1

2

3

Drage čitateljice i čitatelji,

srdačno vas pozdravljam u uvodnom dije-lu još jednog, desetog po redu Buka. Kao i dosad, u njemu širu javnost obavješćujemo o događanjima unutar Nacionalnog parka “Krka”, brojnim novostima, vrijednim istraživanjima, važnim projektima, zanimlji-vim manifestacijama i sl.

Velike institucije poput Javne ustanove “Naci-onalni park Krka”uspješno posluju zahvaljujući odlič-nom timskom radu, dobrom rukovodstvu, predanom radu djelatnika i ispravnom upravljanju ciljevima. Ove godine naglasak je, između ostalog, stavljen na razvoj novih tehnoloških alata, implementaciju novog vizu-alnog identiteta i nadogradnju digitalne prisutnosti.

JU “Nacionalni park Krka”napravila je revo-lucionarni iskorak u novo tehnološko doba, koje joj omogućuje unaprjeđenje poslovanja korištenjem no-vih tehnologija. Umrežavanje Uprave s ispostavama na različitim lokacijama i dijelovima Parka omogućuje brzu reakciju djelatnika te trenutačno i jednostavno rješavanje problema. Po završetku umrežavanja NP “Krka” postat će jedan od vodećih parkova u svijetu, koji je cijelu svoju površinu pokrio kvalitetnim, ultra-brzim i za posjetitelje besplatnim internetom.

Internet je danas najkorišteniji alat za do-bivanje informacija iz svih dijelova svijeta te samim tim predstavlja izravan način promocije i predstavlja-nja bogate prirodne i kulturnopovijesne baštine NP “Krka”. Kako bi se omogućilo jednostavnije, detaljnije i brže pretraživanje web stranice JU “Nacionalni park Krka” predstavila je njezin novi izgled, modernog dizajna, s brojnim novim funkcijama za lakše snala-ženje te bolju i detaljniju pripremu dolaska u Park. Nova web stranica omogućuje bolju komunikaciju s lokalnim stanovništvom, kojem su projekti prezenti-rani u realnom vremenu, i bolju interakciju u smislu izravnog komuniciranja lokalne zajednice s upravom Parka.

Dalje, JU “Nacionalni park Krka” pokrenula je i novu strategiju na društvenim mrežama, koja sada osim Facebooka obuhvaća i Twitter digitalnu plat-formu. Radi brzog povećanja stranih korisnika na društvenim mrežama engleski je, uz hrvatski, postao osnovni jezik komunikacije. Najvidljivija promjena u promidžbenim i PR aktivnostima svakako je novi lo-gotip NP “Krka”. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode ove je godine osmislilo jedinstven vizualni identitet za svih osam nacionalnih i jedanaest parko-va prirode kako bi zaštićena područja u Hrvatskoj po-stala prepoznatljiv brend u svijetu i tako doprinijela razvoju održivog gospodarstva.

Osnovne karakteristike vizualnog identiteta su novi pojedinačni logotipovi za sve parkove i zajed-nički logotip koji predstavlja sva zaštićena područja, čijim se korištenjem promiču svi ostali parkovi. Logo-tipovi su karakterizirani dvjema osnovnim bojama, plavom za mediteranske i zelenom za kontinentalne parkove. Jedinstven vizualni identitet postiže se i no-vim unificiranim sustavom interpretacije preko pouč-nih tabli koje pružaju informacije o prirodnoj i kultur-nopovijesnoj baštini.

U NP “Krka” nastavlja se provođenje važnih istraživanja i provedba infrastrukturnih projekata a pred nama je i početak važnih investicija u razvoj i realizaciju projekata Centar Puljani i Ulaz Lozovac, koji će dati novi zalet razvoju lokalnog gospodarstva. Brojnim projektima NP “Krka” nastoji se približiti lo-kalnoj zajednici i ostalim zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj i otvoriti izravne komunikacijske kanale, čime će se postići još čvršća zajednička su-radnja.

I ove godine, uz podršku posjetitelja, lokal-ne zajednice i različitih institucija, zanimljivim aktiv-nostima obilježeni su datumi vezani uz zaštitu priro-de i okoliša. Održane su VIII. burnumske ide te niz kulturnih, glazbenih i scenskih događanja u sklopu kulturnog ljeta uz Krku. Sve aktivnosti doprinijele su povećanju broja posjetitelja, posebno na uzvodnim lokalitetima, koji se, uz interakciju s lokalnom zajed-nicom, intenzivno promoviraju proteklih nekoliko go-dina.

Vjerujem kako ćemo se i dalje zajedno uspješno brinuti za očuvanje prirode i čistog okoliša, kao zaloga budućim generacijama. Ovom prigodom želim vam sretne blagdane i uspješnu i radosnu novu 2015. godinu!

Do sljedećeg druženja uz novi Buk, srdačno vas poz-dravljam!

Tonči Restović, ravnatelj JU “NP Krka”

BUK

4

5

Poštovani čitatelji,

deseti, jubilarni, broj (pet godina izlaženja) glasnika Buk sadrži dvanaest rubrika. Rubrika “Za-štita” donosi inventar životinjske komponente i nje-nu ulogu u procesu taloženja sedre, prikaz vodnog režima rijeke Krke, osvrt na podzemni mikrosvijet divlje loze, važnost biološke raznolikosti šuma NP “Krka” i prijepis Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Rubrika “Upravljanje” sadrži prilog Zašto “kuća nije tijesna”?, u kojem se postav-ljaju pitanja: Zar sve što želim – želim samo za sebe?, Koje su granice Krkinih “vrela prirode i kulture”? i Imaju li ljudski porivi i motivacija dobrote granice?, te priloge o informacijskom sustavu zaštite prirode i o digitalnom identitetu i informatičkom razvoju NP “Krka”. Rubrika “Prirodna baština” donosi priloge o Ključkoj lokvi i o vegetaciji pukotina stijena i po-lušpilja, zajednicama u kanjonskim dijelovima rijeka Krke i Čikole u kojima rastu brojne endemične biljke. Rubrika “Kulturna baština” donosi tekst o srednjo-vjekovnim utvrdama na Krki i Čikoli u svjetlu arhe-oloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanja i najavu predstavljanja knjige BURNUM – arheološka zbirka Puljani. Rubrika “Događanja” donosi vijesti o dvadeset dvama važnijim događajima u NP “Krka”, među kojima se ističu Glazbene večeri uz Krku, VIII. burnumske ide, predstavljanje Edukativnog vodiča za djecu NP “Krka”, prvog vodiča takve vrste namije-njenog djeci viših razreda osnovne škole, o jubilarnih dvadeset tisuća fanova na Facebook stranici, čime je NP “Krka” potvrdio prvu poziciju, među hrvatskim nacionalnim parkovima, na jednoj od najpopularni-jih društvenih mreža, novi vizualni identitet sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hr-vatskoj i otvorenje za posjetitelje Oziđane pećine. Rubrika “Izvješća” donosi tekst o dvadeset godina izdavačke djelatnosti NP “Krka” i bibliografiju radova

objavljenih u glasniku BUK od 2010. do 2014. godi-ne. Rubrika “Biološka raznolikost” donosi opis bar-ske kornjače, uvrštene u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske u kategoriji potencijalno ugro-žene svojte, i šumskog sljeza, ljekovite biljke koju su poznavali Kinezi 3 000 godina pr. Kr. a koju su opisali antički pisci Plinije i Diskorid. U rubrici “Speleolo-gija” objavljen je prilog o špilji Miljacka 3, jednom od četiriju nalazišta čovječje ribice, stigobiontnog vodozemca, najveće podzemne vodene životinje i endema Dinarida. Rubrika “Galerija” donosi grafike flore i faune i etnokulturne baštine nastale u likov-nim radionicama “Taj divni svijet” (2002. – 2004.) i nagrađene radove s likovnog natječaja provedenog 2001. u vrtićima Šibensko-kninske županije. Rubrika “Povijesna fotografija” donosi fotografije Jerolima Marasovića, snimljene koncem 19. stoljeća. Foto-grafije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjiž-nici Zadar. Nova rubrika “Zaštićena područja”, nami-jenjena predstavljanju zaštićenih objekata prirode u RH, donosi tekst o prirodnim značajkama NP “Pakle-nica”. U posljednjoj rubrici, “Poezija”, objavljene su haiku pjesme Mladena Bjažića.

I dalje čitajte Buk!

Drago Marguš, glavni urednik

BUK

6

3 ZaštitaFaunistička istraživanja sedrenih barijera u NP “Krka”Vodni režim rijeke KrkePodzemni mikrosvijet divlje loze u Nacionalnom parku “Krka”Važnost biološke raznolikosti šuma NP “Krka”Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti

26 UpravljanjeZašto “kuća nije tijesna”?Informacijski sustav zaštite prirode i baze podatakaDigitalni identitet Nacionalnog parka “Krka”Tehnološki ulazak NP “Krka” u 21. stoljeće!

37 Prirodna baštinaVegetacija pukotina stijena i polušpiljaKljučka lokva

44 Kulturna baštinaSrednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i Čikoli u svjetlu arheoloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanjaKnjiga BURNUM – arheološka zbirka Puljani

60 DogađanjaVečeri uz KrkuRazvoj novih proizvoda u turizmu – burnumske ide u funkciji obogaćivanja ponude u NP “Krka”Zašto volim Burnumske ideSuradnja JU “NP Krka” i lokalnog stanovništvaDan planeta ZemljeMeđunarodni dan biološke raznolikostiSvjetski dan zaštite okolišaSvjetski dan knjige i autorskih pravaPromocija novog štanda Nacionalnog parka “Krka”Edukativni dječji vodič NP “Krka”1. Međunarodna konferencija i Festival “Okusi Mediteran”

Prvi dobitnici nagradne igre “Ozeleni stablo”Prezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u LjubljaniPrezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u SplituFacebook stranica NP “Krka” prikupila 20 000 fanovaWinnetouova sestra Marie Versini posjetila NP “Krka”Konferencija za medijeVizualni identitet “Parkovi Hrvatske”Potpisan ugovor za Bijelu zastavuZelena čistkaNP “Krka” ugostio pobjednike natječaja OzonkoOziđana pećina otvorena za posjetitelje

75 IzvješćaDvadeset godina izdavačke djelatnosti NP “Krka” Bibliografija radova objavljenih u glasniku BUK (2010. – 2014.)

94 Biološka raznolikost Barska kornjača Šumski sljez

98 SpeleologijaŠpilja Miljacka 3

102 Galerija Likovni natječaj NP “Krka” Dječja radionica “Taj divni svijet”

104 Povijesna fotografijaFotografska zbirka Marasović – Skradin

108 Zaštićena područja Prirodne značajke NP “Paklenica”

112 PoezijaHaiku za Krku – Biseri, Slapovi, Ušće

Sadržaj

7

8

Faunistička istraživanja sedrenih barijera u NP “Krka”

U NP “Krka” u tijeku je projekt “Inventari-zacija i uloga životinjske komponente u procesu taloženja sedre”. Istraživanja provode djelatnici Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Priro-doslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu.

Sedrene barijere specifična su staništa na-stala taloženjem kalcijeva karbonata u obliku kal-cita iz vode. Specifičnost sedrenih sustava je u nji-hovoj efemernoj prirodi jer se sedra neprekidno stvara pa se i same barijere neprekidno mijenjaju. Geološki se radi o iznimno brzom procesu, što ga čini rijetkim fenomenom jer se promjene sedrenih naslaga makroskopski mogu uočiti u razdoblju od nekoliko godina. Osedravanje na sedrenim bari-jerama intenzivnije je u odnosu na osedravanje u jezerima zahvaljujući fizičkom djelovanju pojačane aeracije, nižem tlaku i rasprskavanju, što sve po-spješuje izlazak ugljikova dioksida iz vode.

Emergencijska piramidalna klopka na sedrenoj barijeri Roški slap

ZAŠTITA

9

10

Uloga organizama u nastanku sedre može se podijeliti na fizičke i kemijske učinke. Fizički su učinci zadržavanje i vezanje mikrokristalića, nu-kleacija i inkrustacija a kemijski učinak uklanjanje ugljikova dioksida iz vode, najčešće procesom fotosinteze. Na mikroskali, u procesu osedrava-nja važna je zajednica obraštaja u kojoj dolazi do kalcifikacije trodimenzionalnog ekstracelularnog matriksa, koji luče bakterije, cijanobakterije i alge. Životinjski organizmi također se mogu smatrati biomedijatorima u osedravanju. Ličinke tulara (Tri-choptera) utječu na osedravanje jer se na njihova skloništa i mreže veže kalcit. Ličinke dvokrilaca iz porodice mušice svrbljivice (Simuliidae) također mogu pospješiti osedravanje zbog proteinskih ljepljivih struktura koje ostavljaju na podlozi. Od predstavnika permanentne faune, biomedijatori-ma osedravanja možemo pridodati i puževe, na čijim se kućicama također taloži sedra. Navedene skupine tipični su stanovnici sedrenih barijera, po-sebno u baražnim sustavima, kojima pripada i rije-ka Krka i njezina protočna jezera.

Osedravanje ovisi o nizu činilaca i mijenja se na longitudinalnom profilu sustava (od izvorišta prema ušću) u kojima se taloži sedra, uz poslje-dice na raznolikost beskralješnjaka koji tu nalaze povoljne uvjete za rast i razvoj. Da bi se ostvarili postavljeni istraživački ciljevi, izabrane su dvije po-staje: sedrena barijera Roški slap i sedrena barije-ra Skradinski buk. Na te je barijere postavljeno po šest emergencijskih piramidalnih klopki, za uzor-kovanje odraslih vodenih kukaca. Pojam emergen-cije odnosi se na preobrazbu kukca iz stadija ličin-ke u stadij odrasle jedinke. Ličinke većine vodenih kukaca obitavaju na dnu vodenih ekosustava, a u određenom dijelu životnog ciklusa izlijeću odrasle jedinke, koje žive uz vodena staništa. Kod nekih skupina ličinke je vrlo teško (ili uopće nije mogu-će) odrediti do vrste, za razliku od odraslih kukaca. Na vrhu piramidalnih klopki nalazi se posuda za prikupljanje uzoraka s 2 %-tnom otopinom for-malina. Dodaje se i nekoliko kapi deterdženta radi razbijanja površinske napetosti. Klopke su postav-ljene na sva raspoloživa mikrostaništa. Postavljene su i umjetne podloge za naseljavanje praživotinja.

Navedene podloge koristit će se za izračun talo-ženja sedrenih naslaga, na svakoj od istraživanih barijera. Uz navedeno, redovito se mjere i osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji vode, klorofil a i or-tofosfati.

Na umjetnim podlogama (predmetnim sta-kalcima) eksponiranim tijekom 43 dana na sedre-nim barijerama rijeke Krke zabilježena je 51 vrsta heterotrofnih perifitonskih organizama. Na postaji Roški slap detektirano je 30 a na postaji Skradinski buk 37 vrsta. U perifitonu dominiraju praživotinje: trepetljikaši (Ciliophora) s 34 vrste, okućene ame-be (2 vrste) i ameboidne praživotinje (2 vrste). Sli-jede kolnjaci (Rotifera) sa 6 vrsta, te ostale skupine meiofaune (Turbellaria, Gastrotricha, Tardigrada, Nematoda, Oligochaeta).

Preliminarni podaci pokazuju i do 4,5 puta veću gustoću perifitonskih zajednica na posta-ji Skradinski buk u odnosu na postaju Roški slap. Primjetna je i razlika u sastavu trepetljikaša kod istraživanih postaja. Dominantne skupine trepetlji-kaša na postaji Skradinski buk su sisarci (Suctoria) i kružnotrepetljikaši (Peritrichia), odnosno sesilni oblici. Iste skupine na postaji Roški slap vrlo su sla-bo zastupljene pa tamo dominiraju pokretni oblici. Usprkos relativno sličnim fizikalno-kemijskim para-metrima (posebice gotovo identičnoj koncentraciji orto-fosfata), količine klorofila a u obraštaju bile su od 2 do 6 puta veće na postaji Skradinski buk u odnosu na postaju Roški slap. Na objema po-stajama umjetne podloge postavljene su u dvama reotipima (brzoj i sporoj struji vode), te su među njima uočene primjetne razlike (do 2 puta gušća zajednica perifitona i od 2 do 5 puta veća količina klorofila u brzoj struji vode). Što se tiče odraslih vodenih kukaca sakupljenih u priramidalnim klop-kama, preliminarni rezultati ukazuju na razlike u sa-stavu vrsta, uz veću raznolikost vodenih kukaca na sedrenoj barijeri Roški slap, dok sedrenu barijeru Skradinski buk karakterizira veća brojnost jedinki.

Zlatko Mihaljević

ZAŠTITA

11

Umjetne podloge za naseljavanje obraštaja

Vodeni kukci uhvaćeni u klopku

12

Vodni režim rijeke Krke

Područje Nacionalnog parka “Krka” najče-šće se spominje zbog svojih sedrenih slapova i vri-jednosti vode u kršu. Iako je cijelo područje Parka vrlo osjetljiv ekosistem, posebno je važno redovito praćenje hidroloških prilika i kakvoće vode, kako bi se na vrijeme otkrile eventualne neželjene promje-ne i pravovremeno reagiralo.

Zbog toga je Nacionalni park “Krka” sklopio višegodišnje ugovore s nadležnim institucijama, Državnim hidrometeorološkim zavodom iz Zagre-ba i Zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalma-tinske i Šibensko-kninske županije, o svakodnev-nom praćenju vodostaja, protoka i temperature vode na području Skradinskog buka i Roškog sla-pa. Ove godine u monitoring je uključena i kakvoća vode na jezeru Brljan. Dugoročni cilj je uspostava monitoringa duž cijelog toka rijeke Krke.

Ove godine svjedoci smo velike količine oborina na području Županije i Nacionalnog par-ka. Stalna upozorenja znanstvenika o promjeni kli-me i njenom utjecaju na život sada se pokazuju kao opravdana. Ta promjena Park obvezuje na dru-gačiji pristup očuvanju prirode jer zahtijeva praće-nje većeg broja pokazatelja promjena. Ono što je u ovom trenutku moguće, kad je riječ o hidrologiji Krke, praćenje je promjene temperature vode, vo-dostaja i protoka te njihov utjecaj na proces se-drenja.

Dosadašnja praćenja hidroloških prilika na području rijeke Krke pokazala su da porječje Krke prima 1 250 mm oborina godišnje, ali je vremen-ska i prostorna raspodjela vode vrlo različita. Naj-više kiše padalo je u zimskom razdoblju, dok su ljeta bila vrlo suha. Najviši vodostaji zabilježeni su u studenome a najniži u kolovozu.

Na postaji Roški slap, koja je osnovana 2009. godine, najveći vodostaj zabilježen je 2.12.2010. godine iznosio je 198 cm, a najniži 16.10.2011. go-

dine iznosio je samo 5 cm. Srednje vrijednosti vo-dostaja iznose 66 cm a srednji protok za razdoblje 2010-2012. 27,9 m3/s.

Na području Skradinskog buka nalazi se postaja nazvana “postaja Nacionalni park”, koja je osnovana 1989. godine, i bilježi svaku promje-nu dotoka vode na slap nastalu zbog uzvodnog uzimanja vode za HE “Jaruga ” i vodovod grada Ši-benika. Na toj postaji najveća vrijednost vodostaja zabilježena je 7.12.2005. a iznosila je 223 cm. Mini-malna je zabilježena 3.10.1990. a iznosila je samo 5 cm. Srednje vrijednosti protoka za razdoblje od 1990. do 2012. iznose 19,4 m3/s.

