Business intelligence Telekomunikacije Bankarstvo ...

tema brojaBusiness intelligence

posebni prilozi

intervjuAnte Babi}

Telekomunikacije BankarstvoDruštveno odgovorno poslovanjePoslovni domjenci

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 5, godina I, studeni 2009.

ISSN

184

7-16

5X

2 3

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJE[TAJA PODUZE]ASpecijalisti~ki seminar na temu razumijevanja i prakti~ne primjene analize financijskih izvje{taja i izrade modela vrednovanja poduze}a i projekta.

organizira specijalisti~ki seminar:

Poslovno u~ilište Filaks, Domjani}eva 19, Zagreb,26. i 27. studenoga 2009., 9.00 – 16.00 h

1. Svrha i cilj financijske analize poslovanja poduzeca2. Fundamentalna analiza – analiza financijskih izvještaja

I. Financijski izvještajiII. Analiti~ke tehnike

a. Apsolutne i postotne promjeneb. Horizontalna analizac. Vertikalna analizad. Analiza korištenjem pokazatelja

- pokazatelji profitabilnosi- pokazatelji likvidnosti- pokazatelji ekonomi~nosti- pokazatelji zaduženosti- pokazatelji aktivnosti- pokazatelji investiranja

III. DuPont sistem analize poslovanja poduze}aIV. Altmanova Z – score metoda ocjenjivanja uspješnosti

poslovanja poduze}a V. Ekonomska dodana vrijednost (EVA) i tržišna dodana

vrijednost (MVA)3. Ra~unovodstvene manipulacije u financijskim izvještajima4. Analiza šireg okruženja poduze}a kao i analiza industrijske grane 5. Vrjednovanje poduze}a

I. Pojam „korporativnih financija“II. îji novac poduze}a troše?III. Razli~ite metode vrjednovanja (prema imovini, prema profitu,

prema nov~anim tijekovima...) IV. Financijsko planiranje i DCF metodaV. Korištenje diskontiranih nov~anih tijekova prilikom procjene

vrijednosti i isplativosti projekata a. vremenska vrijednost novcab. NPV (neto sadašnja vrijednost)c. IRR (interna stopa povrata)

RADIONICA (2. DAN)

SADRŽAJ SEMINARA:

PREDAVA I:

Kristian Koruni}, investicijski savjetnikSlaven Bo{njak, investicijski savjetnik

PRIJAVE I KONTAKT:

Mirakul d.o.o.Vukovarska 8831000 Osijekiro ra~un: 2484008-1101403654

MB: 1666193www.mirakul.hr

Aleksandra Zrinu{i}tel: +385 31 625 013e-mail: edukacija…mirakul.hr

- Izrada financijskih izvještaja- Analiziranje poduze}a primjenom osnovnih analiti~kih tehnika- Izra~un ekonomske i tržišne dodane vrijednosti poduze}a (EVA i MVA)- Izra~un amortizacije- Utvr|ivanje vrijednosti poduze}a

o DDM metodao DCF metoda

KOTIZACIJA:

- Redovna cijena seminara za 2 dana iznosi 2.390,00 kn+PDV.- za uplate do 20. studenog iznosi kn+PDV

- Redovna cijena seminara za 1 dan (seminar ili radionica) iznosi 1.490,00 kn+PDV.- za uplate do 20. studenog iznosi kn+PDV

- Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust na ukupnu cijenu seminara.

PROMOTIVNA CIJENA1.990,00

PROMOTIVNA CIJENA1.290,00

10%

Za polaznike seminara osigurani su ru~ak i materijali sa seminara.

Sadràjtema broja: Business intelligence

“Osnovna korist od provo|enja business intelligence-a u poduzetni~kim tvrtkama je prije svega poznavanje poslov-nog okruènja u kojem djelujemo ili namjeravamo djelovati, prepoznavanje situacija na trì{tu koje jo{ nisu realizirane, ali mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na poduze}e, projekt, proizvod, itd. Nesporno je da business intelligence/competitive intelligence u velikoj mjeri ovisi o osobnim ka-rakteristikama uklju~enim u taj proces (personalizacija), {to je istovremeno i jaka i slaba to~ka cijeloga procesa.“

27 Bankarstvo

35 Telekomunikacije 70 Poslovni domjenci

50 Društveno odgovorno poslovanje

13

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Ante Babi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- e{ka

Mediji- Elita komunikacijske industrije na Weekend Media Festivalu

Transport i logistika - Optimalizacija logistike postaje klju~ efikasnog upra-

vljanja tro{kovima

Marketing - XXI. CROMAR - transfer znanja izme|u akadem-

ske i gospodarske zajednice

Osiguranje- Usporavanje trì{ta osiguranja

Poduzetni{tvo - 6. Europski dan poduzetnika – promocija poduzetni{tva

i lokalnih zajednica

Zdravlje - Vrhunske zdravstvene ustanove – pregledi bez stresa

i ~ekanja

Marketing - ‘Ni{omanija’ u doba Interneta – za svakog pone{to

Fran{izno poslovanje - Fran{iza – mogu}a pomo} u kriznim vremenima

Poslovni kalendar

54

62

63

69

73

74

5

6

10

20

34

43

48

4 5

Uvodnik

Štovani,

Najavili smo te{ke dane i brojne probleme za hrvat-sko gospodarstvo koji nas ~ekaju na jesen i zimu, i na àlost, sva crna predvi|anja pokazala su se istinitim. Krizu su, osim poduzetnika, po~eli naveliko osje}ati i svi gra|ani te moèmo zaklju~iti da je realni sektor kompletno zavijen u crno, ~ast iznimkama, nara-vno. SMS, Pevec, HGspot, Vemil samo su neke od najzvu~nijih tvrtaka pred ste~ajem, a najgore je {to bi to mogao biti tek vrh ledene sante. Iliti sante lo{ih odluka vladaju}ih kvazi-stru~njaka i ministara. U tre-nutku dok pi{em ovaj uvodnik jo{ uvijek se ne zna tko }e sjesti u vru}u fotelju ministra gospodarstva. Bolje re~eno, jo{ uvijek ne postoji adekvatan stru~njak koji bi dràvu mogao povesti u pravom smjeru. Par izgled-nih kandidata koji bi mo`da i mogli ne{to napraviti su, izgleda, definitivno odustali. I to zorno pokazuje jad i bijedu sustava u kojem ìvimo. Mi jednostavno ne-mamo dovoljno kvalitetnih opcija! Pogledajte u kojem nam je statusu {kolstvo te visoko obrazovanje i bit }e sasvim jasno kako smo do{li u ovu situaciju. Dokle god budemo pri~ali samo o turizmu, a zanemarivali brojne ostale visoko profitabilne sektore u kojima moèmo ponuditi stru~ne i visoko cijenjene usluge, te ih ne kre-nemo strate{ki razvijati, tavorit }emo u prosje~nosti i sa zebnjom pratiti vremensku prognozu tijekom ljeta (ali i ostatka godine, ako se pita poljoprivrednike).

Mo`da bi najbolji savjet u vezi krize poduzetnicima bio: ~uvajte zdravlje! ûo sam, i zgrozio se, ve} za nekoliko sr~anih infarkta, ali i naglog obolijevanja od te{kih bolesti od kojih su sigurno neke uzrokovane stresom. Ma koliko zvu~alo kao kli{e, kriza }e do}i i

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, Nata{a

Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri},

Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko

[timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

pro}i, ali zdravlje ostaje. I zato ~uvajte fizi~ku i men-talnu snagu, posvetite se ja~anju sebe i esencijalne sna-ge svog talenta i businessa te pa`ljivo njegujte odnose s partnerima i suradnicima, jer sve }e vam se vratiti kada se opet na|emo na pravom kolosijeku.

U vrijeme te{kih i nestabilnih vremena tvrtkama od posebne pomo}i moè biti business intelligence. [to je BI (uvrijeèna kratica ~e{}e upotrebljavana od ori-ginalnog naziva) i kako moè pomo}i i va{oj tvrtki, saznajte u na{oj temi broja. Razgovarali smo s najve- }im stru~njacima u ovom podru~ju te vjerujemo da }ete dobiti sve osnovne informacije kako biste mogli kvalitetno procijeniti moète li imati koristi od BI-a te kome se obratiti. U vezi teme broja napravio bih i malu digresiju te se osvrnuo na sam naziv. Naime, iako u BIZdirektu, usudio bih se re}i pionirski, inzistiramo na hrvatskim izrazima i sluìmo se najnovijim pravo-pisom (zbog kojeg smo ponekad i kritizirani jer rije~i ‘podatci’, ‘tvrtaka’ i sl. jo{ nisu u{le u {iru uporabu i ljudi misle da smo napravili gre{ku), izraz „business intelligence“ nismo mogli prevesti kao „poslovna in-teligencija“, jer se jednostavno ne radi o sinonimima, iako je prijevod doslovan i na prvi pogled logi~an. Zato se nadamo da nam ne}ete zamjeriti na ve}oj uporabi stranih rije~i i skra}enica u ovom tekstu nego ste na to navikli.

Krešimir Šimac

6 7

Tvrtka Tim Kabel d.o.o. potpisala je s tvrtkom Lapp Kabel GmbH ugovor o ekskluzivnoj distribuciji njihovog proizvodnog programa za podru~je Hrvat-ske od 1. listopada 2009. godine. Potpisivanje ovog ugovora velik je uspjeh za Tim Kabel, ali i svojevr-sno priznanje tvrtki kao vodećem distributeru kabela i vodi~a u regiji. Lapp Kabel osnovao je 1957. godi-ne gospodin Oskar Lapp, i danas je jedan od vodećih i najinovativnijih svjetskih proizvo|a~a kabela i vodi~a. Asortiman Lapp Kabela proizvodi se u vlasti-tim proizvodnim pogonima grupe, koja diljem svijeta ima 17 proizvodnih lokacija, 100 poslovnica i 40 pro-dajnih predstavništava.

Nakon brojnih ovogodišnjih domaćih i me|u- narodnih zlatnih odli~ja za beljsku Graševinu i Char-donnay, Merlot i Cabernet sauvignon, vrhunska vina

BIZ vijesti

Pokretanje interdisciplinarnog doktorskog studija ‘Poduzetništvo i inovativnost’

U Vijećnici Ekonomskog fakulteta u Osijeku 23. li-stopada održana je prezentacija dvogodišnjeg rada na TEMPUS projektu International Centre for Entre-preneurial Studies. Na prezentaciji je predstavljeno pokretanje me|usveu~ilišnog i interdisciplinarnog doktorskog studija ‘Poduzetništvo i inovativnost’, u ~ijem su izvo|enju sudjelovali Sveu~iliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Turku School of Economics, Finska, Universitaet Klagenfurt, Austrija, Univer-za v Mariboru, Slovenija i Durham University, UK. Tako|er je predstavljeno pokretanje Me|unarodnog centra za poduzetni~ke studije te pokretanje virtual-ne u~eće platforme (Virtual Learning Platform) koja ce podržavati rad na doktorskom studiju, ali i sve poduzetni~ke studije (od specijalisti~kog do preddi-plomskog) - razvijeno u suradnji s Microsoftom, koji je partner na projektu.

Održano predavanje Adizesa

Profesor Ichak Adizes, jedan od najvećih svjetskih autoriteta iz podru~ja managementa i organizaci-jske terapije kompanija, održao je 15. listopada u zagreba~kom HYPO EXPO XXI centru predavanje o izazovima razvoja kompanija u doba financijske krize. Njegova teorija pokušava dati jednostavan odgovor na pitanje zašto organizacije rastu, stare i umiru, koji je uobi~ajen put kojim prolaze tijekom rasta i koji je optimalan put kojim bi trebale ići da bi izbjegle probleme karakteristi~ne za rast i starenje. Svojim predavanjem pomogao je u osnaživanju managera i profesionalaca iz brojnih hrvatskih poduzeća za predvi|anje budućih problema danas, dao ideje kako se izvući iz ‘osniva~eve zamke’ i profesionalizirati management organizacije, ukazao zašto organizaci-je postaju birokratizirane, te uputio na signale kako predvidjeti uspjeh poduzeća.Adizes metodu koriste brzorastuća poduzeća na pre-lasku s poduzetni~kog na profesionalni management, te birokratizirane organizacije koje su se željele revi-

talizirati. Dojmovi su nepodijeljeni: dr. Adizes posje-duje nevjerojatnu karizmu i jednostavnost, a naro~ito osvaja primjenjivost rješenja koja pruža u svojim predavanjima i knjigama! Dr. Adizes se nalazi na 28 mjestu liste “Top 100 thou-ght leaders on leadership” za 2008. godinu.

Otvoren XXL fitness i aerobic centar

Nova priznanja za Podrume Belje

Po~etkom listopada XXL fitness i aerobic centar ot-voren je na Zagreba~kom Velesajmu u Paviljonu 25, veli~ine prostora od 2000 m2. Posebnost centra je da posluje po postavci “open space-a”, tj. u teretani od 1000 m2 s 200 radnih mjesta i koja je kompletno ot-vorena. Centar nudi još dvije dvorane od 500 m2 za sve vrste grupnih treninga, a u ponudi su i sve vrste plesa kao rekreacije, te plesni te~ajevi.Najveća stijena za penjanje u Hrvatskoj se tako|er nalazi u XXL-u, a prostor caffea s toplim i hladnim i energetskim napicima zauzima 40 sjedećih mjesta.U ponudi su i protein bar s mogućnošću kupnje do-

Tim Kabel potpisao vrijedan ugovor

dataka prehrani svih renomiranih proizvo|a~a, a tre-neri s iskustvom i kineziološkim obrazovanjem uvi-jek su dostupni i na raspolaganju.

Edukativna poslovna konferencija pod nazivom “Po-slovni Salon 2009 - OPSTANAK” održat će se 3. prosinca 2009. u najvećem zagrebačkom konferencij-skom centru - Hypo EXPO XXI. Kako će novi porezi utjecati na sustav nagra|ivanja zaposlenika, hoće li nam se dogoditi procvat sive ekonomije i plaćanja na ruke, kako voditi knjige u novim okolnostima, kako se zaštititi od neželjenih radnih sporova samo su neka od pitanja na koje će Poslovni Salon 2009 imati odgovore, te svim sudionicima omogućiti educiranje o aktualnim temama koje sve poduzetnike, gospo-darstvenike i managere zaokupljaju u poslovanju.

Konferencija „Poslovni salon 2009 – OPSTANAK“ u prosincu

Promocija Gazela 2009.

Podrume Belje, osvojili su zlatne medalje na svjet-skom ocjenjivanju merlota i cabernet sauvignona koje je održano prije krajem listopada u talijanskom gradu Bergamu. Ocjenjivanje vina pod nazivom Emocije svijeta – merlot i cabernet sauvignon zajed-no, održava se petu godinu zaredom. Dvjestotinjak uzoraka iz svih krajeva svijeta ocjenjivalo je 65 ~lano-va ocjenjiva~kog suda, a me|u njima i najeminentniji svjetski vinski novinari.

Medijska kuća Business.hr nakon ~etiri godine uspješnog poslovanja u Hrvatskoj ~etvrti put zare-dom promovira najbrže rastuće tvrtke u Hrvatskoj, Gazele 2009. Gazele su složeni medijsko-komu-

BIZ vijesti

8 9

BIZ vijesti BIZ vijesti

Dodijeljene prve Effie nagrade u Hrvatskoj

Susret gradona~elnika i poduzetnika u Opatiji

Me|unarodni sastanak malih i srednjih poduzetni-ka ICT sektora

Sika Croatia bilježi odli~ne poslovne rezultate usprkos trenutnom stanju na tržištu. Sika Croatia, na ~elu s direktorom Zoranom Iljadicom, moderna je tvrtka koja se trudi stvoriti dodanu vrijednost u svim segmentima svoga poslovanja.

Što nam možete re}i o tvrtki Sika Croatia?Sika Croatia ove godine slavi 10 godina od svog osnutka u Hrvatskoj, a uskoro slavimo i 100-tu obljetnicu od osnutka tvrtke ~ije se sjedište nalazi u Baaru u Švicarskoj. Sika je vode}i svjetski proizvo|a~ hidroizolacijskih rješenja te ljepila i brtvila za gra|evinarstvo i industriju. Tako|er poslujemo u 70 zemalja svijeta, pa se me|unarodno znanje uspješno primjenjuje i na hrvatskom tržištu.

Znaju}i da recesija ponajviše poga|a gra|evinsku industriju, kako objašnjavate Vaše poslovne rezultate? Neto prodaja je u prvih 9 mjeseci 2009. godine iznosila 84 milijuna kuna te je uz istodobno pove}anu efikasnost poslovanja u odnosu na prethodnu

godinu neto dobit porasla za 7,8%. Naši partneri su prepoznali kvalitetu i dodatnu vrijednost koju im pružamo pa nam pokla-njaju povjerenje i u ovom kriznom periodu. Ovime im se posebno zahvaljujemo te radujemo budu}im projektima i zajedni~kim uspjesima.

Koji su to referentni objekti u koje su ugra|eni vaši materijali?Lista projekata je vrlo duga~ka, ali izdvojit }u samo neke koji potvr|uju naš pristup te nas u isto vrijeme ispunjavaju optimizmom za budu}e projekte. Neki od projekata su Auto ceste Rijeka-Zagreb, Zagreb-Split i Istarski ipsilon; Shopping centri West gate, City Centar One, Avenue Mall u Zagrebu, World Trade centar Rijeka, Eurodom u Osijeku, Arena Zagreb, zatim Hitna pomo} u Zagrebu, KBC Rebro i mnogi drugi.

Stroj mo`e{ kupiti – dobre ljude te{ko

nikacijski projekt s ciljem promocije brzorastućih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj radi poticanja gospodarskog razvoja tržišta, posebno na podru~ju malog i srednjeg poduzetništva, s naglaskom na izra-zitu važnost ulaganja, rasta, razvoja i transparentnog poslovanja.Promocija Gazele 2009. odvijala se kroz pet regionalnih promocija tijekom listopada te jed-nu sve~anu završnu promociju, koja će se održati u Zagrebu, 30. studenoga.

Kako sura|ivati u vrijeme prora~unskog deficita? Tema je to susreta gradona~elnika i poduzetnika u organizaciji Udruga gradova i poslovnog tjednika Li-der koji će se 27. i 28. studenoga održati u Opatiji. Ovaj godišnji susret svim sudionicima pružiti će pri-liku da prona|u modele suradnje i postanu partneri u održivom razvoju. Sudjelovanje na susretu besplatno je za ~lanove Udruge gradova.

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO

i Tehnološki park Varaždin u okviru Europske poduzetni~ke mreže Hrvatske (EEN) organiziraju Me|unarodni sastanak malih i srednjih poduzetnika ICT sektora s ciljem ostvarivanja poslovne suradnje. Doga|aj će se održati 23. i 24. studenoga 2009. u Varaždinu, a okupit će tvrtke s ekspertizom ili po-sebnim interesom u odabrane tri podteme: e-Busi-ness Process Models and Electronic Modules, Inter-net of Things (IoT) te Digital Shape Sampling and Processing (Rapid Prototyping, 3D printing).Suor-ganizatori doga|anja su EEN partneri iz Njema~ke, Ma|arske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te iz Crne Gore. Na doga|aju će se održati B2B sastan-ci na kojima će sudionici moći upoznati potencijalne buduće partnere.

Forum vina u Kutjevu s temom suradnje hrvatskih vinara pri izvozu

Tvrtka Kutjevo d.d. organizirala je Forum vina, održan 28. listopada 2009. godine. Tema foruma bila je suradnja vinara Hrvatske pri izvozu vina na stra-na tržišta. Izvoz hrvatskih vina na strana tržišta već dugi niz godina bilježi kontinuirani pad. Nasuprot tome, uvoz vina u RH ima obrnuti trend te iz godi-ne u godinu bilježi porast količina. Trenutno je uvoz

vina peterostruko veći od izvoza. Najveći dio čine rinfuzna stolna crna vina iz regije, a količinom ova vina predstavljaju značajan udio i znatno otežavaju prodaju domaćih vina na našem tržištu. Uz vina uve-zena s prostora regije, zatim EU i vina “novog svi-jeta”, uvoz danas čini gotovo trećinu ukupnog pro-meta vina u RH. Ova je inicijativa pokrenuta kako bi ujedinila sve vinare te im omogućila integrirani nastup na stranim tržištima. Cilj suradnje je osigura-ti značajniju prodaju u izvozu, uz smanjene troškova vinara. Pokrovitelji projekta su Ministarstvo poljo-privrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska go-spodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehram-benu industriju i šumarstvo te Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.

Prve hrvatske Effie nagrade dodijeljene su u sedam kategorija najboljim domaćim oglašiva~kim kampa-njama za protekle dvije godine. Ovogodišnji dobitnik Grand Prixa je kampanja „Ured za van“ u kojoj je popularni Roko svoju turisti~ku agenciju opremio beži~nim internetom i tako T-Mobileu i agenciji Digitel donio zlato u kategoriji Telekomunikacijske usluge te nagradu Grand Prix za najbolju kampa-

nju. Zlato su osvojile još i kampanje „Dukatino voćni muuužitak“ agencije Bruketa&Žinić, koja je pred-stavila novi Dukatino jogurt te „Shopping je najbo-lja terapija“ agencije Imago, u kojoj je Vlatka Pokos pokazala kako shopping ne rješava sve probleme u životu, ali ga RBA kreditne kartice ~ine ugodnijim i povoljnijim. Osim ovih najsjajnijih nagrada, do-dijeljeno je još pet srebrnih te ~ak deset bron~anih Effieja kampanjama koje su po ocjenama stru~nog žirija obilježile 2007. i 2008. godinu, a po poslovnim rezultatima klijenata ostvarile postavljene ciljeve. Najuspješnije agencije ovogodišnje dodjele, ~iji su or-ganizatori Best Marketing i HURA, su Digitel s ~etiri osvojena Effieja i Grand Prixom te Imago reklamna agencija s pet osvojenih nagrada.

10 11

Intervju mjeseca

Hrvatska u i{~ekivanju pozitivnih europskih kretanjaStvari se ve} kre}u nabolje u SAD-u, a ubrzo }e zatim i u Europi. SAD ima puno fleksibilnije radno zakonodavstvo i slabiju socijalnu za{titu, tako da je kod njih mogu}e brzo rije{iti vi{ak zaposlenih i ponovno ih zaposliti kada stvari krenu nabolje. U Europi rigidniji zakoni o radu i ve}a socijalna za{tita name}u i ve}e tro{kove za gospodarstvo te tako sporiji tempo izlaska iz krize.

Pribliàva se kraj ove turbulentne godine, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, a s njim i kriti~ki osvrti na protekla doga|anja koja su ju, pozitivno ili negativno, obiljeìla. Kriza, recesija, financijski skandali, neli-kvidnost, turizam, hrvatski izvoznici, Europska uni-ja… Prof.dr.sc. Ante Babi}, poslovno i profesionalno iskusan i stru~an, idealan je sugovornik za ekonomska i financijska pitanja vezana uz hrvatsku bliù i dalju pro{lost, a posebice budu}nost koja nas, bolja nadamo se, ~eka ve} nagodinu.

Ve}ina Vas poznaje kao aktivnog ekonomskog analiti~ara kroz nastupe u medijima. Kako biste se predstavili na{im ~itateljima? îme se u posljednje vri-jeme bavite? Ja sam jedan od rijetkih makroekonomista koji su ima-li prilike prakti~no formulirati ekonomsku politiku kroz svoj rad u Hrvatskoj narodnoj banci od 1998. do 2003. godine i kao dràvni tajnik za strategiju razvoja od 2004. do 2005., uz teorijska prou~avanja koja sam radio na Ekonomskom institutu u razdoblju izme|u 1994. i 2003., na post-doktorskoj specijalizaciji na Harvardu od 1998. do 1999. i kasnije. I danas se bavim makroekonomijom, za ne{to {ire podru~je jugoisto~ne Europe, savjetuju}i razne doma}e i regionalne fondo-ve te banke oko makroekonomskih perspektiva regio-nalnih gospodarstava.

S obzirom na razvijena europska gospodarstva koja su postupno krenula s oporavkom nakon prvotnog {oka, ~emu se mi moèmo nadati? S ocjenama o oporavku Europe trebat }e pri~ekati dok ne budemo imali podatke za ve}i dio 2009. go-dine, kako bismo utvrdili nije li po~etak oporavka u Njema~koj i Francuskoj posljedica ve}e likvidnosti na trì{tu i monetarne ekspanzije Europske sredi{nje banke. Me|utim, o~igledno se stvari ve} kre}u nabolje u SAD-u, a ubrzo }e zatim i u Europi. Pitanje je samo koliko }e se brzo stvari kretati nabolje u Europi. Nai-me, SAD ima puno fleksibilnije radno zakonodavstvo i slabiju socijalnu za{titu, tako da je kod njih mogu- }e brzo rije{iti vi{ak zaposlenih i ponovno ih zaposli-ti kada stvari krenu nabolje, pa }e stoga oporavak u SAD-u biti brì. U Europi upravo rigidniji zakoni o radu i ve}a socijalna za{tita name}u i ve}e tro{kove za gospodarstvo te tako sporiji tempo izlaska iz krize.

S ocjenom o oporavku Europe trebat }e pri~ekati dok ne bu-demo imali podatke za ve}i dio 2009. godine, kako bismo utvrdili nije li po~etak oporavka u Njema~koj i Francuskoj posljedica ve}e likvidno-sti na trì{tu i monetar-ne ekspanzije Europske sredi{nje banke.

[to Hrvatsku ~eka u 2010. godini?Mi smo relativno bezbolno pro{li prvi udar krize, ali su na vidjelo iza{le na{e strukturne neprilike koje ni-smo desetlje}ima rje{avali. To }e nas dràti na dnu ciklusa do druge polovice 2010. godine, kada nas za-pljusnu pozitivna kretanja iz Europe, koja bi se do tada trebala materijalizirati.

Do koje razine HNB moè aktivno utjecati na stabil-nost kune i likvidnost? HNB moè jako i aktivno utjecati na stabilnost kune i na likvidnost – prema rezervama koje je tijekom godi-ne borbe s vanjskim dugom nagomilala, HNB moè u kratkom roku udvostru~iti koli~inu novca u optjecaju. Me|utim, sasvim je razumljivo za{to guverner Roha-tinski to ne ~ini – u situaciji neizvjesnosti i globalne krize, dràva je jo{ uvijek najbolji zajmoprimac. Ona u svakom trenutku moè uvesti novi porez – hara~ – kako bi otplatila te kredite, {to privatne kompani-je, osobito u jeku globalne recesije, ne mogu. Tako bi ve}i dio pove}ane likvidnosti preko poslovnih banaka na ovaj ili onaj na~in zavr{io u financiranju nepro-duktivne javne potro{nje. Stoga je ono {to guverner Rohatinski ~ini sasvim razborito – ~eka da Vlada i Ministarstvo financija poduzmu nu`ne rezove javne potro{nje i javni deficit svedu na razboritu mjeru, pa onda moè pove}avati likvidnost u sustavu.

[to je s problemom nelikvidnosti?Problem nelikvidnosti tako|er se ogleda u prenapuha-nim prora~unima, {to sredi{nje dràve, {to javnih po-duze}a, {to lokalne uprave i samouprave. Zbog krize se porezni i neporezni prihodi smanjuju, a korisnici prora~una i javna poduze}a nastavljaju nesmanjenom èstinom tro{iti prema napuhanim planovima, {to obavljaju dobavlja~i kojima se ne pla}a, pa oni oteù s pla}anjima svojim dobavlja~ima i radnicima i tako dalje.

Bili ste jedan od inicijatora osnivanja udruge Hrvat-ski izvoznici, ~iji ste potpredsjednik. Kakve prognoze moète dati za blisku budu}nost na{ih izvoznika? Na{i su izvoznici najìlaviji dio gospodarstva koji je preìvio stihijsku liberalizaciju vanjske trgovine, uru{avanje trì{ta jugoisto~ne Europe i isto~ne Europe, te pogor{avanje uvjeta poslovanja u inozemstvu (po-rast cijena sirovina), kao i pogor{avanje uvjeta poslo-vanja u zemlji (inozemna konkurencija koja ima puno niè standarde kvalitete, ja~anje te~aja zbog nepresta-nog inozemnog financiranja, te pogor{avanja uvjeta fi-nanciranja kod doma}ih financijskih ustanova). Hrvat-ski su izvoznici na temelju iskustva svojih ~lanova jo{ u studenom 2008. godine prvi po~eli govoriti o sma-njivanju narud`bi na izvoznim trì{tima i o tome da }e sada{nja kriza biti ne{to ozbiljnija. Bu|enje trì{ta u Europi sljede}e godine svakako }e povu}i i izvoz i izvoznike u plus, no do tada treba preìvjeti. Izvoznici

se suo~avaju s izgubljenom godinom, a nadamo se da }e ostati samo na jednoj izgubljenoj godini.

Koliko }e im zna~iti ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Mnogi nisu sigurni ho}e li im biti lak{e ili teè. Europska unija sama po sebi ne predstavlja rje{enje, ali omogu}ava jednaka pravila igre. Me|utim, to zna~i da }e se pravila igre na doma}em trì{tu zao{triti. Ne samo za izvoz, ve} }e trebati postizati vi{e razine kvali-tete i za natjecanje na doma}em trì{tu. To je ne{to {to se ionako spremalo s pove}anjem razvijenosti doma- }eg gospodarstva. Ne moèmo istodobno èljeti napre-dak u individualnom smislu (mjeren vi{im dohotkom per capita) i o~ekivati da }emo i dalje mo}i proizvoditi na razini i po standardima koji su vrijedili po~etkom 90-ih. To zna~i da }e tro{kovi prilagodbe biti veliki u prvo vrijeme, ali }e povoljni rezultati u srednjem roku i u dugom roku nadma{iti tro{kove prilagodbe. Jedno-stavno, treba uloìti kako bi se podiglo na vi{i stupanj razvoja i proizvodnje, te prona}i dijelove trì{ta, kao i proizvode i usluge koji se i uz ve}a ulaganja u stan-darde, marketing i drugo mogu opravdati, a napustiti jeftinu proizvodnju koja se lako moè preseliti u Indiju ili Kinu.

U ovogodi{njoj turisti~koj sezoni ostvareni prihodi bili su znatno manji u odnosu na pro{lu godinu, iako je ostvaren podjednak broj no}enja. Prema Va{em mi{ljenju, je li se moglo bolje ili sezonu opisujete uspje{nom s obzirom na okolnosti? Budu}i da su o~ekivanja bila puno gora, smatram da smo jo{ i dobro pro{li. Turizam je donio koliko je do-nio, me|utim, ja vidim opasnost da se bilo koja gra-na promovira u ‘spasitelja’. Hrvatska ne moè biti monoindustrijska zemlja. Lo{e je preuveli~avati turi-zam, a ne priznati da tu ima jo{ nekoliko grana po-put prehrambene industrije, farmacije, strojogradnje, gra|evine, telekomunikacija i financija koje jako dobro nose rast i razvoj. Isto tako i u ostalim sektorima, po-put tradicionalnih (poljoprivrednog, tekstilnog, metal-skog i brodogra|evnog), ima dijelova koji su odrìvi i mogu uspje{no dalje, poput ‘male brodogradnje’.

[to se, na kraju, kona~no doga|a s brodogradnjom?Za razliku od ‘male brodogradnje’, tradicionalna ‘veli-ka brodogradnja’ je na uzmaku i ve} desetlje}ima nije konkurentna, tako da ju je bolje zatvoriti i ogromne novce koji su se bacali na to godinama usmjeriti na razvoj, tehnologije i rastu}a poduze}a.

Kako ocjenjujete poteze Vlade na ~elu s Jadrankom Kosor? Vrlo je va`no da gospo|a Kosor vjerodostojno sli-jedi dva cilja - pribliàvanje EU i borbu s korupci-jom. To je va`no za normalno poslovanje po jedna-kim pravilima i za doma}e poduzetnike, {to do sada nije uvijek bio slu~aj. Za to ima od mene vrlo visoku

Razgovarao: Kre{imir [imac

prof.dr.sc. Ante Babi}

Intervju mjeseca

12 13

Business intelligenceOsnovna korist od provo|enja business intelligence-a u poduzetni~kim tvrtkama je prije svega poz-navanje poslovnog okruènja u kojem djelujemo ili namjeravamo djelovati, prepoznavanje situacija na trì{tu koje jo{ nisu realizirane, ali mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na poduze}e, projekt, proizvod, itd. Nesporno je da business intelligence/competitive intelligence u velikoj mjeri ovisi o osobnim karakteristikama uklju~enim u taj proces (personalizacija), {to je istovremeno i jaka i slaba to~ka cijeloga procesa.

Pripremila: Gordana ]ori}

ocjenu. Me|utim, slijedi joj jedan vrlo vaàn zadatak - dovo|enje javnih financija u red. Tu se u proteklih nekoliko rebalansa nije puno u~inilo i gospo|a Kosor je ranije bila u poziciji potpredsjednice Vlade i mini-strice ministarstva koje je imalo tendenciju da sva-ke godine tro{i {to vi{e, pa }e biti zanimljivo kako }e izgledati njezin prvi samostalno izra|eni prora~un za 2010. godinu. On bi morao na razini potro{nje i}i prema 100 milijardi kako bi se uhvatio i pad po-reznih prihoda i smanjio deficit, te tako smanjilo isti-skivanje koje dràvni sektor (i njegova neproduktivna potro{nja) vr{i nad privatnim sektorom, ~iji su izdatci kudikamo produktivniji.

[to }e dràvi donijeti krizni porez i pove}anje PDV-a? Jesu li ispunili o~ekivanja Vlade?Krizni porez i pove}anje PDV-a pobolj{ali su dràvnu kasu. Me|utim, dugoro~no pobolj{anje moè do}i samo od rasta i razvoja, a s ovakvim poreznim opte-re}enjem, po kojem smo prvi u Europi, te{ko je go-voriti o motivaciji privatnog sektora da otvara radna mjesta i pove}ava dobit kada je u konkurentno lo{ijem poloàju od drugih zemalja. Manji porezi i doprinosi, osobito na pla}e, uvelike bi pove}ali odrìvost, rast i razvoj, kao i priljev u dràvnu kasu.

Smatrate li da su trenutne i aktualne afere (HEP, Po-dravka, H@, HAC, Brodosplit) u hrvatskom gospo-darstvu rezultat pritiska Europske unije ili se radi o ne~emu drugom? Bez obzira jesu li rezultat pritiska EU ili ne, to su stva-

ri s kojima bi se ionako trebali pozabaviti ako èlimo biti ure|eno dru{tvo. Sklonost mitu i korupciji se pak moè smanjiti samo ako se smanji utjecaj dràve na privredu kroz budèt, razne agencije, socijalna prava, javna poduze}a i sli~no.

