Kakanjska i butmirska kultura

• prilikom izgradnje pruge za rudnik Kakanj 1933. g. otkriveno je novo neolitičko nalazište kod ušća Zgošćanskog potoka u rijeku Bosnu. Pri zemljanim radovima prikupljena je određena količina keramičkog, koštanog i kamenog materijala (Mihovil Mandić), ali nije utvrđen niti pravi karakter kulture niti je materijal sustavno obrađen i objavljen.

• G. 1954. provedeno je manje sustavno istraživanje spomenutog lokaliteta. Tada je konačno definirana nova neolitička kultura u srednjoj Bosni, nazvana kakanjskom. Pripada srednjem neolitiku spomenutoga područja. G. 1968. provedeno je još jedno manje iskopavanje istoga lokaliteta (Gene Sterud iz Los Angelesa), ali rezultati nisu objavljeni.

• godine 1963. i 1964. provedeni su veći sondažni radovi na neolitičkom nalazištu u Arnautovićima kod Visokog i ustanovljeno je da ono također pripada kakanjskoj kulturi.

• Nalazišta: Kakanj, Obre I, Papratnica, Arnautovići, Tuk kod Zavidovića

Razvitak kroz 3 faze:• starija: protokakanjska ili Kakanj I (Obre I,

3.sloj, Kakanj, najstariji sloj)• srednja: Kakanj II (Obre I, 4. sloj, Kakanj)• mlađa: Kakanj III (Arnautovići)

Naseobinski objekti

• Kakanj: vj. zemunički → dugačka jama puna lijepa

• Obre I: 5 nadzemnih kuća (1 dvodijelna) s podnicama od nabijene ilovače ili od tankih kamenih ploča, temelji kameni, a zidovi od drvenih oblica ili poluoblica oblijepljenih ilovačom – 8 vanjskih ognjišta kružnog oblika (podloga od kamenih oblutaka, premaz od ilovače

• Arnautovići: nadzemna kuća s jamama od stupova i ognjištem od ilovače

• Butmir – neolitičko naselje u sarajevskom polju, istraživano 1893.-1896. (F. Fiala, W. Radimsky, M. Hoernes, istražena površina 5305 m²!, kulturni sloj 3 m) – prvo i površinom dosada najveće istraživanje neolitičkog lokaliteta u BiH. Rezultati istraživanja objavljeni su kao prva arheološka monografija u BiH.

• Kraljevine kod Novog Šehera (područje Žepča) –

istraživane 1906.-1908. (Tomo Dragičević), rezultati nikada u cijelosti objavljeni, nema ni odgovarajuće dokumentacije

• Crkvina u Turbetu - istraživao J. Korošec 1942.• Nebo – neolitičko naselje u dolini rijeke Bile, sustavno

iskopavanje 1948.-1951. Alojz Benac; stariji sloj sa zemunicama i ognjištima; mlađi sloj s nadzemnim kućama

• Mujevine – istovremeno s radovima u Nebu provedeno je i pokusno iskopavanje ovoga lokaliteta na obali rijeke Bile, nažalost najvećim dijelom uništenoga riječnom erozijom – dobiveni materijal nije dovoljno karakterističan pa je atribucija ovoga lokaliteta upitna

• Obre II (Gornje Polje) – prethodna istraživanja 1963.-

1965., a sustavna 1967.-1968. i 1970.• Okolište kod Moštra, nedaleko od Visokog – sondažno

istraživanje A. Benca 1969. pokazalo je da je riječ o velikom naselju butmirske kulture u svemu sličnom onome u Obre II

• Brdo kod Kiseljaka – površinski prikupljeni materijal upućuje na manje naselje butmirske kulture (prigodom skupljanja podataka za arheološku kartu BiH, Pavao Anđelić)

• Arnautovići kod Visokog – iskopavanja A. Benca 1958. i 1959. (kakanjska kultura, na površini i nešto butmirske keramike), iskopavanja 1988. S. Perić (podjednaka zastupljenost kakanjske i butmirske kulture)

• S. Perić navodi 31 lokalitet butmirske kulture, od toga se 25 pouzdano može pripisati butmirskoj kulturi, dok se ostalih 6 nalazi u perifernim područjima rasprostiranja kulture, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze i vinčanski lokaliteti. Uočljivo je postojanje nekoliko manjih geografskih cjelina s dva ili više naselja, odn. jedno veće naselje praćeno je s nekoliko manjih u blizini

Nalazišta• Butmir (uz Željeznicu), Nebo u Brajkovićima (dolina Bile),

Brdo kod Kiseljaka (iznad rijeke Fojnice), Okolište u Donjim Moštrama kod Visokog iznad rijeke Bosne, Gornje Polje kraj rječice Trstionice kod Kaknja (Obre II), Crkvina u selu Turbe kod Travnika (na ušću dvaju krakova rijeke Lašve), Kraljevine kod Novog Šehera (toponim Kraljičino guvno na uzvišenju uz rječicu Lješnicu), Mujevine kod Alihodža na obali Bile