Rezultati podataka za 2013. godinu priku-pljenih na lokacijama Skradinski buk i Roški slap pokazuju srednje vrijednosti vodostaja, protoka i temperature vode. Na objema postajama najveći vodostaj zabilježen je u ožujku (NP 150 cm, Roš-ki slap 132 cm), dok je najniži vodostaj na postaji Nacionalni park zabilježen u svibnju, 91 cm, a na Roškom slapu u rujnu, 38 cm.

Najveće srednje vrijednosti protoka na objema postajama zabilježene su u ožujku, Naci-onalni park 85,6, m3/s, Roški slap 80,5 m3/s, dok su najniže vrijednosti na postaji Nacionalni park, 8,03 m3/s, zabilježene u svibnju, a na Roškom sla-pu, 12,2 m3/s u rujnu.

Različite vrijednosti temperature vode zabilježene su i tijekom 2013. godine. Na Skradinskom buku, naročito tijekom ljeta, zabilježene su veće vrijed-nosti temperature vode, dok je na Roškom slapu temperatura vode uvijek niža. Najviše vrijednosti na objema postajama zabilježene su u kolovozu, Nacionalni park 24,3 ºC, Roški slap 18,8 ºC. Najniža temperatura vode na postaji Nacionalni park bila je u siječnju, 9,5 ºC, na Roškom slapu u prosincu, 9,7 ºC.

Podaci za 2014. godinu bit će dostupni u 2015. godini. Bit će vrlo interesantno usporediti ih s dosadašnjim podacima zbog velike količine obo-rina tijekom cijele godine.

ZAŠTITA

13

Vodni režim rijeke ovisi o mnogim fakto-rima, kao što su vrijeme, klima i količina oborina. Iz grafikona je vidljivo da je najveći vodostaj zabi-lježen u zimskom razdoblju, kada, očekivano, ima najviše oborina, i u proljeće kada se topi snijeg. Na području Skradinskog buka zabilježene su veće vrijednosti vodostaja jer se na tom dijelu toka u rijeku Krku ulijeva njena najveća pritoka Čikola. Vri-jednosti protoka također su očekivane i pokazuju manju razliku između mjernih postaja u odnosu na vodostaj. To potvrđuju i rezultati istraživanja u kojem su obrađivani dugogodišnji podaci o vodo-staju i protoku, koji su pokazali da postoji trend smanjenja srednjih godišnjih protoka i da, nasu-prot tome, kao posljedica rasta sedrenih barijera, dolazi do porasta srednjih godišnjih vrijednosti vodostaja.

Gordana Goreta

13

14

Podzemni mikrosvijet divlje loze u Nacionalnom parku “Krka”

Zaštićeni predjeli prirode, poput Nacional-nog parka “Krka”, otkrivaju izrazitu bujnost i bogat-stvo biljnih vrsta, koje se razvijaju pod minimalnim utjecajem čovjeka. Znanstvenicima takva područja mogu poslužiti i kao vrsta eksperimenta na otvo-renome, za istraživanje ekosustava u spontanim prirodnim uvjetima. Institut za jadranske kulture iz Splita okupio je tim istraživača čiji je predmet bila divlja loza u Nacionalnom parku “Krka”, u sklopu projekta koji je financirala Svjetska fondacija za zaštitu bioraznolikosti (Critical Ecosystem Par-tnership Fund). Divlja loza je u Parku zabilježena na mnogim lokacijama, kao penjačica najčešće na smokvi, ali i na drugim stablašicama. Jedan od as-pekata istraživanja bio je uvid u njihovu podzemnu dimenziju, koja upotpunjuje ukupnu sliku. Korije-nje biljaka inače je međusobno isprepleteno, a to se, naravno, ne odnosi samo na smještenost kori-jenja jednog blizu drugog. Biljke kroz korijen izlu-čuju čitav niz kemijskih spojeva, koji onda izravno ili neizravno utječu na sve susjede, a često služe i kao signali susjednim biljkama za poduzimanje određenih metaboličkih i drugih radni.

ZAŠTITA

15

16

“Dogovor” mikroorganizama i korijena

Područja u neposrednoj (mikrometarskoj) blizini korijena najaktivnija su mjesta u tlu, upra-vo zbog intenzivnih procesa koje obavlja mnoštvo različitih mikroorganizama, s različitim funkcijama i utjecajima. U istraživanju koje je naš tim proveo u Nacionalnom parku “Krka” usmjerili smo se, iz-među ostalog, na određeni tip korisnih mikroorga-nizama – arbuskularne mikorizne gljive. One žive u simbiozi s više od 80 % kopnenih biljnih vrsta već milijunima godina. Kad mikorizne spore u tlu dobiju pozitivan “odgovor” korijena biljke, svojim hifama ulaze u korijen i protežu se između stanica te stvaraju svoje specifične tvorbe. S druge stra-ne, spore u tlo izvan korijena također puštaju svoj micelij, koji služi kao finiji nastavak korijenja dalje u tlo. Opisana simbioza biljke i mikoriznih gljiva pojednostavnjeno znači to da mikorizna gljiva bi-ljci dostavlja više hranjiva i vode nego što bi sama mogla pribaviti iz tla, a biljka zauzvrat gljivi daje dio spojeva koje proizvede fotosintezom.

Specifičnost mikoriznih gljiva divlje loze

Vinova loza jedna je od biljaka koje su izra-zito sklone stvaranju opisane simbioze s mikori-znim gljivama, što pozitivno djeluje na bolje usva-janje minerala i vode iz tla, a time i na kondicijsko stanje biljke. Na Institutu za jadranske kulture za-dnjih su godina provedena istraživanja kojima je utvrđen stupanj inficiranosti korijena vinove loze dalmatinskih vinograda tim korisnim mikrosimbi-ontima, kao i njihova bioraznolikost. Utvrđeno je da je 40-80 % mladog korijenja istražene vinove loze naseljeno tim korisnim mikroorganizmima, pri čemu su postotci znatno veći u ekološkim nego u konvencionalnim vinogradima. To je bilo i za oče-kivati s obzirom na izrazito manje korištenje sintet-skih zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva i dru-gih agrotehničkih mjera koje nepovoljno djeluju na mikroorganizme tla. Za razliku od kultivirane, divlja loza zabilježena u Nacionalnom parku “Krka” raste u uvjetima u kojima je sasvim lišena utjecaja

čovjeka, prilagodivši se sasvim drukčijoj okolini od one u kojoj žive njezini rođaci iz vinograda. Zato ne iznenađuje brojka od prosječno 95 % (ponekad i 100 %) naseljenosti korijena divlje loze mikoriznim gljivama. U prirodnim uvjetima ta biljka očito se još intenzivnije oslanja na opisanu suradnju s mikroor-ganizmima u tlu, u okolišu potpuno drukčijem od onoga u kojem raste kultivirana loza – bez ikakvih gnojiva, zaštitnih sredstava ili drugih agrotehničkih mjera te uz obilje vode. Velika brojnost mikoriznih gljiva daje pretpostaviti da i one imaju izrazito važ-nu ulogu u prilagodbi divlje vinove loze uvjetima okoliša. Buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti i njihovu bioraznolikost. Očekujemo da će, s obzi-rom na specifičnost uvjeta okoliša, pokazati obi-lje vrsta, i to neke dosad nezabilježene kod vinove loze u vinogradima.

Jedinstvo različitosti

Kao i veliki broj ostalih biljnih vrsta koje ra-stu u Nacionalnom parku “Krka” divlja loza je, u prirodnim uvjetima, razvila bogatstvo prilagodbi u sklopu samoodrživog ekosustava. Jedna od njih je i podzemna povezanost s micelijem mikoriznih gljiva, koje u svoje netaknute mreže uključuju razli-čite biljne vrste u jednu cjelinu. Kroz takve mreže biljke razmjenjuju hranjiva i informacije i na neki način žive kao jedan veliki organizam.

Tomislav Radić, Goran Zdunić, Katarina Hančević, Lukrecija Butorac, Ana Mucalo i Anita Jurković

ZAŠTITA

17

18

Važnost biološke raznolikosti šuma NP “Krka”

Biološka raznolikost je sveukupnost svih ži-vih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava (kopnenih i vodenih) a uključuje raznoli-kost unutar i između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava. Važnost bi-ološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelo-vanja kao ključa zdravlja planeta kao cjeline.

Koliko je važna biološka raznolikost govori činjenica da je Generalna skupština Ujedinjenih na-roda na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godi-ne proglasila DESETLJEĆE BIOLOŠKE RAZNOLIKO-STI od 2011. do 2020. godine (Rezolucija 65/161). Stranke potpisnice Konvencije o biološkoj raznoli-kosti, među kojima je i naša zemlja, obvezale su se doprinijeti zaustavljanju gubitka prirodnih staništa (barem ga prepoloviti), uključujući šume, zaštititi 17% površine kopna i kopnenih voda te 10% mora i obalnih ekoloških sustava. Strateški plan, kao sve-obuhvatni okvir za očuvanje biološke raznolikosti, stranke su se složile implementirati u nacionalne strategije i akcijske planove očuvanja biološke ra-znolikosti u roku od dvije godine.

ZAŠTITA

19

Republika Hrvatska redovito priprema na-cionalna izvješća o provedbi Konvencije i mjera-ma za ostvarenje triju glavnih ciljeva Konvencije: 1.) očuvanja sveukupne biološke raznolikosti, 2.) održivog korištenja komponenata biološke razno-likosti i 3.) pravedne i ravnomjerne raspodjele do-brobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

Šume su izuzetno važne za održavanje bi-ološke raznolikosti jer predstavljaju temelj svakog ekološkog sustava. Više od 30% Zemljine površi-ne prekriveno je šumama. One su među najvažni-jim skladištima biološke raznolikosti na kopnu jer udomljuju više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta. K tome su i utočište najvećeg dijela ugrože-nih vrsta. Iako je drveće ono koje određuje šume, mnogo je raznih drugih organizama koje na prvi pogled ne zamjećujemo ali je šuma vrlo važna za njihov opstanak. Zato nam svaki tip šume pruža izuzetne mogućnosti u spoznaji ekoloških odnosa među skupinama organizama. Svaka je vrsta uklju-čena u hranidbeni lanac i zbog toga je održavanje stabilne ravnoteže važno za sva živa bića nekog ekološkog sustava. Biološka raznolikost je veća što je šuma raznovrsnija, sastavljena od različitih vrsta drveća i različite starosti.

Zbog krša na kojem se isprepliću degrada-cijski oblici šuma hrasta medunca s travnjačkom vegetacijom, oštrih padina s prepoznatljivom ve-getacijom pukotina stijena i polušpilja i riječnih obala s vrlo malim, ali izuzetno vrijednim fragmen-tima poplavnih šuma poljskog jasena i kasnog dri-jemka, cijelo područje NP “Krka”, posebno njegovi šumski dijelovi, pravi su generator biološke razno-likosti.

Biološki su posebno vrijedne one šume kojima je omogućen potpuno prirodan razvoj, bez utjecaja čovjeka, kao što je šumsko zemljište uz kanjon Krke nizvodno od Nečvena pa gotovo do Roškog slapa, koje po prirodnim vrijednostima i zonama upravljanja spadaju u zone najstrože i stroge zaštite.

Biološki su također vrlo vrijedni rubovi šuma i šumske livade i čistine s posebnom florom i faunom. Za očuvanje šuma posebno je važan rub-ni pojas grmlja jer bi bez njega unutrašnjost šume bila više izložena vjetru, buci i raznim drugim čo-vjekovim utjecajima. Rubno grmlje šuma dom je brojnim životinjama, prije svega pticama, koje u njima grade gnijezda, dok sisavci u njima pronala-ze različite plodove i zaklon.

S biološke strane gledano, u šumama su izuzetno vrijedna stara stabla, sušci i trula stabla, jer su važni za opstanak nekih vrsta ptica, gljiva i drugih organizama. Osim toga, truljenjem oboga-ćuju tlo organskom tvari.

Ono što je osobito važno za šume zaštiće-nih područja, pa tako i Nacionalnog parka “Krka”, je to da su najvećim dijelom prepuštene prirodnim procesima koji, bez utjecaja čovjeka, omogućuju očuvanje velike biološke raznolikosti. Iako pod-ručje Nacionalnog parka “Krka” u drvnom smislu ne obiluje bogatim šumama, već uglavnom de-gradiranim oblicima hrasta medunca, uz iznimku vrlo vrijedne šume na području Stinica, i kulturama alepskog bora u svojim južnim dijelovima, ipak su stabilni šumski ekosustavi izuzetno važni za očuva-nje biološke raznolikosti. Stoga su brojne aktivno-sti Nacionalnog parka “Krka” usmjerena k tom cilju.

Anita Jurković

BUK

20

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O

BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 19. travnja 1996.

Broj: 01-96-780/1 Zagreb, 25. travnja 1996.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O BILOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o biološkoj raznolikosti potpisana na Konfereciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održanoj u lipnju 1992. u Rio de Janeiru. Konvencija je u izvorniku pisana na arapskom, engleskom, francu-skom, kineskom, ruskom i španjolskom jeziku.

Članak 2.Konvencija u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI PREAMBULA

Ugovorne stranke, Svjesne istinske vrijednosti biološke raznolikosti, kao i ekoloških, genetskih, socijalnih, ekonomskih, znanstvenih, edukativnih, kulturoloških, rekreacij-skih i estetskih vrijednosti biološke raznolikosti i njenih komponenti, Svjesne, nadalje, važnosti biološke raznolikosti za razvoj i održanje životnih sustava biosfere, Potvrđujući da je očuvanje biološke raznolikosti zajednička briga ljudskog roda, Nadalje potvrđujući da države imaju suverena prava nad svojim vlastitim biološkim izvorima, Također potvrđujući da su države odgovorne za očuvanje svoje biološke ra-znolikosti te održivo korištenje svojih bioloških izvora, Imajući na umu da je biološka raznolikost značajno smanjena kao rezultat nekih ljudskih aktivnosti, Svjesne općeg pomanjkanja informacija i znanja u vezi s biološkom raznoli-kosti, kao i hitnih potreba da se razviju znanstveni, tehnički i institucionalni kapaciteti, kako bi se osigurala osnovna usuglašenost, na temelju koje bi se planirale i primjenjivale odgovarajuće mjere, Ukazujući na to da je bitno predvidjeti, spriječiti i napasti uzroke znatnog osiromašenja ili gubitka biološke raznolikosti na izvoru, Također ukazujući na to da tamo gdje prijeti veće osiromašenje ili gubitak biološke raznolikosti, ne bi se smio koristiti nedostatak potpune znanstvene spoznaje kao razlog odgađanja mjera u cilju sprečavanja ili smanjenja na minimum takve prijetnje, Ukazujući nadalje da je temeljni zahtjev za očuvanje biološke raznolikosti očuvanje ekosustava i prirodnih staništa in-situ te održavanje i obnavljanje populacije vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruženju, Uočavajući, nadalje, da ex-situ mjere također imaju važnu ulogu, prvenstve-no u zemlji podrijetla, Priznajući usku i tradicionalnu ovisnot mnogih zavičajnih i lokalnih zajed-nica tradicionalnog načina života o biološkim izvorima, kao i želju da se pravedno dijele dobrobit koje proistječu iz primjene tradicionalnih znanja, inovacija i postupaka važnih za očuvanje biološke raznolikosti i održivog korištenja njenih komponenti, Priznajući također vitalnu ulogu koju igraju žene u očuvanju i održiviom korištenju biološke raznolikosti te potvrđujući potrebu za punim učešćem žena u svim razinama kreiranja i ostvarenja politike očuvanja biološke ra-znolikosti, Naglašavajući važnost i potrebu promidžbe međunarodne, regionalne i

globalne suradnje između država i međuvladinih organizacija s nevladinim sektorom, na očuvanju biloške raznolikosti i održivom korištenju njenih komponenti, Potvrđujući da se može očekivati kako će osiguranje novih i dodatnih fi-nancijskih izvora i odgovarajućeg pristupa dotičnim tehnologijama izvršiti značajnu promjenu u sposobnostima svijeta da riješi pitanje gubitka biološke raznolikosti, Potvrđujući nadalje da su potrebne posebne mjere, kako bi se udovoljilo potrebama zemalja u razvoju, uključujući i odredbe o novim i dodatnim fi-nancijskim izvorima kao i odgovarajući pristup primjerenim tehnologijama, Uočavajući s tim u vezi posebne uvjete najnerazvijenijih zemalja i malih otočnih država, Potvrđujući da su potrebne znatne investitcije kako bi se očuvala biološka raznolikost, te da se od tih investicija očekuje širok raspon okolišne, eko-nomske i socijalne dobrobiti, Priznajući da ekonomski i socijalni razvoj, te iskorjenjivanje siromaštva predstavlja prve i premostive prirotete zemalja u razvoju, Svjesne da je očuvanje i održivo korištenje biloške raznolikosti od ključnog značaja za zadovoljenje prehrambenih, zdravstvenih i drugih potreba rastu-će svjetske populacije, za što je neophodna mogućnost pristupu i raspodjeli genetskih izvora i tehnologija, Uočavajući napokon da će očuvanje i održivo korištenje biološke raznoliko-sti učvrstiti prijateljske odnose među državama i doprinjeti miru u svijetu, Želeći ojačati i dopuniti postojeće međunarodne sporazume za očuvanje bi-ološke raznolikosti i održivo korištenje njenih komponenti, Odlučne da zaštite i održivo koriste biološku raznolikost na dobrobit sadaš-njih i budućih generacija, sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

CILJEVI

Ciljevi ove Konvencije, koje treba provoditi u skladu s njenim relevantnim odredbama, jesu očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja ge-netskih izvora, na način koji uključuje prikladni pristup genetskim izvorima kao i prijenos odgovarajućih tenologija, uzevši u obzir sva prava nad tim izvorima i tehnologijama, kao i način koji uključuje odgovarajuće financi-ranje.

Članak 2.