Mali i srednji poduzetnici ponovno su na najve}em udaru. Kako se oni mogu nositi s krizom i {to mogu o~ekivati u budu}nosti? Usprkos nekim programima kojima dràva potpomaè te poduzetnike, to ne}e biti dovoljno za preìvljavanje. Preìvjet }e i prosperirati oni koji se nisu zalijeta-li prije ove krize i koji su odabrali segment - trì{nu ni{u - gdje konkuriraju proizvodom ili uslugom visoke kvalitete, visoke tehnologije, male serije, s inovacijama i ulaganjima u pri~u i marketing. Tu onda postoje do-voljno velike marè i fleksibilnosti da se preìvi i isko-risti prilika na trì{tu kada drugim ve}im tvrtkama ide lo{ije.

Kako biste opisali trenutno stanje u bankarstvu? Hrvatsko bankarstvo je stabilno i dovoljno jako da izdrì ne samo prvi (nelikvidnost), ve} i drugi udar krize (ste~ajevi). Ova godina bila je i godina konsolida-cije za njih, gdje su promatrali koji }e njihovi klijenti preìvjeti te kakva }e im biti bilanca i profitabilnost. Kako se to odràlo, sve je vi{e naznaka da }e prema kraju godine, a osobito na prolje}e 2010., banke na-staviti s kreditiranjem i privatnog sektora, nakon {to servisiraju dràvu.

Zna~i tvrtke mogu uskoro o~ekivati lak{i pristup finan-ciranju? Ipak govorimo o razdoblju nakon krize, {to zna~i da uvjeti kreditiranja ne}e biti kao s kraja 2007. godine, ve} }e biti puno rigorozniji, dok nakon par godina sve opet ne bude teklo glatko kao u razdoblju izme|u 2004. i 2007., kada }e se pomalo i zaboraviti na krizu i recesiju. Ako se dràva smanjivanjem potro{nje i de-ficita ‘makne’ iz portfelja banaka, tada moè do}i i do smanjivanja kamatnjaka banaka, pa }e banke i drugim uvjetima po~eti privla~iti komitente. A ako na to jo{ i HNB odrije{i kesu, tada bi mogli vidjeti prilike za fi-nanciranje kao {to vladaju u Europi.

U idu}oj godini o~ekuje nas izjedna~enje vanjskog duga s BDP-om. Kako }e to utjecati na sasvim sigurno nezavidan poloàj Hrvatske? Moèmo li to ikako izbje- }i? Ima nekoliko zemalja EU poput Gr~ke i Luksembur-ga koje ìve s omjerom vanjskog duga i BDP-a ve- }im od 100. Sve ovisi ho}emo li imati jasnu perspekti-vu pridruìvanja EU, {to bi nam dalo svojevrstan ‘ki{obran’ nad problemima vanjskog duga. Me|utim, to se moè zaustaviti, prije svega, dovo|enjem u red ja-vnih financija, {to bi smanjilo potrebe za zaduìvanjem te uvoz roba i usluga, a time i vanjski deficit.■

Preìvjet }e i prospe-rirati oni koji se nisu

zalijetali prije ove krize i koji su odabrali segment

- trì{nu ni{u - gdje konkuriraju proizvodom ili uslugom visoke kvali-tete, visoke tehnologije, male serije, s inovacija-ma i ulaganjima u pri~u

i marketing.

Intervju mjeseca

14 15

Kod poja{njavanja termina business intelligence osno-vni je problem u tome {to za sada ne postoji njegov uspje{an prijevod na hrvatski jezik. Tema ovog broja nazvana je prema engleskom terminu Business (Com-petitive) Intelligence (BI/CI), budu}i da niti jedan do sada ponu|eni prijevod nije potpuni sinonim za zna~enje koje BI/CI ima u engleskom jeziku. U hrvat-skom se jeziku koriste izrazi poput «poslovno obavje- {}ivanje», «poslovno istraìvanje», «poslovno infor-miranje», pa i «poslovna inteligencija», ali nijedan od ovih prijevoda ne odraàva njegovu klju~nu dimenziju. Prema uòj definiciji business intelligence-a, on pred-stavlja «akcijske informacije o konkurentu, trì{tu, potro{a~u, regulatoru ili bilo kom drugom vanjskom ~imbeniku». U novije vrijeme, a kao odgovor na pri-sutnost sve ve}eg broja razli~itih BI softvera, po~inje se rabiti pojam competitive intelligence, s ciljem razli-kovanja od softverskih programa za provo|enje busi-ness intelligence-a. Prema {iroj definiciji, intelligence predstavlja «sposobnost procjenjivanja (davanja smisla ne~emu)» i primjenjuje se kako na vanjske, tako i na interno prikupljene informacije. U ovom }emo tekstu koristiti kraticu BI/CI, kako bismo izbjegli poistovje- }ivanje business intelligence-a s informati~kom teh-nologijom.No, najva`nije u BI/CI procesu pitanja su koja podu-zetnik ili manager postavlja nakon provedenog busi-ness/competitive intelligence-a: {to to zna~i za moj posao te je li to prilika ili opasnost?

Nojevi i orloviU ekonomiji se ~esto koriste usporedbe sa ìvotinjskim svijetom: tako smo ~uli za poduze}a-mi{eve (koja ne-maju nikakva utjecaja na gospodarstvo, brzo nastaju, ali i nestaju), poduze}a-gazele (stvarni nositelji ot-varanja novih radnih mjesta, bogatstva i gospodar-skog zamaha, spremni na brzu promjenu smjera ako osjete priliku ili opasnost) i poduze}a-slonove (veli-ka, zna~ajna, ali izuzetno troma, te sporih reakcija na promjene). Business intelligence dovodi nam dvije nove ìvo-tinje u ‘klub’: nojeve i orlove. Poduze}a-nojevi drè glavu u pijesku i ne koriste intelligence, ili ga kori-

ste na neodgovaraju}i na~in te tako ostaju uskra}ena za nebrojene koristi koje on pruà. Nasuprot njima su poduze}a-orlovi, koji intelligence koriste kako za takti~ko-operativne svrhe, tako i za strate{ke, gdje su ulozi zna~ajno ve}i. Sagledavanje velike slike (‘big pic-ture’) kori{tenjem business intelligence-a neraskidivo povezuje prioritete poduze}a s procesom kvalitetnog dono{enja odluka.Za provjeru je li va{e poduze}e noj ili orao, dovoljno je odgovoriti na pitanja u Upitniku: Jeste li noj ili orao?

BI/CI odjeli u hrvatskim tvrtkamaZanimalo nas je koliko poduze}a u Hrvatskoj ima ustanovljene i funkcionalne BI odjele, te koji su pre-ma razli~itim kriterijima oni najbolji. Gospodin Mislav Juri{i} ukazao je da osim poduze}a, BI aktivnosti pri-kupljanja i analize poslovnih informacija iz vanjskog okruènja imaju i zaklade, veleposlanstva, ministarstva vanjskih poslova. U Hrvatskoj, primjerice, Hrvatski in-stitut za tehnologije djeluje kao dràvna agencija i ima

Najva`nija u BI/CI procesu pitanja su koje

poduzetnik ili mana-ger postavlja nakon

provedenog business/competitive intelligence-

a: {to to zna~i za moj posao te je li to prilika ili

opasnost?

Tema broja

odjel za Business Intelligence. Od doma}ih poduze}a koja imaju BI odjele navodi Po-dravku, Plivu, INA-u, T-Com. U ve}ini slu~ajeva se BI/CI aktivnosti vr{e u sklopu nekog drugog odjela, tima, ili pojedini djelatnici rade odre|ene analize u sklopu jo{ nekih drugih obveza (razvoj poslovanja, marketing, prodaja…). Dobar primjer je Ericcson, koji kroz global-ni odjel za CI prikuplja bitne informacije i saznanja od svojih djelatnika diljem svijeta.Iskustvo Draèna Ore{~anina iz Poslovne inteligencije d.o.o. te urednika portala www.skladistenje.com jest da najbolje rade BI odjeli u telekomunikacijskim kom-panijama, budu}i da su komunikacije kao industrija najpropulzivnije i podlo`ne najbrìm promjenama, a borba na trì{tu mobilne komunikacije je najè{}a.Me|utim, Mario Mustapi}, Cognos Sales Represen-tative u IBM Hrvatska, tvrdi kako je finacijsko trì{te ‘najzrelije’ {to se ti~e percepcije BI-a/PM-a (Perfor-mance Management ili upravljanja izvedbom), pa sto-ga i ve}ina vode}ih banaka u Hrvatskoj ima razvijene vlastite BI odjele. Ovaj princip funkcionira tako da ostali odjeli u skladu sa svojim poslovnim zahtjevima komuniciraju i traè izvje{}e od BI odjela. Odmah iza banaka nalazi se prehrambena (retail) industrija po stupnju zrelosti, no i ostale industrije postaju sve svje-snije kolika je potreba za BI-om.

Uspje{niceVrlo je te{ko dobiti informaciju o najboljim primje-rima uspjeha bussiness intelligence-a, kako u svijetu, tako i kod nas. Prema iskustvu Mislava Juri{i}a, i usp-jesi i neuspjesi u ovom podru~ju uglavnom izlaze na vidjelo vi{e godina nakon {to se konkretna situacija odigra i dogodi. [to se ti~e svijeta, naj~e{}e se u litera-turi govori o uspje{nim CI procesima u kompanijama poput Motorole koja je me|u prvima i postavila for-malni odjel za BI/CI. Hrvoje Patajac poja{njava da bi se broj korisnika BI-a pove}ao komuniciranjem uspje{nih projekata u hrvatskim tvrtkama. Uspje{ni projekti su oni koji su donijeli konkretne koristi managementu nakon imple-mentacije. Kao najbolje primjere uspje{nog kori{tenja bussiness intelligence-a Mario Mustapi} navodi IBM Hrvatska, DHL, T-Mobile, Deutsche Post i Mercedes-AMG.

Korist od provo|enja business intelligence-aOsnovna korist od provo|enja business intelligence-a u poduzetni~kim tvrtkama je, prema Juri{i}u, prije svega poznavanje poslovnog okruènja u kojem dje-lujemo ili namjeravamo djelovati, prepoznavanje si-tuacija na trì{tu koje jo{ nisu realizirane, ali mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na poduze}e, projekt, proizvod, itd. Podsje}a na nedavno izlaganje marketin{kog gurua prof. Kotlera u kome je istak-nuo prepoznavanje prilika i prijetnji, izradu scenarija mogu}ih budu}nosti i monitoriranje okruènja kako

bi se na vrijeme prepoznali ti scenariji kao klju~ za upravljanje krizom i za preìvljavanje budu}ih mogu- }ih ekonomskih kriza i izazova. „înjenica je da se u bilo kojoj poduzetni~koj ideji upu{tamo u dijelom ne-poznato, neizvjesno. To je jednostavno realnost poslo-vanja, nismo sami na trì{tu“, kaè Juri{i}. Ore{~anin navodi kako je osnovna korist brzina i transparentnost dolaska do informacije, a dvije su posljedice toga – smanjenje tro{kova i pove}anje prihoda, bilo direktno ili indirektno.

Zlatno BI/CI praviloIstraìva~i poru~uju da se preko 90% potrebnih poda-taka nalazi oko nas i da su lako dostupni. Na pitanje koliko je takvih korisnih podataka besplatno, Juri{i} odgovara: „Najkorisniji podatci naj~e{}e su u glavama kolega, iako to, naravno, ovisi o konkretnoj situaciji. Me|utim, najva`nije informacije naj~e{}e su one koje jo{ nisu dospjele u medije ili dostupne baze podataka. Dobar izvor je onaj koji vam omogu}uje da potvrdite ili odbacite neku bitnu pretpostavku koju vi ili va{ ko-risnik imate i da to uradite na vrijeme.“

Ukupna proporcionalna razina BI aktivnosti u tvrtki tim je ve}a ~im je tvrtka manja. BI je priro|en malim tvrtka-ma, a velikima sluì za ja~anje svog utjecaja.

Tema broja

Poistovje}ivanje business intelligence-a s IT alatima za provo|enje business intelligence-aMislav Juri{i}, stru~ni suradnik za business intelligence iz Hrvatskog instituta za tehnologi-

je, tvrdi da se protiv toga ne moè i ne treba boriti, prije svega jer su prora~uni za IT alate

preveliki u odnosu na prora~une za CI, tako da tu ne bi ni imali nikakve {anse. IT alate tre-

ba promatrati kao komplementarne CI procesu. Nadalje, zabuna oko BI alata postoji i sto-

ga {to jo{ uvijek koristimo englesku terminologiju budu}i da u praksi jo{ nema upotreblji-

vog prijevoda na hrvatski jezik za termin ‘competitive intelligence’. Struka bi se trebala do-

govoriti oko toga. Direktor kontrolinga Adris grupe, Hrvoje Patajac, nadodaje da se pone-

kad BI koristi kao ‘~arobni {tapi}’, ali nije za zamjeriti ponu|a~ima rje{enja da ponekad ko-

riste pokoji marketin{ki trik.

Jeste li noj ili orao?

1. Biste li svoje poduze}e svrstali u kate-goriju nojeva ili orlova, ili pak u obje? Za{to?

2. Koristite li BI/CI u svom poduze}u vi{e u takti~ke (svakodnevne) ili u strategi-jske (dugoro~ne) svrhe?

3. Opi{ite stil dono{enja odluka u svojem poduze}u. Donosite li odluke lagano i fleksibilno ili sporo i nefleksibilno?

4. Kako va{e poduze}e reagira na iznena|enja koja dolaze iz va{e djelat-nosti (industrije)?

5. Je li va{e poduze}e ~esto zate~eno doga|ajima ili ih obi~no uspijevate predvidjeti unaprijed?

6. Pokazuje li va{ tim managera osobine nojeva? Ukoliko da, koje su to osobine? Kako to utje~e na njihovu sposobnost ili zainteresiranost za kori{tenjem BI/CI?

7. Jeste li se susreli s bilo kakvim pre-prekama za provo|enje u~inkovitog BI/CI? Ukoliko jeste, {to ste u~inili kako biste ih prevladali?

8. Ukoliko management u va{em poduze- }u ve} ne posjeduje karkateristike or-lova, kako biste im pomogli u stjecanju tih karakteristika? [to mislite, koliko je teàk taj izazov i kako biste mu pris-tupili?

Vjerojatno ste ve} ~uli za ~uveno Paretovo pravilo 80:20, koje navodi da se 80% postig-

nutog rezultata postiè u 20% od ukupnog uloènog vremena, ili iz 20% provedenih ak-

tivnosti. Prema tom pravilu sve moèmo protuma~iti na na~in da 20% ~ini ono {to je bit-

no, a 80% nebitno, te da je potrebno fokusirati se na tih bitnih 20%. Tako je i s informa-

cijama i njihovom obradom, analizom i kori{tenjem: 20% informacija je bitno, a 80% je

samo odvla~enje pa`nje.

Ako je sve tu oko nas, i samo je potrebno primje}ivati stvari, doga|aje, ljude i informaci-

je, dovoditi ih u vezu, povla~iti paralele, izvla~iti zaklju~ke, kako }emo onda odlu~iti kojih

20% je upravo tih 20%?

Hrvoje Patajac isti~e: „Ideja BI-a nije zaposliti velik broj stru~njaka, ve} smanjiti koli~inu

rutiniziranog posla, pove}ati proto~nost podataka i olak{ati dono{enje odluka. Tako|er, BI

pomaè pri pomicanju fokusa s prikupljanja i obrade podataka prema analizi i dono{enju

odluka. Vremenski odnos 80/20 u korist prikupljanja podataka treba pretvoriti u 80/20 u

korist analize i dono{enja odluka.“

16 17

Patajac navodi da je besplatan zasigurno velik posto-tak podataka, samo je pitanje isplati li se tro{iti dra-gocjeno vrijeme na njihovo prikupljanje i obradu. Bo-lje je mo`da platiti, na primjer, klju~ne informacije o trì{nim trendovima i konkurenciji od specijaliziranih tvrtaka koje ih prodaju.Iskustvo Draèna Ore{~anina je da se 90% potrebnih podataka za poslovanje tvrtke nalazi u internim in-formacijskim sustavima tvrtke. Onih preostalih 10% moè se nabaviti, ali naj~e{}e nisu besplatni ili nisu strukturirani, pa ih je te{ko upariti s onim strukturi-ranima.

Izvla~iti ili gurati informacije?Nesporno je da BI/CI u velikoj mjeri ovisi o osobnim karakteristikama uklju~enim u taj proces (personali-zacija), {to je istovremeno i jaka i slaba to~ka cijelo-ga procesa. Prikupljnje informacija po~inje s dobrim postavljanjem pitanja, odlukom kako i gdje traìti te informacije, kako procijeniti kredibilitet izvora... Na-dalje, naredni zahtjevni dio posla izrada je kvalitetne analize i izvla~enje vrijednih zaklju~aka, budu}i da je bit BI/CI pothvata otkriti {to ta prera|ena i proanali-zirana, jednom rije~ju - nova informacija, stavljena u konkretni kontekst, zapravo zna~i za nas, na{e poduze- }e, klijenta.Jedan pristup je u selektivnom izvla~enju informacija (pulling information), koje odre|uje interno osoblje. Ono usmjerava vrijedne akcijske informacije izvr{nim direktorima i stru~njacima koji procjenjuju situaciju i kao rezultat poduzimaju odre|enu akciju. To, nara-vno, ne isklju~uje potrebu kontinuiranog informira-nja ostalih zaposlenika o stanju posla, no to je manje va`no od potrebe pruànja odgovaraju}e podr{ke ma-nagementu u dono{enju strate{kih, takti~kih i opera-tivnih odluka.Me|utim, puno je teà situacija drugim pristupom koji uklju~uje selektivno guranje informacija (infor-mation push). Naime, odlu~ivanje koja }e informacija biti od interesa za klijenta ili kupca, te slanje takvih informacija moè biti ili vrijedan marketin{ki alat ili PR katastrofa. Primjer za uspje{no kori{tenje tehnike guranja informacija je Amazon.com i njegov uspjeh s preporu~ivanjem literature srodne onoj koju su nje-govi kupci prethodno kupili. Ovaj je pristup uspje{an isklju~ivo zato {to je knjige lako kategorizirati na op}e prihva}eni na~in. Za razliku od knjiga, mnoge ostale teme nije lako klasificirati, pa je stoga posljedica gu-ranja neodgovaraju}ih informacija posve neu~inkovita ili kontraproduktivna. Dovoljno je prisjetiti se neda-vnog predizbornog guranja informacija koje nismo traìli.Upozoravanjem poduzetnika ili managera na zna~ajne iznimke, izvanrednu izvedbu, neobi~ne situacije, nepo-voljne prognoze klju~nih pokazatelja, te neprihvatljive ili pogodne trendove zna~ajan je segment BI/CI posla, no jednako tako (a ponekad i vi{e) va`ne su takozvane

soft informacije (mi{ljenja, komentari, procjene, stavo-vi, i ostalo) koje predvi|aju probleme, ili bacaju sjenu sumnje na to~nost predstavljenih ~injenica i informa-cija koje smo do tada smatrali pouzdanima.

Koraci u provo|enju BI/CIZa prihva}anje BI/CI kao korisnog alata, potrebno je uklju~iti profesionalce te dobiti podr{ku top manage-menta i vlasnika poduze}a. U suprotnom, BI }e biti smatran samo jo{ jednim hirom informati~ke slu`be. Mora imati jasno definirane ciljeve – ako to nije slu~aj, projekt }e zahvatiti samo povr{inu velikog broja pro-blema, ali se ne}e pozabaviti su{tinskim pitanjima. Tako|er, mora imati osigurano odgovaraju}e financi-ranje – takvi projekti i njima pripadaju}e tehnologije nisu vi{e toliko skupi, ali ipak imaju svoju cijenu.

Svaka tvrtka moè provesti u~inkoviti business intel-ligence (BI), ako slijedi i pa`ljivo provodi pet osnovnih koraka i aktivnosti:1. Planiranje aktivnosti BI,2. Prikupljanje i analiza relevantnih podataka i infor-

macija,3. Verifikacija (provjera), sortiranje i analiza podataka

i informacija,4. Diseminacija (slanje) izvje{}a onima kojima je nje-

gov sadràj vaàn/potreban i dobivanje povratne informacije od njih

5. Analiza mogu}nosti.

[to o~ekujemo od BI/CI?Tajna dobro osmi{ljenog zahtjeva za provo|enjem BI/CI leì u kvalitetnom planiranju aktivnosti kojima }e se BI/CI baviti: potrebno je jasno definirati zahtjeve u odnosu na njega, odrediti prioritete i pokazatelje koje treba pratiti, te utvrditi rokove i rasporediti resurse.

Definiranje BI/CI zahtjeva uklju~uje:• Prepoznavanje klju~nih ~imbenika uspjeha koji po-

duze}u donose konkurentsku prednost u odnosu na ostale u njegovoj grani poslovanja,

• Posjedovanje informacija o konkurentima o kojima treba voditi ra~una,

• Definiranje potrebnih informacija o potro{a~ima kako bismo znali koji problem ili potrebu im rje{avamo svojim proizvodom ili uslugom, te

• Definiranje informacija o trì{tu kako bismo zaokruìli sliku vanjskog okruènja koje utje~e na na{e poslovanje.

Nakon definiranja o~ekivanja od BI/CI potrebno je odrediti BI/CI prioritete, koji se baziraju na klju~nim ~imbenicima uspjeha i vlastitoj poslovnoj strategiji.Kako smo s vremenom sve vi{e i vi{e zatrpani po-datcima i informacijama, jedna od klju~nih vje{tina u svakodnevnom ìvotu postaje i upravljanje informaci-jama. BI/CI specijalisti tim vi{e moraju znati prona}i

Business intelligence predstavlja sposobnost procjenjivanja (davanja smisla) kako vanjskim, tako i interno prikuplje-

nim informacijama.

Tema broja

najkra}i put od potrebnih i traènih, preko ponu|enih informacija, kako bi dobivena informacija predstavljala ~im kvalitetniji presjek svih njih. Nakon provo|enja planiranja i definiranja BI/CI za-datka na temelju klju~nih pokazatelja uspjeha potreb-no je odlu~iti se za kvalitetne, provjerene i pouzdane izvore podataka. Oni mogu biti unutarnji ili vanjski, javni ili privatni, objavljeni ili neobjavljeni. Kod pri-kupljanja podataka naj~e{}a je zamka u koju upadaju ne samo BI/CI po~etnici, nego i iskusni profesionalci - provo|enje puno vremena na prikupljanju i analizi podataka. Ovdje se treba ponovno prisjetiti Pareto-vog pravila, jer i ovdje vrijedi pravilo da 80% rezul-tata dolazi od svega 20% izvora informacija, pa bi se trebalo organizirati shodno tome. Naime, provedemo li previ{e vremena na prikupljanju podataka, ostat }e nam manje vremena za njihovu evaluaciju i provjeru, analizu i stavljanje u kontekst konkretnog poslovnog slu~aja.Jedan od najzahtjevnijih dijelova BI/CI posla jest proces transformacije podataka u informacije, a on se odvija odre|ivanjem svrhe (kontekstualizacija), definiranjem klju~nih komponenata (kategorizaci-ja), matemati~kim ili statisti~kim analizama (kal-kulacije), detektiranjem i uklanjanjem pogre{aka iz podataka (korekcija), te saìmanjem podataka (kon-denziranje). Informacije postaju intelligence/znanje uspore|ivanjem, analizom posljedica, povezivanjem s drugim informacijama te utvr|ivanjem {to drugi misle o toj informaciji.Nakon ove faze analiziranja podataka nastaje BI/CI izvje{}e, koje u saètom obliku (prema potrebi i nalo-gu onoga tko ga je zatraìo) identificira pitanje iz BI/CI zahtjeva, sumira klju~ne zaklju~ke analize te daje smjernice za preporu~eni smjer akcije. Ovo je izvje{}e potrebno proslijediti svima koji mogu dati korisnu po-vratnu informaciju i staviti u svoj specifi~an kontekst, te tako dati novu upotrebnu vrijednost samom izvje- {}u. Naime, vrlo je vjerojatno da isto BI izvje{}e ne- }e na isti na~in vidjeti direktor financija, marketinga i upravljanja ljudskim potencijalima. Na kraju, slijedi najva`niji korak - analiza mogu}no-sti – koji na temelju BI izvje{}a omogu}ava vo|enje stalnog strate{kog dijaloga klju~nim ~imbenicima uspjeha, snagama i slabostima poduze}a te mogu- }nostima i prijetnjama iz okruènja. Tek na temelju strate{kog dijaloga poduze}e {iri svoje spoznaje, stje~e uvid u razli~ite scenarije razvoja te donosi odgovaraju- }e strate{ke odluke, {to je i kona~na svrha provo|enja business intelligence-a.

Koristi od BI/CI analize uklju~uju: • Upoznavanje sa sada{njim i budu}im snagama i

slabostima konkurenata, • Stjecanje uvida u budu}u konkurentsku strategi-

ju, uz mogu}nost predvi|anja nastaju}ih prijetnji i mogu}nosti,

• Dono{enje odluka o strate{kim alternativama, koje ovise o sposobnostima predvi|anja mogu}ih rea-kcija klju~nih dionika, te

• Identifikaciju strate{kih pitanja koja bi trebalo kon-tinuirano pratiti tijekom vremena.

Business intelligence u velikim i malim poduze}ima Uvrijeèno je mi{ljenje da se business intelligence-om sustavno mogu baviti samo velika poduze}a, budu}i da imaju najvi{e potencijala (prije svega – ljudi) na ra-spolaganju. No, postavlja se pitanje: kakva je situacija s business intelligence-om u malim i srednjim poduze- }ima?Mislav Juri{i} primje}uje kako velika poduze}a mo`da omogu}uju ‘koli~inski’ vi{e zbog svojih financijskih i ljudskih resursa, no u manjim je poduze}ima ~ak lak{e fokusirati aktivnosti obra}anjem pozornosti na konk-retne situacije i pokazatelje na trì{tu, i to sustavno. Goran Radoni}, Business Intelligence and Technolo-gy Foresight Coordinator u Hrvatskom institutu za tehnologije, isti~e: „Dok je malim tvrtkama ulaga-nje u BI alate prakti~ki beskorisno zbog ukupno male koli~ine strukturiranih podataka o poslovanju unutar tvrtke koje lako mogu analizirati pomo}u tabli~nog kalkulatora tipa Excel, ulaganje u razvoj BI discipline i BI pristupa malim tvrtkama donosi vi{estruku kori-st.“ Zatim nadodaje: „Iako najve}e tvrtke, uklju~uju- }i i hrvatske, imaju formalno organizirane BI funkcije, ukupna proporcionalna razina BI aktivnosti u tvrtki tim je ve}a ~im je tvrtka manja. Najmanji poduzetnik, iako nema ustrojen BI odjel i ne poznaje formalne BI principe, itekako mora poznavati svoju konkurenciju i svoje trì{te, i svakodnevno mora prepoznavati prilike i prijetnje, samo da bi opstao. Stoga sam sklon obrnu-ti teze i kazati kako je BI priro|en malim tvrtkama, a velikim (multinacionalnim kompanijama i monopoli-stima) sluì za ja~anje svog utjecaja, pa velike tvrtke, zbog inercije u poslovanju, BI i ne percipiraju kao vi-talnu funkciju va`nu za opstanak tvrtke.“

BI/CI preporuke malim i srednjim poduze}imaIz tog smo razloga zamolili za preporuku koraka koje bi mali i srednji poduzetnici trebali poduzeti za {to

Osnovna korist od BI/CI brzina je i transpa-rentnost dolaska do informacije, a posljedi-ce toga su – smanjenje tro{kova i pove}anje prihoda, bilo direktno ili indirektno.

www.mirakul.hr

Tema broja

18 19

u~inkovitije uvo|enje BI/CI u svoje poslovanje.Juri{i} malim poduze}ima preporu~uje da krenu od svojih glavnih ciljeva, sagledaju {to im je potrebno za njihovo ostvarenje, budu svjesni pretpostavki o svom okruènju, te razrade jednostavne scenarije na koji na~in bi se te pretpostavke mogle promijeniti na bolje ili gore po njih. Iz toga treba izvu}i promjene koje najvi{e mogu utjecati na kompaniju te pratiti je li ne{to od toga dostupno kroz javne izvore i dopuni-ti prikupljenim informacijama od dobavlja~a, kupaca, konkurenata. Cijena ovakvog pristupa je jedino vrije-me koji mu poduzetnici mogu posvetiti, a koristi od njega bit }e vrlo brzo vidljive. Male i srednje tvrtke sve vi{e pokazuju interes za BI rje{enja, a proizvo|a~i softvera to prepoznaju, smatra Mustapi}. Tako je, primjerice, IBM izdao produktnu liniju Cognos Express namijenjenu upravo malim i srednjim tvrtkama.“Kao {to je bitno imati kvalitetne web stranice koje malu tvrtku prezentiraju na Internetu prema ‘van’, podjednako je va`no imati stranice prema ‘unutra’, tj. interni informacijski portal ili intranet kao sredi{nju to~ku razmjene informacija me|u djelatnicima tvrtke, kako ne bismo odgovarali na pitanja poput: za{to je na{ novozaposleni komercijalist tek na sastanku s poten-cijalnim kupcem saznao da je isti ve} bio razgovarao s nekim iz na{e tvrtke, ili za{to na novom projektu od

po~etka nismo uklju~ili kolegu Ivana, a mogli smo saz-nati da je na prija{njem poslu uspje{no odradio vrlo sli~an zadatak“, napominje Radoni}.

Strukovne udruge i njihova uloga u promoviranju i provo|enju BI/CINa svjetskoj razini postoji udruènje Society of Competitive Intelligence Professionals (SCIP, www.scip.org) sa sjedi{tem u SAD-u, koje okuplja BI/CI stru~njake i promovira BI/CI aktivnosti, navodi Juri{i}. U sklopu njihovih aktivnosti organiziraju se godi{nje konferencije u SAD-u i Europi (ove godine u Latinskoj Americi), te razni seminari i radionice. Poku{aj organiziranja njegova ogranka u Hrvatskoj zbog strogih je formalnih zahtjeva ostao na razini vo-lonterskog pothvata grupe entuzijasta.Patajac spominje da Hrvatska udruga poslodavaca nudi teme vezane za BI u okviru svog programa PUMA (Program usavr{avanja managera). Radoni} dodaje da HGK ima tim koji radi BI, a tu je i gospodarska diplo-macija pri MVP-u. Zna~ajnu ulogu u promoviranju BI/CI imaju i eduka-cijske ustanove koje u svoje kurikulume uvode kole-gije na temu business intelligence-a. Me|u prvima je i Poslijediplomski studij Poduzetni{tva pri Ekonom-skom fakultetu u Osijeku, koji kolegij Business intelli-gence razvija jo{ od 2003. godine. ■

Dobar izvor je onaj koji nam omogu}uje da potvrdimo ili odbacimo

neku bitnu pretpostavku koju mi ili na{ korisnik imamo i da to napravi-

mo na vrijeme.

Tema broja Informatika

Poslovni uspjeh nezamisliv je bez novih tehnologija

Uvo|enje novih suvremenih tehnologija i informatizacije siguran je put do poslovnog uspjeha svake tvrtke. ^lanice Informati~kog klastera Slavonije kroz svoje proizvode i usluge na raspolaganju su svima koji èle biti sigurni da su na pravom putu.

Web sjedi{te tvrtke mora donositi konkretne rezultateGlavna djelatnost tvrtke Escape osnovane 2003. godine je Internet marketing. Njihovo vi|enje web-sjedi{ta je da ono mora ispunjavati svoj cilj – bilo da je to distri-bucija ideja, proizvoda, usluga ili ne{to drugo. Glavni zadatak web-sjedi{ta jest da donosi rezultate i ostvaru-je postavljene ciljeve.

Escape je specijaliziran za sve korake Internet marke-tinga – od izrade web-sjedi{ta ili web-shopa, postizanja bolje pozicije u internetskim traìlicama, kreiranja i distribucije Newsletter kampanji, sve do oglasne kam-panje u traìlicama ili u socijalnim mreàma. U susta-vu traìlica pokrivaju traìlice Google i Yahoo, te tako pokrivaju preko 90% internetskih korisnika u svijetu i preko 95% u Hrvatskoj. Od socijalnih mreà speci-jalizirali su se samo za marketing u socijalnoj mreì Facebook, koja je trenutno najve}a i izvrsno prihva- }ena mreà u Hrvatskoj.

Njihov je posao klijenta dovesti do onih koji su nje-gov cilj. To postiù uposlenici tvrtke Escape koji su vrhunski stru~njaci u svojim podru~jima specijalno-sti, a poznati su i priznati i u krugovima internetskih stru~njaka. Jedna su od rijetkih tvrtaka u Hrvatskoj koja zapo{ljava vi{e osoba s poloènim GAP i GAIQ certifikatima. Kao potvrda izvrsnosti moè posluìti podatak da je tvrtka na me|unarodnoj konferenciji odrànoj ove godine na temu web-marketing osvojila zlatnu nagradu za najbolje web-marketing rje{enje u 2008. godini.

Kompletna softverska rje{enja zna~ajno unaprje|uju poslovanjeDialog je jedna od tvrtaka koje su prepoznale va`nost informacijskih tehnologija za uspjeh poslovanja u vri-jeme kada to nije bio tako poznat i prihva}en koncept u Hrvatskoj. Prepoznali su i stvorili ono {to su njihovi korisnici trebali. Tijekom godina rada, uspostavili su i odràli jake poslovne odnose s korisnicima, gra|ene od uzajamne podr{ke i povjerenja, pomaù}i njihovom poslovanju da se razvija i raste. Danas, popis korisnika usluga koje Dialog pruà sadrì pozama{an broj malih i srednjih tvrtaka u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Tvrtka Dialog orijentirana je na razvoj programskih rje{enja po narud`bi te pruànje odgovaraju}e si-stemske i hardverske podr{ke korisnicima. Timovi visokoobrazovanih zaposlenika tvrtke projektiraju, razvijaju, implementiraju i odràvaju visokokvalitetna programska rje{enja, prema potrebama i preferencija-ma svakog korisnika. Tako se u njihovoj ponudi mogu na}i rje{enja za pra}enje cjelokupnog poslovanja jedne tvrtke (ERP), kao i sustav za upravljanje i arhiviranje dokumentacije (DMS), ra~unovodstvene softvere za tvrtke i obrte, {alterske aplikacije, aplikacije za kla|enje i druga rje{enja razvijena i podràna s Oracle, SAP, Microsoft i Java tehnologijama.

