

Kao javni naruitelj imate pravo zahtijevati da proizvod koji nabavljate bude izraen od posebnog

materijala ili da sadri odreeni postotak recikliranog ili ponovno uporabljenog materijala. Moete

navesti i da ni jedan od sadranih materijala ili kemijskih tvari ne smiju biti tetni za okoli ili zdravlje.

To se najee radi uputom na zakonodavstvo kojim se ograniavaju koliine tetnih ili opasnih tvari,

na primjer na Direktivu RoHS56 i na uredbe REACH i CLP.57

Tipini primjeri zelene javne nabave ukljuivali bi ograniavanje tetnih tvari u proizvodima za

ienje i tekstilnim proizvodima ili zahtijevanje prisutnosti odreenog postotka recikliranog papira u

papiru za kopiranje.

Za osiguranje potovanja naela Ugovora o nediskriminaciji, ta ogranienja trebala bi se temeljiti na

objektivnoj procjeni rizika. Oznake za okoli i kriteriji zelene javne nabave koristan su izvor jer se

temelje na znanstvenim informacijama i procjeni ivotnog ciklusa materijala i tvari sadranih u

obuhvaenim proizvodima i uslugama.

Poetak okvira

Nabava stopostotnog recikliranog papira u Bugarskoj

Bugarsko ministarstvo okolia i vode odredilo je stopostotno reciklirano vlakno prilikom narudbe papira za uredsku uporabu. Analizom trita prije nabave otkriveno je da se prelazak na papir povoljniji za okoli moe ostvariti bez povienja cijene. Nakon uspjene

55

Prilog VI. Direktivi 2004/18/EZ i Prilog XXI. Direktivi 2004/17/EZ. 56

Direktiva 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. sijenja 2003. o ograniavanju uporabe odreenih opasnih tvari u elektrinoj i elektronikoj opremi (trenutano u postupku revizije). 57

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europsko