UPOTREBA TERMINA

Za potrebe ove Konvencije: »Biološka raznolikost« je sveukupnost svih živućih organizama koji su sa-stavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa; te uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, te raznoli-kost između ekosustava. »Biološki izvori« uključuju genetske izvore, organizme ili dijelove organiza-ma, populacije ili neke druge biotičke komponente ekosustava sa stvarnom ili potencijalnom upotrebom ili vrijednošću za čovječanstvo. »Biotehnologija« je svaka tehnologija koja koristi biološke sustave, žive organizme ili njihove dijelove, za proizvodnju ili promjenu proizvoda ili procesa za posebnu namjenu. »Zemlja porijekla genetskih izvora« je zemlja koja posjeduje genetske izvo-re u in-situ uvjetima. »Zemlja snabdjevač genetskim izvorima« je zemlja koja snabdijeva genet-skim materijalima sakupljenim iz in-situ izvora, uključujući populaciju i divljih i udomaćenih vrsta, ili uzetih iz ex-situ izvora koji mogu ili ne moraju poticati iz te zemlje. »Udomaćene ili kultivirane vrste« su vrste na čiji je proces evolucije djelo-vao čovjek kako bi udovoljio svojim potrebama. »Ekosustav« je dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroor-ganizama i njihovoga neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkci-onalna jedinica. »Ex-situ očuvanje« je očuvanje komponenti biološke raznolikosti izvan nji-hovih prirodnih staništa. »Genetski materijal« je biljni, životinjski i mikrobni materijal i drugi mate-rijali koji sadrže funkcionalne jedinice nasljeđa. »Genetski izvori« su genetski materijali stvarne ili potencijalne vrijednosti. »Stanište« je prostor ili mjesto gdje se organizam ili populacija prirodno pojavljuju. »In-situ uvjeti« su uvjeti u kojima egzistiraju genetski izvori unutar ekosu-

ZAŠTITA

21

stava i prirodnih staništa, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta, okru-ženje u kome su razvili svoja specifična svojstva. »In-situ očuvanje« je očuvanje ekosustava i prirodnih staništa, te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kome su razvili svoja specifična svojstva. »Zaštićeno područje« je zemljopisno određeno područje koje je namijenje-no, ili vođeno i upravljano na način da se postignu specifični ciljevi zaštite. »Organizacija regionalne ekonomske integracije« je organizacija osnovana od strane suverenih država u dotičnoj regiji, na koju su njene države članice prenijele nadležnosti po predmetima koje regulira ova Konvencija, a koja u skladu s internim postupcima ima sva ovlaštenja da potpiše, potvrdi (ratifici-ra), prihvati, odobri ili pristane na istu. »Održivo korištenje« je korištenje komponenti biološke raznolikosti, na na-čin i u obimu koji ne vodi propadanju biološke raznolikosti, na način kojim se održava njen potencijal, kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sa-dašnjih i budućih naraštaja. »Tehnologija« uključuje biotehnologiju.

Članak 3.

NAČELA

Države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, imaju suvereno pravo korištenja svih vlastitih izvora u skladu s vla-stitom politikom o okolišu, te su odgovorne osigurati, da aktivnosti koje se odvijaju unutar njene nadležnosti ili kontrole, ne izazivaju štete po okoliš drugih država ili područja izvan granica necionalne nadležnosti.

Članak 4.

DJELOKRUG NADLEŽNOSTI

Ovisno o pravima drugih država, te ukoliko nije izričito drukčije navedeno u ovoj Konvenciji, odredbe ove Konvencije primjenjuju se u odnosu na svaku ugovornu stranku: (a) U slučaju komponenti biološke raznolikosti na područjima unutar naci-onalne nadležnosti, (b) U slučaju procesa i aktivnosti, bez obzira gdje se njihov učinak pojavi, a koje se provode pod njenom nadležnošću i kontrolom, unutar područja njene nacionalne nadležnosti ili izvan granica nacionalne nadležnosti.

Članak 5.

SURADNJA

Svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno, surađivati s drugim ugovornim strankama izravno, ako je prikladno ili preko odgova-rajućih međunarodnih organizacija, za područja koja su izvan nacionalne nadležnosti, kao i o drugim predmetima od zajedničkog interesa na očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti.

Članak 6.

OPĆE MJERE ZA OČUVANJE I ODRŽIVO KORIŠTENJE

Svaka će ugovorna stranka u skladu sa svojim posebnim uvjetima i moguć-nostima: (a) Razviti nacionalne strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti ili u tu svrhu usvojiti već postojeće strate-gije, planove ili programe, koji će odraziti, između ostalog, mjere planirane ovom Konvencijom, važne za ugovornu stranku o kojoj se radi, (b) Uklopiti, koliko je to moguće i prikladno, očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u odgovarajuće sektorske i međusektorske planove, programe i politiku.

Članak 7.

UTVRĐIVANJE I PRAĆENJE

Svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno, a napose u smislu članka 8. do 10.: (a) Identificirati komponente biloške raznolikosti važne za njeno očuvanje i održivo korištenje, vodeći brigu o indikativnoj listi kategorija navedenih u Dodatku I.,

(b) Pratiti, kroz uzimanje uzoraka i druge tehnike, komponente biološke ra-znolikosti identificirane u skladu s podstavkom (a) gore, obraćajući naročito pažnju na one kojima su potrebne hitne mjere očuvanja, kao i one koje nude najveći potencijal za održivo korištenje, (c) Utvrditi procese i kategorije aktivnosti za koje se pretpostavlja da imaju, ili mogu imati, loš utjecaj na očuvanje i održivo korištenje biološke raznoli-kosti, te pratiti njihov utjecaj kroz uzimanje uzoraka ili druge tehnike, (d) Održavati i organizirati podatke dobivene aktivnostima utvrđivanja i pra-ćenja, kroz bilo koji mehanizam u skladu s podstavcima (a), (b) i (c) gore.

Članak 8.

IN-SITU OČUVANJE

Svaka ugovorna stranka će, koliko je to moguće i prikladno: (a) Utemeljiti sustav zaštićenih područja ili područja gdje treba primijeniti posebne mjere za očuvanje biološke raznolikosti, (b) Razviti, gdje je potrebno, smjernice za odabir, utemeljenje i upravljanje zaštićenim područjima ili područjima gdje je potrebno primijeniti posebne mjere za očuvanje biloške raznolikosti, (c) Voditi ili upravljati biološkim izvorima važnim za očuvanje biloške ra-znolikosti, bez obzira da li se nalaze unutar ili izvan zaštićenih područja, s ciljem da se osigura njihovo očuvanje i održivo korištenje, (d) Promicati zaštitu ekosustava, prirodnih staništa, te održavanje i obnav-ljanje populacije vrsta koje su sposobne za opstanak u prirodnom okruženju, (e) Promicati održiv i za okoliš prihvatljiv razvoj u područjima koja graniče sa zaštićenim područjima, s ciljem daljnje zaštite tih područja, (f) Obnoviti i ponovo uspostaviti narušene ekosustave te promicati oporavak ugroženih vrsta, između ostalog, kroz razvoj i provedbu planova i ostalih strategija upravljanja, (g) Utemeljiti ili podržati načine vođenja, upravljanja ili kontrole rizika pri korištenju i oslobađanju živih modificiranih organizama koji su rezultat bi-otehnologije, a koji bi mogli nepovoljno djelovati na okoliš i zdravlje ljudi i utjecati na očuvanje i održivo korištenje biloške raznolikosti, (h) Spriječiti uvođenje te kontrolirati ili iskorijeniti one strane vrste koje ugrožavaju ekosustave, staništa ili vrste, (i) Nastojati osigurati uvjete potrebne za usklađivanje sadašnjeg korišenja i očuvanja biološke raznolikosti te održivog korištenja njenih komponenata, (j) U skladu s nacionalnim zakonodavstvom poštovati, štititi i podržavati znanja, inovacije i običaje zavičajnih i lokalnih zajednica koje utjelovljuju tradicionalan način života, važan za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti, te promicati njihovu širu primjenu uz odobrenje i uključivanje nosilaca tih znanja, inovacija i običaja i poticati pravednu razdiobu dobiti nastalih korištenjem takvih znanja, inovacija i običaja, (k) Razviti ili održavati potrebno zakonodavstvo i/ili druge propise, kojima se uređuje zaštita ugroženih vrsta i populacija, (l) Voditi i upravljati odgovarajućim postupcima i kategorijama aktivnosti na osnovi članka 7., tamo gdje je utvrđen značajan nepovoljan utjecaj na biološku raznolikost, (m) Surađivati u pribavljanju financijske i druge pomoći za in-situ zaštitu, kako je navedeno u podstavcima (a) do (l) gore, a posebno za zemlje u ra-zvoju.

Članak 9.

EX-SITU OČUVANJE

Svaka ugovorna stranka će, ukoliko je to moguće ili prikladno, a prvenstve-no s ciljem ispunjenja in-situ mjera: (a) Usvojiti mjere za ex-situ očuvanje komponenti biološke raznolikosti, pr-venstveno u zemlji podrijetla tih komponenti, (b) Utvrditi i podržati mogućnosti za ex-situ očuvanje i istraživanja na bilj-kama, životinjama i mirkoorganizmima, prvenstveno u zemlji porijekla ge-netskih izvora, (c) Usvojiti mjere za oporavak i obnavljanje ugroženih vrsta te ponovo uvo-đenje istih u njihova prirodna staništa pod odgovarajućim uvjetima, (d) Voditi i upravljati sakupljanjem bioloških izvora iz prirodnih staništa za ex-situ zaštitu, kako se ne bi ugrožavali ekosustavi i in-situ populacije i vr-ste, osim tamo gdje je potrebna privremena primjena ex-situ mjera, u skladu s podstavkom (c) gore, (e) Surađivati u osiguravanju financijske i druge potpore za ex-situ zaštitu, navedene u podstavcima (a) do (d) gore, te u utemeljenju i provođenju ex-si-tu zaštitnih mjera u zemljama u razvoju.

BUK

22

Članak 10.

ODRŽIVO KORIŠTENJE KOMPONENTI BIOLOŠKERAZNOLIKOSTI

Svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno: (a) Uključiti brigu o zaštiti i održivom korištenju bioloških izvora prilikom donošenja odluka na nacionalnoj razini, (b) Usvojiti mjere vezane za korištenje bioloških izvora, kako bi se izbjegao ili sveo na minimum nepovoljan utjecaj na biološku raznolikost, (c) Štititi i poticati uobičajeno korištenje bioloških izvora u skladu sa tra-dicijom i kulturom, sukladno zahtjevima za očuvanje i održivo korištenje, (d) Podržati zavičajno stanovništvo pri razvoju i primjeni postupaka oporav-ka u narušenim područjima sa smanjenom biološkom raznolikošću, (e) Poticati suradnju između nadležnih državnih tijela i privatnog sektora u razvoju metoda za održivo korištenje bioloških izvora.

Članak 11.

POTICAJNE MJERE

Svaka će ugovorna stranka, koliko god je to moguće i prikladno, usvojiti ekonomski i socijalno usklađene mjere koje djeluju poticajno na očuvanje i održivo korištenje komponenti biološke raznolikosti.

Članak 12.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA I OBUČAVANJA

Ugovorne stranke će, uzevši u obzir posebne potrebe zemalja i razvoju: (a) Utvrditi u provoditi programe znanstvenog i tehničkog obrazovanja i obučavanja o mjerama za utvrđivanje, očuvanje i održivo korištenje biološ-ke raznolikosti i njenih komponenti, te osigurati potporu takvom obrazova-nju i obuci za posebne potrebe zemalja u razvoju, (b) Promicati i poticati istraživanja koja doprinose očuvanju i održivom ko-rištenju biološke raznolikosti, posebno u zemljama u razvoju, u skladu s od-lukama Konferencije stranaka donesenim na osnovi preporuka Pomoćnoga znanstvenog tijela, Tehničkog i Tehnološkog savjeta, (c) Pridržavajući se odredbi članka 16., 18. i 20., unapređivati i surađivati u korištenju znanstvenih dostignuća u istraživanjima biološke raznolikosti na razvijanju metoda za očuvanje i održivo korištenje bioloških izvora.

Članak 13.

OBRAZOVANJE JAVNOSTI I SVIJESTI

Ugovorne će stranke: (a) Promicati i poticati shvaćanje važnosti očuvanja biološke raznolikosti, mjera koje su za to potrebne, kao i promidžbu istih kroz medije, te uključi-vanje ovih tema u obrazovne programe, i (b) Surađivati, koliko je moguće, s ostalim državama i međunarodnim or-ganizacijama u razvoju programa obrazovanja i javne svijesti, u pogledu očuvanja i održivog korištenja bioloških raznolikosti.

Članak 14.

PROCJENA UTJECAJA I SMANJIVANJE ŠTETNIH UTJECAJA

1. Svaka stranka će, koliko je to moguće i prikladno: (a) Uvoditi odgovarajuće postupke za procjenu utjecaja planiranih projekata na okoliš koji bu mogli imati nepovoljan utjecaj na biološku raznolikost, s ciljem da se takav utjecaj izbjegne ili umanji, te će gdje je to prikladno, omogućiti sudjelovanje javnosti u takvim postupcima, (b) Uvesti odgovarajuće mjere kojima se osigurava da se vodi računa o po-sljedicama po okoliš programa i politike koji bi mogli imati značajan nega-tivan utjecaj na biološku raznolikost, (c) Promicati, na bazi reciprociteta, obavještavanje, razmjenu informacija i konzultacije o aktivnostima pod njihovom nadležnosti ili kontrolom, koje bi mogle značajno nepovoljno djelovati na biološku raznolikost drugih država ili područja izvan granica nacionalne nadležnossti, te poticati zaključivanje bilateralnih, regionalnih ili multilateralnih sporazuma, već prema moguć-nostima, (d) U slučaju prijeteće ozbiljne opasnosti ili štete po biološku raznolikost na područjima pod nadležnošću drugih država ili područjima izvan grani-

ca nacionalne nadležnosti, a koje bi proizašle pod njezinom nadležnošću ili kontrolom, potrebno je odmah obavijestiti potencijalno ugrožene države, te potaknuti aktivnosti da se spriječi ili smanji takva opasnost ili šteta, (e) Promicati nacionalne sporazume za hitno reagiranje na aktivnosti ili do-gađaje, kako one uzrokovane prirodnim putem tako i drukčije, a koje pred-stavljaju prijeteću opasnost po biološku raznolikost, te poticati međunarod-nu suradnju da se podupru takvi nacionalni napori, i tamo gdje je prikladno, a države ili regionalne ekonomske integracijske organizacije su se složile, utvrditi zajedničke moguće planove, 2. Konferencija stranaka će ispitati, na osnovi istraživanja koje treba pro-vesti, pitanje odgovornosti i naknade, uključivši obnovu i nadoknadu štete nanesene biološkoj raznolikosti, osim kad ta odgovornost predstavlja isklju-čivo unutarnju stvar.

Članak 15.

PRISTUP GENETSKIM IZVORIMA

1. Priznajući suverena prava država nad svojim prirodnim izvorima, naci-onalne vlade su ovlaštene određivati i regulirati nacionalnim zakonodav-stvom pristup genetskim izvorima. 2. Svaka će ugovorna stranka nastojati stvoriti uvjete da se omogući pristup genetskim izvorima, u cilju razboritog korištenja okoliša od strane drugih ugovornih stranaka, bez nametanja ograničenja suprotno ciljevima ove Kon-vencije. 3. U cilju ove Konvencije, pod genetskim izvorima koje osigurava ugovorna stranka, a o kojima je riječ u ovom članku i članku 16. i 19., podrazumi-jevaju se samo oni izvori koje osigurava ugovorna stranka, a to su zemlje podrijetla tih izvora ili stranke koje su stekle genetske izvore u skladu s ovom Konvencijom. 4. Pristup, tamo gdje je odobren, odvijat će se na osnovi zajedničkih dogo-vorenih uvjeta u skladu s odredbama ovoga članka. 5. Pristup genetskim izvorima mora unaprijed odobriti ugovorna stranka koja pruža takve izvore, ukoliko to nije drukčije odredila dotična stranka. 6. Svaka ugovorna stranka nastojat će izraditi u provesti znanstvena istraži-vanja na genetskim izvorima, koje osiguravaju ugovorne stranke, koliko je to moguće uz uključivanje tih ugovornih stranaka. 7. Svaka ugovorna stranka provest će zakonske, upravne ili političke mjere, kako je prikladno, u skladu sa člankom 16. i 19., a gdje je potrebno da se kroz financijski mehanizam utvrđen u članku 20. i 21. s ugovornom stran-kom koja je takve izvore osigurala, podijele razultati istraživanja i razvoja, kao i koristi na poštenoj ili pravednoj osnovi. Takva će se podjela izvršiti na osnovi zajednički utvrđenih uvjeta.

Članak 16.

PRISTUP I PRIJENOS TEHNOLOGIJE

1. Svaka ugovorna stranka, priznajući da tehnologija uključuje i biotehnolo-giju te da, i pristup i prijenos tehnologije među ugovornim strankama, pred-stavljaju osnovne elemente za postizanje ciljeva ove Konvencije, preuzima u skladu s odredbama ove Konvencije obvezu da osigura i/ili omogući pristup i prijenos tehnologija bitnih za očuvanje i održivo korištenje biološke razno-likosti ili upotrebu drugih genetskih izvora drugim ugovornim strankama, ne pričinjavajući veće štete po okoliš. 2. Zemljama u razvoju biti će omogućen i/ili olakšan pristup i prijenost teh-nologije naveden u stavku 1, pod poštenim i najpovoljnijim, te koncesional-nim i preferencijalnim uvjetima, ako su zajednički dogovoreni i potrebni, u skladu sa financijskim mehanizmom utvrđenim u člancima 20. i 21. Ukoliko tehnologija podliježe patentima i drugim intelektualnim vlasničkim pravi-ma, takav će pristup i prijenos biti osiguran pod uvjetima koji priznaju i koji su sukladni s odgovarajućom i učinkovitom zaštitom intelektualnih vlasnič-kih prava. Primjena ovog stavka bit će u skladu sa stavkom 3., 4. i 5. dolje. 3. Svaka ugovorna stranka provest će zakonske, upravne ili političke mjere, kako je prikladno, s ciljem da ugovornim strankama, posebice onima koje su zemlje u razvoju, a koje pružaju genetske izvore, bude omogućen pristup i prijenos tehnologije koja se koristi ovim izvorima, pod zajednički dogovo-renim uvjetima, uključivši, ako je potrebno, tehnologiju zaštićenu patentima ili drugim pravima intelektualnog vlasništva, kroz odredbe članka 20. i 21., a u skladu s međunarodnim pravom i stavkom 4. i 5., dolje. 4. Svaka ugovorna stranka provesti će zakonske, upravne ili političke mjere, kako je prikladno, s ciljem da u privatnom sektoru omogući pristup, zajed-nički razvoj i prijenos tehnologije navedene u stavku 1. gore, kako bi bili od koristi i državnim institucijama i privatnom sektoru zemalja u razvoju i u

ZAŠTITA

22

2323

BUK

tom smislu izvršavali obaveze uključene u stavku 1., 2. i 3., gore. 5. Ugovorne stranke, priznajući da patenti i druga prava intelektualnog vla-sništva mogu utjecati na provođenje ove Konvencije, surađivat će u tom pogledu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim pravom kako bi se osiguralo da ta prava predstavljaju potporu, a ne suprotnost cilje-vima ove Konvencije.

Članak 17.

RAZMJENA INFORMACIJA

1. Ugovorne stranke omogućit će razmjenu informacija, iz svih izvora dostu-pnih javnosti, koje se odnose na zaštitu i održivo korištenje biološke razno-likosti, uzevši u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. 2. Takva razmjena informacija obuhvatit će i razmjenu rezultata tehničkih, znanstvenih i socijalno-ekonomskih istraživanja, kao i informacija o pro-gramima obučavanja i praćenja, specijaliziranih znanja, urođenih i tradi-cionalnih znanja kao takvih, i u kombinaciji s tehnologijama o kojima je riječ u članku 16. stavku 1. Gdje je to moguće, uključivati će također povrat informacija.

Članak 18.