Dialog i danas svakodnevno prati razvoj novih teh-nologija i promjene potreba na trì{tu te u skladu s njima smi{lja nova softverska rje{enja kao odgovor na tu potra`nju.■

Glavni zadatak web-sjedi{ta je da donosi rezultate i ostvaruje postavljene ciljeve. Poduze}e Escape specijalizirano je za sve korake Internet marketinga – od izrade web-sjedi{ta ili web-shopa, postizanja bolje pozicije u internetskim traìlicama, kreiranja i distribucije News-letter kampanji, sve do oglasne kampanje u traìlicama ili u socijalnim mreàma. Dialog je jedna od tvrtaka koje su tako|er prepoznale va`nost informacijskih tehnolo-gija te su se orijentirali na razvoj programskih rje{enja po narud`bi i pruànje odgovaraju}e sistemske i hardverske podr{ke korisnicima.

pro

mo

20 21

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s êškom

Izvoz Hrvatske u êšku (2008.) Uvoz Hrvatske iz êške (2008.)

Še}er, melase i med 17% Putni~ki automobili 14%

El. pogonski strojevi i dijelovi 16% Elektri~na energija 8%

Proizvodi od kože 8% Šipke, profili 6%

Proizvodi od obi~nih kovina 8% Sapun 6%

Namještaj i dijelovi 8%Željezni ili ~eli~ni proizvodi 5%

UKUPNI IZVOZ 148,1 mil. USD UKUPNI UVOZ 631,3 mil.USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: êška RepublikaGlavni grad: Prag Povr{ina: 78 866 km2Stanovni{tvo: 10,2 milijunaSlu`beni jezik: ~eškiValuta: 1 EUR = 28,4 CZK

Prag

êška – vode}a srednjoeuropska država za izravna strana ulaganjaêška Vlada usvojila je Strateški plan gospodarskog rasta za razdoblje od 2007. do 2013. godine, ~iji je cilj odrediti smjer koji bi trebao dovesti êšku do prosje~nog BDP-a per capita Europske unije do 2013. godine.

êška Republika pripada najstabilnijim i najuspješnijim novim ~lanicama Europske unije. Na njezin gospodarski rast utjecali su visoke razine izra-vnih stranih ulaganja, doma}e potrošnje i izvoza. Kod privla~enja izravnih stranih ulaganja êška je pokazala iznimnu uspješnost, ponajviše u automobil-skoj industriji i elektronici, ~ime se svrstava na prvo mjesto me|u zemljama srednje i isto~ne Europe što se ti~e izravnih stranih ulaganja per capita, dok je u apsolutnim brojkama na drugom mjestu iza Poljske. Vlada je usvojila Strateški plan gospodarskog rasta za razdoblje od 2007. do 2013. godine, ~iji je cilj odre-diti smjer koji bi trebao dovesti êšku do prosje~nog BDP-a per capita Europske unije do 2013. godi-ne. Glavni su prioriteti ja~anje konkurentnosti poboljšanim ulaganjima u razvoj i istraživanje, obra-

zovanje, inovacije i infrastrukturu, kao i reforma za-konodavstva koja bi trebala osigurati da êška ostane privla~na stranim ulaga~ima.

Struktura gospodarstvaU BDP-u udio industrijskog sektora iznosi 38,6%, poljoprivrednog 3% te uslužnog 51,9%. Godine 2005. prosje~an broj zaposlenih u industri-jskom sektoru iznosio je 1.880,500 (39,5%) zaposle-nika, u poljoprivrednom 189.400 (4%), a u uslužnom sektoru 2.692,600 (56,5%) zaposlenika. Najzna~ajnije djelatnosti obuhva}aju metalurgiju, strojeve i opremu, motorna vozila, staklo i oružje. êška ima u ponudi nekoliko poticaja za ulaganje i podršku obavljanju dje-latnosti, poput poticaja za ulaganja koje nudi središnja vlast, bescarinskog uvoza strojeva, poticaja koje nudi

lokalna uprava te posebnih kratkoro~nih programa. Osim navedenih poticaja postoje i razne subvencije za usavršavanje i osposobljavanje, te ostale subven-cije poslovnim aktivnostima, kao i programi potpore stvaranju radnih mjesta za regije najteže pogo|ene nezaposlenoš}u.

Mogu}nosti poslovne suradnjeUvoz iz Hrvatske ~ine uglavnom elektri~ni strojevi (transformatori), prehrambeni proizvodi, lijekovi i farmaceutski proizvodi, lož-ulje, papir, kemikalije i soli, proizvodi od aluminija itd. Iz ~eške perspekti-ve postoji nekoliko potencijalnih podru~ja za razvoj poslovne suradnje, poput energetike (privatizacija i modernizacija toplinskih elektrana i toplana, ispo-ruka upravlja~kih sustava za podru~je energetike i površinskih rudnika; projekti energetske efektivnosti, razvoj proizvodnje energije s uporabom obnovljivih izvora; desumporizacija toplinskih elektrana). Promet i prometna infrastruktura uživa u Hrvatskoj veliku pozornost. Razvoj prometne infrastrukture, posebice cestovne i željezni~ke mreže, jedan je od prioriteta razvojnih programa Vlade. Ne manje perspektivan na dulji rok može biti za zainteresirane ~eške firme program modernizacije i rekonstrukcije hrvatskih željeznica (HŽ). Priprema se niz projekata izgradnje i rekonstrukcije željezni~kih pruga, gdje ~eške tvr-tke imaju dobre preporuke još od prošlih projekata. Zaštita okoliša ulazi u zna~ajna podru~ja, gdje zbog skorog ulaska Hrvatske u EU Vlada RH mora podu-

zeti velike napore. Ovdje je na prvom mjestu pita-nje izgradnje sustava za pitku vodu i pro~iš}avanje otpadnih voda, uklju~uju}i kanalizacijske sustave. S obzirom na prirodne prednosti Hrvatske, u perspekti-vna podru~ja pripadaju i usluge – razvoj turizma: mogu}nost izgradnje rekreacijskih objekata, osobito na jadranskoj obali.

Razvoj poduzetništva Osnovan je Nacionalni registar konzultanata (www.nrp.cz) sa svrhom da olakša pristup malom i sred-njem poduzetništvu visokokvalitetnim konzultant-skim uslugama u êškoj. Consulting je ponu|en za sljede}a podru~ja: komercijalna strategija, mar-keting, e-poslovanje, financije, razvoj ljudskih po-tencijala, kvaliteta, izvoz, proizvodnja i inovacije. U êškoj postoje i podržane aktivnosti, poput pokre-tanja malog poduzetništva, razvojnih projekata ma-log poduzetništva te marketinške aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva na stranim tržištima. U odnosu na nabrojane aktivnosti, mala trgova~ka društva koja teško mogu dobiti zajmove postoje}ih financijskih institucija, mogu dobiti povlaštene zajmove. Financi-jska pomo} pruža se u obliku zajmova i bespovratnih sredstava. Osim toga, postoje podržane aktivnosti kod nekretnina, poput izgradnje poslovnih parkova, razvoj i obnova, izgradnja objekata za najam, adaptacija obje-kata i izrada projektne dokumentacije.

Angela Merkel

Korisni linkovi:êški poslovni web portal: www.businessinfo.cz Agencija za razvoj poslo-vanja i ulaganja: www.czechinvest.cz êška Vlada: www.vlada.cz êška gospodarska komora: www.komora.cz êška narodna banka: www.cnb.cz êški zavod za statistiku: www.czso.cz

VELEPOSLANSTVO ÊŠKE REPUBLI-KE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Karel Kühnl Romeo Tower, Radni~ka cesta 47/6, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 00385 01 612 15 58fax: 00385 01 617 66 30 e-mail: zagreb…embassy.mzv.cz

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ÊŠKOJ REPUBLICI

Veleposlanik: Marijan Ramuš~ak 162 00 Praha 6, V Pruhledu 9 tel.: 00420 2 2 333 40 479 fax: 00420 2 333 43 464e-mail: velrhprag…vol.cz, croemb.praha…mvpei.hr

Vlak proizveden u Škoda Transportation

22 23

svih proizvoda u zemlje EU uz nultu carinsku sto-pu, osim onih proizvoda koji su izrijekom navedeni u samom Sporazumu. Uvozne dozvole u êškoj nisu potrebne za uvoz ve}ine roba. Me|utim, potrebne su za uvoz elektri~ne energije, ~elika, nafte, prirodnog plina te nekih kemikalija, vatrenog oružja i narkoti-ka. Za uvoz životinja, životinjskih proizvoda, biljaka i biljnih proizvoda mora se dobiti dozvola nadležnog tijela pri ~eškom Ministarstvu industrije i trgovine. Farmaceutski proizvodi zahtijevaju uvoznu dozvo-lu koju izdaje Ministarstvo zdravstva, a prije samog uvoza potrebno je da svaki proizvod bude registriran. Elektri~ni ure|aji, igra~ke, pirotehni~ka sredstva i kozmeti~ki proizvodi moraju biti uskla|eni sa sigur-nosnim propisima Europske unije.

Poslovni obi~ajiPreporu~a se redovito održavanje sastanaka, dok je u me|uvremenu poželjno ostati u ~estim kontaktima telefonom, faxom ili e-mailom. Za službene sastan-ke prikladno je odjenuti se formalno. Sugovorniku je poželjno obra}ati se prezimenom, sve dok on sam ne predloži oslovljavanje imenom. Prilikom dogovaranja sastanaka poželjno je pro-vjeriti može li se sastanak održati na engleskom ili nekom drugom jeziku po želji, a u suprotnom bit }e potrebno osigurati prevoditelja. U velikim ili me|unarodnim tvrtkama uobi~ajena je komunikacija na engleskom jeziku.■


ê{ko gospodarstvo

BDP: 216,4 mlrd USD

BDP per capita: 27 170 mlrd USD

Stopa rasta BDP-a: 3,5%

BDP prema sektorima: usluge (51,9%), industrija (38,6%), poljoprivreda (3%)

Izvoz (2008.): 174 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i transportna sredstva, poluproizvodi, sirovine, kemi-

kalije

Zemlje izvoza: Njema~ka (31%), Slova~ka (9%), Rusija (3%), Kina (1%)

Uvoz (2008.): 161,5 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i transportna sredstva, poluproizvodi, sirovine i

goriva, proizvodi kemijske industrije

Zemlje uvoza: Njema~ka (77%), Kina (9%), Slova~ka (6%), Rusija (6%)

Stopa inflacije: 6,3%

Nezaposlenost: 5,4%

Strana ulaganja: 10,5 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .cz

Pozivni broj: +420

Postupak uvoza roba i usluga u êškuMe|usobna robna razmjena izme|u Hrvatske i êške regulirana je asimetri~nim Sporazumom o stabiliza-ciji i pridruživanju koji je Hrvatska potpisala s EU i koji Hrvatskoj daje povlašteni položaj, odnosno izvoz

Uvozne dozvole u êškoj nisu potrebne za uvoz ve-

}ine roba.


Karlovy Vary

24 25

Odskijajte na Pohorje

Hotel Habakuk vrhunski je hotel u regiji. Svoj smje{taj u hotelu moète odabrati s pogledom na te-rase bazena i Maribor ili s pogledom na Pohorje. Ne treba zanemariti ni iznimne kulinarske uìtke, koje si moète priu{titi u tri restorana, a u baru Mezanin i u Fizz baru uìvajte u biranim pi}ima i koktelima.Wellness-SPA centar u sklopu hotela va{ je put do

Atraktivna i prekrasna zimska destinacija Pohorje, blizu samog sredi{ta Maribora, i ove }e sezone s rado{}u prihvatiti brojne skija{e i sve one koji èle uìvati u zimskim prirodnim ljepotama.

pro

mo

Turizam

Skija{ki paketi 2009/10 u Hotelu Habakuk*****

Termin: 01.12.-27.12.2009 i 11.01.-31.03.2010

Skija{ki paket (3 dana/2 no}i) ve} od 212 EUR po osobiPaket sadrì 2x skija{ke karte, 2 polupansiona, slobodan ulazak u Wellness-Spa centar (bazeni s termalnom vodom, saune, fitness, 1x ulaz u saune hotela Bellevue).Za djecu do 6. godine besplatno.

Informacije i rezervacije:Hotel Habakuk*****, Pohorska ulica 59, 2000 Maribor, Slovenijae-mail: habakuk…termemb.si, www.termemb.si

izvrsnog osje}aja. Za rasko{ trenutaka i vrhunski ugo|aj brine se visoko osposobljen tim s dnevnim programima ljepote, njegom tijela, tretmanima lica, oìvljuju}im energijskim masaàma, aromaterapijom, manikurom, pedikurom i njegom kose. Za sve koji èle odràvati svoju tjelesnu snagu, tu su fitness-studio i squash.

Opu{tanje u bazenima s termalnom vodom godit }e svim va{im ~ulima, a opustiti se moète u unutarnjim ili vanjskim bazenima, whirlpoolima s termal-nom vodom, u turskoj kupelji, klasi~noj finskoj sauni ili u finskoj sauni s boja-terapijom.Na obroncima Pohorja obnovit }ete svoje izvore ener-gije. Kada pohorske strmine zabijeli snijeg, one vas po-zivaju da uìvate u skijanju, sanjkanju ili tr~anju po prostranim skijali{tima.

Hotel Habakuk nalazi se u prekrasnom prirodnom okoli{u, a ujedno vrlo blizu samog sredi{ta Maribora. Osim iznimnog poloàja, od poslovnog, gospodarskog, kulturnog i univerzitetskog sredi{ta slovenske [tajer-ske dijeli ga samo desetak minuta vo`nje.■

26 27

Bankarstvo

Stabilnost bankarskog sustava preduvjet je gospodarskom oporavkuUnato~ padu dobiti i pogor{anju njenoga odnosa prema uloènom kapitalu, dobit banaka }e ove go-dine biti dovoljna za ostvarenje dodatno smanjenog povrata na kapital i formiranje potrebnih rezervi za problemati~ne plasmane. Dodamo li na to komparativno visok stupanj kapitaliziranosti hrvatskih banaka, dolazimo do zaklju~ka da }e banke bez ikakvih problema i dalje mo}i nositi ulogu stoèrnog elementa stabilnosti u kriznim vremenima.

Privremeni nerevidirani podatci HNB-a pokazuju da su unato~ krizi do kraja polovice 2009. godine 24 ban-ke poslovale pozitivno, a 8 banaka ostvarilo je gubi-tak. Najbolje rezultate za prvo polugodi{te 2009. go-dine po veli~ini bruto dobiti kao i po veli~ini ukupne aktive ostvarile su Zagreba~ka banka, Privredna banka Zagreb te Erste banka.

Trend pada profitabilnosti Unato~ tomu {to su ~ak 24 banke ostvarile pozitivne rezultate, oni su u odnosu na prethodne godine znatno manji. Direktor GIU Hrvatske udruge banaka (HUB), Zoran Boha~ek, navodi da su banke u prvih {est mje-seci ove godine ostvarile 2.357 mil. kuna neto dobi-ti (nakon oporezivanja), {to je 13,6 % manje nego u prvih {est mjeseci pro{le godine. Tijekom ove godine nastavljen je trend pada profitabilnosti. Osim {to i dalje pada omjer dobiti i kapitala, sada se i apsolutni iznos dobiti po~eo smanjivati. Unato~ padu dobiti i pogor{anju njenoga odnosa prema uloènom kapitalu, dobit }e ove godine biti dovoljna za ostvarenje dodatno smanjenog povrata na kapital i formiranje potrebnih rezervi za problemati~ne plasmane. Dodamo li na to komparativno visok stupanj kapitaliziranosti hrvatskih banaka, Boha~ek navodi, dolazimo do zaklju~ka da }e banke bez ikakvih problema i dalje mo}i nositi ulogu stoèrnog elementa stabilnosti u kriznim vremenima.

Uspore|uju}i posljednje obra|ene poslovne rezultate za razdoblje od prvih osam mjeseci u 2009. godini s istim pro{logodi{njim razdobljem, gospodin Star~evi}, glavni ekonomist RBA banke, uo~ava da uz rast ukup-nih prihoda od 17% i rast ukupnih rashoda za 10% nije ostvarena ve}a dobit od pro{logodi{nje, nego da je dobit manja za 30%. Razlog smanjivanja dobiti je pove}ana rezervacija za gubitke nastale zbog porasta nenaplativih ili djelomi~no naplativih potraìvanja od kreditnih du`nika. U ovoj godini, navodi Star~evi}, najve}i se rast problema u naplati osje}a u sektoru poduze}a, ~ija je financijska snaga naru{ena padom potra`nje za njihovim proizvodima i uslugama, istiski-vanjem iz kreditnog potencijala financijskog sektora pove}anim zaduìvanjem dràve i ponajvi{e rastom

www.mirakul.hr

Rb. Banka Bto dobit (u tis. kn)

1. Zagreba~ka banka d.d. 842.071

2. Privredna banka Zagreb d.d. 616.902

3. Erste & Steiermärkische bank d.d. 395.143

4. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. 332.559

5. Raiffeisenbank Austria d.d. 252.167

6. Société Générale-Splitska banka d.d. 225884

7. OTP banka Hrvatska d.d. 63.790

8. Volksbank d.d. 43.480

9. Me|imurska banka d.d. 38.914

10. [tedbanka d.d. 24.454

Tablica: 10 najboljih banaka po bruto dobiti, za prvih 6 mjeseci 2009. godineIzvor: Prilago|eno prema Privremenim nerevidiranim podatcima za banke, {tedne banke i stambe-ne {tedionice, na dan 30. lipnja 2009., HNB

Tablica: 10 najboljih banaka po veli~ini ukupne aktive, za prvih 6 mjeseci 2009. godineIzvor: Prilago|eno prema Privremenim nerevidiranim podatcima za banke, {tedne banke i stambe-ne {tedionice, na dan 30. lipnja 2009., HNB

Rb. Banka Uk. aktiva (u tis. kn)

1. Zagreba~ka banka d.d.. 91.476.312

2. Privredna banka Zagreb d.d. 62.220.109

3. Erste & Steiermärkische bank d.d. 47.705.969

4. Raiffeisenbank Austria d.d. 38.177.818

5. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. 37.193.956

6. Société Générale-Splitska banka d.d. 27.325.594

7. Hrvatska po{tanska banka d.d. 15.079.440

8. OTP banka Hrvatska d.d.. 12.495.163

9. Volksbank d.d. 7.872.750

10. Me|imurska banka d.d. 2.810.033

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}

28 29

Bankarstvo

nelikvidnosti gospodarstva. Kao najve}u ko~nicu za normalizaciju financijskih procesa nu`nih za oporavak proizvodnje i rasta potra`nje na trì{tu radne snage ocjenjuju upravo problem oteàne naplate izme|u po-duze}a, iniciran iz javnog sektora koji preplavljuje sve pore gospodarstva.

Zamjenik predsjednika uprave Erste & Steiermär-kische Bank d.d., Tomislav Vui}, kaè da unato~ oteànim trì{nim uvjetima Erste banka i dalje ost-varuje dobre poslovne rezultate. U prvih {est mjese-ci neto dobit banke iznosila je 315,3 mil. kuna, {to je 12,6% manje nego u istom razdoblju lani, ali opet u skladu s planovima za ovu godinu. Vui} navodi da Er-ste banku posebno raduje {to istovremeno ostvaruju rast iznad trì{ta u najva`nijim segmentima poslova-nja i samim time, porast trì{nih udjela, {to je i u ovoj teòj godini samo nastavak trenda koji su kontinui-rano ostvarivali i ranijih godina. Tako je u odnosu na kraj 2008. ukupna aktiva Erste banke u prvih {est mje-seci 2009. godine porasla za 4,60%, dok je istovreme-

no ukupni bankarski sektor zabiljeìo pad od 0,01%. U danim kreditima, Erste banka je u istom razdoblju ostvarila rast od 4,81%, dok je bankarski sektor pora-stao za 3,47%. U primljenim depozitima, Erste ban-ka je ostvarila rast od 4,21%, dok je bankarski sektor pao za 2,80%. Vui} zaklju~uje da je Erste banka manje profitabilna nego lani, ali jo{ uvijek sa zadovoljavaju- }im rezultatom i boljim od konkurencije, i po profita-bilnosti i po porastu trì{nog udjela.

Uzimaju}i u obzir ukupnu gospodarsku situaciju, Hypo banka je u prvih devet mjeseci ostvarila dobar poslovni rezultat - ostvarili su vrlo dobre prihode od kamata te solidno pove}ali neto prihod od provizija i naknada. Poslije pripajanja Slavonske banke, jedinst-veni nastup na trì{tu omogu}io je Hypo banci pove- }anje baze klijenata te ostvarenje solidnog rasta depo-zita gra|ana. Dobre rezultate ostvarili su i u sektoru poslovanja s malim i srednjim tvrtkama te javnim institucijama, koje su zajedno sa sektorom poslovanja s gra|anstvom strate{ka podru~ja aktivnosti Hypo banke u 2009. te u predstoje}im godinama. U Hypo Alpe-Adria-Banci (HAAB), kao i u ostatku ban-karskog sektora u RH, zabiljeèn je porast rezervacija za lo{e kredite. Stoga HAAB ve} duè vodi konzerva-tivnu politiku rezerviranja. I {tednja gra|ana nastavila je pozitivne trendove iz protekle godine pa u prvih de-vet mjeseci ove godine Hypo banka biljeì kontinuira-ni rast. Rast Hypo banke znatno je brì od rasta ukup-nog trì{ta, {to se odrazilo i na porast njihova trì{nog udjela, koji se iz mjeseca u mjesec pove}ava.

Neven Srdar, Head of PR and Brand managementa Splitske banke, kaè da su dosada{nji podatci za 2009. godinu potvrdili o~ekivanja o trendovima u doma- }em bankovnom sustavu, pa tako i po pitanju profita-bilnosti. Naime, tro{kovi zaduìvanja doma}ih banaka u promatranom razdoblju ostvarili su snaàn rast, pr-venstveno kao posljedica rasta rizi~nosti prema brzo-rastu}im zemljama u regiji, a koji se u potpunosti nije mogao prenijeti na klijente banke. Kao posljedica toga vidljiv je izraèni pad neto kamatnog prihoda, a i rast tro{kova za rezervacije imao je zna~ajan utjecaj na pad dobiti bankovnog sustava u prvoj polovici ove godine. Kada govorimo o profitabilnosti doma}eg bankovnog sustava, moramo biti svjesni, nagla{ava Srdar, da }e se vrlo vjerojatno nastaviti trend pada dobiti u relativnim i apsolutnim iznosima.

Upravljanje rizicima u kriznim vremenimaUpravljanje rizicima posebnu va`nost dobiva u vri-jeme gospodarskih kriza kada upravo o njima ovisi uspje{nost poslovanja. U skladu sa svjetskim trendo-vima, a u cilju upravljanja rizicima, hrvatske banke sve vi{e pribjegavaju formiranju modela za rejting klije-nata. Osnovni smisao rejting modela je prepoznavanje i razlikovanje dobrih i lo{ih klijenta. Uvo|enje kredit-

Tomislav Vui}, zamjenik predsjednika uprave Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Bankarstvo je u zadnjih deset godina bilo uz

telekomunikacije naj-inovativniji sektor.

Zoran Boha~ek, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB-a)

Kamate i te~aj - {to nas ~eka?Iako mnogi strahuju od stabilnosti kune, ekonomski analiti~ar i direktor tvrtke Arhivanalitika

Velimir [onje napominje da se ovoj krizi pokazalo da HNB i financijski sustav u cjelini imaju

potencijal za o~uvanje stabilnosti te~aja, a takva }e se situacija, prema njegovom mi{ljenju i

nastaviti. Do daljnjega [onje ne o~ekuje niti zna~ajnije promjene kamatnih stopa.

Iz HUB-a kaù da su kamatne stope trì{na veli~ina i na njihovo formiranje utje~e niz faktora,

a u ovom trenutku najzna~ajniji je da su inozemna sredstva postala manje dostupna i skup-

lja nego {to su bila prije izbijanja krize, jer su porasle i premije rizika koje pla}a Hrvatska. Ne-

davno objavljena HUB Analiza br. 17 potvrdila je da daleko najja~i dugoro~ni u~inak na kamat-

ne stope banaka ima prinos na dràvne obveznice, a taj rizik je ugra|en u sve kamatne stope.

Tijekom srpnja ove godine provedena je i anketa ~iji su rezultati prikazani u tabeli koja prika-

zuje o~ekivanja glavnih ekonomista banaka (i njihove osobne stavove) o ekonomskim izgle-

dima u teku}oj godini.

HYPOnet - Internet bankarstvo za poslovne subjekte

HYPOnet Internet bankarstvo namijenjeno je domaćim poslovnim subjektima koji imaju otvo-ren transakcijski račun u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.HYPOnet Vam u svako doba nudi direktan pristup računima u Banci i time dodatno štedi Vaše vrijeme i novac!

HYPOnet Vam nudi:- korištenje usluga s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje postoji pristup Internetu- pristup Vašim računima 24 sata na dan- povoljnije naknade za obavljanje usluga- brže i jednostavnije obavljanje transakcija- smanjenje troškova i količine papirnate korespondencije s Bankom- ekonomičnija i brža komunikacija s Bankom elektroničkim putem- kreiranje platnih naloga domaćeg i inozemnog platnog prometa, pregled stanja i prometa te ispis izvoda Vašeg transakcijskog računa

Vaše podatke štitimo korištenjem najsuvremenije tehnologije čime je sigurnost ovog načina plaćanja potpuno zajamčena.

Za sve dodatne informacije obratite se u najbližu podružnicu, nazovite 0800 14 14 ili posjetite www.hypo-alpe-adria.hr

Slijedite svoje snove 12 zemalja - jedan partner

30 31

gubitke za tzv. lo{e plasmane u prvoj su polovici go-dine u Erste banci zabiljeìli manji porast u odnosu na konkurente na trì{tu. - Erste banka oduvijek je bila usredoto~ena na kvalitetno upravljanje plasma-nima te je posebnu pozornost pridavala kvalitetnoj procjeni rizika, {to nam je omogu}ilo da ovu situa-ciju do~ekamo spremni. Nastojimo biti uz klijenta i zajedni~ki rje{avamo sve probleme na koje nai|emo. Rezervacije i kvaliteta portfelja danas u bankama nisu rezultat sada{njeg upravljanja rizikom, ve} upravljanja rizikom u pro{losti. U vrijeme konjunkture bilo je lako rasti, svi smo pove}avali portfelj, a sada se vidi koliko je tko to kvalitetno radio. [to se ti~e sada{njosti, oprez-niji smo nego prije, ali vjerujemo da se jo{ uvijek moè rasti, a da na{i rizi~ari taj rast mogu kontrolirati vrlo kvalitetno i pouzdano – komentira Vui}.

Glavni ekonomist RBA banke, gospodin Star~evi}, smatra da su rezultati banaka u ovoj godini ovisni o kvaliteti portfelja pojedine banke i o dubini recesije u Hrvatskoj. Banke koje su u prethodnim godinama u potpunosti po{tovale smjernice za upravljanje rizicima imat }e manji negativni utjecaj na rezultat od banaka s manje restriktivnom politikom plasmana. Neovisno o primijenjenim politikama pojedine banke, ako im je izloènost rizicima preteìta u djelatnostima koje su elasti~ne na potra`nju, slijedit }e pove}anje gubitaka zbog lo{ih plasmana. Koliko }e ti gubitci u stvarnosti iznositi, ovisit }e i o trajanju recesije. Naime, u kra- }em roku banka moè restrukturiranjem potraìvanja odràti poslovanje posrnulog klijenta i izbje}i gubi-tak, ali u duèm roku se u slu~aju nastavka nepovo-ljnih kretanja u gospodarstvu gubitci ne mogu izbje- }i. Zbog toga najve}e gubitke u bankarskom sektoru ne predvi|aju u ovoj, ve} u sljede}oj godini, navodi Star~evi}.

Gospodin Srdar smatra da }e se u narednom razdoblju fokus u doma}em bankovnom sustavu prebaciti s rasta aktive i trì{nog udjela na upravljanje rizicima, sma-njenje tro{kova te osiguravanje izvora financiranja i li-kvidnosti. S obzirom na ulazak promatranog sektora u takozvanu zrelu fazu, o~ekuje razdoblje sporijeg rasta te proces konsolidacije trì{ta. Primarni cilj Splitske banke je osigurati stabilan rast poslovanja prilago|en trì{nim uvjetima s adekvatnom primjenom politika kamatnih stopa i naknada, te o~uvati postoje}u stabil-nu depozitnu bazu. Cilj je i dodatno oja~avati poslovanje u kontinental-noj Hrvatskoj, s bazom u Zagrebu, i odràvati ste~ene trì{ne pozicije u Dalmaciji, s naglaskom na razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva. Srdar smatra da bi bilo iluzorno o~ekivati da se pogor{anje u realnom sektoru ne oslika s odre|enim vremenskim odma-kom i na bankovni sustav, no ovakvi trendovi bili su o~ekivani te su ve} duè vrijeme pove}ani napori kako bi se {to kvalitetnije upravljalo rizicima, a u Splitskoj

HUB konsenzusIzgledi

1/09

prosjek (srpanj

2009.)raspon

prosjek (sije~anj

2009.)

1. Output i agregatna potra`nja: (God. promjena u %)

Bruto doma}i proizvod -5,0 -5,4 -4,5 -1,5

Osobna potro{nja -6,5 -8,7 -5,2 -0,9

Bruto investicije (GFCF) -10,5 -12,4 -9,1 -3,1

Izvoz -12,9 -15,0 -11,9 -4,2

2. Trì{te rada i cijene: (God. promjena u %)

Stopa nezaposlenosti u % - ILO 10,7 9,5 12,0 10,2

Bruto pla}e -0,8 -2,2 1,5 2,5

Cijene (na malo – prosjek) 2,9 2,8 3,2 3,0

3. Javne finacije: (%BDP)

Saldo op}e dràve -4,0 -5,2 -3,0 -2,7

4. Inozemstvo: (%BDP)

Saldo robne razmjene -19,0 -20,6 -17,3 -24,7

Saldo teku}eg ra~una bilance pla}anja -5,8 -6,7 -5,3 -8,9

Vanjski dug 91,9 90,3 93,0 97,0

5. Monetarni i financijski pokazatelji:

Kamatna stopa na obratnoj repo aukciji HNB-a 12.09.

6,00 6,00 6,00 6,00

Kamatna stopa trì{ta novca 3m ZIBOR 12.09

9,98 9,00 10,50 7,79

Prinos na desetgodi{nju dràvnu obvez-nicu (HRK2017) 12.09.

8,30 8,00 8,60 7,36

Te~aj na kraju razdoblja HRK za EUR 12.09

7,63 7,50 7,75 7,53

Tablica: Saètak o~ekivanja Kluba glavnih ekonomista, Izvor: HUB

nih scoring ili rejting modela sastavni je dio napredne prakse upravljanja rizicima u bankama, a HAAB ve} duè vrijeme samostalno, ali i uz pomo} grupe, radi na postavljanju takvih modela. Trenutno banka ima inter-ne modele za najve}i dio svojih kreditnih izloènosti. Osim toga, banka ima tim stru~njaka koji radi upravo na toj problematici.Tro{kovi vrijednosnih uskla|ivanja i rezerviranja za

Rezultati poslovanja ba-naka u sljede}oj godini

bit }e na razini ili niì od ovogodi{njih, a tek

u 2011. godini moèmo o~ekivati pozitivan

pomak.

HROK - nema vi{e tajniRegistar HROK obra|uje sve podatke o svim kreditnim zaduènjima klijenata banaka i stam-

benih {tedionica, poput onih o urednom ili neurednom otpla}ivanju kredita te izra|uje kredit-

na izvje{}a na osobni zahtjev ili na zahtjev korisnika i teì apsolutnoj to~nosti i aùrnosti po-

dataka. Izvanredna je ovo pomo} kreditnim institucijama koja razotkriva sve eventualne tajne

koje bi klijenti voljeli (za)dràti za sebe.

Bankarstvo

32 33

Bankarstvo

banci o~ekuju da }e se stabilnost doma}eg bankovnog sustava zadràti na zavidnoj razini.

Inovacije na bankarskom trì{tuDa i doma}e banke prate trendove, potvrdili su i na{i sugovornici, ali i gospodin [onje koji smatra da je ban-karstvo u zadnjih deset godina bilo uz telekomunikaci-je najinovativniji sektor. Ponuda proizvoda i usluga te na~in njihove distribucije pribliìli su se standardima razvijenih zemalja. Prostora za inovacije ima jo{, u dijelu terminskih ugovora, opcija i derivata op}enito. Sekuritizacija je danas profaniran pojam, no uz dobar regulacijski okvir ta financijska inovacija moè donijeti zna~ajne koristi i klijentima i financijskim posrednici-ma. Hrvatsko financijsko trì{te je u fazi rane zrelosti, a integracija }e se u idu}em desetlje}u nastaviti pa je realno za o~ekivati da }e se na tim poljima odvijati in-tenzivniji razvoj u sljede}em razdoblju.

Gospodin Vui} navodi da su u Erste banci oduvijek voljeli inovaciju; prvi su u RH uveli debitnu karticu s chip-tehnologijom, prvi su uveli kredite bez jamaca, a bili su me|u prvih pet banaka u svijetu i prvi u RH koji su trì{tu ponudili cjelovitu uslugu internetskog bankarstva putem mobilnog telefona, bili su prva ban-ka koja je kao reakciju na krizu za osobe koje ostanu bez posla, za trudnice i za rodilje uvela po~ek tijekom otplate kredita, uz istovremeno smanjenje kamatne stope tijekom po~eka od 25%. Vui} smatra da klijen-ti danas i kod nas i u svijetu preferiraju jednostavne, klasi~ne bankarske proizvode, ponajvi{e stoga {to su se na sloènima mnogi i opekli.RBA na hrvatskom trì{tu pored banke ~ine i specijali-zirane tvrtke koje mogu ponuditi cjelovitu financijsku uslugu.

- Na{ je cilj pove}ati ponudu strukturiranih paketa koji uz osnovni proizvod banke nude i vezane proizvo-de ostalih ~lanica Grupe, kao {to su dobrovoljni miro-vinski i investicijski fondovi i leasing za gra|anstvo, te leasing i factoring za mala i srednja poduze}a. Budu- }i da smo banka koja se u proteklih gotovo 14 godina poslovanja na hrvatskom trì{tu oslanja isklju~ivo na organski rast, prisutniji smo po ponudi i po ostvare-nom volumenu poslovanja u segmentu velikih klije-nata nego malih i srednjih. Razvoj mreè poslovnica i podru`nica koji provodimo i u doba krize omogu}ava nam konkurentan nastup prema tom segmentu trì{ta pa planiramo izgraditi atraktivnu ponudu za potenci-jalne klijente iz segmenta malih i srednjih poduze}a – navodi Star~evi}.