• - samo jedno naselje nalazi se na obali glavne rijeke (Okolište), a ostala su u dolinama manjih rijeka-pritoka Bosne (Obre II, Butmir, Mujevine, Kraljevine) ili na brežuljcima iznad dolina manjih rijeka (Brdo kod Kiseljaka, Crkvina, Nebo)

• Moguće je izdvojiti dva osnovna tipa naselja: • naselja na nižim, prostranim riječnim terasama

na obali rijeke Bosne ili njezinih pritoka – ona su prostranija i s duljim kontinuitetom trajanja

• naselja podignuta na dominantnim položajima nešto podalje od glavnih riječnih tokova – manjih dimenzija i većinom jednoslojna, vezuju se uglavnom za kasnu fazu trajanja butmirske kulture→odraz općih zbivanja krajem neolitika na širem području

Naseobinski objekti

• zemunice ili poluzemunice• nadzemne kuće

• u Butmiru je uočeno 90tak jama kojima je danas teško sasvim točno odrediti namjenu, ali mnoge od njih imaju ognjišta; jame su grupirane oko manjih trgova; velik je i broj vanjskih ognjišta; začuđuje, međutim, nedostatak nadzemnih objekata u 3m debelom kulturnom sloju

• Obre II: 2 veća zemunička objekta sa zidovima od pletera, ognjište od kamene podloge, premazano ilovačom, nalaze se u istom sloju s nadzemnim kućama pa oni prvi vj. nisu služili za stanovanje nego kao radionički objekti;

KUĆEKUĆE• u Obrima II u Obrima II

dvodjelne kućedvodjelne kuće• 2 prostorije s 2 prostorije s

pregradnim zidompregradnim zidom• u glavnoj prostoriji u glavnoj prostoriji

kalotna pećkalotna peć• posuđe direktno na posuđe direktno na

podnicipodnici• u 2 kuće u 2 kuće

konstatirana drvena konstatirana drvena podnicapodnica

ORUĐEORUĐE• Kameno i kremeno Kameno i kremeno

oruđe:oruđe:• noževinoževi• svrdlasvrdla• vrhovi strelicavrhovi strelica• sjekire: jezičaste, sjekire: jezičaste,

kalupaste, sjekire-kalupaste, sjekire-čekićičekići

• kult kamene kult kamene sjekiresjekire

•

ANTROPOMORFNE ANTROPOMORFNE FIGURINEFIGURINE

• tri stila: tri stila: • shematizirajućishematizirajući• stilizirajućistilizirajući• realističnirealistični

ANTROPOMORFNE ANTROPOMORFNE FIGURINEFIGURINE

Stilizirajući pravac:Stilizirajući pravac:• realistično ili realistično ili

stilizirano licestilizirano lice• potiljak izdužen potiljak izdužen

ili poprima ili poprima geometrijske geometrijske oblikeoblike

• nije sačuvan nije sačuvan donji dio figurinadonji dio figurina

Geneza

• do pol. 20. st. nalazi iz Butmira bili su usamljena i izolirana pojava

• sjeverna (izvorno područje srednja Europa tj. LTK kompleks) i južna koncepcija (spiraloidna dekoracija nastala pod neposrednim egejskim utjecajem, pa su i nositelji butmirske kulture došli s juga

• M. Garašanin: poseban oblik vinčanske kulture i dio vinčanskog kulturnog kompleksa; kasnije b.k. nastaje prožimanjem vinčanske i lenđelske kulture

• J. Korošec: baza je danilska kultura+ neka nepoznata, starija kultura srednje Bosne

• M. Grbić: b.k. se proširila preko čitavog Balkana sve do Kiklada, a njezini se utjecaji osjećaju i u Danilu

• Š. Batović: najvažniju ulogu u formiranju b.k. ima danilska kultura

• A. Benac: bazu čine nositelji trakaste keramike uz elemente iz moldavsko-ukrajinskog i vinčanskog kompleksa

• D. Srejović: butmirska se kultura razvijala kroz 4 razvojne faze; fazu njezina formiranja predstavlja zapravo kakanjska kultura, slijedi faza stabilizacije, pa klasična i na kraju kasna faza butmirske k.

• otkriće naselja u Obre II donosi rješenja jer je stratigrafija

pokazala i početni stupanj b.k.• elemeniti geneze:• autohtona baza tj. kakanjska kultura u degeneriranoj fazi

(posljednji izdanci kultnih ritona, vaza na šupljim valjkastim nogama, šalice, brojnost koštane industrije)

• jadranska komponenta (slikana keramika danilskog tipa, spiralni ukrasi, uporaba crvene boje)

• jugoistočna komponenta sa crnopoliranom keramikom – širi val s istoka tzv. metalizirajući šok

• kontinentalna komponenta – trakasta ornamentika iz Podunavlja + sporadični i povremeni utjecaji sopotske i lenđelskih kultura

NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJANAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA

• od 2002. godine istraživanja od 2002. godine istraživanja na Okolištu kod Visokogna Okolištu kod Visokog