TEHNIČKA I ZNANSTVENA SURADNJA

1. Ugovorne stranke promicati će međunarodnu tehničku i znanstvenu su-radnju na području očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti, kroz odgovarajuće međunarodne i nacionalne institucije. 2. Svaka ugovorna stranka radit će na promidžbi tehničke i znanstvene suradnje s drugim ugovornim strankama, posebno zemljama u razvoju, u provedbi ove Konvencije, između ostalog, i kroz razvoj i ostvarenje nacio-nalne politike. U promicanju takve suradnje, posebnu pažnju treba posvetiti razvoju i jačanju nacionalnih mogućnosti, kroz osposobljavanje stručnjaka i institucija. 3. Konferencija stranaka će na svom prvom sastanku utvrditi kako izraditi mehanizam za omogućavanje i promicanje tehničke i znanstvene suradnje. 4. Ugovorne će stranke, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i politi-kama, poticati i razvijati metode suradnje za razvoj i primjenu tehnologi-ja, uključivši domaće i tradicionalne tehnologije, u skladu s ciljevima ove Konvencije. U tu svrhu, ugovorne će stranke također promicati suradnju u obučavanju i razmjeni stručnjaka. 5. Ugovorne stranke će na osnovi zajedničkog sporazuma promicati utvr-đivanje programa zajedničkih istraživanja i zajedničkih ulaganja u razvoj tehnologije prikladnih za ciljeve ove Konvencije.

Članak 19.

RUKOVANJE BIOTEHNOLOGIJOM I RAZDIOBA DOBROBITI

1. Svaka ugovorna stranka poduzeti će zakonske, upravne ili političke mjere, kako je prikladno, kojima bi se ugovornim strankama koje pružaju izvore za biotehnološka istraživanja pružila mogućnost da i one učinkovito sudjeluju u tim istraživanjima, a naročito ugovornim strankama zemljama u razvoju, te ako je moguće da se te aktivnosti vrše kod njih. 2. Svaka će ugovorna stranka poduzeti sve praktične mjere da se ugovornim strankama a posebno zemljama u razvoju, na poštenoj i pravednoj osnovi, omogući i unaprijedi pristup rezultatima i dobrobiti koja proizlazi iz bioteh-nologije utemeljene na genetskim izvorima koje te stranke osiguravaju. Taj će pristup biti moguć pod zajedničkim dogovorenim uvjetima. 3. Stranke će razmotriti potrebu i modalitete protokola, koji navodi odgo-varajuće postupke, uključujući posebno unaprijed najavljeni sporazum na području sigurnog prijenosa rukovanja i korištenja svih živih modificiranih organizama proizvedenih postupcima biotehnologije, a koji mogu negativno utjecati na očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. 4. Svaka će ugovorna stranka izravno ili na zahtjev neke fizičke ili pravne osobe pod svojom nadležnošću, koja osigurava organizme o kojima je riječ u stavku 3., snabdijeti tu ugovornu stranku svim raspoloživim informaci-jama o korištenju i propisima o sigurnosti, potrebnim za rukovanje takvim organizmima, kao i svim raspoloživim informacijama o mogućem negativ-nom utjecaju specifičnih organizama na ugovornu stranku, u kojoj će dotični organizmi biti uvedeni.

Članak 20.

FINANCIJSKI IZVORI

1. Svaka se ugovorna stranka obvezuje, da će u skladu sa svojim nacional-nim planovima, prioritetima i programima, osigurati prema svojim moguć-nostima, financijsku potporu i poticati one nacionalne aktivnosti, koje su namijenjene postizanju ciljeva ove Konvencije. 2. Stranke razvijene zemlje osigurat će nove i dodatne financijske izvore, kako bi strankama zemljama u razvoju omogućile da u potpunosti ispune rastuće troškove za izvršavanje obaveza koje proizlaze iz ove Konvencije, te uživati korist njenih odredbi, koji troškovi su dogovoreni između stranke zemlje u razvoju i institucionalne strukture spomenute u članku 21., u skladu s politikom, strategijom, programom prioriteta i kriterijem prikladnosti te indikativnom listom rastućih troškova, koju utvrđuje Konferencija stranaka. Ostale stranke, uključujući i zemlje koje prolaze proces prelaska na tržišnu ekonomiju, mogu dobrovoljno preuzeti obaveze stranaka razvijenih zemalja. U smislu ovoga članka, Konferencija stranaka će na svom prvom sastanku utvrditi listu stranaka razvijenih zemalja kao i ostalih zemalja, koje dobro-voljno preuzimaju obveze stranaka razvijenih zemalja. Konferencija strana-ka će povremeno preispitati i, ako je potrebno, izmijeniti listu. Također će se poticati doprinos iz drugih zemalja i izvora na dobrovoljnoj osnovi. Pri ispunjavanju ovih obveza uzet će u obzir potrebu primjerenosti, predvidivo-sti i pravovremenog protoka sredstava, kao i važnost podjele tereta između stranaka uključenih u listu. 3. Stranke razvijene zemlje mogu također pribaviti, a stranke zemlje u ra-zvoju koristiti, financijske izvore vezane na ostvarenje ove Konvencije pu-tem bilateralnih, regionalnih ili drugih multilateralnih kanala. 4. Obim u kojem će stranke zemlje u razvoju učinkovito izvršavati svoje obveze po ovoj Konvenciji, ovisit će o učinkovitom izvršavanju obaveza stranaka razvijenih zemalja ovisno o financijskim izvorima i prijenosu teh-nologije, te treba ozbiljno uzeti u obzir činjenicu da ekonomski i socijalni razvoj kao i iskorjenjivanje siromaštva predstavljaju prve i premostive prio-ritete stranaka zemalja u razvoju. 5. Stranke će naročito voditi računa o specifičnim potrebama i posebnim situacijama najnerazvijenih zemalja u njihovim aktivnostima u vezi s finan-ciranjem i prijenosom tehnologije. 6. Ugovorne će stranke također uzeti u obzir posebne uvjete, koji su rezultat ovisnosti o raspodjeli i smještaju biološke raznolikosti kod stranaka zemalja u razvoju, a posebno malih otočnih država. 7. Pažnju treba, također, posvetiti specifičnoj situaciji zemalja u razvoju, uključivši i one koje imaju najranjiviji okoliš, poput onih sa sušnim i po-lusušnim zonama, obalnim i planinskim područjima.

Članak 21.

FINANCIJSKI MEHANIZAM

1. Ustanovit će se mehanizam za osiguranje financijskih izvora za stranke zemlje u razvoju u cilju ove Konvencije, na bazi dotacija ili koncesija, čiji su osnovni elementi opisani u ovom članku. Mehanizam će funkcionirati pod nadležnošću, i vodstvom Konferencije stranaka, kojoj će biti odgovoran u smislu ove Konvencije. Operacije mehanizma vršit će institucionalna struk-tura koju odredi Konferencija stranaka na svom prvom sastanku. U cilju ove Konvencije Konferencija stranaka odredit će politiku, strategiju, program prioriteta i prikladne kriterije u vezi s pristupom i korištenjem takvih izvora. Doprinosi će uzeti u obzir potrebu predvidivosti, odgovarajućeg i pravovre-menog protoka sredstava o kojima je riječ u članku 20., u skladu sa visinom sredstava koju će periodično odrediti Konferencija stranaka, te važnosti po-djele tereta među strankama uključenim u listu navedenu u člnaku 20. stav-ku 2. Dobrovoljne doprinose mogu također dati stranke zemalja u razvoju, kao i druge zemlje i izvori. Mehanizam će funkcionirati u okviru demokratskog i otvorenog sustava upravljanja. 2. U skladu s ciljevima ove Konvencije, Konferencija stranaka će na svom prvom sastanku odrediti politiku, strategiju i program prioriteta, kao i de-taljne kriterije i smjernice za odgovarajući pristup i korištenje financijskih izvora, uključivši redovito praćenje i vrednovanje takvog korištenja. Kon-ferencija stranaka odredit će aranžmane ispunjenje stavka 1. gore, nakon konzultacije s institucionalnom strukturom kojoj je povjerena operacionali-zacija financijskog mehanizma. 3. Konferencija stranaka će preispitati učinkovitost mehanizma utvrđenog u ovom članku, uključivši kriterije i smjernice navedene u stavku 2. gore, ali najranije dvije godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu, a nakon

24

toga redovito. Na osnovu tog preispitivanja poduzet će odgovarajuće korake u cilju poboljšanja učinkovitosti mehanizma, ako je potrebno. 4. Ugovorne stranke će razmotriti mogućnost osnaženja postojećih financij-skih insitutucija, kako bi se osigurali financijski izvori za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.

Članak 22.

ODNOS S DRUGIM MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA

1. Odredbe ove Konvencije neće utjecati na prava i obveze bilo koje ugovor-ne stranke, koje proizlaze iz nekog već postojećega međunarodnog sporazu-ma, osim ukoliko bi ispunjenje tih prava i obveza uzrokovalo ozbiljnu štetu ili prijetnju biološkoj raznolikosti. 2. Ugovorne stranke će provoditi ovu Konvenciju u svezi zaštite mora, do-sljedno pravima i obvezama država preuzetim na osnovu prava mora.

Članak 23.

KONFERENCIJA STRANAKA

1. Konferencija stranaka je ovime osnovana. Prvi sastanak Konferencije stranaka saziva izvršni direktor Programa za okoliš Ujedinjenih naroda, naj-kasnije u roku od godine dana kako je ova Konvencija stupila na snagu. Na-kon toga će se redovni sastanci Konferencije stranaka održavati u redovnim intervalima, koje Konferencija odredi na svom prvom sastanku. 2. Izvanredni sastanci ugovornih stranaka održavat će se kad Konferencija utvrdi da je potrebno, ili na pismeni zahtjev jedne od stranaka, pod uvjetom da u roku od šest mjeseci kako ih je Tajništvo obavijestilo o zahtjevu, isti podrži barem jedna trećina stranaka. 3. Konferencija stranaka će konsenzusom dogovoriti i usvojiti pravila po-stupka u svoje ime i u ime nekoga pomoćnog tijela koje može osnovati, kao i financijske propise koji reguliraju financiranje Tajništva. Na svakom redov-nom sastanku usvojit će se proračun za financijsko razdoblje do sljedećega redovnog sastanaka. 4. Konferencija stranaka će pratiti provođenje ove Konvencije i u tu svrhu će: a) Utvrditi formu i vremenske intervale za prijenos informacija koje je po-trebno dostaviti u skladu sa člankom 26., razmotriti tu informaciju, kao i izvještaje dostavljene od strane pomoćnog tijela, b) Prosuđivati znanstvene, tehničke i tehnološke savjete o biološkoj raznoli-kosti, pripremljene u skladu sa člankom 25., c) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, protokole u skladu sa člankom 28., d) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, u skladu s člankom 29. i 30. aman-dmane na ovu Konvenciju i njene Dodatke, e) Razmotriti amandmane svim protokolima, kao i Dodacima istih, te uko-liko je tako odlučeno, preporučiti strankama u dotičnom protokolu njihovo usvajanje, f) Razmotriti i usvojiti, u skladu sa člankom 30. dopune Dodataka ovoj Kon-venciji, g) Osnovati pomoćna tijela, posebno za pribavljanje znanstvenih i tehničkih savjeta koji se smatraju potrebnim za provođenje ove Konvencije, h) Kontaktirati, putem Tajništva, s izvršnim tijelima Konvencije koja se bave predmetima obuhvaćenim ovom Konvencijom, kako bi se utvrdili od-govarajući oblici suradnje s njima, i) Razmotriti i poduzeti bilo koje dodatne korake koji mogu biti potrebni za postizanje ciljeva ove Konvencije, a na temelju iskustva stečenog kroz njezinu primjenu. 5. Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije i Međunarodna agen-cija za atomsku energiju, kao i svaka država koja nije stranka u ovoj Kon-venciji, može biti prisutna na sastancima Konferencije stranaka kao proma-trač. Svako drugo tijelo ili agencija, bez obzira da li vladina ili nevladina, kvalificirana na polju očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti, a koja je obavijestila Tajništvo o svojoj želji da bude prisutna na sastanku Konferencije stranaka u svojstvu promatrača može biti primljena osim uko-liko najmanje jedna trećina prisutnih stranaka nije protiv. Primanje i sudjelo-vanje promatrača podliježe pravilima postupka koje je usvojila Konferencija stranaka.

Članak 24.

TAJNIŠTVO

1. Tajništvo se ovime osniva. Njegove funkcije bit će sljedeće:

a) Pripremanje i opsluživanje sastanaka Konferencije stranaka predviđenih u članku 23., b) Izvršavanje funkcija koje su mu povjerene bilo kojim protokolom, c) Pripremanje izvještaja o izvršenju svojih funkcija po ovoj Konvenciji, i njihovo podnošenje Konferenciji stranaka, d) Koordiniranje s drugim odgovarajućim međunarodnim tijelima, a poseb-no stupanje u administrativne i ugovorne aranžmane koji mogu biti potrebni za učinkovito obavljanje njegovih funkcija, e) Izvršavanje drugih funkcija koje odredi Konferencija stranaka. 2. Na svom prvom redovnom sastanku, Konferencija stranaka će izabrati Tajništvo između onih postojećih međunarodnih organizacija, koje su iska-zale svoju spremnost da vrše funkciju Tajništva po ovoj Konvenciji.

Članak 25.

POMOĆNO TIJELO ZA ZNANSTVENE, TEHNIČKE I TEHNOLOŠKE SAVJETE

1. Ovime se osniva pomoćno tijelo za znanstvene, tehničke i tehnološke sa-vjete, koje će Konferencija stranaka, kao i njena druga pomoćna tijela, op-skrbljivati pravovremenim savjetima u vezi s provođenjem ove Konvencije. U tom će tijelu moći sudjelovati sve stranke i bit će multidisciplinirano. Ono će uključivati predstavnike država, stručne za određeno područje znanja. Re-dovno će obavještavati Konferenciju stranaka o svim aspektima svog rada. 2. Pod nadležnošću, a u skladu sa smjernicama koje je postavila Konferenci-ja stranaka, te na njen zahtjev, ovo će tijelo: a) Pružiti znanstvene i tehničke procjene statusa biološke raznolikosti, b) Pripremiti znanstvene i tehničke procjene učinaka mjera poduzetih u skla-du s odredbama ove Konvencije, c) Utvrditi nove, učinkovite i vrhunske tehnologije i znanja u vezi očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti, te pružati savjete o načinima i sredstvima promicanja razvoja i/ili prijenosa tehnologija, d) Dati savjet o znanstvenim programima i međunarodnoj suradnji u istra-živanjima i razvoju vezano na očuvanje i održivo korištenje biološke razno-likosti, i e) Odgovoriti na znanstvena, tehnička, tehnološka i metodološka pitanja, koja Konferencija stranaka i njena pomoćna tijela mogu postaviti ovom ti-jelu. 3. Funkcije, reference, organizaciju i djelovanje ovog tijela može dalje razra-diti Konferencija stranaka.

Članak 26.

IZVJEŠTAJI

Svaka ugovorna stranka će u vremenskim razmacima koje odredi Konfe-rencija stranaka, podnijeti Konferenciji stranaka izvještaje o mjerama koje je poduzela na ispunjenju odredbi ove Konvencije i njihove učinkovitosti u postizanju ciljeva ove Konvencije.

Članak 27.

RJEŠAVANJE SPOROVA

1. U slučaju spora između ugovornih stranaka u svezi s tumačenjem ili pri-mjenom ove Konvencije, stranke u sporu potražit će rješenje u pregovorima. 2. Ukoliko stranke u sporu ne postignu sporazum pregovorima, one zajed-nički mogu potražiti dobre usluge ili zahtijevati posredovanje treće stranke. 3. Prilikom ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja ovoj Kon-venciji, ili u bilo kojem trenutku nakon toga, država ili organizacija regional-ne ekonomske integracije može dati pismenu izjavu depozitaru, da u slučaju spora koji nije riješen u skladu sa stavkom 1 ili 2, prihvaća jedan ili oba od sljedećih sredstava rješavanja spora kao obvezne: a) Arbitražu u skladu s postupkom navedenim u Dijelu 1. Dodatka II., b) Podnošenje spora Međunarodnom sudu pravde. 4. Ako stranke u sporu, u skladu sa stavkom 3. nisu prihvatile isti ili neki od postupaka, spor će biti predan na mirenje u skladu s Dijelom 2. Dodatka II., ukoliko se stranke drukčije ne slože. 5. Odredbe ovoga članka primjenjivat će se u vezi sa svim protokolima, osim ukoliko u samom protokolu nije drukčije dogovoreno.

Članak 28.

USVAJANJE PROTOKOLA

ZAŠTITA

24

2525

BUK

1. Ugovorne stranke će surađivati u izradi i usvajanju protokola ovoj Kon-venciji. 2. Protokoli će biti usvojeni na sastanku Konferencije stranaka. 3. Tekst svakoga predloženog protokola Tajništvo će priopćiti ugovornim strankama najmanje šest mjeseci prije takvog sastanka.

Članak 29.

AMANDMANI NA KONVENCIJU ILI PROTOKOLE

1. Amandmane na ovu Konvenciju može predložiti bilo koja ugovorna stranka. Amandmane na bilo koji protokol može predložiti stranka u tom protokolu. 2. Amandmani na ovu Konvenciju bit će usvojeni na sastanku Konferencije stranaka. Amandmani na bilo koji protokol bit će usvojeni na sastanku stra-naka o protokolu o kojem se radi. Tekst svakoga predloženog amandmana na ovu Konvenciju ili bilo koji od protokola, osim ukoliko nije drukčije navedeno u tom protokolu, Tajništvo će priopćiti strankama u ispravi o kojoj se radi, najkasnije šest mjeseci prije sastanka na kojem se predlaže njegovo usvajanje. Tajništvo će također priopćiti predložene amandmane potpisnici-ma ove Konvencije radi informacije. 3. Stranke će sve poduzeti da bi se konsenzusom sporazumjele o svakom predloženom amandmanu ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu. Ako su svi napori postizanje konsenzusa iscrpljeni, a sporazum nije postignut, amandman će kao zadnje što se može učiniti, biti usvojen dvotrećinskom većinom glasova stranaka koje su u pitanju, koje su prisutne i glasuju na sastanku, a depozitar će taj amandman dostaviti svim strankama na ratifici-ranje, prihvat ili odobrenje. 4. O ratificiranju, prihvatu ili odobrenju amandmana depozitar će biti pi-smeno obaviješten. Amandmani, koji su usvojeni u skladu sa stavkom 3., stupit će na snagu među strankama koje su ih prihvatile, i to devedeset dana nakon polaganja instrumenata o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane najmanje dvije trećine ugovornih stranaka u ovoj Konvenciji ili stranaka u protokolu o kojem je riječ, osim ukoliko nije drukčije navedeno u dotičnom protokolu. Nakon toga, amandmani će stupiti na snagu za svaku drugu stran-ku devedeseti dan kako je ta stranka deponirala svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju amandmana. 5. U smislu ovoga članka »Stranke prisutne s pravom glasovanja« znači stranke koje su prisutne i daju svoj glas, bez obzira je li pozitivan ili nega-tivan.

Članak 30.