I Hypo banka uvijek nastoji pratiti potrebe klijenata i kontinuirano radi na razvoju novih usluga i proizvoda. Upravo zbog pozitivnog trenda u {tednji Hypo banka je produljila akciju Mudro uokvirena {tednja. Gra|ani sada mogu za depozite u kunama na rok od 6 mjeseci + 1 dan dobiti kamatnu stopu do 7%, a na oro~enja u eurima na isti rok kamatnu stopu od 6%.

Oporavak na bankovnom trì{tuDok mnogi strahuju da }e i bankarsko trì{te zahvatiti ja~i zamasi krize, iz HUB-a poru~uju da je bankovni sektor u RH dovoljno stabilan i da dobro posluje, a isto tvrdi i gospodin Velimir [onje. Bankarski sustav vrlo je stabilan zbog visoke kapitalizacije koja je omogu}ila razmjerno bezbolan prolazak kroz krizu u smislu da niti jedna zna~ajna banka u Hrvatskoj nije imala i ne- }e imati ozbiljnije probleme u svojem poslovanju. No, [onje napominje da je drugo pitanje kada se o~ekuje oporavak kreditnoga ciklusa. Prve znakove oporavka, prema njegovom mi{ljenju, moèmo o~ekivati u idu- }oj godini.

A da se kriza (mo`da) bliì kraju ili da smo se na nju naviknuli, govore rezultati istraìvanja GfK, koji po-kazuju da se pove}ava broj Hrvata koji smatraju da je bankovna {tednja ponovno bez rizika. Dodatnu sigur-nost u {tednju, gra|anima zasigurno ulijeva Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banaka. Osiguranje depozita regulirano je Zakonom o osigu-ranju depozita te Izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, a prema rije~ima Vinka Radi}a, direktora ove Agencije, hrvatski sustav osiguranja de-pozita uvo|enjem maksimalne razine pokri}a u iznosu od 400.000 kuna (pribli`no 53.300 EUR-a) zadovoljio je novi minimum iznosa pokri}a Europske unije.

Vlada RH moè propisati i vi{i iznos osiguranih de-pozita, a Zakon o osiguranju depozita s novim zahtje-vima Direktive 2009/14/EC trebao bi biti uskla|en do konca godine.■

U skladu sa svjetskim trendovima, a u cilju upravljanja rizicima,

hrvatske banke sve vi{e pribjegavaju formira-nju modela za rejting

klijenata.

Sprije~ite SkimmingIako su u odnosu na iskustva ostalih zemalja svijeta zlouporabe kreditnim karticama, od-

nosno skimming (naj~e{}e) na bankomatima u RH znatno manjeg opsega, svaku sumnji-

vu transakciju potrebno je prijaviti banci ili karti~noj ku}i koja je karticu izdala. Pri saznanji-

ma o poku{ajima skimminga, banke nastoje poduzeti sve mjere i prevencije kako bi zaustavi-

le daljnje zlouporabe kartica, no HUB i Odbor za karti~no poslovanje javnost upozoravaju da

je samoza{tita prilikom kori{tenja bankomata i kartica (za{tita pina i sl.) najbolji na~in za{tite.

Uz Hypo banku do nesmetanog poslovanja u svim trì{nim uvjetima

Bankarstvo

Napredno transakcijsko bankarstvoPreduvjet za uspje{no poslovanje u bilo kojoj djelatno-sti jest mogu}nost pouzdane i brze nov~ane transakci-je. Hypo banka je prepoznala va`nost ove usluge te je razvila napredno transakcijsko bankarstvo i najkvali-tetnije proizvode i usluge u sklopu doma}eg platnog prometa i platnog prometa s inozemstvom.

Klijenti Hypo banke u Hrvatskoj i inozemstvu tran-sakcije obavljaju na vrlo jednostavan na~in. Prvi korak je otvaranje multivalutnog transakcijskog ra~una, pri ~emu klijent dobiva vlastiti IBAN, broj koji omogu- }ava najbrè transakcije novca unutar Europe. Hypo banka, kao ~lanica Hypo Grupe, u mogu}nosti je svim svojim klijentima pruìti niè naknade za poslovanje u 12 zemalja u kojima je Grupa prisutna, pristup servi-snim informacijama, ostvarivanje potrebnih kontakata i pomo} pri ulasku na sva trì{ta Grupe. Velikim po-slovnim subjektima poput multinacionalnih kompani-ja Hypo banka omogu}ava dobivanje uvida u stanje i promet putem SWIFT-a.

HYPOnet uslugaKaù da je vrijeme novac, a Hypo banka {tedi drago-cjeno vrijeme svojih klijenata pruàju}i mogu}nost transakcijskog pla}anja uz internetski servis Hyponet, prema principu ‘’bilo kad i bilo gdje’’. Odmah po ot-varanju ra~una mogu}e je obavljanje platnog prome-ta putem HYPOneta direktno iz ureda ili s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje postoji priklju~ak na Internet. Poslovni subjekti putem HYPOneta mogu brzo i u svakom trenutku provjeriti stanje i promet po svim ra~unima, informirati se o karakteristikama ra~una, dobiti pregled i ispis izvoda po ra~unima, pregledati stanje kredita, preuzeti izvode po kunskim ra~unima u FINA formatu i po deviznim u MT940 formatu. Uslu-ge pla}anja, koje korisnici najvi{e koriste, prilago|ene su potrebama gospodarskih subjekata, kojima je tako omogu}eno da pla}aju sve vrste ra~una unutar doma- }eg platnog prometa, kao i da {alju zbrojni nalog u FINA formatu, kreiraju pojedina~ne i zbrojne naloge za pla}anje u inozemstvo, pripreme naloge za podiza-nje gotovine i prijenos sredstava te koriste vi{estruko

potpisivanje platnih naloga. Pored toga, platni nalog mogu}e je kreirati do 14 dana unaprijed i prema uzor-ku kojeg su klijenti sami napravili, {to dodatno ubrza-va usluge.

Kartice po mjeri poslovnog ~ovjekaHypo banka u ponudi za poslovne klijente ima velik izbor kartica krojenih po mjeri poslovnih ljudi. Visa Business Electron i MasterCard Electronic Business su debitne kartice namijenjene pravnim osobama, obrtni-cima i osobama slobodne profesije koji imaju otvoren ra~un u Hypo banci te omogu}uju dostupnost novca 24 sata na dan, 365 dana u godini, a Visa Revolving Business kartica omogu}ava i laku dostupnost kredita te fleksibilnost u kori{tenju otplate kredita. U suradnji s Gastro Grupom, Hypo banka je razvila Gastro Part-ner karticu koja me|u ostalim omogu}ava vrlo povolj- ne uvjete kreditiranja i stimulativne diskonte koje odobrava Gastro Grupa.

24-satna za{tita zaradeKako bi klijentima omogu}ila za{titu dnevnih utràka u poslovanju, Hypo banka je u sklopu svojih poslo-vnica razvila mreù dnevno-no}nih trezora koji su klijentima dostupni 24 sata dnevno i 7 dana u tjednu. Klijenti u ove trezore mogu polagati dnevni utràk uz jednu od najpovoljnijih naknada na hrvatskom trì{tu, bez nepotrebnog ~ekanja na {alterima i razmi{ljanja o radnom vremenu poslovnice.

Za sve dodatne informacije posjetite najbliù poslovni-cu Hypo banke ili nazovite besplatni telefon 0800 14 14.■

Hypo Alpe-Adria-Banka je od po~etka poslovanja u Hrvatskoj u velikoj mjeri usmjerena pre-ma poslovnim subjektima te je pouzdani partner velikom broju obrtnika, osoba slobodnih zanimanja, malih i srednjih poduzetnika te velikih poduze}a. U prilog tome ide i podatak da ~ak dvije tre}ine klijenata Banke ~ine upravo poslovni segmenti, kojima su na raspolaganju razli~iti proizvodi i usluge prilago|eni njihovim potrebama u svakodnevnom poslovanju.

pro

mo

Hypo banka danas ima 70 poslovnica i 174 bankomata na podru~ju cijele Hrvatske koji ravnomjerno pokrivaju cijelo trì{te.

34 35

Elita komunikacijske industrije na Weekend Media Festivalu

Najve}i regionalni festival komunikacijske industrije, Weekend Media Festival, odràn je od 17. do 19. ruj-na u Rovinju. Ve} drugu godinu zaredom, Festival je okupio medijsku elitu godine, vi{e od 2000 stru~njaka iz medija, PR-a i marketinga te ugostio neke od najzna~ajnijih svjetskih i regionalnih stru~njaka iz podru~ja komunikacija.

Ovogodi{nji Festival pratilo je 275 akreditiranih no-vinara iz Hrvatske te zemalja jugoisto~ne Europe. Or-ganizatori su i ove godine omogu}ili besplatan bora-vak na Festivalu za vi{e od 200 studenata s fakulteta politi~kih znanosti, novinarstva, PR-a i marketinga iz svih zemalja regije. Rovinj su posjetili te svoja pre-davanja odràli brojni inozemni i doma}i predava~i koji su govorili su o budu}nosti ogla{avanja i tiskanih medija, glazbi i produkciji, Twitteru, reality show-u i viralnim fenomenima. Me|u njima je bio i voditelj no-vih trì{ta u kompaniji Google, Christian Hernandez Gallardo. Tvorac najve}ih ameri~kih reality TV hitova te biv{i manager Britney Spears i Justina Timberlakea, Robert Lee, odrào je radionicu na kojoj su najkrea-tivniji sudionici Weekenda imali prilike sudjelovati u stvaranju sljede}eg velikog reality showa. Posebnost festivala bile su i zanimljive panel diskusije koje su okupile lidere medijskih ku}a, marketin{ke i PR in-dustrije. Na panelima se, me|u ostalim, raspravljalo o granicama privatnosti u medijima, budu}nosti poslov-nih medija, brandiranju destinacija i utjecaju PR-a na kreiranje medijskog sadràja.

Prvi put na Weekendu okupili su se i lideri regionalne poslovne scene koji su iznijeli svoje vi|enje o utjecaju

medija u vrijeme globalne krize: predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrini}, predsjednik Uprave CROATIA osiguranja, Hrvoje Vojkovi}, predsjednik Uprave TDR-a, Davor Toma{kovi} te predsjednik Hrvatske gospo-darske komore, Nadan Vido{evi}. U sklopu Weekend Media festivala odràne su i brojne ekskluzivne pro-mocije. Me|u ostalim, potpisan je ugovor o suradnji dviju najzna~ajnijih glazbenih destinacija u regiji: EXITA i PAPAYE. U Rovinju su bile i zvijezde nove telenovele „Dolina sunca“ koja je ekskluzivno predsta-vljena na Weekendu. Naravno, dobrog provoda i ludih partyja nije nedostajalo.Zbog velikog interesa za pro{irivanjem Weekend Media Festivala, organizatori Festivala odlu~ili su pokrenuti Weekend Session. Kroz niz jednodnevnih manifestacija u svim zemljama regije, Weekend }e or-ganizirati zanimljiva predavanja i panele tijekom cijele godine. Prvi Weekend Session odràt }e se 3. prosin-ca u Zagrebu. Weekend u Hrvatsku dovodi voditelja kampanje i glavnog stratega ameri~kog predsjednika Baracka Obame, Davida Plouffea.■

Predavanja na ovogodi{njem Festivalu odràli su brojni inozemni i doma}i predava~i koji su govorili o budu}nosti ogla{avanja i tiskanih medija, glazbi i produkciji, Twitteru, reality show-u i viralnim fenomenima.

Posebnost festivala bile su i zanimljive

panel diskusije koje su okupile lidere medijskih ku}a, marketin{ke i PR

industrije.

Pi{e: Kre{imir [imac

Mobilna budu}nost je pred vratimaPripremio: Ante Veki}

Telekomunikacije

S mnogo uzbu|enja proteklih smo nekoliko godina pra-tili razvoj sektora telekomunikacija. Stvari je dodatno za~inilo ro|enje potpuno novog segmenta prijenosni-ka, popularnog netbooka, u svijetu se testiraju mobilne mreè 4. generacije, a iPhone je promijenio na~in na koji razmi{ljamo o mobilnim telekomunikacijama. Pro{le je godine po prvi put, prema podatcima analiti~ke tvrtke iSuppli Corp. prodaja netbooka nadma{ila prodaju sto-lnih ra~unala, ali mnogi smatraju da je to tek po~etak. Novo vrijeme mobilnosti i mobilnog komuniciranja tek je ispred nas. Upravo }e 2010. godinu obiljeìti promje-ne u na~inu rada, komunikacije i igranja. Oni koji posao obavljaju koriste}i najnovije mogu}nosti telekomuni-kacijske tehnologije, nagodinu }e taj posao mo}i oba-

Mobilna budu}nost je pred vratimaUpravo }e 2010. godinu obilježiti promjene u na~inu rada, komunikacije i igranja. Oni koji posao obavljaju koriste}i najnovije mogu}nosti telekomunikacijske tehnologije, nagodinu }e taj posao mo}i obavljati još brže - gdje god se nalazili.

Flash memorija u obliku solid state diskova donosi znatno ve}e brzine pisanja i ~itanja, manju potrošnju energije i gotovo je neuništiva.

vljati jo{ brè - gdje god se nalazili. Lice i nali~je mobil-nosti naredne }e godine obilkovati pet trendova.

1. Sna`niji netbook Kad su se pojavili 2008. godine ro|eni kao izvrsna marketin{ka ideja, mini prijenosnici – popularno nazva-ni netbook, nitko nije slutio da }e ih trì{te progutati vi{e od 14 milijuna. No, ve}ina ih jo{ uvijek koristi kao drugo ili tre}e ra~unalo zato {to im nedostaje resursa kako bi se nosili s potrebama primarnog sustava. Ta se situacija ve} mijenja. A katalizator promjene je ugrad-nja Intelovog dvojezgrenog Atom procesora, dovoljno sna`nog za obavljanje zahtjevnijih zadataka. Generacija s takvim procesorima ve} je na trì{tu, a nadopunjena

Mediji

36 37

Samo u Vip ponudi za cijenu jednog dobivate dva mobilna priklju~ka

Poslovni korisnici do sredine studenog imaju mogu}nost iskoristiti posebnu pogodnost u Vip ponudi “Prepolovite troškove”. Svi poslovni korisnici koji akti-viraju pretplatni~ki ugovor ostvaruju dodatnu pogodonost korištenja još jednog pretplatni~kog ugovora bez mjese~ne naknade tijekom cijelog ugovornog razdoblja. Na tom ugovoru korisnici zadržavaju sav promet uklju~en u tarifni model te tako ostvaruju dodatne uštede. Naime, korisnici imaju mogu}nost platiti jedan, a dobiti dva pretplatni~ka ugovora i uz to odabrati tarifne modele koji najbolje odgovaraju njihovoj potrošnji te tako smanjiti mjese~ne troškove telefoniranja i do 50 posto.U okviru ove ponude poslovni korisnici mogu kupiti i razne modele mobilnih telefona po cijeni ve} od 9,99 kuna u trajanju ugovora od 24 mjeseca.

Telekomunikacije

je i sna`nijim grafi~kim karticama koje dopu{taju rad napredniji od pukog surfanja webom, ~itanja maila i pokretanja jednostavnih uredskih aplikacija. Nuspojava ja~eg sustava osjetit }e se na radnom vremenu baterije, koje }e se morati smanjiti.

2. Solid state diskoviMehani~ki hard diskovi kakvi se danas nalaze u ve}ini ra~unala polako postaju relikt pro{losti. Flash memorija u obliku Solid state diskova donosi znatno ve}e brzi-ne pisanja i ~itanja, manju potro{nju energije i gotovo je neuni{tiva. Do 2012., predvi|aju stru~njaci, SSD }e koristiti 30% prijenosnika. Jedini (trenutni) nedostatak ove tehnologije njena je jo{ uvijek previsoka cijena. Ula-skom sve vi{e igra~a u proizvodnju SSD-a i ona }e pasti.

3. Bolje baterijeU narednim godinama o~ekuju se nove generacije litij-ionskih baterija koje danas napajaju gotovo sve: od mp3 playera, mobitela, do laptopa i kamera. Budu- }e litij-ionske baterije trebale bi ~uvati kapacitete duè od sada{njeg prosjeka koji iznosi oko dvije godine. Sva-ka je litijska baterija zapravo mala kemijska tvornica koja pretvara kemijsku energiju pohranjenu u litijskim spremnicima u elektri~nu koja se koristi za napajanje. Ponovnim punjenjem, baterija puni svoje zalihe kemi-jske energije. Ti ciklusi punjenja i pra`njenja stvaraju slojeve oksihidroksida na uglji~noj anodi koja skuplja elektricitet i zapravo je zagu{uju do smrti. î{}enjem tih slojeva ìvot baterije moè se produljiti, a upravo }e tehnologija koja to omogu}ava zamijeniti sada{nju, ~ime }e omogu}iti vi{e od 1400 ciklusa punjenja-pra`njenja – tri do ~etiri puta vi{e od onoga {to se da-nas nudi na trì{tu. No, zanimljivija je pri~a da u 2010. mo`da ni ne}emo trebati baterije. Naime, Panasonic je oti{ao najdalje u poku{aju stvaranja gorivih }elija koje pretvaraju metanol u struju: stvorio je akumulator ve- }ine sada{nje baterije koji moè poìvjeti do 10 godi-na, te raditi punih 20 sati koriste}i ne{to vi{e od jednog decilitra etanola. Najbolji dio ove pri~e jest da nije po-trebno nositi nezgrapni strujni adapter. Kad se baterija

potro{i, treba je samo ‘natankati’ i spremna je za novih 20 sati rada.

4. Online bilo kad i bilo gdjeDok u SAD-u kao vode}e 4G rje{enje zamah hva-ta WiMax tehnologija, u Europi ona jo{ nije potpuno zaìvjela. Amerikanci predvi|aju da }e WiMaxom do kraja 2010. obuhvatiti 140 milijuna korisnika. Iza cijele pri~e stoje novci divova kao {to su Sprint i Google, pa je izvjesno da }e se prognoze i ostvariti. U Europi je pak na testiranju LTE (Long Term Evolution) tehnologija, koja u teoriji nudi ne{to bolje performanse no WiMax, a sada{nji ju mobilni operateri prihva}aju jer predstavlja nadogradnju postoje}oj infrastrukturi. [to god prevla-da, jedno je sigurno – stiù ve}e brzine i jo{ bolja pokri-venost mobilnim internetskim signalom.

5. Jo{ pametniji pametni telefoniMo`da se vi{e ne}e smanjivati, ali pametni telefoni definitivno }e postati pametniji u narednim godina-ma. Nove, takozvane „hapti~ke“ touch screen povr{ine mobilnih telefona reagirat }e na dodir i svojevrsnom povratnom akcijom (vibriranjem, udarcem) dati nam do znanja da smo izvr{ili odre|enu akciju. Ne{to poput vibriraju}ih Playstation joysticka. Naravno, i kamere u mobitelima postat }e kvalitetnije. Sony Ericsson ve}

Možda se više ne- }e smanjivati, ali pametni telefoni

}e definitivno postati pametniji u

narednim godi-nama.

pro

mo

38 39

Prijenosno ra~unalo i mobilni Internet vaši su saveznici s kojima ste uvijek u toku sa svim važnim društvenim doga|anjima, neizostavnim modnim dodatcima sezone, najboljim zabavama, zanimljivim klubovima i novim restoranima u gradu. Bez obzira gdje se nalazili u odre|enom trenutku, ono najvažnije je što frendice možete u tre-nutku okupiti na Facebooku kako biste zajedno prokomentirale sliku haljine koju ste upravo stavili na profil. Jer ipak, kome }ete povjeriti svoj styling za vrlo važan izlazak, ako ne provjerenom sudu i znala~kom modnom oku svoje vjerne ženske ekipe. Sit-uacija je sli~na i kada su druge teme na rasporedu, a sve funkcionira i kod dogovora za odlazak u kino, na koncert, pa ~ak i na nezaboravan ljetni provod. Klikom miša sve je tu, na dohvat ruke, bez komplikacija, a vi ste uvijek spremni za nove izazove. Prate- }i potrebe korisnika Vipnet je ponudio još povoljnije nove tarife za beži~ni pristup Internetu.U ponudi su tarife Vip mobilni Internet s uklju~enih 1 GB podatkovnog prometa za 99 kuna, s uklju~enih 5 GB za 199 kuna te s uklju~enih 10 GB prometa za 299 kuna. S novim tarifama Vipnet je ponudio i originalni pristup kontroli troškova. Naime, osim uklju~enih gigabajta, tarifa nudi i dodatnih besplatnih 100 MB podatkovnog prometa za korisnike koji prije|u svoju tarifnu kvotu. Prijenosno ra~unalo Acer Aspire One D250-1B dovoljno je malo da stane u svaku poslovnu torbu ili ruksak, ali s ozbiljnim performansama za kvalitetno surfanje bilo gdje i kada s Vodafone Mobile Connect USB stickom. Crveni ili crni, u Vipu ga nude ve} od 999 kuna.Tako|er, Vip korisnici i dalje mogu iskoristiti jedinstvenu pogodnost na tržištu da uz jedan od Mobile Surf paketa dobiju i besplatno surfanje Facebookom preko mobil-nog telefona. Svi Vip korisnici koji aktiviraju neki od Mobile Surf podatkovnih paketa mogu besplatno surfati Facebook stranicama preko svojih mobilnih telefona ako se spoje na Facebook link na Vodafone live! mobilnom portalu ili na stranici http://m.facebook.com. U kolovozu je oko 60.000 Vip korisnika posjetilo više od 100 milijuna puta mobilni Facebook preko svog mobilnog telefona.

ste}i prepaid ili na pretplati sva tri mobilna operatera. Radi lak{e usporedbe, donosimo vam cijene pojedinih tarifa.

Unato~ 15 godina na le|ima, SMS poruka ima svijetlu budu}nostPro{le je godine SMS poruka proslavila svoj 15. ro|endan. Malo se aplikacija u galopiraju}oj mobil-noj tehnologiji moè pohvaliti tolikom dugovje~no- {}u. I unato~ godinama i rastu}em tempu razvoja no-vih alternativnih mogu}nosti komuniciranja, SMS-u predvi|aju rast jo{ barem naredne tri godine. Klju~ uspjeha poruke od 160 znakova su njezina jednostav-nost, doseg, cijena i pouzdanost, a nekoliko je razloga zbog kojih joj se predvi|a svijetla budu}nost.

Komunikacija me|u ure|ajima jedna je od primjena SMS-a koju sve ~e{}e po~inju koristiti poduze}a kako bi slala telemetrijske podatke s mjesta koja su u po-kretu i s kojih fiksna konekcija nije mogu}a ili nije prakti~na. Primjer su GPS ure|aji u kamionima koji mati~noj tvrtki klasi~nim SMS-om javljaju trenutni poloàj kamiona i tako omogu}avaju bolje logisti~ko planiranje i upravljanje.

SMS spam je, na àlost, postao realnost. Kako je {irok dohvat SMS poruke postao njezina prednost, ta je ~i-njenica privukla pa`nju onih koji ju èle iskoristiti za slanje neèljenih i neodobrenih reklamnih sadràja. Koriste}i slabosti pametnih telefona, takve poruke mogu bez znanja vlasnika preuzeti kontrolu nad apa-ratom i oda{iljati poruke prema drugim korisnicima.

Flat-rate naplata Iako u Hrvatskoj to jo{ nije slu~aj, neki me|unarodni operateri polako po~inju uvoditi pau{alne mjese~ne iznose za neograni~eni broj poruka. Kada je takav model uveden u SAD-u zabiljeèn je ek-splozivan rast SMS prometa.

Personalizirane usluge Pouzdanost SMS-a dovela je do toga da ga korisnici sve vi{e koriste i za poslo-vne komunikacije. Nove mogu}nosti su kopiranje, proslje|ivanje, automatski odgovor, zabrana ili dozvo-la SMS-anja koje operateri na zapadu sve vi{e nude svojim korisnicima, a za koje su poslovni korisnici spremni i dodatno platiti.

Mobilno ogla{avanje Jo{ nije zaìvjelo u punom smislu, ali industrija od njega o~ekuje zna~ajne prihode. Prije svega od MMS poruka, ali i klasi~nog SMS-a. Umjesto da korisnik pla}a slanje SMS-a, za{to veliki ogla{iva~i ne bi platili da korisnik primi SMS?

Sljede}a velika stvar u mobilnom komuniciranju nosi ime MIM (Mobile Instant Messaging). Rije~ je o tek-stualnom komuniciranju u realnom vremenu. Ne{to poput Skype-a, MSN-a i ostalih instant messaging

Uz Vip mobilni Internet sve je nadohvat ruke

proizvodi model koji je sposoban uhvatiti fotografiju dimenzija 12.3 megapixela, a o~ekuje se i mobitel s ka-pacitetom za snimanje HD videozapisa. Sony radi na modulu koji }e slikati fotografije velike 20 megapixela, a koji }e proizvo|a~ima mobitela biti dostupan sredi-nom 2010. godine.

Smartphone: {to o~ekujemo od mobitela visoke klase?Danas pametni telefon korisniku mora omogu}iti neprestani kontakt s obitelji i prijateljima, rezervira-ti kartu za kazali{nu premijeru, pa ~ak i fotografijom obiljeìti prvi dan {kole djeteta. S druge strane, tu su i oni kojima dnevne poslovne obveze zahtijevaju da redovno prate po{tanski sandu~i}, budu neprestano upoznati sa svim poslovnim doga|ajima i obvezama, a da pri tome ne sjede u uredu uz ra~unalo. BlackBer-ry Curve 8520 jedan je od mobitela koji }e vam omo-gu}iti sve to, a dostupan je u Vip ponudi ve} od 9,99 kuna uz Komplet tarifu 600. Uz to Vipnet jedini na trì{tu svojim korisnicima nudi flat BlackBerry tarife u koje je uklju~eno neograni~eno surfanje mobilnim Internetom, dopisivanje na Messengeru, pregleda-vanje aktualnosti na Facebooku i novih fotografija na Flickru.

Uz sve standardne aplikacije prethodnog Curvea, novi BlackBerry ure|aj poseban naglasak stavlja na zabavu. Glazbeni player nudi opciju preskakanja pjesama, pau-ziranja pjesama za vrijeme razgovora i neograni~eno

Tarife za mobilni Internet

Tele2

Prepaid Pretplata

Osnovna cijena : 1MB - 0,69 kn

100 kuna nadoplata:

1MB – 0,39 kn

Mjese~na naknada 0,00 kn 65,00 kn 85,00 kn 145,00 kn 175,00 kn

Prijenos podataka 0 MB 500 MB 1 GB 3 GB 5 GB

Cijena 1 MB nakon potrošenog paketa

0,20 kn 0,20 kn 0,20 kn 0,10 kn 0,10 kn

Vipnet

Prepaid Pretplata

Osnovna cijena : 1MB – 1,00 kn

Opcije:75 MB - 50 kn

200 MB - 100 kn500 MB - 200 kn

Mjese~na naknada 50,00 kn* 99,00 kn 199,00 kn 299,00 kn

Prijenos podataka 1GB 1GB 5GB 10GB

Cijena 1 MB nakon potrošenog paketa

0,29 kn 0,29 kn 0,29 kn 0,29 kn

T-mobile

Prepaid Pretplata

Osnovna cijena:1MB – 1,00 kn

Mjese~na naknada

0 kn** 100,00kn 200,00 kn 300,00 kn

Prijenos podataka - 500MB 1GB 3GB

Cijena 1 MB nakon potrošenog paketa 0,20 kn 0,20 kn 0,20 kn 0,10 kn

ponavljanje omiljene pjesme. Reproducira ve}inu aktualnih videoformata, sadrì integriranu kameru s dva megapiksela i peterostrukim zumom i prvi je Blackberry u cijelosti kompatibilan s Mac ra~unalima.

iPhone i svi ostaliBrojni su modeli pametnih telefona na trì{te lansirani s nadimkom ‘iPhone killer’. No, nijedan nije uspio ost-variti svoju misiju, a Apple je ljestvicu podigao jo{ vi{e izdav{i ‘u{minkaniji’ iPhone 3GS. Bolja baterija, kame-ra, kapacitet i jo{ poneke sitnice samo su dodatna opre-ma iskustvu kori{tenja tog ure|aja koji je kategorija sam za sebe. Jednostavnije re~eno: svi drugi ure|aji su mobiteli, koji imaju neke funkcionalnosti prijenosnog ra~unala, dok je iPhone - prijenosno ra~unalo kojim se moè i telefonirati. Najbliè onome {to nudi iPhone stigao je HTC. Uz ve} dostupni Magic, najavljen je novi model HD2 koje-ga odlikuje ultra tanki dizajn, kvalitetni touch screen zaslon, 5 megapiskelna kamera, mogu}nost otvaranja MS Office i pdf dokumenata, a trebao bi biti dostupan na trì{tu krajem godine. Tu je i Palm Pre, koji donosi punu funkcionalnost koju bi smartphone trebao ponu-diti. Za razliku od iPhonea podràva istovremeno pok-retanje vi{e aplikacija, ali kao nedostatak mu zamjeraju sitnu tipkovnicu. Nokia N97 uzdanica je u smartphone segmentu tvrtke koja je najve}i proizvo|a~ mobilnih telefona na svijetu. Dolazi s velikom tipkovnicom, za-slonom i kombinacijom svih mogu}nosti pametnog telefona i aplikacija za masovnu upotrebu.

Mobilni Internet: Pregled ponude u HrvatskojSve ve}a potra`nja za mobilnim Internetom ponukala je mobilne operatere da stvore prilago|ene pakete, ali i snize cijene. Danas je na trì{tu mogu}e surfati kori-

* Opcija 1gb, uklju~uje se i isklju~uje po potrebi

** Uz ugovor na 24 mjeseca, bez mjese~ne naknade do isteka ugovora

Prošle je godine SMS poruka proslavila

svoj 15. ro|endan.

TelekomunikacijeTelekomunikacijepro

mo

40 41

Kvaliteta mreè osnovni je preduvjet za pruànje naprednih usluga

Telekomunikacije

Koje ste nove usluge tijekom protekle godine ponudili poslovnim korisnicima?Kao i svake godine, i protekle je T-Mobile svojim po-slovnim korisnicima, uvaàvaju}i prije svega njihove èlje i potrebe, ponudio niz novih naprednih usluga. Posebice izdvajam paket Flex Team s dodatnim Simpa priklju~cima koji omogu}uju pro{irenje usluge u pake-tima Flex Team uz minimalne obveze, Mobile Internet 500 Promo bez mjese~ne naknade, zatim tarifu Flex Business Start s najniìm iznosom mjese~ne naknade za poslovne korisnike na trì{tu, kao i posebnu ponudu za poduzetnike u turisti~koj djelatnosti. Tako|er smo uz tarife Mobile Internet ponudili i iznimno popularna mini prijenosna ra~unala Asus i Lenovo, a u ponudu smo uveli i niz novih pametnih ure|aja (smartpho-neova) iz samoga vrha svjetske ponude, kao i najnovije modele iPhonea i BlackBerryja.

êsto nagla{avate da imate najpouzdaniju mreù. [to se pod time podrazumijeva? Bez vrhunske kvalitete mreè nije mogu}e ponuditi dobru uslugu, a samim time ni zadovoljiti korisnike. T-Mobile je s vi{e od 2,88 milijuna korisnika najve}i mobilni operater na hrvatskome trì{tu, a ta ~injenica sama za sebe govori puno o na{oj mreì. Nadalje, ima-mo najve}u pokrivenost 3G mreè od svih operatera, a vi{e od 99% teritorija RH pokriveno je T-Mobileovom 2G mreòm. Posebnu smo pozornost usmjerili i na pokrivenost zatvorenih prostora 3G mreòm te smo operater s najboljom pokriveno{}u te vrste.

Mobilni Internet postaje sve popularniji: kakav uspjeh T-Mobile biljeì s ponudama u tom segmetu?Najbolji je pokazatelj uspjeha podatak da se za na{u uslugu Mobile Internet odlu~ilo 2/3 uspje{nih poslo-vnih korisnika koji se koriste mobilnim Internetom u Hrvatskoj. T-Mobile je prvi operater koji je pre-poznao trend pristupa mobilnom Internetu te smo jo{ 2006. ponudili prvu podatkovnu opciju na trì{tu – web’n’walk. Danas biljeìmo veliki interes korisni-ka za uslugama koje omogu}uju pristup mobilnom Internetu i stoga taj segment posebno razvijamo i unaprje|ujemo. Posebno bih istaknuo jedinstvenu uslugu Mobile Internet Team 3GB za korisnike usluge Flex Team, a omogu}uje dijeljenje podatkovnoga pake-ta me|u svim zaposlenicima. Takvu uslugu na hrvat-

skome trì{tu ne nudi nijedan drugi operater.

Krizna se godina bliì kraju. Jeste li zadovoljni ostvare-nim rezultatima? Financijsko izvje{}e za tre}i kvartal koje je objavljeno 30. listopada pokazuje da smo sna`na i stabilna kom-panija, unato~ utjecajima recesije te nedavno uvedenih poreza. Prihodi su se smanjili za 3,5%, i to u razdoblju kada je BDP pao znatno vi{e. U prvih devet mjeseci ostvarili smo rast u broju korisnika, koji se pove- }ao za 10,1% na 2,88 milijuna. Vjerujemo da stalnim unaprje|ivanjem u~inkovitosti u ovome razdoblju po-stavljamo ~vrste temelje za budu}e poslovanje.■

Igor Vavro, direktor Sektora za marketing poslovnim korisnicima i veleprodaju tvrtke T-Mobile, govori o trendovima u modernoj telekomunikacijskoj industriji te kako je vode}i hrvatski mobilni operater u godini na izmaku odgovorio na njih.

pro

mo

T-Mobile je s vi{e od 2,88 milijuna korisnika najve}i mobilni ope-rater na hrvatskome trì{tu, a ta ~injenica sama za sebe govori puno o na{oj mreì.

Igor Vavro, direktor Sektora za marketing poslovnim korisnicima i veleprodaju T-Mobilea

servisa koje danas ve} koristimo na ra~unalima. No, dok MIM ne zaìvi na mobitelima, SMS }e i dalje ostati neprikosnoveni vladar mobilnog tekstualnog komuniciranja.