USVAJANJE I IZMJENA DODATAKA

1. Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu, predstavljat će sastavni dio Konvencije ili dotičnog protokola, o čemu se već radi, i ukoliko nije izričito drukčije navedeno, pozivanje na ovu Konvenciju ili njene protokole predstavljat će istovremeno pozivanje na bilo koji Dodatak istoj. Dodaci će biti ograničeni na proceduralna, znanstvena, tehnička i upravna pitanja. 2. Osim ukoliko nije drukčije određeno u protokolu vezano na Dodatke, pri-mijenit će se sljedeći postupak za prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu dopune Dodataka ovoj Konvenicji ili Dodataka nekom od protokola: a) Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem od protokola predložit će se i usvo-jiti u skladu s postupkom navedenim u članku 29., b) Svaka stranka koja nije u mogućnosti odobriti dopunu Dodataka ovoj Konvenciji ili Dodatak bilo kojem protokolu u kojem je stranka, obavijestit će o tome depozitara pismeno, u roku od godine dana kako je od depozi-tara primio obavijest o usvajanju. Depozitar će bez odlaganja obavijestiti sve stranke o tako primljenoj obavijesti. Stranka može u svakom momentu povući raniji prigovor, i nakon toga će Dodatak stupiti na snagu za stranku spomenutu u stavku (c), c) Po isteku jedne godine, od datuma priopćenja o usvajanju od strane depo-zitara, Dodatak stupa na snagu za sve stranke u ovoj Konvenciji ili nekom od protokola, koje nisu dostavile obavijest u skladu s odredbama stavka (b) gore. 3. Prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu amandmana na Dodatak ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu, podliježe istom postupku koji se pri-mjenjuje na prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu Dodataka ovoj Konven-ciji, kao i Dodataka bilo kojem od protokola. 4. Ako se dopuna Dodataka ili amandman Dodatku odnosi na amandman ovoj Konvenciji ili nekom protokolu, dopuna Dodatka ili amandman ne može stupiti na snagu tako dugo dok amandman na Konvenciju ili neki od protokola ne stupi na snagu.

Članak 31.

PRAVO GLASOVANJA

1. Svaka ugovorna stranka u ovoj Konvenciji ili nekom protokolu imat će jedan glas osim predviđenog u stavku dolje. 2. Organizacije regionalnih ekonomskih integracija, o pitanjima u okviru njihove nadležnosti, iskoristit će svoje pravo glasovanja s brojem glasova koji je jednak broju njenih država članica, koje su ugovorne stranke u ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu. Takve organizacije neće koristiti svoje pravo glasovanja, ukoliko njene države članice koriste svoje pravo, i obrat-no.

Članak 32.

ODNOS IZMEĐU OVE KONVENCIJE I NJENIH PROTOKOLA

1. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije ne može postati stranka u protokolu, ukoliko nije ili ne postaje istovremeno ugovorna stran-ka u ovoj Konvenciji. 2. Odluke po bilo kojem od protokola donosit će samo stranke u tom pro-tokolu. Ugovorne stranke koje nisu ratificirale, prihvatile ili odobrile pro-tokol na sastanku potpisnica, u tom protokolu mogu sudjelovati samo kao promatrači.

Članak 33.

POTPISI

Ova će Konvencija biti otvorena za potpisivanje svim državama i bilo kojoj organizaciji regionalne ekonomske integracije u Rio de Janeiru, od 5. lipnja 1992. do 14. lipnja 1992., te u centrali Ujedinjenih naroda u New Yorku od 15. lipnja 1992. do 4. lipnja 1993.

Članak 34.

POTVRĐIVANJE (RATIFIKACIJA), PRIHVAT I ODOBRENJE

1. Ova Konvencija i svi protokoli podliježu ratifikaciji, prihvatu i odobrenju od strane država i organizacija regionalnih ekonomskih integracija. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju bit će položene kod depozitara. 2. Sve organizacije o kojima je riječ u stavku 1., koje postaju ugovorna stran-ka u ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu, bez ijedne od svojih država članica koje su ugovorne stranke, bit će dužna ispuniti sve obaveze po ovoj Konvenciji ili protokolu o kojem je riječ. U slučaju takvih organizacija koje imaju jednu ili više država članica koje su ugovorne stranke u ovoj Konven-ciji ili odnosnom protokolu, organizacija i njene države članice odlučit će o svojim pojedinačnim odgovornostima u izvršenju obaveza po ovoj Kon-venciji ili protokolu, već prema tome o čemu se radi. U takvim slučajevima, organizacija i države članice neće biti ovlaštene istodobno iskoristiti prava po ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu. 3. U svojim ispravama o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, organizacije koje se spominju u stavku 1. gore, objavit će opseg svoje nadležnosti u odnosu na predmete koje regulira ova Konvencija ili odnosni protokol. Ove organizacije će ta-kođer obavijesiti depozitara o svim eventualnim promjenama u okviru svoje nadležnosti.

Članak 35.

PRISTUPANJE

1. Ova Konvencija kao i svi protokoli bit će otvoreni za pristup država-ma i organizacijama regionalne ekonomske integracije od datuma kada je Konvencija ili dotični protokol spreman za potpisivanje. Isprave pristupanja treba položiti kod Depozitara. 2. U njihovim ispravama o pristupanju, organizacije o kojima je riječ u stavku 1., objavit će opseg svojih nadležnosti u odnosu na predmete koje regulira ova Konvencija ili dotični protokol. Ove organizacije će također obavijestiti Depozitara o svim promjenama u okviru svoje nadležnosti. 3. Odredbe članka 34. stavka 2. primjenjivt će se na organizaciji regionalne ekonomske integracije koje pristupaju ovoj Konvenciji ili nekom protokolu.

26

Članak 36.

STUPANJE NA SNAGU

1. Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od polaganja tridesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju. 2. Svaki protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon polatganja broja isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju koji su navedeni u tom protokolu. 3. Za svaku ugovornu stranku koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Kon-venciju ili joj pristupi nakon polaganja tridesete isprave o ratifikaciji, pri-hvatu, odobrenju ili pristupu, Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od datuma kako je ta ugovorna stranka položila svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju. 4. Svi protokoli osim ako u istima nije drugačije navedeno, stupaju na sna-gu za ugovornu stranku koja ratificira, prihvaća ili odobrava taj protokol ili mu pristupa, nakon što je isti stupio na snagu sukladno stavku 2. gore, devedeseti dan od datuma kada je dotična ugovorna stranka položila svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju ili na datum kada ova Konvencija stupa na snagu za tu ugovornu stranku, što već od toga ka-snije nastupi. 5. U smislu stavka 1. i 2. gore, bilo koja isprava koju je položila organizacija reginalne ekonomske integracije neće se smatrati dodatkom onima koje su položile države članice takve organizacije.

Članak 37.

REZERVE

U svezi s ovom Konvencijom nije moguće postavljati nikakve rezerve.

Članak 38.

POVLAČENJE

1. U bilo kom momentu, po isteku od dvije godine od datuma kako je ova Konvencija stupila na snagu za ugovornu stranku, dotična ugovorna stranka može se povući iz Konvencije uz pismenu obavijest depozitaru. 2. Svako takvo povlaćenje nastupit će po isteku od jedne godine kako ga je depozitar primio, ili nakon kasnijeg datuma, koji može biti naveden u obavijesti o povlačenju. 3. Svaka ugovorna stranka koja se povlači iz ove Konvencije, smatrat će se da se povlači iz svih protokola u kojima je stranka.

Članak 39.

PRIVREMENI FINANCIJSKI ARANŽMANI

Pod uvjetom da je potpuno prestruktuiran u skladu sa zahtjevima članka 21., Fond pogodnosti za globalni okoliš Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, Program za okoliš Ujedinjenih naroda i Međunarodna banka za obnovu i ra-zvoj predstavljat će institucionalnu strukturu o kojoj je riječ u članku 21., na privremenoj osnovi, za razdoblje između stupanja ove Konvencije na snagu i prvog sastanka Konferencije stranaka ili dok Konferencija stranaka ne odluči koja će institucionalna struktura biti određena u skladu sa člankom 21.

Članak 40.

TAJNIŠTVO PRIVREMENIH ARANŽMANA

Tajništvo koje osigurava izvršni direktor Programa za okoliš Ujedinjenih naroda predstavljat će Tajništvo iz članka 24. stavka 2. na privremenoj osno-vi, za razdoblje između stupanja ove Konvencije na snagu i prvog sastanka Konferencije stranaka.

Članak 41.

DEPOZITAR

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda preuzima funkcije depozitara ove Kon-vencije i svih protokola.

Članak 42.

VJERODOSTOJNI TEKSTOVI

Izvornik ove Konvencije, čiji je arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španjolski tekst jednako vjerodostojan, bit će položen kod generalnog tajni-ka Ujedinjenih naroda.

U POTVRDU TOGA niže potpisani, propisno ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

Sačinjeno u Rio de Janeiru petog lipnja tisuću devetsto devedeset druge godine.

DODATAK I.

UTVRĐIVANJE I PRAĆENJE

1. Ekosustavi i staništa: koji sadrže veliku raznolikost, veliki broj endemskih ili ugroženih vrsta, pustinje; značajni za migratorne vrste; koji imaju socijal-ni, ekonomski, kulturološki ili znanstveni značaj; ili su tipični, jedinstveni ili su povezani s ključnim evolucijskim ili drugim biološkim procesima; 2. Vrste i zajednice koje su: ugrožene; divlji rođaci udomaćenih ili kulti-viranih vrsta; koje imaju medicinske, poljoprivredne ili druge ekonomske vrijednosti; ili socijalni, znanstveni ili kulturološki značaj ili su važne za istraživački rad na očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti, kao indikator vrste; i 3. Opisani genomi i geni koji imaju socijalnu, znanstvenu ili ekonomsku važnost.

DODATAK II.

Dio 1

ARBITRAŽA

Članak 1.

Stranka koja podnosi zahtjev obavijestit će Tajništvo da stranke upućuju spor na arbitražu u skladu sa člankom 27. U obavijesti treba navesti predmet arbitraže i ukljčiti posebno članke Konvencije ili protokola, čije je tumače-nje ili primjena sporna. Ukoliko se stranke ne slože po predmetu spora, prije nego što se odredi predsjednik suda, arbitražni sud će utvrditi predmet spora. Tajništvo će primljenu obavijest uputiti svim ugovornim strankama u ovoj Konvenciji ili dotičnom protokolu.

Članak 2.

1. U sporovima između stranaka, sudit će arbitražni sud koga čine tri člana. Svaka stranka u sporu imenuje svog arbitra, a njih dvoje zajedno odredit će sporazumno trećeg arbitra, koji će biti predsjednik suda. Ovaj potonji ne smije biti nacionalnosti niti jedne stranke u sporu, njegovo ili njezino mjesto boravka ne smije biti na teritoriju jedne od stranaka, niti smije biti uposlen kod bilo kojeg od njih, a niti raditi na slučaju u bilo kojem drugom svojstvu. 2. U sporu između više od dviju stranaka, stranke će u zajedničkom interesu imenovati jednog arbitra sporazumom. 3. Sva upražnjena mjesta biti će popunjena na način propisan za početno imenovanje.

Članak 3.

1. Ukoliko predsjednik arbitražnog suda nije određen u roku od dva mjeseca po imenovanju drugog arbitra, generalni tajnik Ujedinjenih naroda će na za-htjev stranke imenovati predsjednika u roku od dva mjeseca. 2. Ukoliko jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva mjese-ca po primitku zahtjeva, druga stranka može o tome obavijestiti generalnog tajnika, koji će izvršiti imenovanje u roku od daljnja dva mjeseca.

Članak 4.

Arbitražni sud donijet će svoju odluku u skladu s odredbama ove Konvenci-je, svih protokola koji su u pitanju, te međunarodnim pravom.

ZAŠTITA

26

2727

BUK

Članak 5.

Ukoliko stranke u sporu ne dogovore drukčije, arbitražni sud će odrediti vlastita pravila i postupke.

Članak 6.

Arbitražni sud može na zahtjev jedne od stranaka preporučiti neophodne privremene mjere zaštite.

Članak 7.

Stranke u sporu omogućit će rad arbitražnom sudu, a posebno će, korište-njem svih sredstava koja su im na raspolaganju: (a) opskrbiti svim odgovarajućim dokumentima, obavijestima i sredstvima, i (b) omogućiti pozivanje svjedoka ili stručnjaka i uvažavati njihovo svjedo-čenje.

Članak 8.

Ugovorne stranke i arbitri su pod obvezom da štite povjerljivost svake infor-macije koju prime u povjerenju za vrijeme postupka arbitažnog suda.

Članak 9.

Ukoliko arbitražni sud ne odluči drukčije, zbog posebnih okolnosti slučaja, troškove arbitraže snose stranke u sporu podjedanko. Sud će čuvati eviden-ciju svih svojih troškova, i konačno stanje istih dostaviti će strankama.

Članak 10.

Svaka ugovorna stranka, koja je zainteresirana za pravnu prirodu predmeta u sporu, na koju može djelovati odluka u slučaju, može uz odobrenje suda intervenirati u postupku.

Članak 11.

Sud može saslušati i odrediti protuzahtjeve koji izravno proistječu iz pred-meta spora.

Članak 12.

Odluke o postupku i sadržaju arbitražnog suda donijet će se većinom glaso-va njegovih članova.

Članak 13.

Ako se neka od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitražnim sudom, ili pro-pusti braniti svoj slučaj, druga stranka može zahtijevati od suda da nastavi s postupkom i donošenjem presude. Odsustvo stranke ili njen propust da brani svoj slučaj neće predstavljati prepreku postupcima. Prije donošenja svoje konačne odluke, arbitražni sud mora se uvjeriti, da se zahtjev temelji na činjenici i zakonu.

Članak 14.

Sud će donijeti svoju konačnu odluku u roku od pet mjeseci nakon što je potpuno konstituiran, ukoliko ne ustanovi da je potrebno vremenski termin produžiti za razdoblje, koje ne bi smjelo prijeći daljnjih pet mjeseci.

Članak 15.

Konačna odluka arbitražnog suda bit će ograničena na predmet spora i treba sadržavati razloge na kojima se temelji, imena članova koji su sudjelovali, kao i datum konačne odluke. Svaki član suda može priložiti odvojeno ili suprotno mišljenje na konačnu odluku.

Članak 16.

Presuda će biti obvezujuća za stranke u sporu. Bit će bez mogućnosti priziva, ukoliko se stranke u sporu nisu unaprijed dogovorile o apelacionom postupku.

Članak 17.

Bilo koja nesuglasica koja se može pojaviti između stranaka u sporu u vezi

s tumačenjem ili načinom provedbe konačne odluke, stranke dostavljaju na odluku arbitražnom sudu koji je presudu donio.

Dio 2

MIRENJE

Članak 1.

Komisija za mirenje bit će imenovana na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Ukoliko stranke nisu drukčije dogovorile, komisija će biti sastavljena od pet članova, po dva imenuje svaka stranka, dok predsjednika zajednički biraju ti članovi.

Članak 2.

U sporovima između više od dviju stranaka, stranke koje imaju isti interes imenovati će svoje članove komisije zajedničkim sporazumom. Ukoliko dvije ili više stranaka imaju različite interese, ili postoji nesporazum oko toga je li im je interes isti, svoje će članove imenovati odvojeno.

Članak 3.

Ukoliko neka imenovanja stranaka nisu izvršena u roku od dva mjeseca od zahtjeva da se osnuje komisija za mirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda će, ako to od njega traži stranka koja je podnijela zahtjev, odrediti predsjednika u roku od daljnja dva mjeseca.

Članak 4.

Ukoliko predsejdnik komisije za mirenje nije odabran u roku od dva mje-seca, nakon imenovanja posljednjeg člana komisije za mirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda će u roku od daljnja dva mjeseca, odrediti pred-sjednika, ukoliko to od njega zatraži stranka.

Članak 5.

Komisija za mirenje donijet će svoje odluke većinom glasova svojih člano-va. Ona će, ukoliko stranke u sporu nisu drukčije dogovorile, odrediti svoj vlastiti postupak. Ona će dati prijedlog za rješenja spora, koji će stranke poštovati u dobroj vjeri.

Članak 6.

Razilaženje u mišljenju o tome ima li komisija za mirenje kompetencije, riješit će komisija.

Članak 3.

Za provedbu ovog Zakona zadužuje se državno tijelo nadležno za zaštitu prirode.

Članak 4.

Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske za donošenje propisa za izvršenje ovoga Zakona.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 018-05/94-01/17 Zagreb, 19. travnja 1996.

ZASTUPNIČKI DOMSABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.

• Prijepis Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Zakon je 28. svibnja 1996. objavljen u „Narodnim novinama“ – Međunarodni ugovori broj 6.

28

UPRAVLJANJE

29

Zašto “kuća nije tijesna”?

Zar “sve što želim – želim samo za sebe”!?

Financijske, gospodarske i društvene krize, prirodne (klimatske) prijetnje i katastrofe, te klasni, rasni, nacionalni, vjerski, državni i dr. sukobi i ratovi pokazuju koliko je danas ugrožen opstanak čovje-ka i ukupnog života na Zemlji.

Pitanja su: kakve su i kolike mogućnosti prirode; postoje li granice, kapaciteti, rezerve koje mogu biti iscrpljene; što nakon toga; što pokazuju poplave koje su zahvatile i naše krajeve; jesmo li ušli u “rat” s prirodom? Mnogi govore da priroda uzvraća u “borbi” za novu razinu svoje održivosti.

Ljudska pohlepa dovela je civilizaciju u zonu opasnosti za vlastiti opstanak. Sada se vidi kolika je bila iluzija o neograničenom napretku, o ovladavanju prirodom, o materijalnom obilju i ne-smetanim osobnim slobodama. Koliko je tu stva-ri koje se uzajamno isključuju. Strast za imanjem mora voditi u beskonačni rat između onih koji ne-maju i onih koji imaju. A pohlepa i mir uvijek se uzajamno isključuju.

“Moj egoizam”, govorio je čuveni ekono-mist D. Rikardo, “ne pokazuje samo moje ponaša-nje već i moj karakter. Sve što želim – želim samo za sebe; zadovoljstvo mi pruža posjedovanje, a ne dijeljenje, moram postati pohlepan, jer je moj cilj imati – onoliko više jesam koliko više imam; da moram osjećati antagonizam prema drugome: prema mojim klijentima koje želim zavesti, prema suparnicima koje želim uništiti, prema radnicima koje želim izrabiti. Nikada neću moći postati za-dovoljan jer mojim željama nema kraja; moram biti zavidan onima koji imaju više i plašiti se onih koji

imaju manje. No sve te osjećaje moram potiskivati kako bih se predstavio (drugima koliko i sebi) kao nasmijano, racionalno, iskreno, drago ljudsko biće, kakav bi svatko želio biti.”

Jesu li doista pretjerane sklonosti za mate-rijalnim dobrima i privilegijama u ljudskoj prirodi? Kako s tim ljudskim “teretom” u 3. milenij, u novo inovativno društvo, u nove procese razvoja zna-nosti i tehnologije, u mijenjanje institucija i vrijed-nosti? Jeli moguć napredak ove civilizacije ako ne dođe do “temeljite promjene u karakternoj struk-turi suvremenog čovjeka” i bez uvažavanja etičkih/bioetičkih načela?

“Gospodarica naše civilizacije jest privre-da”, govorio je autor Putujućeg čovječanstva, J. Kri-ppendorf. Hoće li i kada nužne gospodarske pro-mjene promijeniti i društveno-ekonomske sustave koji stvaraju bolesno gospodarstvo, bolesno druš-tvo i bolesnog čovjeka?

Ova je civilizacija započela “samoubilački put” industrijskom revolucijom, kada je čovjek po-čeo aktivno ovladavati prirodom. S industrijskom revolucijom dolazi do zamjene životinjske energije mehaničkom, pa atomskom, a ljudskog uma kom-pjutorom. Čovjeka su “opčarali” osjećaji svemoći proizvodnje i potrošnje. “Ljudi su na putu da po-staju bogovi, nadnaravna bića koja mogu stvoriti drugi svijet, koristeći prirodne resurse kao gradive elemente.” Je li to moguće ljudi?