Videokonferencije: vodi~ kroz sastanke na mreìTvrtke koje redovito moraju komunicirati sa svojim podru`nicama u drugim gradovima ili drugim dràvama to mogu ~initi na elegantniji, ~esto i povolj-niji na~in od uobi~ajenih telefonskih razgovora. Konfe-rencijski poziv, odnosno istodobno videokomuniciranje vi{e ljudi, omogu}ava odràvanje pravog virtualnog sastanka u realnom vremenu. Osim u poslovanju, vi-deokonferencije se sve vi{e koriste i u edukaciji, {to je vrlo va`no za poslovne korisnike jer tako zaposlenici u realnom vremenu mogu slu{ati predavanja najve}ih svjetskih stru~njaka iz odre|enog podru~ja i interakti-vno sudjelovati bez obzira na fizi~ku udaljenost koja se moè mjeriti u tisu}ama kilometara.Ovisno o potrebama tvrtke za videokonferencijama, dostupne su tri osnovne mogu}nosti: uvo|enje pro-fesionalnih videokonferencijskih sustava, ‘priru~na’ videokonferencija preko Interneta i videokonferencije preko mobilnih telefona. Profesionalni videokonfe-rencijski sustavi namijenjeni su poslovnim korisni-cima kojima je videokonferencija jedan od osnovnih alata u poslovanju, a cijenom i mogu}nostima mogu znatno varirati. Cijene se formiraju ovisno o potreba-ma, a uglavnom su peteroznamenkaste.Ne{to je jeftinija i svakako prakti~nija ‘uradi sam’ ina~ica koju u vlastitom radnom okruènju moè upogoniti svaki korisnik PC ra~unala koji ima inter-netsku vezu. Cijena terminalne opreme (ra~unalo ne ubrajamo) izrazito je niska pa za nekoliko stotina kuna moète kupiti videokonferencijsku kamericu, slu{alice i mikrofon koji su vam potrebni. Najbolji rezultati postiù se ako je ra~unalo spojeno na Internet preko {irokopojasne veze jer onda i slika i zvuk teku glatko, bez zastajkivanja. Dostupna je cijela gama besplatnog softvera koji omogu}ava razgovore izme|u dvije osobe i kreiranje konferencijskih poziva do osam sudionika, a najpopularniji me|u njima svakako je Skype.

Pogled u budu}nost: FTTx rje{enjaPristup opti~kim vlaknima oduvijek je predstavljao najkvalitetniju ina~icu {irokopojasnog pristupa Inter-netu jer omogu}ava postizanje velikih prijenosnih br-zina i dometa prijenosa. Jedina prepreka masovnijem uvo|enju FTTx-tehnologija njihova je cijena i regula-torni uvjeti u ve}ini zemalja koji zahtijevaju opse`ne i skupe zahvate u kabelskoj infrastrukturi i samim time dodatno doprinose pove}anju tro{kova realizacije pristupne mreè, {to se pak dugoro~no odraàva i na cijenu usluga.Razne pristupne tehnologije koje kombiniraju opti~ke kabele i bakrene parice predstavljaju arhitekturu FTTx, gdje je x tip krajnjeg zaklju~enja:

• opti~ka vlakna do stana - Fiber to the Home (FTTH),• opti~ka vlakna do zgrade - Fiber to the Building

(FTTB),• opti~ka vlakna do plo~nika - Fiber to the Curb

(FTTC)• opti~ka vlakna do kabineta - Fiber to the Cabinet

(FTTCab).

U sustavima FTTH i FTTB opti~ki linijski terminal (OLT - Optical Line Terminal) povezan je pomo- }u opti~kih vlakana s opti~kim mre`nim zavr{etcima (ONT - Optical Network Termination) instalira-nim u ku}ama ili zgradama. U FTTC-u i FTTCab-u je pomo}u opti~kih vlakana OLT povezan s opti~kim mre`nim jedinicama (ONU - Optical Network Unit) smje{tenim u blizini skupine ku}a ili zgrada, koje su nekom od DSL tehnologija (ADSL ili VDSL) pove-zane s mre`nim zavr{etcima (NT - Network Termi-nation) unutar samih ku}a ili zgrada. FTTH {iroko-pojasne mreè podràvaju najve}e mogu}e kapacitete preko velikih udaljenosti gdje se aktivna oprema moè smjestiti na sredi{njoj lokaciji, smanjuju}i tro{kove odràvanja i sloènost same mreè.

Gps i navigacija: snažna integracija u svakodnevicuSnalaènje u prostoru proteklih je godina posta-lo znatno jednostavnije no {to je bilo u ne tako da-vnoj pro{losti. Zahvaljuju}i GPS navigaciji sve je manje zaustavljanja i upitkivanja za ispravan smjer; pronalaènje odredi{ta sada je puno elegantnije i pouzdanije. Upotreba GPS ure|aja u neprestanom je porastu i sve vi{e ljudi otkriva njihove koristi. Fun-kcioniranje sustava koji omogu}ava u~inkovitost tih ure|aja pomalo je sloèna, ali ne toliko da se ne bi moglo shvatiti.GPS je kratica za global positioning system – global-ni sustav pozicioniranja. Trenutno oko Zemlje orbiti-ra 27 satelita, od kojih 24 neprestano {alju i primaju informacije. Svaka GPS jedinica na zemlji hvata te podatke. Ostali sateliti sluè kao backup, ukoliko je-dan od 24 aktivnih zakaè. Svaki satelit teàk je blizu dvije tone, otprilike kao automobil vi{e klase, te zem-lju obi|e dva puta u jednom danu. U ranim danima GPS satelitima pristup je imala samo vojska. Kasnije je signal predan na javnu uporabu i sada je bespla-tan. Jedini tro{ak je kupovina GPS ure|aja. Danas je globalni sustav pozicioniranja u vlasni{tvu Sjedinje-nih Ameri~kih Dràva, ali mnoge dràve poku{avaju razviti vlastiti sustav.GPS ure|aji funkcioniraju bez problema u svim vre-menskim uvjetima. No, postoje objekti koji mogu blokirati signal. Na primjer, podzemne lokacije nema-ju uvijek pouzdan prijam signala, vrlo visoke zgrade tako|er mogu biti prepreka, kao i mostovi, tuneli... Iako su u ve}em broju slu~ajeva precizni, va`no je zapamtiti da GPS ure|aji ponekad ne mogu ponuditi to~nu informaciju.■

Telekomunikacije

Upotreba gps ure|aja u neprestanom

je porastu i sve više ljudi otkriva njihove

koristi.

42 43

Pri odluci o vrsti prijevoza u obzir treba uzeti sve faktore i racionalno odlu~iti, jer je logisti~ka potpo-ra koju posjedujete unutar tvrtke (ponekad) cjenov-no znatno skuplja od one koju pruàju tre}e strane, odnosno specijalizirani prijevoznici. U posljednje vrijeme sve se ~e{}e koriste usluge logistike tre- }e strane (kori{tenje vanjskog poduze}a koje se di-jelom ili u potpunosti brine o distribuciji proizvoda primatelja usluga), odnosno usluge logistike ~etvr-te strane (u kojoj pruàtelj ove usluge ima sve po-trebne resurse, sposobnost i tehnologiju pruìti i isporu~iti sveobuhvatno rje{enje lanca opskrbe).Prema rije~ima Milana Vrdoljaka, direktora tvrtke Ricardo d.o.o., trenutno stanje prijevoza s aspekta outsourcinga te djelatnosti te{ko je, zbog poznate si-tuacije na trì{tu kada je u pitanju vrijednost kapitala.

Outsourcing zahtijeva prilagodbu svakom klijentu i njegovim potrebama, {to iziskuje dodatna ulaganja, prvenstveno u transportna sredstva, a potreb-no je svakodnevno unaprje|ivati kvalitetu kako bi ostali konkurentni i efikasni na trì{tu te kako bi bili najbolji ili barem bolji od svoje konkurencije. Tvrtke ponekad ne znaju kada je potrebno donijeti odluku (odnosno, procijeniti trenutak) o outsourcingu pri-jevoza, ali se primje}uje razlika izme|u kvalitetnih

tvrtaka koje dugoro~no znaju {to èle i tvrtaka koje se na trì{tu bore za opstanak. Vrdoljak kaè da una-to~ recesiji i nastojanjima u{tede nisu znatnije uspjeli smanjiti tro{kove poslovanja (najve}i tro{kovi od-nose se na odràvanje transportnih sredstava, osigu-ranja vozila, tro{ak goriva i pla}e), jer bi time mora-li zadirati u kvalitetu i sigurnost {to nikako ne èle.

Ipak unazad tri mjeseca koriste PRO-TRUCK su-stav za satelitski nadzor vozila i ve} vide zna~ajnije prednosti, a mi{ljenja su da svako ulaganje u edu-kaciju pove}ava vje{tinu i primjenjiva znanja te tako podiè poduzetni~ku kulturu na vi{u razinu.

Transport i logistika

Optimalizacija logistike postaje klju~ efikasnog upravljanja tro{kovimaOdabir optimalne vrste prijevoza, posebice u kriznim vremenima, odluka je o kojoj ovisi kako uredan proces logistike u nekom poduze}u, tako i ukupna poslovna uspje{nost tvrtke.


44 45

Nepravedno podcijenjena funkcijaLogistika predstavlja skup multidisciplinarnih i in-terdisciplinarnih znanja koja izu~avaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i kontroliranja tokova materijala, osoba, energije i in-formacija u sustavima. Antonio Zrili}, konzultant za logistiku u tvrtki Logiko d.o.o., smatra kako logistiku moèmo usporediti s organom jetre u organizmu. U njoj zavr{avaju i vidljivi su svi propusti i neodgovara-ju}i procesi. U logistici su naj~e{}e vidljivi simptomi i posljedice, a ne uzroci problema, pa se prilikom opti-mizacije logistike ponekad ne tretira pravi uzrok. Cilj logisti~kih sustava je optimizirati tokove materijala, roba, informacija, energije i ljudi na odre|enom zem-ljopisnom podru~ju radi ostvarenja najve}ih ekonom-skih efekata, a integrirani logisti~ki sustavi postavljaju se kako bi kompanije efikasno upravljale tro{kovima, pruìle kvalitetnu uslugu kupcima i bile vo|e u logi-stici.

Kvalitetan integrirani logisti~ki sustav u dana{nje vrijeme nije mogu}e provesti bez potpore informa-

cija, odnosno informacijskih sustava. Informacijska logistika predstavlja skup logisti~kih aktivnosti koje osiguravaju sustavno i efikasno prikupljanje podata-ka, pospje{uju njihovu obradu, upotrebu i razmjenu s drugim sudionicima u logisti~kom lancu, te time poti~u tvrtke na efikasno kori{tenje suvremene te-hnologije. Logisti~ki sustavi obuhva}aju cjelokupni proces od izvr{avanja narud`bi, upravljanja zalihama, skladi{tenja, pakiranja do kona~no transporta.

Gospodarska vozilaRobu do kupca moèmo prevesti vlastitim voznim parkom ili unajmljivanjem tvrtke ili osobe koja }e posao dostave izvr{iti za nas. Mnogi u za~etcima po-slovanja koriste outsourcing (neredovite narud`be i sl.), no s vremenom se ve}ina poduzetnika odlu~i na kupovinu gospodarskih vozila. Odluku ne treba prepu-stiti slu~aju, ve} pomnoj analizi koja }e u obzir uzeti tro{kove nabavke novoga ili polovnog vozila, even-tualni tro{ak leasinga, tro{kove odràvanja, tro{kove goriva, tro{ak rada (pla}u), a usporediti ih treba s tro{kovima dostave drugih prijevoznika.

Zbog udara recesije koju su me|u prvima osjetili upra-vo proizvo|a~i gospodarskih vozila, mnogi trenutno nude brojne akcijske pogodnosti prilikom kupovine ovih vozila. S obzirom na povoljnije cijene, sada je pra-vo vrijeme za kupovinu za sve tvrtke koje razmi{ljaju o njihovoj nabavci.

Edukacija u logisticiLogistika je dio u koji se najmanje ulagalo i koji je naj-manje razvijen u ve}ini malih i srednjih tvrtaka. No, neka su poduze}a shvatila va`nost logistike i po~ela educirati svoje djelatnike, traè}i pomo} od stru~njaka na ovom podru~ju. U Hrvatskoj se posljednjih neko-liko godina odràvaju seminari s temama iz podru~ja logistike, nabave, upravljanja zalihama, supply chain managementa, gospodarenja skladi{tem i sli~nih tema i dosta su traèni jer su i hrvatska poduze}a, kona~no, otkrila ono {to se u svijetu zna ve} 15-20 godina, a to je gledanje na logistiku kao jednu od glavnih konku-rentskih prednosti u poduze}u.

Gospodin Zrili}, certificirani SAP konzultant za lo-gistiku i nabavu, kaè da je formalna edukacija na podru~ju logistike do unatrag nekoliko godina bila skromna i samo djelomi~no integrirana na ekonom-skim i prometnim fakultetima. Danas je ne{to bolja situacija jer je na Prometnom fakultetu uveden smjer logistike (s naglaskom na transport, {to je relativ-no usko sagledavanje logistike), a postoje i privatni stru~ni studiji kao {to je Stru~ni studij logistike u or-ganizaciji Wifi Croatia. Me|utim, konkretna proble-matika s kojom se profesionalci u logistici susre}u u svakodnevnom poslu, obra|uje se na stru~nim semina-rima i radionicama koje odràva i tvrtka Logiko.

Kvalitetan integrirani logisti~ki sustav u

dana{nje vrijeme nije mogu}e provesti bez

potpore informacijskih sustava.


Paketna distribucijaOd mno{tva distribucijskih kanala u posljednje vri-jeme sve je popularnija paketna dostava ili paket-na distribucija, koja unatrag godinu dana biljeì rast od 15,9%. Me|u poznatijim distributerima s ovoga podru~ja su: Hrvatska po{ta, Trast, City Express, HP Express, Overseas, DPD, In Time i dr., a najnoviji tren-dovi u distribuciji pribliàvaju se onim ekolo{kim, pa su sve popularnije dostave biciklom, {to znatno utje~e i na cjenovne u{tede.

Cijene paketnih dostava kre}u se oko 30-ak kuna, a dostavljaju se ponaj~e{}e u roku 24 sata od vrata do vrata. Pruàtelji ovih usluga naj~e{}e nude i kurirske usluge i druge hitne dostave.

Skladi{tite li robu u najoptimalnijem skladi{tu?S obzirom na razvoj tehnologije, skladi{ta su da-nas visoko automatizirana, a roba se iz njih moè provoditi ru~nom ili opremom strojevima. Osim skladi{ta, vaàn aspekt logistike je i pakiranje koji na odgovaraju}i na~in {titi proizvod i olak{ava prije-voz, a naj~e{}i na~ini pakiranja su palete, kontejneri, kutije, sanduci te velike i male posude. Skladi{tenje je iznimno odgovoran posao, jer se nepravilnim skladi{tenjem pove}avaju tro{kovi poslovanja te mogu}nost posjeta raznih inspekcija, ali i kra|a, odnosno gubitaka, stoga je osim optimalne vrste skladi{ta, na odgovorno mjesto potrebno postavi-ti savjesne osobe koje }e voditi ra~una o pravilnom skladi{tenju robe i isporuci krajnjim korisnicima.

U posljednje vrijeme razvojem informacijske te-hnologije razvijeni su razni Warehouse mana-gement sistemi (WMS) s naprednom tehnolo-gijom za prikupljanje i obradu podataka (poput barcode scannera, wireless LAN mreà, prijeno-snih ra~unala i sl.) koja u pravom trenutku pruà informacije o koli~ini i stanju zaliha na skladi{tu.

Tablica: Prijevoz robe u tisu}ama tona i tonskim kilometrima u prvom polugodi{tu 2008. i 2009. godine , Izvor: DZS

Mjerna jedinica

I. – VI. 2008

I. – VI. 2009

I. – VI. 2009. I. – VI. 2008.

Prevezena roba tisu}a t 80 722 73 2831) 90,8

@eljezni~ki prijevoz tisu}a t 7 253 5 435 74,9

Cestovni prijevoz tisu}a t 53 216 46 949 88,2

Pomorski i obalni prijevoz tisu}a t 15 833 15 843 100,1

Prijevoz unutarnjim vodenim putovima tisu}a t 124 140 112,9

Zra~ni prijevoz tisu}a t 3 2 66,7

Cjevovodni transport tisu}a t 4 293 4 9141) 114,5

Tonski kilometri mil. 82 781 73 880 89,2

@eljezni~ki prijevoz mil. 1 603 1 294 80,7

Cestovni prijevoz mil. 5 589 4 765 85,3

Pomorski i obalni prijevoz mil. 74 706 66 784 89,4

Prijevoz unutarnjim vodenim putovima2) mil. 68 100 147,1

Zra~ni prijevoz mil. 1 1 100,0

Cjevovodni transport mil. 814 936 115,0

1) Uklju~en je revidirani podatak za I. tromjese~je 2009.

2) Odnosi se na prije|enu udaljenost od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcaja

Tablica: Broj paketnih usluga u prvom polugodi{tu 2008. i 2009. godine u tisu}ama, Izvor: DZS

2008. (I-VI)

u tisu}ama

2009.

(I-VI)

u tisu}

ama

Indeksi

I. - VI.

2009.

I. - VI.

2008.

Paketne usluge – ukupno

3 467 4 0191) 115,9

Unutarnji promet

– primljeno3 351 3 9041) 116,5

Me|unarodni promet

– otpremljeno25 22 88,0

Me|unarodni promet

– primljeno91 93 102,2

1) Uklju~en je revidirani podatak za I. tromjese~je 2009.

46 47

Koliko vam je kapitala vezano u zalihama?Visoka vrijednost zaliha, odnosno kapitala vezanog u zalihama, jedan je od osnovnih pokazatelja krize. U teìm ekonomskim vremenima vrijednosti zaliha trebalo bi dràti na optimalnim razinama kako bi se oslobodio obrtni kapital nuàn za odràvanje likvidno-sti, a da bi odredili optimalnu razinu, trebali bi pratiti trì{ne promjene i nau~iti pravodobno reagirati, foku-sirati se na proizvode koji nam donose najvi{e profita, smanjiti ukupnu proizvodnju...

Trgovcima je, za razliku od proizvo|a~a, znatno jed-nostavnije optimizirati zalihe, jer u pregovorima s dobavlja~ima mogu dogovoriti uvjete prodaje, akci-jske popuste i rasprodaje te druge aktivnosti, dok proizvo|a~i teè prilago|avaju razine proizvodnje i ~esto moraju donijeti odluke o otpu{tanju radnika, ukidanju smjena, skra}ivanju radnog tjedna, ukidanju proizvodne linije...

Proizvo|a~i ponekad svjesno proizvode ve}e koli~ine zaliha radi postizanja ekonomije obujma, kojom se smanjuju tro{kovi po jedinici proizvoda. Poduze}a shva}aju da je pristupe bez zaliha u na{im uvjetima gotovo nemogu}e posti}i te da odre|enu robu ipak treba pohraniti u skladi{ta, pri ~emu posebnu pozor-nost treba posvetiti optimalnoj visini i vrijednosti za-liha.

Tvrtka Logiko razvila je program Smanjenje zaliha u 6 koraka na osnovu konzultantskog i trenerskog rada s klijentima gospodina Zrili}a, a rije~ je o cjelovitom programu za upravljanje zalihama koji se sastoji od tri dijela, pri ~emu prvo treba analizirati postoje}e zalihe (strukturu zaliha, nekurentne zalihe i uzroke koji su doveli do njih), potom dolazi strate{ki dio posla koji treba odgovoriti na pitanje koju razinu zadovoljstva kupaca èlimo posti}i, {to je u direktnoj vezi s poli-tikom zaliha, a na kraju treba uspostaviti proces kon-tinuiranog pra}enja rezultata odgovornih osoba te ponavljati cijeli proces kako bi na vrijeme otkrili po-reme}aje u sustavu. Pri smanjivanju zaliha misli se na optimiranje, a smanjenje po cijenu moè, po Zrili}evu mi{ljenju, ugroziti razinu usluge prema kupcu, dok ovaj program u sredi{te stavlja upravo - kupca.

Antirecesijske mjere u logisticiUpravljati logistikom va`no je u svakome trenutku, no briga o zalihama (vezanom kapitalu) zna~ajnija po-staje u vrijeme recesije, jer lo{e upravljanje zalihama najvi{e dolazi do izraàja kroz pove}anje broja vra- }enih ili otkazanih narud`bi, fluktuaciju kupaca, nedo-statak prostora za skladi{tenje zbog neprodanih zaliha, pove}anje broja i financijske vrijednosti zastarjelih proizvoda.

No, one tvrtke koje su na vrijeme postavile logisti~ke sustave dobro }e pro}i uslijed krize. Nerealno je o~ekivati da se problemi nagomilanih zaliha mogu rije{iti upravo u vrijeme krize, ali sada je pravo vri-jeme da tvrtke shvate va`nost logistike kao jedne od najva`nijih funkcija unutar tvrtke.

No, za one koji se nisu pripremili, jo{ uvijek postoji nekoliko na~ina smanjivanja tro{kova u logistici koji vrijede u svim vremenima, pa ~ak i u recesiji. Budu- }i da tro{kovi logistike u kona~noj cijeni proizvoda su-djeluju s od 5 do 50%, tro{kove je mogu}e smanjiti kroz tro{kove nabave, transporta i skladi{tenja, a na-odmet nije niti razmisliti o ugovaranju isporuke bez skladi{tenja ili zamjeni proizvoda njihovim supstitu-tima.

Klju~ni pokazatelji poslovanja logisti~kih aktivnostiIstraìvanja provedena u Zapadnoj Europi pokazuju da udio logisti~kih tro{kova u ukupnim tro{kovima po-slovanja u prosjeku iznose od 10 do 25%. Logisti~ke aktivnosti mogu biti izvor konkurentne prednosti unutar poduze}a i to promatrano kroz tro{kovnu prednost, vrijednosnu prednost te kao kombinaciju tro{kovne i vrijednosne prednosti.

Tvrtke vrijednosnu prednost mogu ostvariti uslugama prilago|enim potrebama kupaca, izgradnjom odnosa s kupcima, razvijanjem strategija kanala distribucije, od-nosno smanjivanjem tro{kova kroz pove}anje koefici-jenta zaliha, popunjavanja kapaciteta, integracijom i sl.

No kako na svako poduze}e djeluju razli~iti ~imbenici od kojih ono moè djelovati samo na ~imbenike unutar poduze}a, dok na vanjske ne moè (skoro) nimalo, pra-vi je izazov logistike - prona}i odgovaraju}u strategiju kojom }e ostvariti postavljene poslovne ciljeve.

Dodatne uslugeKako bi pruìli integrirane logisti~ke usluge, sve vi{e prijevoznih tvrtaka pruà i usluge carinskog posredo-vanja koje podrazumijevaju pomo} oko uvozno-izvoz-nog carinjenja robe, mogu}nosti skladi{tenja i dostave robe u RH, primjenu carinske tarife (tarifiranje robe), vanjskotrgovinskih i deviznih propisa, izradu kalku-lacija za robu, osiguranje robe po nalogu komitenta, pribavljanje potrebnih odobrenja i sli~no.■

ABC metodaUobi~ajeno kori{tena metoda klasifikacije zaliha je ABC metoda koja kategorizira proizvode na osnovi va`nosti, a moè potjecati od tokova novca, vremena dobave, nesta{ice roba na zalihi, tro{kova nesta{ica, obujma prodaje ili profitabilnosti. Ova metoda primjenjuje Paretov zakon koji odjeljuje ‘puno bezna~ajnih’ od ‘nekoliko bitnih’, a potvr|uje da ve- }ina prodaje potje~e od malog dijela predstavnika prodaje. Pravilo ‘80-20’ verzija je Paretovog zakona, {to zna~i da 80% narud`bi potje~e od 20% kupaca.

Upravljati logistikom va`no je u svakome

trenutku, no briga o zali-hama postaje zna~ajnija

u vrijeme recesije.

Peugeot Bipper – prakti~an furgon za gradsku dostavu bez muke


Nakon lansiranja novog Peugeot Boxera u lipnju 2006. i novog Experta u sije~nju 2007. godine, Peugeot je u 2008. godini lansirao dva nova modela, koja upotpu-njavaju Peugeot gamu lakih komercijalnih vozila – Bipper i novi Partner. Na taj na~in, Peugeot poku{ava odgovoriti na najbolji mogu}i na~in na razli~ite po-trebe i o~ekivanja profesionalaca u pogledu dimen-zija, nosivosti, obujma tovarnog prostora, cijene… Uvo|enjem na trì{te novog Partnera i Bippera, Peu-geot je dobio najve}u gamu lakih komercijalnih vozila u povijesti Marke.

Peugeot Bipper je novo lako komercijalno vozilo na-mijenjeno prvenstveno gradskoj dostavi. Zbog svoje duìne od samo 3.86 m i tovarnog volumena od 2,5 m3, ovaj inovativni i prakti~ni mali gradski dostavnjak namijenjen je profesionalcima koji traè vozilo s kojim je lako manevrirati i koje je lako parkirati u zagu{enim gradskim ulicama. Zahvaljuju}i asimetri~nim stra`njim vratima i kliznim bo~nim vratima, korisni-cima Bippera osiguran je lak utovar i istovar, ~ak i u najuìm prostorima.

Zahvaljuju}i preklapanju suvoza~kog sjedala, Bip-per furgon moè se prilagoditi brojnim zahtjevima i na~inima upotrebe, pove}avaju}i na taj na~in svoj ko-risni utovarni prostor ili se pretvaraju}i u mali pok-retni ured.

Svojim modernim linijama, dinami~nim performan-sama, udobno{}u, modularnim utovarnim prostorom i niskim tro{kovima odràvanja, Peugeot Bipper na-stojat }e osvojiti svoje vlasnike i uspje{no se boriti s gu`vom na gradskim ulicama, a da u tome ima dobre izglede govori i nagrada ‘International Van of the Year 2009’, koju je pro{le godine osvojio na Salonu lakih komercijalnih vozila u Hanoveru.

Na hrvatskom trì{tu Peugeot Bipper furgon dostu-pan je s jednim benzinskim motorom snage 55 kW ili 75 ks i jednim dizel HDi motorom snage 50 kW ili 68 ks, koji odlikuje iznimna ekonomi~nost i niska emisija {tetnih plinova od samo 119 g CO2.

Peugeot Bipper furgon sa serijskim klima ure|ajem, ABS-om, servo upravlja~em, zra~nim jastukom za

voza~a, pregradom tovarnog prostora sa staklom i toniranim staklima trenutno je dostupan hrvatskim kupcima ve} od 63.000 kuna s PDV-om, a modeli su u ponudi kod ovla{tenih Peugeot koncesionara.■

Korisnicima Bippera osiguran je lak utovar i istovar, ~ak i u najuìm prostorima, a zah-valjuju}i preklapanju suvoza~kog sjedala moè se prilagoditi brojnim zahtjevima i na~inima upotrebe, pove}avaju}i na taj na~in svoj korisni utovarni prostor ili se pretvaraju}i u mali pokretni ured.

pro

mo


48 49

XXI. CROMAR – transfer znanja izme|u akademske i gospodarske zajednice

Ekonomski fakultet u Osijeku, odnosno Katedra za marketing, i Hrvatska zajednica udruga za marketing (CROMAR) bili su organizatori XXI. kongresa CRO-MAR-a koji se odrào od 8. do 10. listopada 2009. go-dine, pod nazivom Marketing kao ~imbenik odrìvog razvitka.

CROMAR je dobrovoljna, neprofitna i nestrana~ka za-jednica u koju se udruùju regionalne udruge za mar-keting radi ostvarivanja zajedni~kih ciljeva i zadataka, te promicanja marketin{ke misli u znanstvenoj teoriji

i trì{noj praksi. Osnovan je 30. rujna 1991. godine, jednoglasnom odlukom svih udruga za marketing Re-publike Hrvatske (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Dubro-vnik, Karlovac, Vara`din, Zadar, Pula).

Samo otvorenje kongresa CROMAR-a posjetili su i svojim govorima uzvanike pozdravili gradona~elnik Osijeka gospodin Kre{imir Bubalo, te ùpan Osje~ko-baranjske ùpanije, gospodin Vladimir [i{ljagi}.

Kongres se pokazao kao mjesto pozitivne sinergi-je i razmjene marketin{kih ideja i promi{ljanja, kako na razini znanosti, tako i na razini struke. Cilj in-terakcije znanosti i prakse, prezentiranje rezulta-ta istraìva~kih napora te poticanje razvoja novih marketin{kih istraìvanja u teoriji i praksi ponovno su do{li do izraàja u sistematizaciji znanja znanstvenika i stru~njaka koji su formirali izvrsnu sliku ovog kon-gresa.Kroz niz aktivnosti na kongresu prezentirani su znanst-veni radovi iz recentne marketin{ke prakse, odràno je studentsko natjecanje u znanju, sastanak predsjedni{tva CROMAR-a na kojem je definiran sljede}i znanstveni kongres. Ovako definirane aktivnosti osnova su za pro-dubljivanje i formalne i neformalne razmjene ideja te razmi{ljanja iz podru~ja modernog marketinga.

Sudionici kongresa u slobodno su se vrijeme dobro za-bavili na tradicionalnoj sve~anoj ve~eri i zajedni~kom izletu. Osijek je poznat kao uobi~ajeno izvrstan doma- }in, a ugodno i sun~ano jesenje vrijeme po~astilo je go-ste te su tako u obilasku grada dodatno uìvali. Ukup-no 65 radova predstavljeno je tijekom dva dana. Osim doma}ih sudionika, na kongresu su svojim radovima i sudjelovanju u raspravama doprinijeli i marketin{ki stru~njaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Slova~ke, Ma|arske, Makedonije i [panjolske.

XXI. CROMAR postigao je svoj cilj – bio je mjesto transfera znanja i interakcije izme|u akademske i go-spodarske zajednice, budu}i da je i njegova svrha upra-vo bila promicanje marketin{kih znanja u akademskoj i gospodarskoj zajednici preko distribucije novih rezulta-ta istraìvanja te promicanja novih istraìva~kih tema.■

Na kongresu su prezentirani znanstveni radovi iz recentne marketin{ke prakse, odràno je studentsko natjecanje u znanju, sastanak predsjedni{tva CROMAR-a na kojem je definiran sljede}i znanstveni kongres. Ovako definirane aktivnosti osnova su za produbljivanje i for-malne i neformalne razmjene ideja te razmi{ljanja iz podru~ja modernog marketinga.

Kongres se pokazao kao mjesto pozitivne sinergije i razmjene marketin{kih ideja i

promi{ljanja, kako na razini znanosti, tako i

na razini struke.

Pi{e: Aleksandra Zrinu{i}

Jedan od glavnih govornika na otvorenju bio je Bernd Hallier (EHI Retail Institute, Cologne, Germany), koji je svojim dojmljivim i dinami~nim izla-ganjem svoga rada ‘Global Challenge: Sustainability’odràvao pozornost svih uzvanika.

Gospo|a Tanja Kesi}, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bavila se te-mom ‘The Change of Marketing Paradigms in the Saerch for a Differen-tial Advantage’, a José Luis Vázquez (Faculty of Economic and Business Sciences, León, Spain) zavr{io je s prezentiranjem njegova znanstvenog rada na temu ‘Reporting on the Past, Present and Future of Public and Social Frontiers of Marketing: A Time for Sustainability)’.

Marketing

50 51

Društveno odgovorno poslovanje – uspjeh na duge staze

Društveno odgovorno poslovanje

Danas ve}ina poduze}a pozitivno reagira na pok-ret konzumerizma i pokret o~uvanja okoliša te tako uspijevaju ispuniti o~ekivanja potroša~a. Istraživanja pokazuju da su potroša~i spremni platiti skuplji proizvod ukoliko poduze}e brine o zaštiti okoliša ili na drugi na~in koristi široj zajednici.

Prosvije}eni marketingSituacija na tržištu danas tjera stru~njake da zago-varaju prosvije}eni marketing koji se sastoji od pet na~ela: marketing usmjeren prema potroša~u, inova-tivni marketing, vrijednosni marketing, marketing s misijom i društveni marketing.Marketing usmjeren prema potroša~u zna~i da podu-ze}e kreira svoju ponudu s ciljem ostvarivanja traj-nog i profitabilnog odnosa s potroša~ima tako što sve aktivnosti organizira s gledišta potroša~a. Inovativni marketing traga za poboljšanjima proizvoda i usluga. Vrijednosni marketing ulaže u izgradnju dugoro~ne vrijednosti za kupca kroz kontinuirano poboljšavanje vrijednosti ponude. Marketing s misijom odnosi se na definiciju misije u širim društvenim okvirima,

Uspjeh poduze}a ovisi o razmjeni na tržištu kojoj je cilj zadovoljenje želja i potreba potroša~a. Poslovna filozofija i marketinška koncepcija nastoje uslužiti klijente na profita-bilan na~in, a istovremeno bi trebalo održati ravnotežu izme|u želja i potreba potroša~a i društvene dobrobiti.

Pripremila: Elvira Mlivi} Budeš

a ne samo okvirima proizvoda i usluge. Društveni marketing uzima u obzir želje i dugoro~ne intere-se potroša~a, poduze}a i društva. Naj~eš}e su želje i interesi potroša~a uskla|eni s interesima društva, no može se dogoditi da su potroša~i u raskoraku s društvenom dobrobiti. Primjerice, može se dogodi-ti da potroša~i žele kvalitetnu drvenu stolariju koja istovremeno uništava šume, žele tople prostorije, a paralelno troše energiju i sli~no. Društveno odgo-vorno poduze}e osmišljava proizvode i usluge koji su istovremeno ugodni i korisni za društvo u cjelini.

Zna~aj poslovne etike u poslovanjuMožemo re}i da se poslovna etika polako, ali sigur-no penje na vrh ljestvice prioriteta. ^esto u mediji-ma pronalazimo informacije o razli~itim optužbama neeti~nog ponašanja poduze}a. Bez obzira na istini-tost optužbi, dovodi se u pitanje reputacija poduze- }a i njegovih zaposlenika. Upravo iz tog razloga da-nas mnoga poduze}a razra|uju filozofiju društveno odgovornog poslovanja. Vrijeme u kojem živimo doista nas poti~e da mo-ramo donositi nova eti~ka mjerila koja su pri-je nekoliko desetlje}a bila nezamisliva i suvišna. Primjer je ~ovjekov odnos prema ekosustavu. Održavanje kvalitete i dugoro~nosti života hit-no zahtijeva promjene u ponašanju te donošenje novih normi i pravila koje trebamo usvojiti bez obzira kojoj zajednici ili narodu pripadamo. Etika i gospodarstvo mogu i trebaju biti u uzajam-nom odnosu. Eti~nost u poslovanju isplativa je, jer daje sigurnost i budu}nost razvoja. Me|utim, nije lako i jednostavno pred današnjom svjetskom eko-nomijom i konkurencijom najprije misliti na dobrotu i etiku u poslovanju. Koncentracija na profitabilnost dovodi do brojnih prigovora: konkurencija odre|uje i oblik borbe na tržištu, slijepo održanje eti~kih princi-pa usporava razvoj, temeljito razmišljanje o isprav-nosti odluka dovodi do smanjenja preuzimanja rizika koji su u poslovanju nužni. Me|utim, poslovna etika i društveno odgovor-no poslovanje imaju brojne prednosti u odnosu na kratkoro~ni uspjeh. One se posebno odnose na stva-

ranje pozitivne slike u javnosti i društvu, stvaranje pozitivnog ozra~ja unutar poduze}a te ja~anje povje-renja i lojalnosti me|u zaposlenicima i potroša~ima.