“Uživanje čovjeka na vrelima prirode”... i kulture

Želja osnivača prvog zaštićenog područja, šume Fontenbleau u Francuskoj bila je: “Uživanje čovjeka na vrelu prirode.”

Radi uživanja na “vrelima prirode” Francu-skoj su se pridružile sve zemlje svijeta. Zadatak je očuvati, zaštititi osobito atraktivne predjele. Kako je sve više takvih predjela ugroženo ljudskim utje-

UPRAVLJANJE

30

cajem, nameće se potreba za njihovom zaštitom. Odnosno, nameće se potreba za vizijom i strategi-jom zaštite, uređenja, aktivnog planiranja i uprav-ljanja svim aktivnostima na zaštićenim područjima, sve to s ciljem da se čovjeku omogući “uživanje na vrelima prirode”.

Temeljna misija većine zaštićenih područja je: rekreacija, zaštita resursa, očuvanje prirode te obrazovni programi. Posjetiteljima “vrela prirode” danas se sve više pružaju organizirana događanja, emotivna i stručna vođenja, izložbe, prezentacije i dr. radi boljih dojmova, jačih doživljaja, veće vrijed-nosti, ugleda/brenda zaštićenog područja.

Kako se u granicama zaštićenog područja nalaze i kulturni spomenici, a na rubovima i sta-novnici “čuvari” tradicionalnih običaja i vlasnici di-jelova zaštićenog područja, to njihovo uključivanje

u “emocionalnu ponudu” predstavlja osobito kul-turno bogatstvo i vrijednost područja za uživanje i na vrelima kulture.

Čuvanje “vrela” prirode i kulture od podre-đivanja, sebičnosti i pohlepnosti koje rađaju su-stavi vrijednosti suvremene civilizacije životni je i humani zadatak današnjeg čovjeka, da potomcima ostavi prirodu kakvu je naslijedio od predaka.

“Vrela prirode i kulture” u svijetu brendova i ...

Rukovođen, prvo, željom da sam upravlja svojim životom, drugo, da sve više napreduje u

31

onome što ima smisla i, treće, da teži raditi ono što služi višim ciljevima, “globalni” čovjek danas se na svakom koraku sukobljava s protivnicima, kočniča-rima i osporavateljima, svoje autonomije, težnje za izvrsnosti i pravim smislom i svrhom življenja.

U svijetu zaštićenih područja, kao i u sve-ukupnom gospodarskom, kulturnom, sportskom, zabavnom i društvenom životu, rađaju se brendovi – područja osobito atraktivna, interesantna svjet-skim putnicima, kojih je danas više od milijardu.

Suvremeni je svijet, svijet brendova – težnji k sve uglednijim proizvodima, uslugama, prirodnim i kulturnim atrakcijama, tvrtkama, destinacijama, domaćinima, ljudima... Zato što je čovjek, kao je-dinstvo tijela, racija, emocija i duha, postao obrazo-vaniji, informiraniji, bogatiji, autonomniji, a njegove potrebe, želje, motivi i očekivanja, komuniciranje osjetilima vida, sluha, mirisa, okusa i opipa, osjetil-no i emocionalno znatno složenijima, prisiljava po-

nuđače da setove svoje ponude proizvoda, usluga, atrakcija i događanja, te cijene, prodaju, promociju, odnose, procese i progres kvantitativno, kvalitativ-no, emocionalno, intelektualno i duhovno prilago-đavaju nastalim promjenama, a sve u cilju boljeg ugođaja, radi oduševljenja, izvrsnog doživljaja – iz-vrsnog brenda.

Pred menadžmentom NP “Krka” danas je veliki izazov, ne da li brendirati “vrela prirode i kul-ture” s područja Parka – stvarati doživljajno ugled-no prirodno i kulturno mjesto, nego za koga (koji tržišni segment), s čim (kojim motivima i atraktiv-

32

– iskustva o kojem će pričati prijateljima i pozna-nicima.

Gužve su uvijek u sezoni i u podne? Gužve su u Parku, gužve su i u Dubrovniku? Kada su pri-vlačniji, zanimljiviji, atraktivniji, za većinu posjetite-lja, Park i Dubrovnik: kada je malo ili kada je puno gostiju, s gužvama ili bez gužvi?

Istina je da se radije putuje tamo gdje je više posjetitelja: u poznate gradove, svetišta, ljeto-vališta, zimovališta, na sportske, zabavne i kulturne predstave, tamo gdje se više “gužva”.

Puni gradovi, svetišta, plaže i skijališta, sportski tereni, zabavni i kulturni centri i destinaci-je uvijek su većini populacije privlačniji puni nego prazni. Poslovica kaže: “Kuća nije tijesna kada če-ljad nije bijesna.” U pravog domaćina kuća nikad nije tijesna. Krkaši i krkašice, pravi domaćini i do-maćice, uvijek mogu iznenaditi svoje goste, da im nikada ne bude “tijesno” – gužva.

Zato je ljudsko i ekološko pitanje: Koje su granice “Krke”? Mogući odgovor: u granicama “dobrote” domaćina i domaćica i ekološkoj održi-vosti!

A “dobrota” je danas izazov cijelom svije-tu, svim ponuđačima, svim turističkim destinacija-ma, svim zaštićenim područjima (i NP “Krka”), da s mnogo inspiracije, inicijative, motiva, sa srcem i ljubavlju “dobrotom”, oduševe svoje kupce, goste, partnere, svijet, i da im ne bude “gužva”.

Imaju li ljudski porivi i motivacija dobrote granice?

Čovjek kao biološko biće ima unutarnje po-trebe i porive, među kojima su temeljne potrebe za hranom i pićem i za biološkom reprodukcijom kao prvi poriv. Potom su prepoznate “vanjske” potrebe, za nagradom i kaznom (mrkvom i batinom), kao drugi poriv. Od polovice 20. stoljeća, a posebno s ulaskom u 3. milenij, došlo je do otkrića i skromne

nim resursima) i kako (kojom inteligencijom, krea-tivnom i stvaralačkom maštom i praksom zaposle-nika, građana i gostiju) brendirati?

Koje su granice Krkinih “vrela prirode i kulture”?

Čovjek je duže vrijeme izložen brojnim pri-jetnjama iz svemirskog, Zemljina prirodnog i ljud-skog okoliša. Krajem 18. stoljeća T. Malthus “za-prijetio” je nedostatkom hrane. Potom su se javile prijetnje od nuklearnog naoružanja, zagrijavanja Zemlje i otapanja polova, zagađenja prirodnog okoliša...

Ova civilizacija treba odgovoriti na temelj-no pitanje: Postoje li granice života na planetu Ze-mlji? Koje su gornje granice broja ljudi, obnovljivih izvora energije, hrane, pitke vode, obradivog tla i drugih resursa?

Pitanje gornje kapaciteta okoliša stoji pred zaštićenim područjima, tako i pred, NP “Krka”.

Koliko se posjetitelja smije pustiti u Nacio-nalni park “Krka” a da njihov broj ne naruši njiho-vo zadovoljstvo? pitaju se istraživači Instituta Ru-đer Bošković. Ima li prostora za još posjetitelja? A svjetskih putnika bit će sve više i više – dvije i više milijardi.

I ruđerovci ukazuju na objektivne moguć-nosti za više posjetitelja proširenjem, produženjem i uređenjem postojećih i novih staza i prometnica, boljom signalizacijom i ukupnom infrastrukturom, boljom ponudom i promocijom. Još ima neosvoje-nih prirodnih i, posebno, kulturnopovijesnih atrak-tivnih dijelova Parka. Nema ni poticanja jutarnjih, popodnevnih i večernjih posjeta boljim uslugama i događanjima.

Krkaši i krkašice (zaposlenici i zaposlenice, domaćini i domaćice) uvijek mogu osobno učiniti za svoje goste više nego što oni očekuju. Komuni-kativnošću domaćice i domaćini Parka mogu gosta dovesti do ushićenja, do nezaboravnog doživljaja

UPRAVLJANJE

33

primjene unutarnje (intrinzične) motivacije, trećeg poriva, uživanja u radu, zadovoljstva i oduševljenja da se radi to što se radi.

Koliko nam zadovoljstvo, radost i sreća, ko-liko mučnina i tuga pružaju/omogućuju plaće i na-grade, odnosno sankcije i kazne?

Tko može “platiti” iskreni osmjeh, radost u srcu domaćina koji dočekuje, prima i časti svoje goste. “Čast je častiti”. Kad se to radi s ljubavlju, sa srcem, onda je tomu plaća “ljudskost” – unutarnji poriv i motiv.

Kako potaknuti unutarnje snage: empati-ju, maštu, kreativnost, uslužnost, lijepo ponašanje turističkih domaćina – recepcionara, vodiča, kono-bara, kuhara, spremačica, animatora, zabavljača, organizatora i sl.?

Kako poticati unutarnje snage, zanos, “uži-vanje u radu” zaposlenika Parka, partnera Parka ili stanovnika okolnog područja na dobrobit svih? Samo iskreno, s ljubavlju, primanje i čašćenje je gostinsko čašćenje (primiti gosta kao Krista, ljubiti gosta kao Krista) dovodi do zadovoljnog, odušev-ljenog, sretnog gosta?

Čast, i unutarnje zadovoljstvo zaposlenika NP “Krka” je što rade u jednom od najboljih “vrela prirode” Europe i svijeta. Za još bolji ugled potreb-ne su osobne sposobnosti i kreativni talenti svih zaposlenika, prijatelja i partnera Parka. Sve se to da učiti i trenirati. Kada se radi o sposobnostima mo-tiviranih ljudi, u narodu se kaže: “Kada postoji volje, ima i načina”. Može se “beskonačno”.

Zaključno: zaista, “kuća nije tijesna” kod lju-di s motivom dobrote.

Petar Gardijan

BUK

34

Informacijski sustav zaštite prirode i baze podataka

Izradi informacijskog sustava zaštite pri-rode pristupilo se s ciljem prikupljanja podataka relevantnih za izradu i donošenje planova uprav-ljanja zaštićenim područjima. Informacijski sustav zaštite prirode obuhvatio je centralnu bazu poda-taka i njene replike u parkovima. Izrađene su i de-sktop aplikacije za lakši unos podataka dobivenih terenskim opažanjem i sistematiziranje podataka prikupljenih na temelju izvješća i rezultata istraži-vanja, koji se preko Arc GIS-a unose u prostornu GIS (Geografski informacijski sustav) bazu.

Navedena baza podataka ustrojena je u svim nacionalnim parkovima na temelju projek-ta koji je sufinancirala norveška vlada od 2006. do 2009. (PAMS – Protected Areas Management System). Zamišljen je kao baza podataka namije-njena upravljanju zaštićenim područjima.

Navedeni sustav sadržajno objedinjuje te-matske podatke kao što su bioraznolikost, turizam, vlasnike i korisnike zemljišta (katastar) i slično u sustav koji se sastoji od distributivnih baza poda-taka u javnim ustanovama za upravljanje zaštiće-nim područjima i dvaju čvorova: jednog u Držav-nom zavodu za zaštitu prirode, drugog, središnjeg, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Projekt je završen a pristup bazama podataka omogućen je preko web-stranice, koja uključuje i pripadajući GIS portal.

Parkovi i Državni zavod za zaštitu prirode usklađuju promjene u bazi podataka sa središnjom bazom podataka u Ministarstvu.

GIS je računalni sustav za upravljanje pro-stornim podacima sposoban za integriranje, spre-manje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geo-grafskih informacija. U općenitijem smislu GIS je oruđe “pametne karte” koje korisnicima dopušta stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.

Mate Bačić

Prikaz Roškog slapa s katastarskim česticama u ArcGIS-u

UPRAVLJANJE

35

Nacionalni park “Krka”Baze podataka

Naziv Vrsta baze/format Opis Prostorna* (da/ne)

Biologija Personal SDE Inventarizacija špilja i jama daBiljni pokrov – vegetacija Personal SDE Tipovi vegetacije daFlora NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija daGeologija Personal SDE Geološki fenomeni daInteraktivna karta Personal SDE Smještaj i sadržaji na poje-

dinim lokacijamada

Katastar Personal SDE Popis čestica zemlje daLokve Personal SDE Inventarizacija daŠumske zajednice Personal SDE Tipovi zajednica daTurizam Personal SDE Kulturna baština, objekti,

info-punktovida

Vodozemci i gmazovi Personal SDE Inventarizacija daFlora papratnjača i sjemen-jača

Personal SDE Inventarizacija da

Gljive NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija daOrnitofauna NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija daSisavci NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija daŠpilje NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija daVretenca NP “Krka” Personal SDE Inventarizacija da

Protupožarni putovi, pješačke staze i prometnice u NP “Krka”

Personal SDE Prostorni raspored da

Izletnička karta Personal SDE Smještaj i sadržaji na poje-dinim lokacijama

da

Put maslina Personal SDE Prostorni raspored daLihenoflora Personal SDE Inventarizacija da

Baze podataka NP “Krka”

BUK

36

Digitalni identitet Nacionalnog parka “Krka”

Internetska stranica jedna je od osnovnih tehnoloških preduvjeta za uspješno poslovanje svake institucije ili tvrtke, preporuka i ogledalo organizacije i usluga koje one nude. S ciljem po-većanja i nadogradnje digitalne prisutnosti, Javna ustanova “Nacionalni park Krka” predstavlja novi dizajn svoje web-stranice, pomno osmišljen kako

bi posjetiteljima stranice omogućila jednostavnije, detaljnije i brže pretraživanje svojih sadržaja. Po-sjetiteljima će biti dostupna interaktivna karta sa svim lokalitetima koji se prilikom obilaska mogu posjetiti kako bi im snalaženje na području Nacio-nalnog parka “Krka” bilo jednostavnije, educirajući ih pritom o bogatoj ponudi Parka koja iziskuje vi-šednevni obilazak svih lokaliteta.

Budući da JU “NP Krka” naglasak stavlja upravo na suradnju s lokalnom zajednicom u vidu unapređenja i napretka lokalnog gospodarstva na području Parka ali i šire, u njihovu razvoju, upravo će se putem nove web stranice pospješiti komu-nikacija s lokalnim stanovništvom na način da će svi imati mogućnost pristupa i izravnog dijaloga

UPRAVLJANJE

37

s upravom Parka, iznijeti svoje stavove, mišljenja i prijedloge kako bi zajednički nastavili uspješnu su-radnju.

Društvene mreže postale su nezaobilazan komunikacijski kanal između tvrtke, brenda ili po-jedinca s korisnicima. Sukladno tome, JU “NP Krka” pokrenula je novu strategiju na društvenim mre-žama, uključivši se, osim na postojeći Facebook, i na Twitter digitalnu platformu, kako bi doprijela do utjecajnije i educiranije publike koju sam twitter kao društvena mreža obuhvaća, a neophodan su i sastavni dio marketinških i PR aktivnosti ustanove.

Strategija na društvenim mrežama uključu-je i povećanje stranih korisnika te je u tu svrhu en-

gleski postao osnovni jezik komunikacije. U skladu sa strategijom razvoja NP “Krka”, poseban nagla-sak stavljen je na promoviranje uzvodnih lokaliteta Nacionalnog parka “Krka”,na što se oslonila i mar-ketinška i PR kampanja Discover Krka – otkrivanje gornjeg toka rijeke Krke tijekom rujna 2014.

Web i društvene mreže uvele su novu di-menziju u komunikacije. Kvalitetna, organizirana, inovativna i jasna digitalna prisutnost na webu i društvenim mrežama zadovoljit će prvenstveno potrebe korisnika, što je i osnovni cilj digitalne strategije JU “NP Krka”.

Tihana Jurić

BUK

38

Tehnološki ulazak NP “Krka” u 21. stoljeće!

Protekla je godina po mnogočemu znači-la prekretnicu u informatičkom razvoju Parka. Po prvi put u informatičkoj povijesti Parka dogodile su se mnoge stvari: primjerice, neki su temeljni računalni servisi – do sada isključivo komercijalni, poput poslužitelja e-pošte – preseljeni na povolj-niji, open source poslužitelj. Time je stvorena pret-postavka za daljnji razvoj tih servisa. Tako je omo-gućeno neograničeno povećanje broja e-mail adresa, za sve djelatnike Parka, koji im mogu pri-stupiti mobilnim telefonom, tabletom, prijenosni-kom ili putem weba.

JU “NP Krka” poslala je prijedlog korištenja zajedničke usluge e-pošte svim ostalim nacional-nim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj, čime bi se uštedjela znatna proračunska sredstva i drastično ubrzala komunikacija među djelatnicima zaštićenih područja.

Isto vrijedi i za sve popularniji cloud servis: umjesto kupnje komercijalne usluge, NP “Krka” ra-zvija svoj data centar, kroz koji će vlastite usluge “u oblaku” moći pružiti djelatnicima svih parkova bez dodatnih troškova.

Sada je sav softver koji se koristi unutar Parka otkupljen u trajno vlasništvo a Microsoftovi proizvodi uspješno se komplementiraju s najmo-dernijim rješenjima temeljenima na Linuxu: evi-dencija rada, računalni inventar i helpdesk vode se open source rješenjem GLPI, a upravo je u tijeku implementacija Nagios sustava za nadzor cjelo-kupnog hardvera unutar svih dijelova Parka. Pro-jektom “Fototeka” sva će se multimedijalna građa različitih odjela i odsjeka učiniti dostupnom putem Interneta.

Uskoro će cijeli Park biti jedan veliki ured na više lokacija: zgrada Uprave u Šibeniku, zgrada Bilice i ispostava Skradin povezane su VPN vezom u jedinstvenu domenu koja se lako i brzo admini-strira iz središnje lokacije. Nadamo se da će taj za-htjevan projekt biti završen u idućoj godini zajedno s umrežavanjem preostalih dijelova parka: Lozov-ca, Puljana i Skradinskog buka. Time će NP “Krka” postati jednim od rijetkih parkova u svijetu koji je cijelu svoju površinu uspio pokriti kvalitetnim i ul-trabrzim, za posjetitelje besplatnim, Internetom.

Ekonomska računica tu je jasna: umjesto uzimanja telefonskih linija od operatera, svi su troškovi telefonske komunikacije VoIP tehnologi-jom smanjeni za cijeli red veličine.

Ušteda se radi i na drugim područjima: svi toneri za pisače, faks-uređaje i plotere nabavljaju se od domaćega proizvođača i recikliraju, čime je JU “NP Krka” ubrzala njihovu nabavku uz smanjene troškove.

Po prvi put izrađena je digitalna strategija nastupa na društvenim mrežama i počela komuni-kacija s posjetiteljima iz cijeloga svijeta: broj fanova NP “Krka” na Facebooku porastao je daleko iznad brojke od trideset tisuća, tako da je davno prema-šena željena brojka “30”, kojom je JU “NP Krka” željela proslaviti trideset godina postojanja Parka.

Toni Đugum

UPRAVLJANJE

39

Vegetacija pukotina stijena i polušpilja

Rijeka Krka u granicama Nacionalnog parka “Krka” obiluje različitim tipovima staništa i zajed-nicama biljaka. Posebno su zanimljive zajednice u pukotinama strmih vapnenačkih stijena u kanjon-skim dijelovima Krke i Čikole, u kojima rastu brojne endemične biljke.