Važnost društveno odgovornog poslovanjaKoliko su hrvatska poduze}a prepoznala važnost od-govornog poslovanja na današnjem tržištu potvr|uje i ~injenica da je pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana zajednica tvrtaka koje svojim aktivnostima šire vijest o važnosti odgovornog poslovanja prema društvu. Ova je inicijativa prvi put javno predstavlje-na na konferenciji Promocija društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj, koja je održana 2004. godi-ne. Slijedom te inicijative utemeljena je Zajednica za društveno odgovorno poslovanje koja djeluje u okviru Hrvatske gospodarske komore, a ~iji su ciljevi vezani uz pove}anje razumijevanja važnosti društveno odgo-vornog poslovanja, stvaranje poticajnog okruženja za društveno odgovorno poslovanje, poticanje razmjene dobre prakse te promicanje koncepta i hrvatskih pri-mjera stru~noj i široj javnosti.

Nagrade za društveno odgovorno poslovanjeU 2008. godini Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) dodijelili su nagrade za društveno odgovorno poslovanje (DOP) tvrtkama koje su pokazale najbolje rezultate u pro-vedbi prvog hrvatskog istraživanja o indeksu DOP-a. Nagra|ene su tvrtke Coca Cola HBC Hrvatska, Dal-macijacement, Ericsson Nikola Tesla, Hauska & Part-ner, Holcim Hrvatska, Kon~ar - Institut za elektroteh-niku i Vetropack Straža. Indeks društveno odgovornog poslovanja pokazatelj je kojim se vrjednuje šest osnovnih podru~ja: ekonomska

održivost, uklju~enost DOP-a u poslovnu strategiju, radna okolina, upravljanje okolišem, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom. Klju~ni je kriterij ekonomska stabilnost tvrtke. Od ukupno 1.364 pozvanih tvrta-ka, nagrade su dodijeljene onima koje su prešle 75% mogu}ih bodova koji oblikuju indeks.

Utjecaj DOP-a na poslovanjeMožemo zaklju~iti da se društveno odgovorno po-slovanje odnosi na cjelokupni raspon svih aktivno-sti na tržištu i na sve odnose koje pri tome poduze}e uspostavlja. Na Zapadu velike tvrtke traže i od svojih dobavlja~a uskla|enost istim na~elima. Europska unija razli~itim inicijativama i proglašenjem 2005. godine godinom društveno odgovornog poslovanja snažno poti~e i podupire proširenje ove prakse. Poduze}a u Hrvatskoj danas bi morala brinuti o ~etiri temeljna podru~ja djelovanja u kontekstu DOP-a koji se odno-se na: ponašanje na tržištu, odnos prema zaposlenima, odnos prema okolištu te odnos s lokalnom zajednicom i društvom u cjelini.

DOP u HrvatskojTvrtke koje svoj nastup na tržištu nisu uskladile s koncepcijom DOP-a mogu osje}ati i društveni pritisak za kreiranje strategije društvene odgovornost. Dubra-vka Jusi}, rukovoditeljica korporativnih komunikaci-ja Vipneta, potvr|uje da postoje odre|ena o~ekivanja javnosti naspram poslovnog sektora, ali odgovorne tvrtke definiraju i provode strategiju DOP-a na do-brovoljnoj osnovi koja nadilazi zakonodavni okvir. Zahvaljuju}i društveno odgovornom poslovanju kao jednom od strateških ciljeva, Vipnet je stekao status li-dera društveno odgovornog poslovanja koje doprinosi boljoj kvaliteti života gra|ana i unosi trajnu promjenu na bolje u hrvatskom društvu. Tvrtke s promišljenim, pozitivnim i dosljednim u~inkom na društvo stvaraju temelj za uspostavlja-nje kvalitetnog dijaloga sa svojim klju~nim interesnim skupinama te ja~anje ugleda i povjerenja u tvrtku, naglašava Dubravka Jusi}. Osim toga, strateški pristup povezivanja vrijednosti tvrtke i njenog djelovanja s brigom za zajednicu pozitivno utje~e na motiviranost i zadovoljstvo zaposlenika te njihov osje}aj pripad-nosti. Sve su to komparativne koristi koje ostvaruju društveno odgovorne tvrtke. Primjer aktivnosti unutar strategije društvene odgo-vornosti Vipneta svakako je program ‘Kretanje.Ko-munikacija.Život’. Vipnet je u deset godina poslovan-ja uložio 8 milijuna kuna za razminiranje podru~ja u neposrednoj blizini osnovnih škola te poljoprivrednih i vodocrpnih zemljišta u sedam hrvatskih županija. Time su omogu}ili slobodno kretanje gra|ana, sigur-nije odrastanje najmla|ih i brži gospodarski razvoj u tim regijama. Vipnet sustavno ulaže i u unaprje|enje zdravstvene skrbi gra|ana. Dubravka Jusi} navodi: „Do sada smo uložili i 4,8 milijuna kuna u zdravstvo i

“Društveno odgovorno poslovanje odnosi se na kontinuiranu predanost i namjeru poslovnog sektora da se ponaša eti~no i do-prinese ekonomskom razvoju, a istovremeno poboljšava živote zaposlenika, njihovih obitelji, zajednice i društva u cjelini.” Making Good Busi-ness Sense, Richard Holme i Phil Watts

Eti~nost u poslovanju isplativa je, jer daje

sigurnost i budu}nost razvoja.

Maja Weberdirektorica Odjela za odnose s javnoš}u T-Hrvatskog Telekoma

Dubravka Jusi} rukovoditeljica korporativnih komu-nikacija Vipneta

Joško Klisovi}generalni tajnik Atlantic Grupe d.d.

Društveno odgovorno poslovanje

52 53

Kako razviti inovativni poduzetni~ki projekt?

Povezivanje znanosti i gospodarstva, te promicanje novih tehnologija i inovativnog poduzetni{tva, pripa-da prioritetnim ciljevima Osje~ko–baranjske ùpani-je, Grada Osijeka i Sveu~ili{ta J.J. Strossmayer. U tu svrhu, Tehnologijsko-razvojni centar – TERA zaduèn je za umreàvanje i osiguravanje infrastrukturne i sa-vjetodavne potpore tehnolo{ki utemeljenim projekti-ma, te usmjeravanje poduzetnika na realizaciju finan-cijskih sredstava iz programa potpora RH.

BUDI UZOR® je za ostvarivanje poslovnih ciljeva TERA-e izuzetno vaàn. Projekt omogu}ava identifi-kaciju kvalitetnih poduzetni~kih ideja kod poduzetni-ka koji èle ispitati trì{nu vrijednost svoje inovacije i zapo~eti poslovanje u cilju samozapo{ljavanja. Ove godine, Projekt je objedinio 5. Me|unarodnu izlo`bu inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, Dane otvorenih vrata Inkubatora TERA s programom stru~nih predavanja, Natjecanje MINI SUMO ROBOT KUP, Natjecanje studenata u kategoriji BEST ELEVA-TOR PITCH, promociju, konzultacije i umreàvanje u okviru Europske poduzetni~ke mreè – EEN.

Za mnoge je to prva evaluacija po pitanju tehnologij-ske, trì{ne i ekonomske izvodljivosti, a ujedno vaàn doga|aj za povezivanje i pokretanje ili korekciju po-slovnog poduhvata. Nagra|enima se nudi mogu}nost komercijalizacije u okviru Inkubatora TERA. Ovakav se pristup èli nastaviti i u budu}nosti te podi}i na

Ove je godine projekt BUDI UZOR® objedinio 5. Me|unarodnu izlo`bu inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, Dane otvorenih vrata Inkubatora TERA s programom stru~nih pre-davanja, Natjecanje MINI SUMO ROBOT KUP, Natjecanje studenata u kategoriji BEST ELEVATOR PITCH, promociju, konzultacije i umreàvanje u okviru Europske poduzetni~ke mreè – EEN.

pro

mo

jo{ ve}u razinu. 6. izlo`ba BUDI UZOR® odràt }e se 2010. godine, zajedno s 35. salonom inovacija INOVA u Osijeku, tijekom prvog vikenda u listopadu.

Va`nu komponentu u ovom sustavu potpore ima EEN s raznim uslugama, ovisno o potrebama i razvijeno-sti poduzetnika. Poduzetnicima i znanstvenicima nudi se mogu}nost povezivanja s trì{tem EU u cilju pla-siranja proizvoda/usluga ili transfer tehnologije iz inozemstva. Ove je godine EEN tako|er bio dio pro-grama BUDI UZOR®. U suradnji s HGK @K Osijek kao regionalnim partnerom EEN-a za komponentu A, predstavljene su aktivnosti i mogu}nosti Mreè. Organizirani su poslovni susreti poljoprivrednih tvr-taka, a posredstvom EEN Srbija, gostovale su tvrtke specijalizirane za proizvodnju biognojiva i sjemensku proizvodnju. Ovakve aktivnosti, nastavit }e se i u budu}nosti, stoga se zainteresirani poduzetnici iz re-gije pozivaju na suradnju.

BUDI UZOR® 2009. organiziran je pod pokrovite-ljstvom Grada Osijeka, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetni{tva i uz potporu HBOR-a, Poduzetni~kog inkubatora BIOS i HUP-a.Zna~aj promicanja poduzetni{tva kod studentske po-pulacije prepoznali su Hypo Alpe Adria Bank i Au-toku}a PSC Osijek koji svake godine sponzoriraju izlo`bu i studentima osiguravaju vrijedne nagrade.■

Poduzetnicima i znanstvenicima nudi se mogu}nost povezivanja s trì{tem EU u cilju plasiranja proizvoda/usluga ili transfer teh-nologije iz inozemstva.

Potporu u radu TERA-e kontinuirano pruàju dràvne institucije, jedinice lokalne samouprave i Sveu~ili{te

Na izlo`bu je prijavljeno 105 inovacija, 146 studentskih poslovnih planova i 20 robota

rehabilitacijsko-zdravstvene ustanove, a povodom do-stizanja brojke od 2 milijuna korisnika donirali smo 2 milijuna kuna Poliklinici Suvag. Vipnet tako|er ulaže u svoje korisnike, zaposlenike, okoliš, društvo znanja, kulturu i sport“.

Joško Klisovi}, generalni tajnik Atlantic Grupe d.d., smatra da se više radi o sazrijevanju naših tvrtaka, od-nosno razvoju novih poslovnih vrijednosti, a manje o pritisku društva ili tržišta. Naše tvrtke sve više postaju svjesne zna~aja DOP-a za svoju dugoro~nu održivost na tržištu. „Kao i kod svake investicije, tako je i kod DOP-a po-trebno vrijeme da ono po~ne ostvarivati željene re-zultate. U ovom slu~aju, potrebno je da se svi dionici uvjere u njegovu iskrenu primjenu od strane tvrtke. Kada je to postignuto i kada se uspostavi potrebna ra-zina povjerenja, zaposlenici postaju motiviraniji, kupci i dobavlja~i zadovoljniji, bankari slobodniji u financi-ranju projekata koje vode društveno odgovorne tvrtke, poslovni sektor uklju~eniji u definiranje pravila života u zajednici i razvoju društva u cjelini. Svi ovi elemen-ti odražavaju se i na poslovene rezultate, posebice dugoro~no“, navodi Joško Klisovi}. Atlantic Grupa unutar strategije posebnu pozornost posve}uje aktivnostima usmjerenim na odgovorno upravljanje ljudskim potencijalima tvrtke, na odgo-voran odnos prema dioni~arima, kupcima, poslovnim partnerima, te društvenim pitanjima i problemima (korupcija, poštivanje vlastitih obveza, eti~nost poslo-vanja, sponzoriranje sporta, kulture, odgojnih, zdra-vstvenih i znanstvenih ustanova itd.). Zaštita okoliša tako|er je važna, jer unutar Grupe objedinjuju i proizvodne tvrtke.

Maja Weber, direktorica Odjela za odnose s javno- š}u T-Hrvatskog Telekoma tako|er potvr|uje da

hrvatske tvrtke temu DOP-a više ne uzimaju olako te iz dana u dan sve više razvijaju svijest o odgovornom ponašanju prema društvu. Smatra da ~ak i u segmen-tima u kojima za to ne postoji zakonski nametnuta obveza, društvena odgovornost sve više postaje sasta-vni dio poslovanja tvrtaka i dovodi do njihove trajne uspješnosti. Zaklju~uje da društvena odgovornost tvr-taka raste s razvojem tržišta u kojem posluju. Primje-ri na tržištu pokazuju da je korporativna društvena odgovornost u potpunosti integrirana u dugoro~nu strategiju T-HT grupe. Maja Weber naglašava: „Važni su svi segmenti društveno odgovornog ponašanja, bilo da se radi o odnosu prema korisnicima, zaposlenicima, poslovnim partnerima, zajednici ili pak okolišu“.

Društveno odgovorno poslovanje T-HT svjedo~i ni-zom aktivnosti: popustima za invalide, posebnim pa-ketima za korisnike s niskim primanjima, kodeksom ponašanja zasnovanom na zaštiti od diskriminacije i zaštiti dostojanstva zaposlenika te poticanjem socijal-nog dijaloga i edukacijom. Tako|er su važni poslovna etika i kodeksi ponašanja u odnosima s dobavlja~ima i partnerima, odnos prema okolišu i na~in upra-vljanja zaštite okoliša te izravne donacije u ekološke projekte.Vezano za filantropiju, T-HT redovito sura|uje s obra-zovnim, kulturnim, edukacijskim i znanstvenim usta-novama, s nevladinim organizacijama koje se brinu o osobama s posebnim potrebama, osobama u nepovolj-nom položaju ili bolesnicima te s organizacijama koje promi~u vrijednost civilnog društva i redovito ulaže u humanitarne projekte. T-HT Grupa ove je godine kroz projekt Zajedno smo ja~i uložila više od 1,1 mili-jun kuna u 25 projekata humanitarnog karaktera, pri ~emu se posebnost ogledala u tome da su projekte iz svoje okoline predlagali sami zaposlenici. Ovaj je pro-gram do sada proveden ~etiri puta zaredom.■

Tvrtke koje svoj nastup na tržištu nisu

uskladili s koncepci-jom DOP-a mogu

osje}ati i društveni pritisak za kreiranje strategije društvene

odgovornost.

Društveno odgovorno poslovanje Poduzetništvo

54 55

Osiguranje

Usporavanje trì{ta osiguranjaDo konca polugodi{ta 2009. godine na razini doma}eg trì{ta, 27 dru{tava za osiguranje i 2 dru{tva za reosiguranje ostvarila su dobit od 46,43 mil. kuna te time potvrdila znatno lo{iji rezultat koji je ~ak 54,4% niì u odnosu na isto razdoblje lani, kada je dobit drugog kvartala 2008. godine iznosila 101,86 mil. kuna.

Globalna financijska kriza koja je zahvatila cijeli svi-jet nije zaobi{la niti trì{te osiguranja. Prema rije~ima Katine Kaleb, pomo}nice direktora Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), trì{te osiguranja u RH sastav-ni je dio ukupnog hrvatskog i globalnog gospodarskog okruènja, te se i u osiguranju odraàvaju sva negativ-na gospodarska kretanja, s time da se njihov utjecaj na profitabilnost osiguratelja iskazuje u odre|enom vre-menskom odmaku i to zbog prirode osigurateljnog po-sla koji podrazumijeva ugovornu dugoro~nost osigura-teljne za{tite, kao i zakonsku obveznost pojedinih vrsta osiguranja. Prema podatcima dru{tava za osiguranje za osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, ukupno zara~unata bruto premija biljeì pad od 1,6%. Promatrano po zastupljenijim vrstama osiguranja, zna~ajniji pad u odnosu na pro{lu godinu zabiljeèn je kod kasko osiguranja cestovnih vozila (12%), {to je direktna posljedica krize.

Poslovanje doma}ih osiguravateljaDoma}i osiguravatelji i reosiguravatelji do kraja su polugodi{ta ostvarili dobit od 46,43 mil. kuna koja je znatno lo{ija u odnosu na isto razdoblje lani, kada je dobit drugog kvartala 2008. iznosila 101,86 mil. kuna.Croatia osiguranje, prema rije~ima predsjednika Upra-


ve Hrvoja Vojkovi}a, dokaz je kako se i u vremenima krize moè dobro raditi i rasti. Do kraja lipnja ove go-dine, Croatia osiguranje u ìvotnim osiguranjima ost-varila je premiju od 172,4 mil. kuna, {to je 1,9% vi{e u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. To je izvan-redan rezultat jer je ukupno hrvatsko trì{te ìvotnih osiguranja palo za 3,5%. U neìvotnim osiguranjima ukupno zara~unata premija iznosila je 1.732,4 mil. kuna. Prihode su pove}ali za 1,5 % u odnosu na kraj lipnja pro{le godine i oni iznose 1.610,6 mil. kuna. Pove}ali su bruto dobit za 5,6 % na 50,5 mil. kuna. Bruto dobit Grupe Croatia osiguranje, iznosila je kra-jem lipnja ove godine 110,9 mil. kuna, {to je za ~ak 32,9% vi{e nego u istom razdoblju prethodne godine. I dru{tva k}eri u regiji posluju dobro te su ostvarili prosje~ni rast premije ve}i od 7%.

Jo{ polovicom pro{le godine, kada su se po~eli nazirati prvi znaci krize, u Allianzu su prilagodili svoje planove poslovanja za ovu godinu. To se primarno odnosilo na racionalnije upravljanje tro{kovima te dokapitalizaciju Dru{tva. Za sada su zadovoljni jer su ipak uspjeli pro-fitabilno poslovati, {to nije slu~aj za cijelu industriju. Rezultati bi bili i bolji da nisu upravo u ovoj kriznoj godini suo~eni s dodatnim nametima osiguravateljima

Hrvatsko trì{te u ve}oj je mjeri okre-

nuto tradicionalnim modelima osiguranja.

vezanima uz HZZO i HTZ-u (Hrvatska turisti~ka za-jednica).Predsjednica Uprave Cardif osiguranja, Ana Ivan~i}, napominje kako je poslovanje Cardif osiguranja izra-vno povezano s kreditnom aktivno{}u njihovih part-nera u Hrvatskoj. Slijedom toga, koliko god je sama kriza pogodovala podizanju svijesti o potrebi osigura-nja od rizika koji bi mogli pojedinca dovesti u situaciju oteàne otplate financijskih obveza, s druge je strane bitno smanjena kreditna aktivnost banaka izravno utjecala na bitno manju bruto premiju Cardif osigu-ranja od one koju su za 2009. godinu planirali.Dott. Michele Cirieco, predsjednik Uprave Generali osiguranja, navodi da je Generali osiguranje tijekom prvih osam mjeseci u teku}oj godini zabiljeìlo preko 185 mil. kuna ukupno zara~unate premije, koja je time porasla za vi{e od 6% u odnosu na jednako razdoblje u protekloj godini. Ostvareni rezultat karakterizira stabilan rast u odnosu na trend usporavanja trì{ta osiguranja u RH. Pritom se isti~e porast zara~unate premije neìvotnih osiguranja od 21%, ukupnog izno-sa iznad 116 mil. kuna. Zna~ajan doprinos tome dala su osiguranja od automobilske odgovornosti, koja su registrirala iznos premije od preko 41 mil. kuna, {to je pove}anje od 19%. Dinami~an rezultat biljeì segment ìvotnih osiguranja kada ulagatelj snosi rizik ulaganja (unit-linked), gdje Dru{tvo ~ini preko 4% udjela na ukupnom trì{tu ove vrste osiguranja.

Iako se posljedice globalne krize osje}aju i u na{em gospodarstvu, posebno u automobilskoj industriji, jer je upravo uz nju usko povezana i bran{a osiguranja, Euroherc osiguranje sigurno plovi. Da je tako govo-ri i druga pozicija na rang ljestvici koju je Euroherz osiguranje zauzeo u srpnju ove godine. ^vrsto }e ju dràti, jer imaju jasnu i dugoro~nu viziju poslovanja. Euroherc je dinami~an i danas izrazito stabilan sustav, spreman na brze poteze te je tako spreman odgovoriti na sve izazove.U Graweu o~ekuju laganu retrogradnu premiju, po-sebice u ìvotnim osiguranjima, prvenstveno iz razlo-ga {to je tijekom 2009. godine do{lo do znatno ve}eg broja otkupa, osim toga vrlo vaàn ~imbenik za rezul-tat poslovanja su dobiti iz financijskih ulaganja. U tom pogledu Grawe Hrvatska d.d. oduvijek vodi vrlo oprez-nu, a moglo bi se re}i ponekad i „prekonzervativnu“ politiku, no to im posebice pomaè sada u vrijeme go-spodarske krize. Iz ulaganja kapitala, o~ekuju vi{e nego pozitivne doprinose za njihov godi{nji rezultat koji se {to se ti~e dobiti, u kona~nici isplati i za njihove kli-jente.Generalni direktor prodaje i prokurist zaduèn za pro-daju svih vrsta proizvoda u Osiguranju Zagreb, Bruno Dobroni}, kaè da su kreditna kriza i nevi|eni mete` na financijskim trì{tima diljem svijeta u~inili ovu go-dinu jednom od najizazovnijih godina. Uzimaju}i sve

Boris Gali}, predsjednik Uprave Allianz osiguranja

Ana Ivan~i}, predsjednica Uprave Cardif osiguranja

dott. Michele Cirieco predsjednik Uprave Generali osiguranje d. d.

Hrvoje Vojkovi}, predsjednik Uprave Croatia osiguranja d.d.

56 57

CROATIA osiguranje d.d. progla{ena je najbol-

jom osiguravateljnom kompanijom u Srednjoj

i Isto~noj Europi. Predsjednik Uprave najsta-

rije hrvatske osiguravaju}e kompanije, Hrvoje

Vojkovi} nagradu je primio u sklopu Euromo-

ney konferencije za Srednju i Isto~nu Europu,

koja je odràna 21. i 22. listopada u Cavtatu.

Na sve~anoj ceremoniji nagradu je Vojkovi-

}u uru~io predsjednik Uprave Euromoney-a,

Richard Ensor. „Ovo je najljep{i mogu}i pok-

lon za 125 godi{njicu poslovanja. Kada va{

rad prepozna me|unarodna institucija tak-

ve tradicije i neupitnog kredibiliteta poput

Euromoney-a, onda znate da je va{a tvrtka na

pravom putu. Ovakva nagrada dodatno dobiva

na teìni u vrijeme globalne krize jer dokazu-

je da smo se uspje{no prilagodili novim uvje-

tima koji vladaju ne samo na doma}em, nego

i na inozemnom trì{tu“, istaknuo je Hrvo-

je Vojkovi}, predsjednik Uprave Croatia osigu-

ranja d.d.

Croatia osiguranje u recesijskoj 2008. godini ostvarila je ukupnu zara~unatu premiju osiguranja u iznosu od 3.244,0 (3 mlrd, 244 mil.) milijuna kuna, {to je po-

rast od 4,8% u odnosu na rekordnu 2007. godinu.

Deveti Euromoney SEE Investors Forum odràn je u Cavtatu 20. i 21. listopada ove godine. Glavne teme ovogodi{nje konferencije bile su nastavak

me|unarodnih ulaganja te utjecaj globalne ekonomske krize na gospodarska kretanja u regiji. Euromoney konferencija ~itavo desetlje}e predstavlja jedan od

vode}ih investicijskih foruma u regiji, na kojem sudjeluju ~lanovi vlada, klju~ni ljudi ekonomija jugoisto~ne Europe te me|unarodni investitori iz vi{e od tride-

set zemalja svijeta.

Kontinuirani rast zdravstvenog osiguranjaPrema podatcima osiguratelja koji se bave osiguranji-ma koja uklju~uju dopunsko i razli~ite opsege dobro-voljnog zdravstvenog osiguranja, Katina Kaleb, pomo- }nica direktora HUO-a, komentira kako je zabiljeèn blagi porast zara~unate bruto premije (0,2%). Ovo osiguranje svakako je perspektivno te gra|ani nalaze interes u sklapanju polica zdravstvenog osiguranja unato~ krizi, pogotovo ako se uzme u obzir konstantno smanjenje zdravstvenih standarda i opsega usluga koje pruà obvezno zdravstveno osiguranje.Jedno od najprepoznatljivijih na doma}em trì{tu me|u zdravstvenim osiguranjima, Sunce osiguranje, svoju prednost vidi u iznimno konkurentnim zdravst-veno-osiguravateljnim proizvodima poput njihovih Classic i Exclusive polica, {to su prepoznali osigura-nici i korisnici medicinskih usluga Poliklinike Sunce (kojih trenutno u RH ima 9, a jo{ 4 su u zavr{noj fazi ure|enja).

Neìvotna vs. ìvotnaNeìvotna osiguranja su u prvom polugodi{tu ostvarila dobit od 65,53 mil. kuna, pri ~emu

su osiguranja ostvarila 30,78 mil. kuna, a reosiguranja 34,75 mil. kuna dobiti. Neìvotna osi-

guranja uz udjel od ~ak 76% u ukupnim premijama, u prvih 9 mjeseci ostvarili su 5,48 mlrd

kuna zara~unatih bto premija. U neìvotnim osiguranjima najve}i udio u bruto premiji zau-

zela je Croatia osiguranje s udjelom ve}im od 40%. 18 osiguravaju}ih ku}a koje pruàju us-

luge ìvotnog osiguranja u prvom polugodi{tu 2009. ostvarila su gubitak od 19,10 mil. kuna.

Zara~unata bruto premija ìvotnih osiguranja za prvih 9 mjeseci iznosila je 1,74 mlrd. kuna i

bila je za 3,2% nià u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, a udio bruto premija u ukupnim

premijama za prvih 9 mjeseci ~ini tek 24%.

Rang

lista@ivotna osiguranja

Dobit/gubitak

razdoblja

Rang

lista

Neìvotna osiguranja i reosigu-

ranja

Dobit/gubitak

razdoblja

1 Agram ìvotno osiguranje d.d. 25.219.279 1 Euroherc osiguranje d.d. 35.004.885

2 Osiguranje Zagreb d.d. 14.811.435 2 Croatia Lloyd d.d. 34.457.778

3 Grawe Hrvatska d.d. 12.085.861 3 Croatia osiguranje d.d. 34.091.482

4 Merkur osiguranje d.d. 7.898.105 4 Jadransko osiguranje d.d. 21.379.325

5 Croatia osiguranje d.d. 6.324.501 5 Allianz Zagreb d.d. 13.398.929

6 Allianz Zagreb d.d. 3.174.960 6 Grawe Hrvatska d.d. 8.339.592

7 Uniqa osiguranje d.d. 1.964.389 7 Sunce osiguranje d.d. 6.846.392

8 Victoria ìvotno osiguranje d.d. -1.030.422 8 Helios VIG d.d. 2.876.072

9 Société Générale osiguranje d.d. -1.457.574 9 Croatia zdravstveno osiguranje d.d. 1.902.512

10 Erste Sparkassen VIG d.d. -1.465.196 10 HOK osiguranje d.d. 786.115

11 Basler ìvotno osiguranje d.d. -2.099.200 11 Allianz reosiguranje d.d. 287.646

12 Generali osiguranje d.d. -3.257.374 12 Uniqa osiguranje d.d. -196.138

13 Kvarner VIG d.d. -4.029.301 13 Merkur osiguranje d.d. -959.814

14 KD ìvotno osiguranje d.d. -4.179.001 14 Cardif osiguranje d.d. -1.164.713

15 Velebit ìvotno osiguranje d.d. -4.822.940 15 Victoria osiguranje d.d. -2.275.251

16 Triglav osiguranje d.d. -12.391.568 16 Basler osiguranje d.d. -2.402.372

17 Cosmopolitan Life VIG d.d. -25.244.798 17 Kvarner VIG d.d. -5.722.441

18 Helios VIG d.d. -30.601.877 18 Velebit osiguranje d.d. -6.238.960

19 Generali osiguranje d.d. -7.589.203

20 Osiguranje Zagreb d.d. -17.539.097

21 Triglav osiguranje d.d. -49.752.556

Ukupno dru{tva za osiguranje -19.100.719 UKUPNO dru{tva za osiguranje 30.784.758

UKUPNO dru{tva za reosiguranje UKUPNO dru{tva za reosiguranje 34.745.425

UKUPNO -19.100.719 UKUPNO 65.530.183

u obzir, Bâloise grupa u ~ijem su sastavu Osiguranje Zagreb, Basler osiguranje, Basler ìvotno osiguranje te dvije poliklinike Nemetova u Zagrebu i Medico u Rijeci, poslovala je relativno bolje u odnosu na europ-sku konkurenciju. Ostvarili su zacrtani cilj da osim pro{irenja prodajne mreè, privuku i zadrè klijente pravog profila, te pospje{e njihovu vjernost i zadovo-ljstvo.

Tablica: Rang ljestvica ìvotnih i neìvotnih osiguranja prema visini dobiti, na dan 30. lipnja 2009. godine, prilago|eno prema Privremenim nerevidiranim podatcima za trì{te osiguranja, na dan 30. lipnja 2009., Izvor: Hanfa

Mirovinski fondoviPrivremeni nerevidirani podatci za mirovinske fon-dove, na dan 30. lipnja 2009., objavljeni na stranici Hanfe, pokazuju da je neto imovina na dan 30. lipnja ove godine porasla za 15,6% u odnosu na isto razdo-blje godinu dana ranije te trenutno iznosi 26,4 mlrd. kuna, a ostvarena neto dobit svih mirovinskih fondo-va iznosi 622,2 mil. kuna. Ipak dobrovoljni mirovinski fondovi jo{ uvijek su nedovoljno popularni na doma- }em trì{tu, s obzirom na sve prednosti koje svojim osiguranicima pruàju, poput dràvnih poticaja, porez-nih olak{ica, vi{ih prinosa u mirovini i sl.

Trendovi na trì{tuDru{tva za osiguranje u RH putem Hrvatskog ureda za osiguranje kao nacionalnog udruènja osiguratelja, punopravni su ~lanovi CEA - Europske federacije osi-guratelja i reosiguratelja s 33 zemlje ~lanice i aktivno su uklju~eni u sva najnovija dostignu}a kako struke osiguranja, tako i svjetskih trendova na trì{tu osigu-ranja, tvrdi gospo|a Kaleb, a u Zakonu o osiguranju, kao i u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu uklju~ene su i direktive Europske unije koje se odnose na osiguranje i reosiguranje.Doma}i osiguravatelji prate svjetske trendove, tako su

prije nekoliko mjeseci u Allianzu uveli unapre|enje u segmentu obrade {teta, pa u segmentu neìvotnih osi-guranja Allianz ispla}uje {tete u roku od pet radnih dana od prijave. Sredinom rujna promovirali su on-line uslugu za klijente “Moj Allianz” kojom klijenti, ali i o{te}enici (oni koji od Allianza potraùju od{tetu AO police) mogu dobiti uvid u sve police i ostale de-talje koje imaju u Allianzu, odnosno uvid u kojoj je fazi obrade njihov od{tetni zahtjev. U Allianzu inten-zivno planiraju aktivnosti za sljede}u godinu i sigurno }e doraditi neke od vlastitih proizvoda, primarno kako bi se prilagodili novoj situaciji na trì{tu i potrebama klijenata.

Cardif je svjetski poznat po svojoj inovativnosti i sa-mim time po postavljanju trendova na trì{ta osigu-ranja. To je oduvijek komparativna prednost Cardif osiguranja, pogotovo danas u uvjetima globalne krize. Fleksibilnost Cardif osiguranja dopu{ta brzu prilago-dbu novonastalim uvjetima, i pronalaènje ideja za nove proizvode za kojima bi na odre|enom trì{tu po-stojala potra`nja. Imaju puno novih ideja za hrvatsko trì{te i njihov plan je postepeno se {iriti kroz sve ve}i broj partnera, ali i proizvoda koje tim istim partnerima nude.

Euromoney proglasio CROATIA osiguranje d.d. najboljom osiguravateljnom kompanijom u Srednjoj i Isto~noj Europi

Gra|ani nalaze inte-res u sklapanju polica zdravstvenog osiguranja unato~ krizi.

Osiguranje Osiguranje

58 59

cima biti jo{ pristupa~niji i poru~iti kako se ovom dje-latno{}u planiraju baviti dugoro~no.

CROATIA osiguranje }e ove godine dodatno razvi-jati nove kanale prodaje, uklju~uju}i i web prodaju kasko osiguranja. Rezultati pokazuju kako se u vri-jeme recesije ljudi sve vi{e okre}u tradicionalnim na~inima {tednje, pa stoga biljeè povratak osiguranika klasi~nim ìvotnim osiguranjima, a pripremaju i nove, inovativne proizvode koji slijede trendove te bi se na hrvatskom trì{tu mogli dobro pozicionirati.

Osiguranje Zagreb svojom lepezom usluga ima za cilj stvoriti novi svijet - Svijet sigurnosti, te svjesno ide dalje od ostalih osiguravatelja, jer klijentima pomaè da {teta uop}e ne nastane. Uskoro }e predstaviti i novi vizualni identitet koji isti~e njihove vrijednosti {vi-carsko, inovativno, partnerski - ~ime èle potaknuti klijente da se lak{e poistovjete s njihovim uslugama i

Sunce osiguranje u razvoju svojih usluga poseban na-glasak stavlja na funkcionalnu inovativnost u njiho-vom kreiranju. Dodatnim {irenjem prodajne mreè, poja~anjem vlastitog sustava Poliklinika Sunce s no-vim poliklinikama, te plasiranjem novih proizvoda iz asortimana dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uz bolju pristupa~nost i konkurentnije usluge, Sunce je spremno svojim osiguranicima pruìti kvalitetnu i bo-lju zdravstvenu za{titu.

Euroherc osiguranje aktivnim pra}enjem novosti, lak{e kreira nove i nadopunjuje postoje}e usluge te postaje jo{ kvalitetnije. Smatraju da samo s kvalitet-nom uslugom mogu do zacrtanog cilja i odgovoriti na potrebe zahtjevnog trì{ta. U kontaktu s osiguranikom i dalje }e promicati osiguravateljnu svijest, potrebu i va`nost osiguranja u dana{njem ìvotu, i tako pratiti trend drugih zemalja, a {irenjem prodajne mreè te izgradnjom novih vlastitih poslovnica èle osigurani-

odaberu njih kao partnera.