Među endemičnim biljkama stijena ističu se dalmatinski endemi prozorski zvončić (Campanula fenestrellata) i pustenasto devesilje (Seseli tomen-tosum). Brojni su i ilirsko-jadranski endemi, od ko-jih spominjemo ilirsku peruniku (Iris illyrica), buhač (Tanacetum cinerariifolium), izveruganu gromotu-lju (Aurunia sinuata), jadransku ljubicu (Viola su-avis ssp. adriatica), obojenu krabljicu (Chaerop-hyllum coloratum) i dr. Sve navedene biljke strogo su zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrsta-ma (NN 144/13).

U vegetaciji pukotina stijena Nacionalnog parka “Krka” zabilježeno je nekoliko zajednica, od kojih spominjemo samo jednu: zajednicu modrog lasinja i prozorskog zvončića (Moltkio-Campanule-tum lepidae). U vrijeme cvatnje prozorskog zvon-čića ta se zajednica već izdaleka zamjećuje po ve-likim busenovima plavih cvjetova. U zajednici rastu i rijetke biljke bodljastotrepavičavi jagušac (Picris hispidissima), bjelušina (Inula verbascifolia), Visia-nijev mrazovac (Colchicum visianii), piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis) i velika mlječika (Euphorbia characias ssp. wulfenii). Na suhim ka-menjarskim pašnjacima i stijenama od lipnja do kolovoza pažnju svojim jezičastim i cjevastim cvje-tovima, jarkožute boje, skupljene u pojedinačne cvjetne glavice, ovijenim snježnobijelim ovojnim listovima, privlači razgranjena trajnica bjelušina. U vrijeme cvatnje oku na kamenitim obroncima i kamenjarskim pašnjacima ne može promaći ni pi-ramidalni zvončić, trajnica koja naraste u visinu do

PRIRODNA BAŠTINA

40

PRIRODNA BAŠTINA

150 cm. Cvjetovi su mu gotovo sjedeći, skupljeni u uspravan i dugačak piramidalni cvat. Vjenčić je široko zvonast, blijede ljubičasto-modre boje, gra-đen od pet sraslih latica. Cvate od svibnja do stu-denoga, katkada dva puta godišnje, u kasno pro-ljeće i ranu jesen.

Česte vrste u zajednici su razgranjena cr-kvina (Parietaria judaica) i sredozemna bršaka (Re-ichardia picroides) a u pukotinama vapnenačkih sti-jena, na kamenim zidovima i u sjenovitim šumama i šikarama paprati smeđa slezenica (Asplenium tri-chomanes) i zlatinjak (Asplenium ceterach). Lijepe sastojine te zajednice mogu se promatrati na sti-jenama iznad Roškog slapa i uz Visovačko jezero.

Vlažne sjenovite polušpilje sedrenih slapo-va rijeke Krke obrašćuje zajednica mahovina i gos-pinog vlaska (Eucladio-Adianthetum). Zbog slabe svjetlosti, u sedrenim polušpiljama uspijeva samo mali broj biljnih vrsta, uglavnom mahovine i papra-ti, među kojima se svojom ljepotom posebno ističe paprat gospin vlasak (Adiantum capillus-veneris), tercijarni relikt (70 milijuna godina) tropskog po-drijetla koji raste uglavnom u jadranskom primor-ju, a u kontinentalnom dijelu samo uz tople izvore. Za oplodnju treba vodu pa je glavni razlog njego-va nestanka kaptiranje vrela ili zatvaranje izvora. Ta je zajednica naročito dobro razvijena na sedrenim barijerama Skradinskog buka i Roškog slapa.

Drago Marguš

41

42

Ključka lokva

Lokve su plitke, visokoproduktivne (eutro-fne) stajaćice prirodnog, poluprirodnog ili umjet-nog podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakuplja-njem vode na nepropusnoj podlozi. Njihov izgled i izdašnost odraz su geoloških, hidroloških i klimat-skih karakteristika.

Ključka lokva stalna je prirodna lokva, koja nikada ne presuši. Nalazi se u blizini sela Ključ (43º50’81’’; 16º02’01’’), na putu koji vodi prema starohrvatskoj utvrdi Ključici i kanjonu rijeke Čiko-le, na nadmorskoj visini od 230 m. U njezinoj blizini nalaze se ostaci starohrvatske crkvice, na kojoj su u tijeku arheološka istraživanja, i kamena seoska gusterna izuzetne ruralne graditeljske vrijednosti. Oko lokve nalaze se vinogradi i maslinici, ograđeni suhozidom. Korištena je za napajanje stoke, a da-nas pojedini mještani iz nje uzimaju vodu za zalije-vanje vinograda i maslinika.

U lokvama vladaju specifični životni uvjeti, koji rezultiraju razvojem osebujne flore i faune (ne-rijetko se u njima nalaze endemične svojte) pa one imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznoli-kosti područja. Popis vrsta zabilježenih u Ključkoj lokvi prikazan je u tablici.

PRIRODNA BAŠTINA

43

44

Autohtona flora lokve ugrožena je bujnim rastom divljeg troskota (Paspalum paspalodes), tropske trave čije je invazivno širenje na prirodnim i poluprirodnim staništima (na rubovima listopad-nih šuma i šikara i u vegetaciji na obalama Krke, ispod Roškog slapa i u okolici Skradinskog buka), uočeno 1993. godine.

Od životinja u lokvi obitavaju velika zelena žaba (Rana ridibunda), krastača (Bufo bufo), bjelo-uška (Natrix natrix), ilirski klen (Leuciscus illyricus) i drlja (Scardinius erythrophthalmus hesperidicus), koji su doneseni iz Krke. Za terenskog obilaska u svibnju uz lokvu su primijećeni bukavac (Botaurus stellaris) i siva čaplja (Ardea cinerea). Lokva je u dobrom stanju, a zbog njezina položaja, na putu prema kanjonu rijeke Čikole i Ključici, s divnim vi-dikovcima, planira se njezino čišćenje i vraćanje u izvorno stanje.

Skupina Latinski naziv Hrvatski nazivRibe Leuciscus illyricus ilirski klen

Scardinius erythrophthalmus hesperidicus DrljaVodozemci Rana ridibunda velika zelena žaba

Bufo bufo KrastačaGmazovi Natrix natrix BjelouškaPtice Ardea cinerea siva čaplja

Botaurus stellaris BukavacFlora Eleocharis palustris močvarna jezer-

nicaPaspalum paspaloides divlji troskotPotamogeton crispus kovrčavi mrijesnjakRanunculus trichophyllus raskrečeni žabnjakScirpus holoschoenus obična glavicaThymus sp. majčina dušica

Drago Marguš

45

46

KULTURNA BAŠTINA

47

Srednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i Čikoli u svjetlu arheoloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanja

Na prostoru Nacionalnog parka “Krka” nala-zi se više od sedamdeset lokaliteta s karakteristika-ma baštinskih spomenika. Zaštita kulturne baštine, materijalne i nematerijalne, jedan je od preduvjeta za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Odjel za arheologiju i kulturnopovijesnu baštinu uspostavljen je radi zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene održivosti, što podrazumi-jeva i identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, održavanje, zaštitu, korištenje kao i promicanje nje-nih vrijednosti. Baštinsku ostavštinu čine: arheološki lokaliteti, srednjovjekovne utvrde, spomenici tradi-cijskog graditeljstva, spomenici sakralne baštine i spomenici industrijske baštine.

Srednjovjekovne utvrde kao dio baštinske ostavštine

Nijedna od četiri rijeke u Dalmaciji nema toliki broj utvrda, fortifikacija i utvrđenja na svojim obalama kao Krka, duž čitavog njenoga toka. Neke od utvrda matice su današnjih gradova Knina, Dr-niša, Skradina i Šibenika, s njima su se stopile u jedinstven organizam, dio su urbane svakodnevice i uspješno ili manje uspješno odolijevaju izazovi-ma vremena. Premda su odavno izgubile svoje pri-marno značenje, i dalje su u središtu pozornosti u potrazi za novim identitetom i namjenom. Još od

BUK

48

pretpovijesnih vremena građene su na pomno bi-ranim mjestima i doimlju se kao da su ih graditelji sagradili za vječnost. Kao sredstvo obrane, u ratnoj igri one opstaju ili padaju s braniteljima. Presudan trenutak bitke ili taktički potez može ih sačuvati ili pretvoriti u ruševine. Tako je bilo i s utvrdama uz ri-jeku Krku: one u Kninu, Drnišu, Skradinu i Šibeniku opstale su, dok su ostale pale sa svojim branitelji-ma i više se nisu oporavile.

Sustav mjera zaštite

Jedna od temeljnih mjera zaštite je doku-mentiranje. Ono podrazumijeva prikupljanje poda-taka na terenu (arheološka, povijesna i etnografska rekognosciranja i geodetske, arhitektonske i zračne snimke) i u institucijama koje čuvaju povijesnu pi-sanu ili slikovnu građu prostora uz rijeku Krku. Po-sebice se to odnosi na tekstualne izvore (notarske spise, diplomatarije i sl.), katastike, stare zemljovi-de, grafike i crteže. Nekada su ovi posljednji jedini slikovni izvori za pojedini spomenik ili krajolik.

Konzervatorska podloga također je jedan od temeljnih oblika dokumentiranja stanja spo-menika, sa smjernicama njegove zaštite. Ona bi u cijelosti trebala prikazati zatečenu sliku spomeni-ka ili lokaliteta i odrediti način i postupak njegove zaštite, sa svim radnjama koje se odnose na oču-vanje i zaštitu.

Završnoj prezentaciji spomenika ili kultur-nog dobra treba prethoditi pomno razrađen plan prezentacije, s naznakom da on najčešće određuje i buduću namjenu spomenika. Trebao bi biti sa-stavni dio konzervatorske podloge. U praksi, plan prezentacije često je neprikladan i neuravnotežen, što dodatno može upropastiti ili oštetiti spomenik ili kulturno dobro.

Istraživanja na terenu također su sastavni dio mjera zaštite i očuvanja spomeničkog ili kul-turnog dobra. Po svom karakteru mogu biti arhe-ološka, arhitektonska i konzervatorska. Arheološ-

ka istraživanja imaju za cilj otkrivanje zatrpanih ili urušenih dijelova arhitekture utvrde, identificiranje kulturnih slojeva na temelju kojih se određuje vrije-me nastanka ili otkrivanje kulturnih slojeva starijih od same utvrde. Nakon što se utvrdi stupanj oču-vanosti podzemnih i nadzemnih ostataka na tere-nu slijedi interpolacija rezultata arheoloških istra-živanja u plan konzervacije i restauracije dijelova arhitekture. Analiza stare slikovne građe pomaže u pronalaženju i identifikaciji arheoloških ostataka.

Arhitektonska snimanja i istraživanja po-drazumijevaju analizu postojećih zidova i arhitek-tonskih ulomaka i utvrđivanje njihove starosti na temelju tehnika zidanja i klesanja ili stilskih obi-lježja određenog kulturnog razdoblja. Veoma su važna u određivanju postupaka i metoda zaštite arhitektonskih cjelina ili pojedinih segmenata.

Konzervatorske podloge rezultat su multi-disciplinarnog pristupa spomeniku ili kulturnom dobru. One sa svojim smjernicama presudno utječu na funkciju spomenika. Određuju i me-todologiju obnove spomenika uzimajući u obzir rezultate svih vrsta istraživanja. Jedino se na taj način može sačuvati jedinstvenost spomenika ili kulturnog dobra.

Obnova spomenika ili kulturnog dobra krajnji je rezultat konzervatorske podloge. Tijekom istraživanja ona može biti podložna promjenama zbog što kvalitetnijih i detaljnijih smjernica za ob-novu. U konzervatorskim podlogama treba biti zastupljena detaljnost kako ne bi došlo do nepo-pravljive štete na kulturnom dobru. Odabir licen-ciranih izvođača radova presudan je u očuvanju i „produžetku života kulturnog dobra“.

Prezentacija i valorizacija veoma su važne u očuvanju identiteta spomenika. One ni u kojem slučaju ne bi smjele odstupati od povijesnog kon-teksta spomenika. Ključan element u prezentaci-ji spomenika je utvrđivanje i rješavanje vlasničkih odnosa, kao i pristupnih putova, kako bi bili dostu-pni široj javnosti. Potrebno je definirati i slobodne površine uz spomenik kako bi se mogle organizi-

KULTURNA BAŠTINA

49

rati i izvoditi prigodne manifestacije bez direktnog ugrožavanja.

Očuvanjem i promocijom kulturnih dobara stvara se potencijal za društveno-gospodarski ra-zvoj zajednice. To znači da bi trebalo razvijati sve one oblike korištenja koji ni na koji način ne ugro-žavaju kulturno dobro, nego doprinose njegovu očuvanju i dostupnosti. Kulturno dobro ili kulturna baština temelj je identiteta zajednice. Svijest gra-đana o njegovoj važnosti proporcionalna je gos-podarskom razvoju određenog kraja. Obnovom i održivim korištenjem baštine omogućit će se lo-kalnom stanovništvu da tradicijski način privređi-vanja i života uklopi u suvremene trendove (seoski ili ekoturizam i sl.). Time bi se podigla svijest o važ-nosti kulturne baštine a ona postala temelj revita-lizacije pasivnog krškog kraja i podizanja životnog standarda (Odgovornost održivog upravljanja).

Jesu li ove utvrde isključivo spomenici vojnoga graditeljstva?

“Vojno graditeljstvo, u usporedbi s drugim građevnim vrstama ima zasebna obilježja. Mnogo-brojni detalji neprimjenjivi na druge vrste građevina uvjetuju utvrdi oblik, položaj, namjenu i nastanak u sredini koja je vremenski i prostorno određena. Za svako povijesno razdoblje važan je odnos utvrde pre-ma prirodnim zaprekama, izloženosti naselja koje ona štiti pa odatle usmjerenost obrambenih dijelova u smjeru odakle prijeti neprijatelj, njihova prilago-đenost prema očekivanoj vrsti i snazi neprijateljskog oružja, a isto je tako od važnosti međusobna pove-zanost obrambenih objekata i njihov odnos prema predziđu na granicama. Rijetke su građevne vrste u čiju bi se izgradnju stoljećima ulagala neprocjenji-va novčana sredstva i toliko radne snage kao kod utvrda, a da pri tome one ostaju izvan svakidašnje upotrebe. I u svakom se trenutku mogu donijeti od-luke o njihovoj pregradnji ili neminovnom rušenju. Neminovnost postojanja i odvojenost od svakidaš-njice, nameće se kao važan problem prezentiranja i čuvanja utvrda, ali on nije ni jedini”(Ana Deanović).

BUK

50

51

Ključica

Na desnoj strani kanjona rijeke Čikole, kilo-metar od njezina utoka u rijeku Krku, smještena je srednjovjekovna utvrda (castrum) Ključica ili Ključ. Pripadala je sustavu utvrda koje su podigli hrvat-ski velikaši Nelipići (13. – 14. stoljeće). Prostor mi-ljevačkoga zaravanka bio je dio posjeda velikaške obitelji Nelipić. Iz Ključice je početkom 14. sto-ljeća ometana trgovina Šibenika s unutrašnjosti, koja je tekla preko mosta podno utvrde. Između Nelipića i Šibenčana izbio je sukob, u kojemu su na stranu Šibenčana stali Mlečani. Prvi put Klju-čica se spominje 1333. godine kada su mletačke vlasti od Izana Nelipića od Ključa (comiti Ysano de Clavi), zatražile da šibenskoj općini nadokna-di štete koje joj je nanio pljačkaškim napadima i da oslobodi zarobljene Šibenčane. Poslije Izanove smrti Ključica je neko vrijeme bila i sjedište nje-gova sina Konstantina, koji se 1337. godine spo-minje kao knez Ključa (Constantino comiti Cluci). Poslije je stolovao u Nečvenu, vjerojatno iz sigur-nosnih razloga, jer je Nečven gotovo pedeset ki-lometara udaljen od Šibenika. U prvoj polovici 14. stoljeća Šibenčani su uspjeli preko bedema ući u utvrdu i zapaliti je. Iako velikim dijelom ošteće-na šibensko-mletačkim upadom, Ključica nije bila uništena. Poslije dugotrajnih borbi, 1343. godine došlo je do pregovora između sukobljenih strana, koji su rezultirali odlukom da utvrdu Ključ treba porušiti. Mirovnim ugovorom iz 1345. godine Ne-lipići su preuzeli obvezu rušenja samo novije kule. Konstantin je podigao čitav sustav tvrđavica na graničnom području sa Šibenikom.

Nakon što je premjestio svoje sjedište u Nečven, Konstantin je Ključicu, prije 1408. godine, prepustio svojim cetinskim rođacima (Nelipićima Cetinskim). Iste godine kralj Žigmund je, sklapajući mir s Nelipićima, u “ime novog darovanja”, knezu Ivanišu Nelipiću darovao, među ostalim, grad Ključ u kotaru Promine (in districtu Oprominie).

Oko 1420. godine Ključica se više puta na-vodi među posjedima Ivana Nelipića. Godine 1420.

spomenuta je u primirju što ga je Ivan potpisao s Venecijom a 1421. i 1422. među gradovima koje je Ivan odlučio ostaviti svojim nasljednicima – kćeri Katarini i zetu Anžu Frankopanu. Budući da je znao da darivanja bez kraljeve potvrde nisu pravno ute-meljena, da bi posjedi nakon njegove smrti mogli pripasti kruni, Ivan je svoja dobra pojedinačno dao u zajam kćeri Katarini u ime zaloga za višekratne fiktivne novčane posudbe. Tako joj je, primjerice, 1428. godine u ime zaloga od 3 000 dukata dao gradove Kamičak i Ključ i kotar Petrovo polje, što je ponovio i 1434. godine, kad joj je u naslijeđe osta-vio, neposredno pred svoju smrt, sva svoja dobra.

Ključicu su preuzeli Ivanova kći Katarina i zet Anž Frankopan. Nakon smrti Anža Franko-pana (1436.) Katarina je prisiljena 1437. godine odreći se prava na očevu baštinu i predati je hr-vatsko-ugarskom kralju Žigmundu. Posredstvom dvojice šibenskih plemića odlučila se na dogovor sa Žigmundovim banom Matkom Talovcem. Njoj i njenom sinu Jurju ban Matko oprostio je nevjeru i u kraljevo ime dodijelio joj tvrđavu Tržac i grad Modruš, a ona se odrekla svih prava na očevu ba-štinu i u svoje i Jurjevo ime predala banu sve gra-dove i zemlje “koje bijaše njezin pokojni suprug neovlašteno prisvojio”.

Koliko je Ključica bila važan grad vidi se iz dokumenta iz 1450. godine u kojem stoji da je Ve-necija spremna platiti 500 pa i 1000 dukata, za nje-zino rušenje ili dati banu 200 dukata ako tvrđavu prepusti Šibenčanima. Veliku važnost imao je i most na rijeci Poljšćici (Čikoli) i gospodarenje njime. Ugo-vorom o granicama sklopljenom između Šibenika i hrvatsko-dalmatinskog bana Ivana Nelipića 1434. godine bilo je zabranjeno podizati nove mostove na Poljšćici.