Mag. Gerald Gröstenberger, ~lan Uprave Grawe Hrvatska, navodi da je uz ve} postoje}u ponudu i izvrsne uvjete, Grawe Hrvatska pripremila niz novi-teta kako bi nagradila svoje korisnike te im pomogla u ovim danima gospodarske krize. Uveli su nove pro-grame GRAWE 1-2-3 [TEDI! - brz i jednostavan pro-gram ìvotnog osiguranja, pripremili su pobolj{anje dosada{njeg kasko osiguranja u obliku raznih popu-sta, bonusa i drugih pogodnosti poput onih za voza~e iznad 30 godina starosti za koje su istraìvanja poka-zala da su sigurniji voza~i, pa ih Grawe Hrvatska d.d. nagra|uje dodatnim popustom na starost osiguranika (voza~a).

Predsjednik Uprave Generali osiguranja, dott. Michele Cirieco kaè da iako je hrvatsko trì{te u ve}oj mjeri okrenuto tradicionalnim modelima osiguranja, jedna od temeljnih karakteristika Generali osiguranja je da u kontinuitetu uvodi novosti u okviru vlastite ponu-de uz razumijevanje aktualnih dru{tveno-ekonom-skih trendova. Tako s obzirom na sve ve}u svijest u dru{tvu kako je potrebno samostalno poduzeti brigu o zadràvanju osobnog ìvotnog standarda i u miro-vini, pruàju novu perspektivu financijske neovisnosti u vidu jedinstvenog osiguravateljsko-investicijskog

paketa naziva Vizija, koji jam~i dodatna primanja u mirovini. U procesu su uvo|enja novog proizvoda au-tomobilske asistencije, koja korisnicima pruà brojne pogodnosti za bezbri`no putovanje.

Predvi|anja budu}ih kretanjaKao {to se negativne posljedice gospodarske krize u djelatnosti osiguranja odraàvaju na poslovanje s odre|enim vremenskim odmakom, na isti na~in }e se – uz vremenski odmak od godine do godine i pol – na

Mirovinski fondovi Neto imovina Neto dobit

1.Obavezni miro-vinski fondovi

25.319.682.801 583.571.036

2.Dobrovoljni miro-vinski fondovi

948.831.307 33.757.969

3.Zatvoreni miro-vinski fondovi

180.692.232 4.946.934

UKUPNO 26.449.206.340 622.275.939


Rang

lista@ivotna osiguranja

Zara~unata

bruto pre-

mija (ZBP)

Udjel u

uku-

pnoj

ZBP

Rang

lista

Neìvotna osiguranja i reosigu-

ranja

Zara~unata

bruto premi-

ja (ZBP)

Udjel u

ukupnoj

ZBP

1 Croatia osiguranje d.d. 172.441.573 14,7% 1 Croatia osiguranje d.d. 1.732.435.142 43,5%

2 Allianz Zagreb d.d. 159.588.052 13,6% 2 Euroherc osiguranje d.d. 526.966.199 13,2%

3 Merkur osiguranje d.d. 126.220.488 10,7% 3 Allianz Zagreb d.d. 369.174.088 9,3%

4 Grawe Hrvatska d.d. 124.967.412 10,6% 4 Jadransko osiguranje d.d. 340.302.606 8,5%

5 Agram ìvotno osiguranje d.d. 108.432.222 9,2% 5 Croatia Lloyd d.d. 258.677.748 99,3%

6 Kvarner VIG d.d. 98.206.772 8,3% 6 Triglav osiguranje d.d. 177.667.167 4,5%

7 Osiguranje Zagreb d.d. 88.131.565 7,5% 7 Kvarner VIG d.d. 176.745.538 4,4%

8 Generali osiguranje d.d. 55.131.211 4,7% 8 Osiguranje Zagreb d.d. 100.943.936 2,5%

9 Erste Sparkassen VIG d.d. 45.917.476 3,9% 9 Sunce osiguranje d.d. 98.988.212 2,5%

10 Cosmopolitan Life VIG d.d. 42.561.255 3,6% 10 Generali osiguranje d.d. 87.410.314 2,2%

11 Triglav osiguranje d.d. 41.311.953 3,5% 11 Grawe Hrvatska d.d. 78.547.581 2,0%

12 Uniqa osiguranje d.d. 40.606.004 3,5% 12 HOK osiguranje d.d. 75.062.374 1,9%

13 Basler ìvotno osiguranje d.d. 30.346.111 2,6% 13 Croatia zdravstveno osiguranje d.d. 63.218.623 1,6%

14 Helios VIG d.d. 26.841.846 2,3% 14 Uniqa osiguranje d.d. 62.938.708 1,6%

15 Victoria ìvotno osiguranje d.d. 6.097.286 0,5% 15 Velebit osiguranje d.d. 26.347.160 0,7%

16 Société Générale osiguranje d.d. 4.361.525 0,4% 16 Helios VIG d.d. 23.082.756 0,6%

17 Velebit ìvotno osiguranje d.d. 3.529.501 0,3% 17 Merkur osiguranje d.d. 16.648.247 0,4%

18 KD ìvotno osiguranje d.d. 1.760.266 0,1% 18 Cardif osiguranje d.d. 15.315.875 0,4%

19 Basler osiguranje d.d. 13.321.844 0,3%

20 Allianz reosiguranje d.d. 1.767.618 0,7%

21 Victoria osiguranje d.d. 11.391 0,0%

Ukupno dru{tva za osiguranje 1.176.452.517 100,0% UKUPNO dru{tva za osiguranje 3.985.127.761 100,0%

UKUPNO dru{tva za reosiguranje UKUPNO dru{tva za reosiguranje 260.445.366 100,0%

UKUPNO 1.176.452.517 100,0% UKUPNO 4.245.573.127 100,0%


Rezultati pokazuju kako se u vrijeme recesije ljudi sve vi{e okre}u

tradicionalnim na~inima {tednje, pa stoga biljeè

povratak osiguranika klasi~nim ìvotnim

osiguranjima.

Osiguranje Osiguranje

60 61

Osiguranje

Neprekinuti trend uspje{nog poslovanja CROATIA zdravstvenog osiguranja U vrijeme kada ve}ina osiguravaju}ih tvrtaka biljeì slabije poslovne rezultate nego lani, CROATIA zdravstveno osiguranje raste. O uspje{nom poslovanju razgovarali smo s pred-sjednicom Uprave, gospo|om Vesnom Dulibi}.

Jeste li zadovoljni poslovanjem danas, u ne tako sjajnim vremenima za sve nas?U prvih devet mjeseci 2009. ostvarili smo 74,5 miliju-na kuna bruto premije, {to je za 23% vi{e od rezulta-ta u istom periodu pro{le godine. Zahvaljuju}i na{oj dugoro~noj strategiji, pomno osmi{ljenim programima koji odgovaraju potrebama osiguranika te najvi{oj kva-liteti usluga, spremno smo odgovorili poslovnim izazo-vima koji su ove godine bili stavljeni pred nas.

Za koji, od mno{tva programa koji nudite, ima najvi{e zainteresiranih?Sve na{e police dodatnog zdravstvenog osiguranja sadrè preventivni sistematski pregled, specijalisti~ke preglede, laboratorijsku obradu i dijagnosti~ke pretra-ge, police {ireg opsega usluga uklju~uju i druge usluge: fizikalnu terapiju, male operacijske zahvate, naknadu tro{kova bolni~kog lije~enja, antistres programe. Osiguranici CROATIA zdravstvenog osiguranja najvi{e koriste preventivne sistematske preglede koji zna~ajno utje~u na rano otkrivanje bolesti kao i specijalisti~ke preglede te potrebnu dijagnostiku.Najve}i interes iskazan je za ugovaranje polica dodat-nog zdravstvenog osiguranja programa NORMA. Pre-mija ovisi o dobi osiguranika, a premija za istu kre}e se u visini od 97 do 195 kn mjese~no.Program obuhva}a sistematski pregled i lije~enje kroz policu putem specijalisti~kih pregleda, dijagnosti~ke i laboratorijske pretrage. Vi{e od 30% na{ih osigurani-ka dodatnog zdravstvenog osiguranja ima ugovoren i dodatak za pokri}e tro{kova dopunskog zdravstvenog

osiguranja budu}i je taj vid osiguranja (2u1) najpovolj-niji oblik zdravstvene za{tite.Sve usluge na{i osiguranici ostvaruju u dogovoru s lije~nicima CROATIA zdravstvenog osiguranja koji ih vode kroz zdravstveni sustav u ostvarivanju njiho-vih prava, a koja ostvaruju bez ikakvih nadoplata, bez ~ekanja i posebnih administriranja.

Novost u va{oj ponudi dodatnih programa jest Osigura-nje antistres programa. [to on sadrì i koliko je atrakti-van korisnicima?Prepoznali smo trend pove}anja bolesti uzrokovanih stresom, koji je i Svjetska zdravstvena organizacija ozna~ila kao najve}u zdravstvenu opasnost 21. stolje- }a od koje nitko nije po{te|en. To se pogotovo odnosi na mladu poslovnu populaciju te smo u program Ek-sperta uvrstili antistresnu terapiju. Ta se terapija pro-vodi putem tretmana ‘Ayurvede’, {to je indijska rije~ za nauku o ìvotu, homeopatske medicine, akupunkture, kiropraktike i antistres vikenda.

Koliko su poslodavci prepoznali kolektivno zdravstveno osiguranje kao dobrovoljno osiguranje koje ugovaraju za svoje djelatnike?Moderne tvrtke koje posluju u skladu sa suvremenim poslovnim trendovima shvatile su prednosti kolektiv-nog ugovaranja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Prevencija igra klju~nu ulogu u zdravom ìvotu kako pojedinaca tako i tvrtaka. Naime, u vrijeme kada vlade diljem svijeta sve teè financiraju zdravstvene sustave, dodatno osiguranje igra sve va`niju ulogu jer smanjuje rizik od teìh oboljenja zaposlenika, a njihovo lije~enje postaje jeftinije.■

U svojoj razvojnoj strategiji CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. se odlu~ilo za razvoj poslovne

suradnje s Klini~kim bolni~kim centrima, ùpanijskim i op}im bolnicama i s kvalitetnim privat-

nim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama, a ujedno i za osnivanje i razvoj vlastitih zdravstve-

nih ustanova. Sljede}u polikliniku otvorit }emo uskoro u Koprivnici.

Time smo postigli teritorijalnu pokrivenost i dostupnost te mogu}nost izbora za sve na{e osigu-

ranike. U suradnim ustanovama CROATIA zdravstvenog osiguranja, kao i vlastitim poliklinikama,

rade vrhunski medicinski stru~njaci, te svojim osiguranicima osiguravamo vrhunske medicinske

usluge, na suvremenoj opremi i s kvalitetnim medicinskim kadrom.

Vesna Dulibi}, predsjednica uprave CZO

U CROATIA zdravstven-om osiguranju unapri-jedili su programe do-brovoljnog zdravstvenog osiguranja te pobolj{ali suradnju sa zdravstven-im ustanovama i ljekar-nama, no najve- }a je potvrda uspjeha ~injenica da su gra|ani prepoznali kvalitetu te danas usluge CZO-a koristi oko 80.000 osi-guranika.

U Puli i Zagrebu djeluju dvije Poliklinike u sklopu CROATIA zdravstvenog osiguranja. Planirate li u budu}nosti {irenje na jo{ neke hrvatske gradove?

poslovanje osiguratelja odraziti i pozitivni u~inci stabi-lizacije gospodarstva, smatra gospo|a Kaleb. Potrebno je napomenuti i klju~nu ~injenicu vezanu uz poslo-vanje u djelatnosti osiguranja kao dijelom financijskog trì{ta, a to je da je glavna svrha financijskih ulaganja osiguratelja u cilju ispunjenja obveza prema osigura-nicima (naknadi {teta i isplati osigurnina). Da bi to po-stigli, osiguratelji su u obvezi investirati isklju~ivo u poslove maksimalne sigurnosti povrata uloènog kao i postizanju dobiti i profita uz {to manju izloènost financijskom riziku. Na taj na~in osiguratelji su ma-nje izloèni fluktuaciji na financijskom (globalnom) trì{tu od ostalih sudionika.Vizija CROATIA osiguranja je ostati lider na hrvat-skom trì{tu osiguranja i to kroz kvalitetu usluga, te uz neprekidno pobolj{anje postoje}ih i razvoj novih proizvoda. - Mi smo se na ovu krizu po~eli pripremati puno ra-nije. Proveli smo proces optimizacije dru{tva, najve}i takav projekt ove tvrtke u posljednjih 25 godina, una-prijedili i ubrzali poslovne procese {to nam je osigu-ralo sna`nu startnu poziciju u kriznoj godini. Iako se u teku}oj godini o~ekuje stagnacija industrije osigura-nja, kao i kompletnog gospodarstva, na{ je plan i cilj i dalje rasti te ostvariti pozitivne rezultate - nagla{ava Vojkovi} iz CROATIA osiguranja.

Vizija pak poslovanja Euroherc osiguranja usmjerena je prvenstveno ka jednom cilju: postati lider u osigu-ranju od autoodgovornosti. Na putu do cilja i dalje }e oslu{kivati trì{te, prepoznavati potrebe osigurani-ka, posebno voditi ra~una o korektnom odnosu prema osiguranicima koji su imali {tetni doga|aj i nastaviti kontinuirano raditi na pobolj{anju i usavr{avanju svih svojih usluga, posebno vezanih za ovaj vid osigura-nja. Paralelnim, intenzivnim prodajnim aktivnostima i dalje konkuriraju s ostalim vrstama osiguranja.

Sunce osiguranje je svoju priliku prepoznalo ve} 2004. godine kada je po~elo s intenzivnijim plasmanom do-brovoljnog zdravstvenog osiguranja. Prava vizija i strategija razvoja pokazala se kao prednost i u kriznim vremenima. Sunce osiguranje se ne nalazi u fazi stabi-lizacije i oporavka, ve} naprotiv, uzimaju snaàn lider-ski zamah na doma}em trì{tu dobrovoljnog zdravst-venog osiguranja, o ~emu }e narednom razdoblju vi{e govoriti njihove nove usluge koje su u zavr{noj fazi.

- Rezultati na{eg poslovanja i u narednim godinama izravno }e ovisiti o rastu kreditne aktivnosti na{ih ba-naka partnera, ali i o broju banaka, odnosno ostalih fi-nancijskih institucija s kojima }e Cardif osiguranje do kraja ove i po~etkom 2010. godine ostvariti suradnju. Uvjereni smo da }e 2010. godina za Cardif osiguranje biti godina zna~ajnog rasta i svakako se nadamo da }e se krajem idu}e godine ostvariti predvi|anja o po~etku oporavka hrvatskog gospodarstva. Osobno mislim da bi svaka prognoza koja predvi|a neki raniji datum bila nerealna. Ukoliko se uskoro u hrvatskom gospodarst-vu ne poduzmu zna~ajne mjere, uvjerena sam da je vrijeme oporavka jo{ neizvjesnije – komentira gospo|a Ivan~i}.

U Allianzu ne o~ekuju da }e stope rasta u narednim godinama dosegnuti one koje je industrija osiguranja biljeìla prije krize. Iako predvi|anja stru~njaka govo-re kako se oporavak o~ekuje jednim dijelom ve} 2010. godine, smatraju da prije 2011. ne mogu ra~unati na pravi izlazak iz krize. U tom smislu najva`nije je pri-lagoditi se na novo okru`je u kojem se nalazimo i to na na~in da }e se rezultati traìti u boljoj kvaliteti po-slovanja te ve}oj regulaciji cijele industrije. Rast same premije u ovom trenutku nije u prvom planu, {to je bio slu~aj proteklih godina.

U 2010. godini u Hrvatskoj GRAWE ne o~ekuje znatno pobolj{anje situacije u pogledu premije, a u 2011. mali porast koji se moè maksimalno mjeriti u jednoznamenkastom postotku. [to se ti~e trajanja i izraènosti gospodarske krize, smatraju da s obzirom na trenutno stanje i ostale uvjete u kojima osigurava-telji trenutno posluju, ~ak niti srednjoro~no planiranje nije mogu}e.Financijska trì{ta se polako smiruju, a prema mi{ljenju gospodina Dobroni}a, najbolje }e pro}i tvr-tke s konzervativnim pristupom u poslovanju koje imaju dovoljno vlastitog kapitala kao {to je Bâloise grupa.- Dobar je osje}aj kada znate da solidna i konzerva-tivna {vicarska Bâloise grupa brine o sigurnosti vas i va{ih najmilijih – zaklju~uje Dobroni}.

Govore}i u aktualnim okolnostima trì{ne osjetljivo-sti, u Generaliju ostaju fokusirani na stvaranje vrijed-nosti neovisno od gospodarskog ciklusa.■

Osiguranje

Kao {to se negativne posljedice gospodarske

krize u djelatnosti osi-guranja odraàvaju na

poslovanje s odre|enim vremenskim odmakom,

na isti na~in }e se, uz vremenski odmak, na

poslovanje osiguratelja odraziti i pozitivni u~inci

stabilizacije gospo-darstva.

62 63

Svi koji su iskusili odnos liječnika prema pacijenti-ma u privatnim zdravstvenim ustanovama nerijetko odlučuju postati stalnim pacijentima, a oni koji su zbog različitih razloga prisiljeni vratiti se državnom zdravstvu nerado napuštaju privatne poliklinike. Liječnici u ovim klinikama daju odgovore na sva pita-nja koja pacijenta zanimaju, a dijagnostičke se pretrage mogu obaviti u vrlo kratkom vremenu. Dokumenta-ciju liječnik može pregledati detaljno te se posvetiti samo jednom pacijentu u dogovorenom vremenu, bez ometanja i prekidanja pregleda, što je vrlo važno za postavljanje dijagnoze.

Preventivni pregledi - pola zdravlja Redovite sistematske preglede trebalo bi obavljati jednom godi{nje, a u starijoj ìvotnoj dobi {to ~e{}e. Preventivni su pregledi ovisni i o obiteljskoj povijesti bolesti te je bitno {to ranije osjetiti potrebu redovito ih provoditi.

Jo{ od {kolskih dana sistematski su pregledi bili obvez-ni, no nerijetko su se i neopravdano kasnije u ve}ine ljudi zapostavili. Uvo|enjem obveze sistematskih pre-gleda za sve zaposlene, u posljednje se vrijeme, na sre- }u, ovim pregledima ponovno vra}a zasluèna i opra-vdana va`nost. Preventiva je u slu~aju pravovremenog otkrivanja bilo kakvih bolesti iznimno zna~ajna za po~etak lije~enja.

Ve}ina bolesti ne daje simptome u ranom stadiju razvoja, tako da je va`nost ranog otkrivanja jo{ ve}a. Naj~e{}e su bolesti one kardiovaskularne prirode te maligne bolesti, bolesti di{nih putova i razli~iti pro-bavni problemi. Dana{nji stresni na~in ìvota pogo-duje razvoju svih navedenih bolesti, {to uz nepravilnu prehranu, manjak fizi~ke aktivnosti, pu{enje i visok krvni tlak dodatno utje~e na mogu}u pojavu bolesti.

Vrhunske zdravstvene ustanove – pregledi bez stresa i ~ekanjaBilo da ste do{li kako biste {to brè obavili odre|ene pretrage, bilo da vas je tvrtka poslala na sistematski pregled, ili jednostavno traìte kvalitetnu zdravstvenu uslugu, privatne zdravstvene ustanove pruìt }e vam i vi{e nego o~ekujete.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Poliklinike - svi pregledi u jednom danuDanas je vrijeme svima dragocjeno, pogotovo ono koje tro{imo kako bismo svom zdravlju posvetili dovoljno vremena i brige, te nam je vrlo bitno da to vrijeme kvalitetno iskoristimo, a rezultate o~ekujemo, narav-no, {to prije. Poliklinike izlaze u susret svima koji preglede bilo koje vrste èle obaviti najbrè mogu}e.

Zdravlje

U okviru Europske godine kreativnosti i inovativnosti Udruga UMIS-SMEA bila je organizator 6. Europskog dana poduzetnika u Hrvatskoj, odrànog u razdoblju od 1. do 14. listopada.

UMIS-SMEA, Udruga malih i srednjih poduzetnika, sura|uje sa stru~nim institucijama za malo i sred-nje poduzetni{tvo u 77 zemalja, spajaju}i znanja i specifi~ne metode za unaprje|enje razvoja malog i

srednjeg poduzetni{tva u Republici Hrvatskoj.

EDE – Europski dan poduzetnika europska je metoda promocije poduzetni{tva i lokalnih zajednica od naj-manjih do najve}ih te ima politi~ku potporu Europske komisije, a u Hrvatskoj se odràva pod visokim pokro-viteljstvom predsjednika Republike Hrvatske.

EDE je pokrenut 1999. godine u Barceloni u suradnji Europske komisije i mreè 115 europskih najva`nijih gradova – Eurocities.

Od tada je 36 europskih gradova organiziralo EDE.

Najbolji organizatori su Barcelona, London, Paris, Bru-xelles i Turku. Uz bok ovih organizatora stoji i Udruga UMIS-SMEA, koja EDE u Hrvatskoj provodi od 2004. godine. Do 2008. UMIS-SMEA je oko EDE-a okupila 23 grada, 2 op}ine i 1 ùpaniju.

Kroz 292 aktivnosti sudjelovalo je preko 200 hrvat-skih, europskih i ameri~kih prakti~ara i stru~njaka iz podru~ja va`nih za razvoj poduzetni{tva, a 474 institu-cija i tvrtaka sudjelovalo je aktivno u raznim progra-mima. EDE u Hrvatskoj dosegnuo je 12.000 sudionika.

Ciljevi Europskog dana poduzetnika su poticanje na razvoj poduzetni{tva kroz prijenos i kori{tenje najbolje prakse i izvrsnost (nagra|ivanje poduzetnika), razmje-nu informacija, suradnju svih zainteresiranih za razvoj poduzetni{tva, razumijevanje zna~enja poduzetni{tva na lokalnoj razini, otvaranje kontakata i povezivanje radi svih oblika suradnje te utjecaj na europske politi-ke i strategije za razvoj poduzetni{tva. Ovogodi{nji EDE slu`beno je zapo~eo 8. svibnja u Splitu, u suradnji s Europskim pokretom Split.

O~ekivana korist za poduzetnike koji sudjeluju jest prakti~no istraìvanje najbolje prakse razli~itih doga|anja i njihove konkretne koristi za poduzetnike, izvje{taj o priru~nicima gradova, evaluacija doga|anja temeljem zaklju~aka te preporuka svakog pojedina~nog doga|anja.■

6. Europski dan poduzetnika – promocija poduzetni{tva i lokalnih zajednicaGodina 2009. europska je godina inovativnosti i kreativnosti. Njezin je cilj podi}i svjesnost o va`nosti inovativnosti i kreativnosti za osobni, dru{tveni i ekonomski razvoj putem {irenja dobre prakse, poticanja edukacije i istraìvanja te promoviranjem rasprave o zajedni~kim temama.

Pi{e: Kre{imir [imac

EDE – Europski dan poduzetnika europska

je metoda promocije poduzetni{tva i lokalnih

zajednica od najma-njih do najve}ih te

ima politi~ku potporu Europske komisije.

Korisnost za gradove kroz EDE organizaciju:

• obostrani procesi u~enja kroz primjere dobre prakse• razmjena znanja• ve}a sinergija me|u gradovima, lokalno i me|unarodno stavljanje

u fokus prioriteta• ve}a svijest o poduzetni{tvu• bolje mjerenje rezultata rada za poduzetni{tvo• reflektira svoje mi{ljenje drugim gradovima EU• EDE inicijativa pomaè gradovima da osnaè poduzetni~ke

aktivnosti• EDE ohrabruje gradove da u svoja doga|anja ugrade glavne

orijentacije europske politike za poduzetni{tvo• EDE osigurava politi~ku potporu Europske komisije

organizatorima lokalnih doga|anja vezanih uz poduzetni{tvo• sva doga|anja na lokalnoj razini utje~u na europski rast i

dodanu vrijednost.

Poduzetništvo

64 65

Zdravlje

Razlike u sistematskim pregledima za ène i mu{karce Svi sistematski pregledi imaju za rezultat prepoznati odre|ene simptome na vrijeme. @ene bi na pregledi-ma trebale obaviti detaljne biokemijske pretrage, s naglaskom na analizu krvne slike, sedimentaciju eri-trocita, otkrivanje razine kreatinina, uri~ne kiseline, {e}era u u krvi, pregled enzima i elektrolita, posebice analizu urina. Tu je tako|er i mjerenje tlaka, pregled glave, srca, plu}a, trbuha i ekstremiteta te spirometija. Ne treba posebno nagla{avati va`nost ginekolo{kog pregleda, uz obvezni papa-test i ultrazvuk dojki.

Potrebne su i temeljne kardiolo{ke pretrage te ul-trazvuk jetre, ù~nih vodova, slezene, gu{tera~e i bu-brega. @enama starijim od 40 godina preporu~a se ginekolo{ki ultrazvuk i mamografija, kao i mjerenje gusto}e kostiju zbog sve ~e{}e pojave osteoporoze u menopauzi.

Osnovni sistematski pregled mu{karaca jednostavniji je. Osim ve} navedene obvezne laboratorijske dija-gnostike te osnovnog internisti~kog pregleda, pacijent bi uz to trebao obaviti i temeljni gastroenterolo{ki, kardiolo{ki pregled. Mu{karci starije dobi suo~eni su s problemom prostate ili predstojnom `lijezdom. Naime, rak prostate naj~e{}a je zlo}udna bolest u mu{karaca. Zbog toga se mu{karcima starijim od 40 godina savje-tuje napraviti test na PSA (prostata-specifi~ni antigen), koji pomaè pravovremeno otkriti eventualni rak pro-state.

Kako izbje}i i(li) ublaìti stres Stres, kao {to znamo, nije mogu}e potpuno izbje}i, no svakako ga moèmo ublaìti i kontrolirati. Njego-ve posljedice mogu biti glavobolje, lupanje srca, umor, napetost, razdra`ljivost. Od najve}e bi pomo}i bilo uklanjane uzroka stresa, ali to uglavnom ne ovisi o nama, iako ~esto sami sebi stvaramo stresne situacije, uz one koje nam stvaraju drugi ljudi i doga|aji. Ako

vam posao konstantno izaziva stres, poku{ajte prona- }i drugi. Ni{ta nije vrjednije od va{eg zdravlja! U tre-nutku kada spoznamo da smo pod stresom, najbolje je djelovati odmah. Uvijek moèmo iza}i na svjeì zrak na nekoliko minuta ili u kra}u {etnju. Slu{anje glaz-

be tako|er opu{ta, a ni shopping nije lo{a terapija. Ne morate nu`no tro{iti novac, ‘window-shopping’ pone-kad ima isti u~inak.

U~inite ne{to {to vas veseli: napravite si opu{taju- }u kupku, iza|ite s prijateljima usred radnog tjedna i dobro se provedite! Smijeh je uvijek dobrodo{ao, prona|ite razlog za njega.

O~ne poliklinike – kontrola i korekcija vida Pravilna i pravovremena kontrola vida iznimno je va`na. S tim u vezi, i eventualna korekcija vida lak{e je provediva kod osoba koje su svoj vid redovito kon-trolirale.

Sve vi{e poslova veè nas uz ra~unalo satima, ~esto i vi{e od dopu{tenog optimuma. Skupina simptoma kod osoba koje su dugo za ra~unalom naziva se CVS ili ra~unalni vizualni sindrom. Naj~e{}i su simptomi umor, napetost u o~ima, peckanje, crvenilo oka, zamu- }en i nejasan vid, usporeno ~itanje, bol u vratu i ra-menima. Preventivno moèmo uvesti ergonomske uvjete rada: pridràvati se pravilne udaljenosti od monitora (65 do 70 cm), izabrati kvalitetan monitor i prilagoditi njego-vu visinu, na~initi odgovaraju}i odabir boje pozadine te pravilno osvijetliti radni prostor i radne povr{ine.

Uklonite madeè bez oìljaka Madeì su dobro}udne ko`ne izrasline. Odrasle ih osobe naj~e- {}e imaju 10-40. Obuhva}aju niz razli~itih ko`nih tumora i zato ih ima raznih boja, oblika i veli~ina. Za{to ih odstranjujemo ako su do-bro}udni? Ima vi{e razloga: zato {to ih je ponekad te{ko razlikovati od zlo}udnih tumora, zato {to se na-laze u podru~ju stalnog nadraàja pa je ve}a vjerojatnost da }e posta-ti zlo}udni ili jednostavno zato {to nam predstavljaju estetski problem. U narodu je uvrijeèno vjerovanje da je madeè bolje ne dirati, ali je to potpuno krivo. Ako se dobro}udni tumor odstrani sigurno je da ne}e maligno alteririati (postati zlo}udan). Zato se preporu~a sve sumnjive izrasline odstraniti i uputiti na patohistolo{ki pre-gled. Ostaje li nakon odstranjenja ostaje ruàn oìljak? Uglavnom ne. Ve}i- nu ih se moè odstraniti tako da nakon godinu dana niti ne moèmo pri-mijetiti oìljak, a za ostale je oìljak minimalan.

Poliklinika Osijek u studenome ima akciju odstranjivanja madeà. Tako|er vr{e i sve estetske zahvate i operacije. Za detaljne informacije nazovite broj poliklinike 031 37 44 44.

Dario [o{, estetski kirurg, www.poliklinika-osijek.com.

Managerski pregledi Detaljniji preventivni pregledi kojima se u ranom stadiju otkriva mogu- }a bolest potrebni su danas ve}ini zaposlenih ljudi, s naglaskom na ma-nagere. No izlaganje svakodnevnom stresu i radnim naporima pogodu-je nastanku specifi~nih zdravstvenih problema. Tako ova vrsta pregleda, uz osnovni sistematski, obuhva}a pregled {titnja~e, neurolo{ki pregled, detaljniji kardiovaskularni pregled te, naravno, ispitivanje razine stresa.

pro

mo

Zdravlje

66 67

Zdravlje

Tako|er, postoji niz anomalija koje zahtijevaju dodatni napor da bi oko izo{trilo sliku promatranog predmeta: dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam, presbyo-pia (stara~ka dalekovidnost). Svaka od tih anomalija, ako nisu korigirane, izaziva simptome koji su osobito nagla{eni pri radu na ra~unalu. Pri pojavi simptoma potrebno je obaviti pregled kod oftalmologa i korigirati vid nao~alama ili le}ama.

Sve popularnije lasersko skidanje dioptrije Laserskom skidanju dioptrije mogu se podvrgnuti osobe izme|u 18 i 50 godina s dioptrijama od -10.0 do +5.0, odnosno do ±5.0 cilindara astigmatizma, {to zna~i da su oko 95% osoba s dioptrijom dobri kandi-dati za operaciju. Nije preporu~ljivo skidati dioptriju trudni-cama i dojiljama zbog hormonskih promjena koje utje~u i na ro`nicu u tome periodu. Gor- nja granica skidanja dioptrije je ne{to fleksibilnija. Svima nakon ~etrdesete godine prezentira se i dru-ga mogu}nost za skidanje dioptrije koja se postiè ugradnjom umjetnih le}a u oko koje omogu}uju do-bar vid na daljinu i blizinu, jer laserom se ne moè tretirati stara~ka dalekovidnost koja se javlja nakon ~etrdesete godine.

- Zahvat je potpuno bezbolan, izvodi se pomo}u ane-stezije kapljicama i traje oko 10 minuta. Pola sata po zahvatu pacijenti su u mogu}nosti i}i ku}i, a prvo zna~ajno pobolj{anje vida nastupa ve} u prvih neko-liko sati po zahvatu. Cjelokupan postoperativni opo-ravak traje 2-3 dana kada se 99% osoba moè vratiti svim normalnim ìvotnim aktivnostima – poja{njava dr.med. Maja Boha~, specijalizant na Poliklinici Svjet-lost, na kojoj se laserskim skidanjem dioptrije bave ve} jedanaest godina.

Stomatolo{ke poliklinike – higijena, zdravlje i estetika Restaurativna stomatologija, protetika, ortodoncija i parodontologija sve su vi{e usmjerene estetskoj sto-matologiji. Ne treba zanemariti lijep izgled zubi jer je to ujedno odraz i njihova zdravlja. Sve se vi{e koriste estetski zahvati poput izbjeljivanja, uklanjanja pig-mentacije, korekcije zubnog mesa.

Pacijentu je iznimno va`no da kompletnu uslugu moè dobiti na jednom mjestu. Zdenko Trampu{, ravnatelj poliklinike Ortoimplant sa zadovoljstvom tvrdi kako je njihovim pacijentima dostupno sve, od estetskih zah-vata, kompletnih rekonstrukcija, funkcijske terapije, implantolo{kih i kirur{kih zahvata do ortodoncije. Pod istim krovom nalazi se i zubotehni~ki laboratorij.

- Ovaj integrirani koncept lije~enja nazivamo Dental Spa, jer stresom optere}eni pacijenti, zaposleni mana-geri koji vode ubrzan tempo ìvota, mogu u kra}em vremenu do}i do lijepog osmijeha – navodi dr.stom. Trampu{. Najpopularnija estetska usluga me|u njiho-vim pacijentima je izbjeljivanje zubi Zoom tehnologi-jom koja ne o{te}uje caklinu ni zubno meso, a vrlo je efektivna. Tako|er, tu su i nevidljivi aparati}i za zube. Oni se postavljaju s unutra{nje strane zubi, a ne s vanjske, pa su prikladni za ljude koji poslovno i privatno puno komuniciraju.

Laserskom skidanju dioptrije mogu se podvr-gnuti osobe izme|u 18 i 50 godina s dioptrijama od -10.0 do +5.0, odno-

sno do ±5.0 cilindara astigmatizma

Poliklinika za radiologiju, neurologiju i kardiolo-giju vrhunska je zdravstvena ustanova koja vam omogu}uje najsigurniji put do dijagnoze i lije~enja va{ih tegoba. Dijagnostika 2000 je najmoderni-je opremljena dijagnosti~ka poliklinika na ovim prostorima, a djeluje od 1996. godine. Opskrblje-na je najsuvremenijim ure|ajima za kompletnu radiolo{ku obradu pacijenata: magnetnom rezo-nancijom (MR) najnovije generacije, visokorezo-lutnom kompjuteriziranom tomografijom (MSCT) te suvremenim ure|ajem za mamografiju. Svaki radiolo{ki nalaz prate, o~itavaju i provjeravaju

vrhunski stru~njaci iz podru~ja radiologije. Kao novost u ponudi poliklinike isti~e se Avanto program, sistematski i managerski pregled MR-om cijelog tijela. Ovaj ure|aj koristi revolucionarnu TIM tehnologiju koja omogu}ava dobivanje cjelovite slike ljudskoga tijela u jednom pregledu. Snimanje samo anatomije tijela stvar je pro{losti - sada se dobivaju i prikazi funkcije, fiziologije organa:MRCP – magnetska kolangiopankreatografija predstavlja neinvazivni prikaz intra i esktra hepatalnih ù~nih vodova bez primje-ne kontrastnog sredstva.MR angiografija – predstavlja neinvazivni prikaz krvnih ìla i analizu stenoza, aneurizme, odnosno A-V malformacije. Vratne i krvne ìle mozga prikazuju se bez kontrastnog sredstva koje je neophodno kod prikaza perifernih krvnih ìla.MR urografija - predstavlja neinvazivni prikaz kanalnih sustava bubrega te uretera i mokra}nog mjehura za analizu i funkciju te mogu}u opstrukciju (kamenac, tm proces).Kako biste provjerili svoje zdravlje ili otkrili bolest u za~etku, preporu~uje se obaviti ovaj suvremeni sistematski pregled. Provje-rite zdravlje za va{u sigurnost i za sigurnost va{e obitelji.

Dijagnostika 2000 – suvremeni pregledi za va{u sigurnost

pro

mo

Zdravlje

68 69

Web portali o zdravlju - korisne informacije i zanim-ljivosti Pro{lo je vrijeme kada smo za svaku informaciju i pi-tanje tr~ali lije~niku. Sve je vi{e portala koji se bave zdravstvenim temama, problemima i aktualnostima. Na njihovim forumima ~esto lije~nici specijalizirani za pojedina podru~ja medicine odgovaraju na pitanja zainteresiranih.

Nije naodmet pro~itati i iskustva drugih o zdravstve-nim problemima koje su pro{li te uvidjeti da nije kraj svijeta ako makar u po~etku tako mislili, i da problem s kojim smo se susreli svakako ima nekoliko rje{enja. Osim zdravstvenih tegoba, ovi portali imaju mno{tvo zanimljivih sadràja vezanih uz savjete o prehrani, tjelovje`bi, o kori{tenju vitamina i ostalih dodataka prehrani te bezreceptnih lijekova, aktualne novosti, opise simptoma za pojedine bolesti.

Neki od najposje}enijih su:

• www.plivazdravlje.hr• www.cybermed.hr• www.zdravlje.hr• www.oktal-pharma.hr

Marketing

‘Nišomanija’ u doba Interneta – za svakog ponešto

Dana 2. ožujka 2005. godine nastala je jedna ‘nišna’ uspješnica, novine 24 sata. Danas, s nakladom od oko 260.000 primjeraka, one predstavljaju najprodavanije dnevne novine u Hrvatskoj. Razlog zašto su 24 sata uspjele djelomično leži u činjenici da su se pozicionirale u tržišnoj niši koja nije bila zauzeta. Novine malog i modernog formata donose kratke i sažete vijesti koje zanimaju ve}inu Hrvata.

Za svakog poneštoKada govorimo o nišama, ve}ini pada na pamet kako se radi o malom, specijaliziranom tržištu gdje se ost-varuje niska profitabilnost i rentabilnost. No, daleko od toga. Danas je svijet ‘nišocentričan’. Pojavom Inter-neta javila se ekspanzija i prodor niša zbog stvaranja nultih troškova distribucije. Niše su odgovor na ma-sovno tržište i društvo koje slijedi hitove. Ljudi traže razlikovna svojstva kroz supkulture. A najbolje kod niša jest da vi ne tražite tržište, nego tržište traži vas. Postoje milijuni sličnih ljudi koji nesvjesno čekaju baš vaš proizvod. Svijet se mijenja iz generičkog prema in-dividualnome. Donedavno smo svi gledali iste emisije, slušali istu glazbu te nosili (pre)sličnu odje}u. Neka-da se takva kultura, odnosno kult zvao ‘aparatom za hla|enje vode’. Pritom se mislilo na jutarnje analizi-ranje sino}njih TV i radio emisija na poslu. Neko} u 70-ima, jednu do dvije emisije gledalo je 70% ljudi iste večeri. Danas, ako emisija ima gledanost od 10-15%, možemo govoriti o hitu. Niše omogu}avaju da milijun ljudi ne gleda jednu emi-siju, ve} da jedna osoba gleda i odabire izme|u milijun emisija. Niše su limitirale hitove.

Internet killed the video starInternet je najve}i izum druge polovice 20. stolje}a. On je parni stroj 21. stolje}a. Svijet se preselio na Internet, a mogu}nosti koje on nudi i proširuje postaju sve raz-nolikije. Možete voditi dvostruki život putem Second Life-a ili preseliti cijelo poslovanje na Internet. Mogu- }nosti su nebrojive. On nije samo medij, kanal ili oblik distribucije. On je svijet. Ako ne postojite na Interne-tu ili Google-u, gotovo da i ne postojite. Upravo je In-ternet jedan od generatora pojave tržišnih niša. On je otvorio vrata i prozor prilike za mnoga poduze}a, glaz-benike itd. Tržišne niše putem Interneta postale su više

Svijet se preselio na Internet, a mogu}nosti koje on nudi i proširuje postaju sve raznolikije. On nije samo medij, kanal ili oblik distribucije. On je svijet. Ako ne postojite na Internetu ili Google-u, gotovo da i ne postojite. Upravo je Internet jedan od generatora pojave tržišnih niša.

Piše: Dario Šafari}

Pojavom Interneta javila se ekspanzija i prodor niša zbog stvaranja nultih troškova distribucije.

no ikad profitabilne. Poduze}a koja rade u zlatnome rudniku niša zahvaljuju svoj velik rast najprije dot.com boom-u. Danas je mnogo lakše uspjeti upravo zbog gotovo nultih troškova ulaska u pojedine djelatnosti. Fizički svijet postao je digitalan i analogan. Zasigur-no }e hrvatski Amazon, Superknjižara, postati vode- }i maloprodajni lanac knjiga. On je ve} sada najve}i s oko 22.000 naslova. Koja se knjižara može mjeriti ta-kvim inventarom? Primjerice, Amazon ima ukupno 3,7 miljuna naslova knjiga, dok prosječna knjižara u Ame-rici nudi samo 100.000 knjiga!

Došlo je vrijeme da se generički i masovni svijet ra-spadne te da zavladaju supkulturne skupine. YouTube to potiče. Možda najve}u koncentraciju i ekspanziju niša možemo uočiti na glazbenom tržištu. Ne trebate Dallas Records da biste snimili i distribuirali pjesmu, efikasniju distribuciju pruža MySpace.

Nišom do zvijezda Niše mogu biti iznimno profitabilne. Mavrovi} s ‘Iro-kez’-om popunjava nišu zdrave prehrane u Hrvatskoj sa snažnom distribucijom i dobrim brandingom.Apple, Starbucks, Ferarri, KitchenAid, Cedevita, sve su to nišno orijentirana poduze}a. Najve}a prednost koju ostvarujete kod djelovanja u niši? Ukoliko stvorite jaku tržišnu poziciju, teško da }ete tu poziciju izgubiti. Poduze}a orijentirana na niše godinama mogu ojačati svoju poziciju kroz akumulirano znanje i ugled. Sr|an Ivaniševi}, Goranov otac, u jednome je intervjuu na upit novinara kako treniraju odgovorio: ‘Vježbamo 4 sata udarce koji mu idu, i oko 2 sata udarce koji mu slabije idu.’ Zbunjuju}e? Nimalo. Usavršavajte ono u čemu ste najbolji. Goran je imao razoran servis, a s time je bio u ‘teniskoj niši’ najboljih servera. Po-nudite raznolikost u svojoj niši. Primjerice, tvrtka za proizvodnju miksera Kitchen Aid nudi svoje miksere u oko 50 raznih boja! Raznolikost u niši splet je nema-terijalne imovine koja se stvara godinama kroz djelo-vanje u niši. Ukoliko imate profitabilnu nišu, nemojte ju napustiti. Ferarri nikad nije napustio svoju nišu. On je i danas ekskluzivan, dok Porsche sve više gubi sna-gu i sjaj branda ulaze}i u nova prosječna tržišta. Por-sche traži raznolikost na krivi način i kroz kriva tržišta. Obojite vaš posao kroz svijet raznolikosti!■

• www.belupo.hr• www.mojdoktor.hr

Estetska kirurgija kao dio svakodnevnog ìvotaPlasti~na kirurgija (gr~. plastikos – uobli~iti) grana je medicine koja se koristi brojnim kirur{kim postupci-ma s ciljem mijenjanja izgleda ili funkcionalnosti ljud-skoga tijela. Estetska kirurgija podgrana je plasti~ne kirurgije, a bavi se preoblikovanjem normalnih stru-ktura tijela kako bi se pobolj{ali pacijentovi izgled ili samopouzdanje. Estetske operacije ne ulaze u zdravst-veno osiguranje.

U estetske korekcije lica i glave pripadaju blefaropla-stika (korekcija o~ih kapaka, bora oko o~iju, odstran-jivanje masnih vre}ica ispod kapaka), zatezanje bora na ~elu, rinoplastika (estetska operacija nosa i njego-va oblika, uslijed estetskih i zdravstvenih razloga), korekcija usana i bora oko usana, estetska korekcija u{iju, transplantacija kose te facelifting (zatezanje koè lica i vrata).

Estetske korekcije tijela i trupa sadrè lifting koè ruku (zatezanje koè ruku, od {ake do ramena, na-dlaktica, uklanjanje sala u gornjem dijelu ruku), li-posukciju (uklanjanje nakupljenog masnog tkiva na odre|enim dijelovima tijela), uklanjanje vi{ka koè ili sala na podru~ju abdomena, te lifting bedra (uklanjane vi{ka koè i sala na unutarnjoj i vanjskoj strani be-dara).

Jedan od najpopularnijih estetskih zahvata posljednjih je godina pove}anje usana, koje se radi ubacivanjem trajnih i privremenih preparata u usne, ubacivanjem vlastitog masnog tkiva u usne, ubacivanjem tetiva, skidanjem koè iznad linije usana, te lokalnim pomi-canjem tkiva re`njevima. Ako se odlu~ite za privre-mene metode, pove}ane usne trajat }e tri do devet mjeseci, najdulje do godinu dana.

Nekada tabu, a danas ~est i vi{e neskrivan postupak, jest tretman injekcijama botoxa. Ubrizgavanjem u malim dozama na specifi~ne mi{i}e, botox uzroku-je opu{tanje mi{i}a, {to dovodi do smanjivanja bora. Uz pomo} botoxa, bez kirur{kog zahvata, mogu}e je zna~ajno smanjiti bore, a postupak traje od 10 do 15 minuta. Rezultati tretmana vide se ve} nakon tjedan dana. Ovaj zahvat nije trajan, stoga je nakon tri do ~etiri mjeseca potrebno ponoviti tretman.

Pove}anje grudi primjenom silikonskih implantata tako|er vi{e nije estetski zahvat koji se taji. I pozna-te osobe sve ~e{}e priznaju brojne estetske zahvate, me|u kojima je i korekcija grudi. Kroz godine, trud-no}u i dojenje mijenja se oblik i koà grudi, koja gubi elasti~nost, a ~este su i pojave strija. Kori{tenje sili-konskog implantata za grudi zapo~elo je 1963. godine.

Zdravlje

70 71

Poslovni domjenci

Kako organizirati uspješan domjenak? Za po~etak je bitno znati što to~no želite. Potrebno je definirati zašto organizirate domjenak – o razlogu domjenka ovisi i koga }ete pozvati, je li to uzak ili širi krug poslovnih suradnika i prijatelja. Ako ne želite ništa prepustiti slu~aju, i ako je broj uzvanika manji, možete se poigra-ti organizacijom, no svakako trebate poznavati osnove gastronomije i enologije. Velik broj uzvanika zahtijeva profesionalnu organizaciju, stoga pažljivo odaberite provjereni catering s kojim }ete vi, i, što je još važnije, vaši gosti biti zadovoljni.

Vrste poslovnih domjenakaPrigoda povodom koje organizirate domjenak odredit }e i njegovu vrstu te karakter. Bilo da se radi o boži- }nom ili blagdanskom domjenku, želite li obilježiti uspješno poslovanje, predstaviti nove ili preure|ene

Uspješan domjenak gradi image tvrtke Ve}ina se poslovnih ljudi susretne s danom kada se treba organizirati domjenak. Ako imate avanturisti~kog duha, pomalo kreativnosti i razumijevanja u delicije, to }e vam biti izazov. No ukoliko niste sigurni u svoje organizacijske sposobnosti, jer uspješan poslovni domjenak nije nimalo lak posao, svakako prepustite posao stru~njacima.

Pripremila: Aleksandra Zrinuši}

poslovne prostore, proslaviti dobiveni unosan po-sao sa svojim suradnicima ili jednostavno imate želju spontano okupiti suradnike i poslovne part-nere kako bi se zabavili i opustili, domjenak mora biti osmišljen do najsitnijeg detalja. Odgovaraju- }i prostor, dekoracije, odabir jela i pi}a, sve to utje~e na kompletan dojam kojega vaši gosti i poslov-ni partneri stvaraju, stoga budite na visini zadatka. - Poslovni domjenci naj~eš}e se organiziraju prili-kom otvaranja novih poslovnica ili centara, promo-cije novih proizvoda, obilježavanje zna~ajih datu-ma (Boži}, Uskrs, godišnjice postojanja tvrtke, dani kraja ili po~etka rada na odre|enim proizvodima ili investicijama), predstavljanja tvrtke poslovnim part-nerima, zakuske kao zahvale donatorima, sponzori-ma ili partnerima radi pra}enja i podrške poslova-nja – objašnjava Zvonko Bugarin, direktor Cateringa Bugarin, jednog od najcjenjenijih osje~kih cateringa. Poslovni domjenci naj~eš}e se organiziraju kao buffet stol. Na domjencima se uglavnom poslužuje kombina-cija hladnih i toplih jela, slastica i vo}a uz odgovaraju- }a pi}a. Prema rije~ima gospodina Bugarina, u posljed-nje se vrijeme primje}uje kako zahtjevi klijeneta idu u smjeru doma}e slavonske ponude (~varci, švargl, ku-len, kobasica, šunka). Organiziraju}i domjenak, uvijek se posebna važnost daje vizualnoj prezentaciji stola te prakti~nosti za gosta u smislu prisupa stolu i pomo}nim stolovima gdje gost odlaže torbu, mobitel, ~ašu te ostalo.

Domjenak u prostorima tvrtke i(li) van nje^esto se domjenci održavaju unutar tvrtke, pa je time pitanje prostora odre|eno, no ponekad doga|aj zahtijeva druga~iji, atraktivniji i neobi~niji ambijent. Tada catering profesionalci predlažu prostore koji bi odgovarali željenoj vrsti domjenka. Oni pronalaze i predlažu vam zanimljive prostore koji }e odgovarati vašim zahtjevima te pregovaraju oko cijene najma. Pri kona~nom odabiru prostora može vam pomo- }i vizualizacija kompjutorskim animacijama, kako biste se lakše odlu~ili koji je prostor naprikladniji. Ukoliko tradicionalno organizirate domjenke u istom prostoru, razmislite o promjeni. Koliko god bili zadovoljni prostorom za koji ste se odlu~ili i igrate ‘na sigurno’ ve} godinama, razmislite o promjeni. Svaka je promjena dobro došla, a pose-bice ona na bolje, dakle, možda je vrijeme da iz-nenadite svoje uzvanike novim prostorom, koji

Odgovaraju}i prostor, dekoracije, odabir jela

i pi}a, sve to utje~e na kompletan dojam

kojega vaši gosti i poslovni partneri

stvaraju, stoga budite na visini zadatka.

}e dati druga~iji ugo|aj i stvoriti novu sliku o vama. -Uglavnom tvrtke koje imaju vlastiti ugodan prostor nastoje taj isti prostor pokazati svojim parterima, što doprinosi pozitvnoj promociji, no nerijetko se zbog odre|enih terminskih tjesnaca i problema unutar-nje organizacije tvrtke opredjeljuju za naše prostore. Jednako tako, treba napomenuti kako postoje prigode kada se radi o prezentaciji velikih projekata, a u takvim slu~ajevima tvrtke uglavnom posežu za sve~anijim domjencima u vidu ekskluzivnih šatora s kompletno ure|enom infrastrukturom te na taj na~in postižu željene efekte – naglašava Zvonko Bugarin.

Pravilan odabir prostora za domjenakPravilno odabrati prostor jednako je teško kao i složiti meni kojim }e svi gosti biti zadovoljni. Uvijek }e netko pomisliti kako se niste dovoljno potrudili kao doma}in i organizator, kako hrana nije bila dovoljno topla, vino ohla|eno na odgovaraju}oj temperaturi, a konobar ne-dovoljno ljubazan. Jednako je i s prostorom koji odabe-rete za domjenak. Neki }e biti oduševljeni interijerom i lokacijom, neki }e se ~uditi otkud ste odabrali baš taj prostor, no ve}ini }e biti važno kakva je atmosfera, oda-bir glazbe, interakcija i me|usobna komunikacija gostiju te kako }ete se vi prema njima ponašati kao doma}in.

Bonton doma}ina/organizatora i bonton gostaNi u kom slu~aju ne smijete si dopustiti kašnjenje na vlastiti domjenak. Vaša je dužnost i obveza do~ekati go-ste, poslovne partnere i suradnike. Potrudite se upoz-nati me|usobno što više gostiju, kako bi komunikaci-ja bila osigurana. Lakše je zapo~eti razgovor s nekim koga ne poznajete ako vas drugi predstave. Dužnost doma}ina svakako je i osigurati prijevoz za goste koji su konzumirali alkohol u prekomjernoj koli~ini. Ne}ete dobiti drugu priliku za ostaviti prvi dojam. Ova je tvrdnja više nego istinita te tako|er primjenjiva i za gosta i za doma}ina. Ukoliko se ne pojavite kao

gost na domjenku na koji ste pozvani od strane svog potencijalnog, trenutnog ili dugogodišnjeg poslovnog partnera, on to može shvatiti negativno. Iako vam se ponekad ne ide, iako biste radije ostali kod ku}e ili bili negdje drugdje, žrtvujte se jer vaš nedolazak može utjecati na dalju suradnju. Promatrajte to s druge strane: možda }ete upoznati nekog zanimljivog, stvo-riti temelj novoj poslovnoj suradnji, a svoje poslovne partnere možete upoznati u opuštenijem ozra~ju te o njima dobiti možda sasvim druga~iji dojam. Pristojno je zakasniti do 15 minuta, kada je po~etak domjenka to~no naveden. Ukoliko vas doma}in ne do~eka na ulazu, potražite ga ~im u|ete. Upamtite, onako kako vi promatrate druge, tako i oni promatraju vas. Ponašajte se dostojno mjestu i društvu u kojem se nalazite. Na-ravno, ne pretjerujte s hranom i pi}em, posebice al-koholnim. Na odlasku svakako pozdravite doma}ina i zahvalite mu se na pozivu.

Kvalitetan catering – preduvjet dobrom domjenku Ako za organizaciju domjenka odaberete kvalitet-nu i profesionalnu catering tvrtku u koju imate neograni~eno povjerenje, vaš je uspjeh kao doma- }ina zagarantiran. Osnovno je pravilo jasno komu-nicirati želje i mogu}nosti naru~itelja usluge te ca-teringa kao organizatora. Vrlo je bitno znati koja

Što odjenuti?

Ukoliko je na pozivnicama naveden dress code koji se o~ekuje na domjenku, potrudite se tako i odjenuti. Ako dress code nije nazna~en, odjenite se tradicion-alno jer se radi o poslovnom domjenku. Ne trebate privla~iti pažnju ostalih uz-vanika svojom odje}om. Muškarci }e se ugodno osje}ati u elegantnom odijelu tamnije boje, s kravatom ili bez nje. Žene mogu odjenuti jednostavnu haljinu, tako|er tamnijih boja, ali i kostim ili odijelo. Šminka ne smije biti prenaglašena, a nakit po mogu}nosti diskretan i uskla|en s odje}om.

Ni u kom slu~aju ne smijete si dopustiti kašnjenje na vlastiti domjenak.

Poslovni domjenci

Restoran Galerija – gastro oaza u samom središtu Zagreba

U središtu Zagreba, u dvorištu Petrinjske 9, skriven od svakodnevne gradske vreve i užurbanosti smjestio se Restaurant Galerija. Iz bogate i raznovrsne ponude doma- }ih i stranih jela, isti~u se doma}i kruh i tjestenina vlastite proizvodnje. U svakod-nevnoj ponudi su i posebni dnevni meniji. Osim u hrani i pi}u, možete uživati i u postavljenoj izložbi slika, a za toplijih dana u zelenom vrtu u samom središtu grada. Uz raznovrsnu ponudu jela, Restoran Galerija ponosan je i na vinsku kartu, u kojoj možete prona}i vrhunska vina iz svih krajeva Hrvatske. Prostor restorana idealan je za proslave ro|endana, vjen~anja, godišnjica, kao i za domjenke te do~ek Nove godine.

prom

o

72 73

Fran{izno poslovanje

Fran{iza – mogu}a pomo} u kriznim vremenimaFran{izno poslovanje smatra se uspje{nim na~inom rasta i razvoja poduze}a, ali i sigur-nijim ulaskom u poduzetni{tvo za pojedince u svim zemljama svijeta, ~ak i u ekonom-skim krizama. Kada promotrimo kako fran{izno poslovanje funkcionira, vidljivo je da je ono oru|e za ekonomski rast i zapo{ljavanje, da ono zna~ajno doprinosi ekonomiji svake zemlje u koju dolazi.

@ivimo u vremenu u kojem su gotovo sve razine hrvatskog gospodarskog ìvota zaokupljene recesi-jom. Doma}e tvrtke i pojedinci sad, vi{e no ikada, razmi{ljaju o tome kako se za{tititi od krize, {to u~initi kako bi se izbjegao njen direktan udar i smanjile njene posljedice. Smi{ljaju se razne nove strategije, mijenjaju procedure poslovanja, ciljevi… I dok stru~njaci prezen-tiraju svoja mi{ljenja i prijedloge, praksa nam pokazuje da rje{enje moè biti upravo u fran{iznom poslovanju.Fran{izno poslovanje smatra se uspje{nim na~inom rasta i razvoja poduze}a, ali i sigurnijim ulaskom u poduzetni{tvo za pojedince u svim zemljama svije-ta, ~ak i u ekonomskim krizama. Kada promotrimo kako fran{izno poslovanje funkcionira, vidljivo je da je ono oru|e za ekonomski rast i zapo{ljavanje, da ono zna~ajno doprinosi ekonomiji svake zemlje u koju dolazi. Osnovnim doprinosom fran{iznog po-slovanja smatraju se otvaranje novih radnih mjesta, modernizacija ekonomije, transfer znanja i tehno-logija, razvoj poduzetni{tva i pove}ani prihodi svih sudionika. Dakle, upravo ono {to nam u kriznim vre-menima i treba. Svako otvaranje nove fran{izne je-dinice zna~i i otvaranje novih radnih mjesta, a svaki novonastali doma}i fran{izni koncept zna~i mogu- }nost njegova {irenja na doma}em terotoriju i izvo-za u druge dràve. Neke studije govore da se pokre-tanjem svakog fran{iznog poslovanja otvaraju ~ak 33 radna mjesta – direktno ili indirektno, jer fran{izno poslovanje u svom {irenju name}e optimalan broj osoba koje se moraju zaposliti, kako bi se poslovanje moglo uspje{no odvijati. No, to nije sve - svaki kva-litetan fran{izodavac, koji ima namjeru poslovati s uspjehom, mora osigurati i svoj prodajni tim koji }e fran{ize prodavati, kao i logistiku, kako bi mogao ma-ksimalizirati profit od svojih fran{iznih jedinica, pa i to ima zna~ajan utjecaj na zapo{ljavanje. Fran{izno poslovanje jedan je od rijetkih koncepata kod kojih je, ako se kvalitetno pripremi i osmisli, od po~etka prisu-tan ‘win-win’ za sve koji su uklju~eni jer je to kon-cept koji je ve} dokazano uspje{an i samim time pruà i mnogo ve}u sigurnost od samostalnog zapo~injanja poduzetni~ke aktivnosti.Kako ne bi sve ostalo samo na teoriji, poku{ajte samo zamisliti koliko je ljudi zaposleno u karikama

fran{iznog lanca Fornetti peciva, kojih u Hrvatskoj ima preko 400, ili {to za doma}e gospodarstvo zna~i prisustvo hrvatskih fran{iza na stranim trì{tima po-put X-nationa, Skandala, Body Creatora i drugih koji znanje i uspjeh {ire u regiji i dalje od nje. Najsna`nije fran{izno poslovanje na europskom kontinentu na-lazimo u Njema~koj s 845 zastupljenih marki. 80% tih njema~kih koncepata nacionalni su koncepti. Na 45.200 njema~kih fran{iznih lokacija zaposleno je 406.000 osoba, {to je u prosjeku 480 osoba po prisut-noj marki ili 8,98 osoba zaposlenih po jednoj lokaciji.

Iako je, kako vidimo, potencijal fran{iznog poslova-nja ogroman, u Hrvatskoj koncept fran{ize jo{ uvijek nije ni blizu europskim podatcima. Kod nas jo{ uvi-jek moramo puno raditi na edukaciji o fran{iznom poslovanju, kako bi {to vi{e ljudi fran{izu prepozna-lo kao kvalitetnu poslovnu priliku, kako bi primatelji bili kompetentniji prilikom pregovaranja kod kupnje fran{ize i kako bi uspje{ne hrvatske tvrtke shvatile velike mogu}nosti {irenja svog poslovanja koje pruà kvalitetno preoblikovanje njihova poslovnog modela u fran{izni proizvod, koji se kasnije prodaje na doma}em i stranom trì{tu.Vi{e o svemu ovome moète saznati na 5. me|u-narodnom fran{iznom forumu, koji }e se odràti 12. studenoga u Vije}nici Hrvatske gospodar-ske komore na Rooseveltovom trgu 2, u Zagrebu. Ovogodi{nji forum na temu „Fran{iza – sinonim uspje{nijeg poduzetni{tva i gospodarskog rasta“ u organizaciji Hrvatske udruge za fran{izno poslovanje i poduzetni~kog centra za fran{ize Pro maturo te po-kroviteljstvo i suorganizatorstvo Hrvatske gospodar-ske komore, svojim }e iskustvima obogatiti mnogi stru~njaci iz svijeta fran{iznog poslovanja zemalja re-gije poput Italije, Slovenije, Srbije, te vlasnici uspje{nih fran{iznih koncepata. Ulaz na Forum je besplatan uz obveznu prijavu za sve posjetitelje, a na njega se po-sebno pozivaju hrvatske tvrtke koje èle saznati kako pro{iriti svoje poslovanje i time ste}i konkurentsku prednost te pojedinci koje zanima kako zapo~eti vla-stitu poduzetni~ku karijeru na sigurniji na~in. Vi{e o samom Forumu te formular za prijavu moète prona- }i na www.fip.com.hr.■

Fran{izno poslovanje jedan je od rijetkih koncepata kod kojih je, ako se kvalitetno pripremi i osmisli, od po~etka prisutan ‘win-win’ za sve koji su uklju~eni jer je to koncept koji je ve} dokazano uspje{an i samim time pruà i mnogo ve}u sigur-nost od samostal-nog zapo~injanja poduzetni~ke aktivno-sti.

Pi{e: Maja Klier, Hrvatska udruga za fran{izno poslovanje

Korisni savjeti, zanimljive ideje – budite originalni!· Unesite sezonske dekoracije u aranžiranje prostora: raznovrsne i raznobojne tikvice, kestenje i šareno liš}e u jesen, mnoštvo sezonskog vo}a u ljeto, proljetno poljsko cvije}e i zelenilo...· Potrudite se odabrati što raznovrsniji meni, uz nekoliko isklju~ivo vegetarijanskih jela, bez ribe i mesa.· Organizirajte Mocktail-party (mocktails – kokteli koji ne sadrže alkohol). Bit }ete originalni i sigurni da vaši uzvanici ne}e voziti pod utjecajem alkohola nakon domjen-ka. Kokteli }e biti zdravi, a izgledaju jednako atraktivno kao i oni s alkoholom.

su o~ekivanja naru~itelja - postoji li odre|eni je-lovnik koji gosti želi da se poslužuje, primjerice, isklju~ivo jela s podneblja naru~itelja ili samo jela od ribe. Tako|er je vrlo važno tko su gosti - part-neri, djelatnici, novinari, sponzori ili uprava tvrtke. - Interesantna su iskustva naru~itelja. Postoje li go-sti koji zahtijevaju odre|eni protokol, naru~itelj tre-ba biti upoznat s tvrtkom s kojom sura|uje kako bi razvio potpuno povjerenje. Bitno je s naru~iteljem vo-diti dinami~nu komunikaciju u smislu doziranja stup-nja sigurnosti projekata, a osobito u zadnjih nekoliko dana neposredno prije samog po~etka projekta, kako bi i sam klijent stekao potrebnu sigurnost u kvalitetnu izvedbu catering usluge. Potrebno je doma}ina riješiti odgovornosti i argumentirano uvjeriti da je protokol naš problem te kako se može prepustiti ulozi doma- }ina svojim uzvanicima i ne brinuti za ostalo – kaže Bu-garin. Tako|er, vrlo jasno treba komunicirati što se sve o~ekuje u aranžmanu catering usluge, odnosno ukoli-ko naru~itelj preuzima dio obveze na sebe potrebno je uskladiti na~in rada.

Mjere štednje i ove godine?Sje}ate se prošlogodišnjeg apela državnog vrha pred kraj godine na rezanje nepotrebnih troškova u tvr-tkama koje su u državnom vlasništvu, s naglaskom na zabranu organiziranja blagdanskih domjenaka i

prezentacija? Kasnije se uvidjelo kako se toga nisu pridržavali ni u vlastitim redovima. Kao što vidimo, to nas nije spasilo od aktualne situacije koja nas je zahvatila kao i ostale zemlje. Primjerice, 80% irskih poslodavaca, u anketi koju je krajem prošle godine objavio Irish Times, odlu~ilo je kako ne}e organizira-ti boži}ni domjenak zbog smanjenja troškova. Njih 71% izjavilo je kako je to gubitak vremena i novca. Bilo je i neo~ekivano vjerovati da }e ušteda na domjen-cima biti presudna u ublažavanju posljedica krize. âk naprotiv, zabrana domjenaka jedan je od razloga zašto se promet ugostiteljima spustio za 30% ve} krajem prošle godine. No sasvim je sigurno da predložene mjere nisu mogle zna~ajno utjecati na smanjenje ionako previsokih ostalih troškova. Zanemariv je to iznos ako se uzmu u obzir ostali nepotrebni troškovi državnog aparata.

Ne štedite na organizaciji domjenakaU ovo vrijeme, kada se troškovi kontroliraju na sve strane, ostavite dovoljno financijskih sred-stava za domjenke. Nije bitno pokazati raskoš i mo}, ve} brigu za suradnike i poslovne partnere, i to je ~arobna formula svakog uspješnog domjen-ka. Uzvanici }e biti zadovoljni što ste ih pozvati i time im dali na važnosti, a to }e se svakako pozi-tivno odraziti na budu}u suradnju te poslovanje. Ho}e li Vlada i ove godine obvezati prora~unske korisnike i tvrtke u državnom vlasništvu na ra-cionalizaciju svih troškova, vidjet }emo usko-ro. No, bez obzira na sve, nemojte ostaviti svoje dugogodišnje suradnike i poslovne partnere bez, makar simboli~nih, darova, a posebice bez poslov-nog domjenka kojim }ete izraziti svoju zahvalnost svima s kojima ste uspješno sura|ivali. Ako ve} mo-rate na ne~emu uštedjeti, potrudite se da to ne bude doga|aj na kojemu }ete se vi i vaši uzvanici zabaviti i opustiti, i, zašto ne, dogovoriti još poneki uspješan posao ili mogu}u suradnju.■

Poslovni domjenci

74 75

Poslovni kalendar

Konferencije

09. i 10.11.2009.Dani hrvatskog osiguranja 2009Mjesto: Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, OpatijaOrganizator: Udruženje osiguravatelja HGKInformacije: www.hgk.hr

10. i 11.11.2009.Me|unarodna konferencija o cjeloživotnom u~enju i razvoju ljudskih potencijala Educa plusMjesto: Hotel Westin, Zagreb

Seminari

19.11.2009.Franšiza od A do ŽMjesto: Ekonomski institut u Zagrebu, Trg J. F. Kennedyja 7Organizator: Centar za poduzetništvo OsijekPredava~: Mirela Alpeza i Aleksandar ErcegInformacije: 0800 345 345, e-mail: [email protected]

20.11.2009.Marketinški alati i praksa – marketinške tajne u jed-nom danuMjesto: Zagreb, Poslovno u~ilište FilaksOrganizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Elvira Mlivi} BudešInformacije: +385 31 625 013, e-mail: [email protected]

20.11.2009.Životni ciklusi – što raditiMjesto: Strossmayerov trg 1, ZagrebOrganizator: Adizes Southeast Europe, ASEE d.o.o.Predava~: Hrvoje Bogdan, Boris Vuki}Informacije: +385 1 48 25 152, e-mail: [email protected]

26. – 27.11.2009.Analiza financijskih izvještaja poduze}aMjesto: Zagreb, Poslovno u~ilište Filaks Organizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Kristian Koruni}, Slaven BošnjakInformacije: +385 31 625 013, e-mail: [email protected]

26. – 27.11.2009.Neverbalna komunikacja – ‘Kada tijelo govori u izobilju’Mjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predava~: mr.sc. Dragan Kneževi}Informacije: +385 98 358 588, e-mail: [email protected]

28. I 29.11.2009. Stres menadžment Mjesto: Silva Metoda, Kozar~eva 22, ZagrebOrganizator: SMI d.o.o.Tema: Otklanjanje akumuliranog stresa i stvaranje otpor-nosti na budu}e stresne situacijeInformacije: +385 1 4810 266, +385 91 252 7424, e-mail: [email protected]

30.11.-1.12.2009.Selekcijski intervjuMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/I, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predava~: mr.sc. Jadranka Dela~ HrupeljInformacije: + 385 1 466 24 64; e-mail: [email protected]

01.12.2009.Planiranje rasta i razvoja poduze}aMjesto: Zagreb, Poslovno u~ili{te FilaksOrganizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Gordana ]ori}Informacije: +385 31 625 013, e-mail: [email protected]

Business intelligence Telekomunikacije Bankarstvo ...

Documents

Transcript of Business intelligence Telekomunikacije Bankarstvo ...