Početkom 16. stoljeća šibensko-drniški kraj izložen je sve češćim upadima turske vojske, koja ga je temeljito pljačkala. Stanovništvo bježi u utvrđene gradove ili na otoke. Oko 1522. godine Turci su zauzeli gotovo čitavo šibensko zaleđe, pa i utvrdu Ključicu. U njihovu je posjedu sve do sre-

BUK

52

dine 17. stoljeća, točnije do 1648. godine, kada su za Kandijskoga rata iz nje istjerani. Nakon što su u pregovorima vratili dio izgubljenih teritorija, među ostalim i Ključicu, u njoj se više nisu utvrđivali. Kao strateška utvrda ili točka izgubila je važnost, ali je zbog nepristupačnosti ostala gotovo u cijelosti sa-čuvana.

Ključica se sastoji od utvrđenja i ograđe-nog podgrađa. Ima izdužen pačetvorinast oblik s višekatnom okruglom kulom na zapadnoj strani. Unutar utvrđenog dijela sačuvani su zidovi više-katne palače, kuće katnice nepoznate namjene i pomoćnih prostorija prislonjenih uz sjeverni i sje-veroistočni zid. Imala je i cisternu za vodu.

Zid podgrađa velikim je dijelom sačuvan, zajedno s dvorišnim vratima koja se nalaze ispod zapadne kule. Istraživanja provedena na Ključici bila su usmjerena na pravilno identificiranje arhi-tektonskih cjelina. Trebalo je utvrditi je li na po-dručju srednjovjekovne utvrde postojao neki raniji lokalitet, na što su ukazivali nalazi ulomaka pret-povijesne keramike. Pronađeni ulomci ukazuju na razdoblje kasnoga brončanog ili ranoga željeznog doba. U neposrednoj blizini utvrde, na samom rubu kanjona rijeke Čikole, nalazi se pretpovijesna gra-dina, ali malo je vjerojatno da je kulturološki ma-terijal s te gradine pronađen na Ključici. Sondažna arheološka istraživanja provedena su na jugoistoč-nom i sjevernom dijelu utvrde. Arheološki mate-rijal odgovara vremenu nastanka današnje utvrde (ulomci keramičkih posuda, željezni čavli raznih veličina i ulomci stakla). U povijesnim izvorima koji spominju Ključicu često se spominje njeno rušenje i obnavljanje. Koliko se to puta dogodilo teško je odrediti. Tek će sustavna istraživanja moći odgovo-riti na to pitanje. Na sjevernom dijelu utvrde istra-živana je cisterna smještena u prizemnom dijelu građevine, zasad nepoznate namjene. Površina ci-sterne je 5x2 m a dubina 3,5 m. Bila je presvođena sedrenim nadvojem a unutrašnjost joj je ožbukana kvalitetnom hidrauličnom žbukom. U njoj su na-đeni ulomci domaće keramike i fine majolike (13. – 15. stoljeće). Ulomci majolike dijelovi su vrčeva.

KULTURNA BAŠTINA

53

Sastavljena su i djelomično rekonstruirana tri vrča: dva su glazirana i oslikana, jedan samo glaziran. Pronađena su i dva arhitektonska kamena elemen-ta: ulomak kružnog otvora kroz koji se grabila voda iz cisterne i istaka za gredu tavanicu.

Od metalnih predmeta prevladavaju ko-vani željezni čavli različitih veličina i predmeti ne-poznate namjene. Željezni čavli potvrđuju da su određene konstrukcije u utvrdi bile drvene, što se posebice odnosi na palaču. U zidovima se uočava-ju kvadratni utori u koje su umetane nosive grede.

Paralelno s arheološkim istraživanjima sni-maju se novootkriveni arhitektonski sklopovi. Svaki segment tehnički je dokumentiran. Postoji dovolj-na količina podataka za virtualnu rekonstrukciju dijelova utvrde. Paralelno s arheološkim istraživa-njima obavlja se i konzerviranje arhitekture.

Kamičak

Podno miljevačkog sela Brištani, ponad lije-ve obale rijeke Krke, između otočića Visovca i Roš-kog slapa, nalaze se ostaci srednjovjekovne utvrde Kamičak. Oblikom je nalik na gnijezdo. Utvrda je sagrađena na vrhu stijene, na nepristupačnom te-renu. Površinom je najmanja od svih utvrda na Krki i Čikoli (oko 50x20 metara). Vizualno se utapa u okolni ambijent, zaklonjena je i teško pristupačna: do nje je moguće doći samo kroz uski prolaz ukle-san u stijeni. Do danas su sačuvani i vidljivi ostatci polukružnog bedema na istočnoj strani utvrde i pravokutne kule na jugozapadnoj strani. Do utvr-de vodi pješačka staza usječena u stijenu, koja je sastavni dio novoga puta, uređenog 2012. godine, koji se proteže od sela Brištani do Roškog slapa.

Godine 2001. i 2002. izrađena je arhitek-tonska snimka nadzemnih ostataka arhitekture pa je donekle poznat izgled utvrde. O njoj su najviše pisali fra Gašpar Vinjalić, fra Petar Bačić i fra Stjepan Zlatović. Na utvrdi su predviđena sustavna arheo-loška istraživanja i konzervatorski radovi kako bi se

što prije sanirali i konzervirali ostaci arhitekture, u prvom redu fortifikacijske. U povijesnim se izvori-ma prvi put spominje 1345. godine u ispravi hr-vatsko-ugarskog kralja Ludovika. Njome se potvr-đuje kao baština Ivana Nelipića zbog zasluga koje je njegova obitelj postigla kod kralja Bele IV. kad se on pred tatarskom najezdom sklonio u Trogir. Prvi put se spominje 1345. pod imenom Kamiche-ch, 1411. kao Kamichack, potom 1421. kao Kamic-hacha 1434. kao Camichach. Namjesnik hrvatskog bana Emerika Lackovića Nikola iz Ključa 1386. go-dine pokupio je s imanja Chamenzon, uz redovne,i dijecezanske prihode (žito i vino) koji su pripadali kninskom biskupu Nikoli. Podno utvrde vjerojatno se nalazilo i istoimeno naselje. Fra Petar Bačić spo-minje da su se sve do 1928. godine podno Kamič-ka nalazili ostaci crkve koje su mještani prilikom krčenja vinograda razorili. Ivaniš Nelipić, gospodar Kamička, Nečvena i Ključice, posljednji odvjetak obitelji Nelipić, sklopio je 1421. godine mir s Vene-cijom. Budući da nije imao muškoga nasljednika, posinio je svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo grad Kamičak i sve okolne utvrde na temelju nepostojeće novčane pozajmice kćeri mu Katarine. Hrvatsko- ugarski kralj Žigmund Luk-semburški nije priznao Anžu Frankopanu baštinsko pravo na Kamičak i Ključicu pa ih je dao na uprav-ljanje banu Matku Talovcu. Od godine 1445. Kami-čak se nalazi u posjedu Grgura Utješinovića, koji je iste godine franjevcima Provincije Bosne Srebrene poklonio otočić Visovac na rijeci Krki. Visovac mu je u miraz donijela supruga Ana Martinušić-Šubić. U Kamičku se 1482. godine rodio kardinal Juraj Utješinović. S osam godina napustio je Kamičak i otišao na dvor Ivaniša Korvina, hrvatskog bana, gdje je ostao do 1502. U 22. godini života stupio je u službu erdeljskog vojvode i kneza Ivana Zapolje i postao zapovjednik konjaništva. Napustio je vojnu službu i pristupio redu sv. Pavla, u samostanu sv. Lovre u Budimu. Novicijat provodi u pavlinskom samostanu Blažene Djevice Marije u Ladi na Šaju. Redovničke zavjete položio je u 24. godini. Usko-ro je postao prior u pavlinskom samostanu Cze-stochovi u Poljskoj, potom i u samostanu Ladi na

BUK

54

Šaju. Godine 1528. pristao je uz Ivana Zapolju u borbi za hrvatsko-ugarsko prijestolje. Zapolja ga je imenovao svojim savjetnikom i rizničarom Hr-vatsko-Ugarskog Kraljevstva, velikovaradinskim biskupom i erdeljskim namjesnikom. Papa Pio III. imenovao ga je rimskim kardinalom 12. listo-pada 1551. godine. Kardinalski grimiz nikad nije ogrnuo: ubijen je 17. prosinca 1551. u uroti u svo-joj utvrdi Alvincu. Njegov portret nalazi se u Tra-košćanu, gdje se udala njegova sestra Ana, majka grofa Jurja Draškovića. Treba spomenuti i braću Halapiće, koji su predstavljali Kamičak na izboru hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava II. Jagelovića 1490. godine. Iz Kamička je i Marko Mišljenović, hrvatsko-primorski ban 1506. – 1508. godine. Ka-mičak se, kao i ostali gradovi i naselja šibenskoga zaleđa, našao na putu turskih osvajanja. Turci su ga vjerojatno osvojili 1522. godine.

Rogovo

O toj se utvrdi gotovo ništa ne zna. Nalazi se na desnoj obali Krke, gdje rijeka ulazi u Viso-vačko jezero. Utvrda je vjerojatno bila u vlasništvu velikaške obitelji Šubić. Danas su od nje sačuvani neznatni ostaci. Prema tradiciji, današnji hidronim Roški slap dobio je ime po toj utvrdi.

Bogočin

Ostatci utvrde Bogočin nalaze se na lijevoj obali rijeke Krke, na izdvojenoj stijeni u selu Bogatić Prominski. Nalazi se gotovo preko puta manastira Krka (sv. Arhanđela). Nije poznato kad je podignu-ta i tko ju je sagradio. Vjerojatno je bila dio obram-benog sustava utvrda obitelji Nelipić. Po načinu zidanja i gradnje može se datirati u 13. ili 14. stolje-će. U pisanim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin. Prvi poznati gospodar utvr-de Bogočin je plemićka obitelj Martinušić. Utvrda ima nepravilan kružni oblik, dimenzija oko 30x32 metra. Sa sjeveroistočne strane podignut je zid s

pravilno klesanim kamenjem. Na njemu su glavna vrata kroz koja se ulazilo u unutrašnjost utvrde. U unutrašnjosti su ostatci četvrtaste građevine nepo-znate namjene. Utvrdu su Turci osvojili 1522. godi-ne i vjerojatno je porušili. Danas su očuvani samo dijelovi utvrde. Utvrdi se pristupa samo s istočne strane, sačuvanim srednjovjekovnim putom. Oču-vani su i potpornji nekadašnjega pokretnog mo-sta, preko kojeg se dolazilo do glavnog ulaza. U pripremi je izrada temeljne dokumentacije o ovoj utvrdi: temeljni geodetski i arhitektonski snimci i istraživanje povijesnih izvora koji bi otkrili raniji da-tum prvog spomena ove utvrde. Podno utvrde u 16. stoljeću nalazile su se pilane na vodeni pogon koje su bile u vlasništvu obitelji Martinušić.

Nečven

Na sjeverozapadnoj strani sela Nečven, iznad lijeve obale rijeke Krke, sagrađena je u 13. ili početkom 14. stoljeća utvrda Nečven. Podi-gnuta je na mjestu na kojem je preko Krke vodio put iz jugoistočne Dalmacije prema Bukovici i Ravnim kotarima, gdje se “vršio nadzor, napla-ćivala mostarina trgovcima pri prijelazu rijeke i međe koja je dijelila posjede Šubića i Nelipića”.

Gotovo je sigurno da je Nečven bio obi-teljski posjed još od vremena dolaska Nelipića na prostor Promine. Grad ili utvrda u njihovoj vlasti prvi se put spominje 21. rujna 1376. godine u ispravi kojom je “knez Ivan, sin Nelipca Cetinskog” odredio da se od svih desetina koje pripadaju nje-mu i njegovim potomcima od kmetova posjeda Promine, tj. sela koja pripadaju kneževim utvrda-ma Kamičak i Nečven, kninskom biskupu ubuduće plaća 8 solida od svake mjere žitarica i 12 solida od svakog vjedra vina, i to dva puta godišnje – na blagdan sv. Martina i na Božić.

U kasnijem razdoblju grad se spominje još dvaput kao Nelipićev posjed, i to 1388. godi-ne, kada se jedini po imenu poznat Konstantinov sin Nelipac navodi kao “uzvišeni knez Nelipac od

KULTURNA BAŠTINA

55

Nečvena” (magnifici comitis Nelipcii de Neguen), i 1421. kada se njegova supruga Jelena navodi kao “udovica pokojnog Nelipca sina Konstantina od Nečvena”(relicta condam Nelepech filii Kozthadini de Nechven).

Na temelju starog zakona po kojemu bi sva imanja čiji bi vlasnici umrli bez muških potoma-ka pripala kraljevskoj kruni, kralj je Žigmund od-mah nakon Ivanove smrti (1435. godine) od bana Anža Frankopana zatražio da mu ustupi svu ba-štinu svoje žene, odnosno sve gradove i oblasti svoga pokojnoga tasta Ivana Nelipića. Budući da Frankopan na to nije pristao, kralj ga je u siječnju 1436. proglasio “buntovnikom i odmetnikom” i li-šio “svih časti i imanja”. Hrvatskom banu Matku Talovcu povjerio je pak zadatak da izvrši njegov nalog a zauzvrat mu obećao da će mu predati sve Anžove zemlje koje osvoji.

Rat za baštinu Nelipića potrajao je do kra-ja 1436. godine, kad je iznenadna Anžova smrt prekinula neprijateljstva i odlučila o konačnome ishodu rata. Znajući da mu se ne može suprot-staviti, Katarina se posredstvom dvojice šibenskih plemića odlučila na dogovor sa Žigmundovim ba-nom. Dogovor je postignut u siječnju 1437. Njoj i njenom sinu Jurju ban Matko oprostio je nevjeru i u kraljevo ime dodijelio joj tvrđavu Tržac i grad Modruš a ona se odrekla svih prava na očevu ba-štinu i u svoje i Jurjevo ime predala banu sve gra-dove i zemlje “koje bijaše njezin pokojni suprug neovlašteno prisvojio”.

Dogovor bana Matka s kneginjom Katari-nom kralj je potvrdio 20. ožujka 1437. godine, na-glasivši pritom da ona i njezin sin imaju biti uzdr-žavani i branjeni u svim pravima. Baštinski posjedi Nelipića na prostoru Promine i Miljevaca zajedno s ostalim njihovim posjedima pripali su Kruni.

56

Oko 1522. godine Nečven su osvojili Osmanlije. Utvrda je postala sjedište nahije, po-tom i kadiluka. Početkom Kandijskog rata,1647. godine, mletački su uskoci na čelu s don Stjepa-nom Sorićem porušili most na Krki podno Nečve-na (i danas podno Nečvena postoji toponim Mo-stine). Zbog nastalih nemira u tvrđavu se ponovno smjestila turska vojna postrojba. Sljedeće godine, nakon što je turska vojska poslije kraće borbe na-pustila utvrdu i predala je mletačkim uskocima, Šibenčanima i Trogiranima, Nečven je zapaljen po naređenju generalnog providura Dalmacije Leonarda Foscola. Od 1670. godine, nakon mira između Osmanskog Carstva i Venecije, Nečven je ponovno u turskim rukama. Godinu dana prije ko-načnog protjerivanja Turaka i oslobođenja Knina (1688.) utvrda Nečven je u rukama Skradinjana, koji iz nje čuvaju pograničje.

Utvrda ima nepravilan četverokutni oblik. Obrambeni zidovi na jugozapadnoj strani, koji prate prirodni nagib terena, mjestimično su bili visoki od petnaest do dvadeset metara. Ulaz u utvrdu, koji se nalazio na sjevernoj strani, nadziran je s poligonalne kule. U unutrašnjosti je prostra-no dvorište, iz kojeg je stubište vodilo na povišeni središnji plato. U gornjem dijelu utvrde dominirala je peterokatna kružna kula, danas sačuvana u vi-sini od jednog kata. Obrambeno ziđe utvrde gra-đeno je od klesanog kamena u vapnenom mortu.

Nečven pripada najvažnijim spomenicima srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dal-maciji. Tvrđavne su zidine razmjerno degradirane pod utjecajem atmosferilija, a kula i sjeveroistočni dio obodnog ziđa srušeni su eksplozijom i u po-tresu. Napravljene su detaljne geodetske i arhitek-tonske snimke postojećeg stanja.

Trošenj

Utvrda Trošenj smještena je na klisuri viso-ko nad desnom obalom rijeke Krke, nasuprot utvrdi Nečven. Sagradila ju je velikaška obitelj Šubić u 15.

56

57

stoljeću radi nadzora nad strateški važnim mostom preko rijeke Krke. Obje utvrde – Trošenj i Nečven – podignute su na približno istoj visini (243 i 242 m/n.m.). Utvrda i obližnje selo Čučevo spominju se u ispravi iz 1437. godine kao villa Chuchevno. Nakon prodora mletačke vojske 1684. godine Tro-šenj je napušten i otada propada. Podatci o mostu preko rijeke, dimenzije nekadašnje utvrde i stupanj sačuvanosti njezinih dijelova u 19. stoljeću pozna-ti su zahvaljujući katastarskoj karti toga vremena i povijesnim izvorima.

Utvrda je nepravilna oblika, s obrambenim zidinama, kružnom kulom i stambenim prosto-rijama. Zidovi kule, koja u promjeru ima oko pet metara, deblji su od metra. Danas se do Trošenja može doći iz smjera Kistanja preko sela Čučeva teško prohodnom pješačkom stazom. Uz kulu se nalaze ostatci utvrđene zgrade. Osim kružne kule, vidljivi su i ostatci četverokutne kule s malim pro-zorima i velikim polukružnim otvorima. Geodetski i arhitektonski snimci stanja utvrde napravljeni su 1987. godine.

Drniš – Gradina

Drniš je najveće naselje u središnjem di-jelu Šibensko-kninske županije i administrativ-no-upravni centar Petrova polja, Zagore i Pro-mine. U pisanim povijesnim izvorima prvi se put spominje 8. ožujka 1494. godine. Arheološki ostaci (keramika) na lokalitetu Gradina, najstarijem dije-lu grada, ukazuju da je tu postojalo gradinsko na-selje u brončanodobnom razdoblju. Istraživanjima su ustanovljeni i ostaci iz kasnoantičkog razdoblja, što daje naslutiti da se tu nalazio kastrum koji je kontrolirao prometnice (a time i trgovinu) na tom području. U srednjem vijeku na Gradini je sagra-đena utvrda čiji su se ostaci sačuvali samo u njezi-nom južnom dijelu. Zasigurno je pripadala sustavu utvrda na području rijeka Krke i Čikole. Bila je u posjedu, ili, točnije, podigli su je pripadnici hrvat-ske velikaške obitelji Nelipić, koja je gospodarila Prominom, Miljevcima i Petrovim poljem. Uokolo

57

58

utvrde razvilo se naselje – podgrađe (sub urbum) – stari dio današnjega Drniša. Godine 1522. Turci su osvojili Drniš i prostor Petrova polja, Promine i velikog dijela Zagore. Drniš je postao uprav-no-administrativni centar osvojenih krajeva. Turci na Gradini nadograđuju srednjovjekovnu utvrdu: centralnu kamenu kulu, koja i danas postoji, i sje-verni obrambeni zid,a grad pretvaraju u jak trgo-vački centar na pola puta između Primorja i Bo-sne. Na početku Kandijskog rata, 1648., mletački vojskovođa i generalni providur Leonardo Foscolo porušio je gotovo čitav grad. Turci su 1686. godi-ne protjerani iz Dalmacije i drniškoga kraja. Grad i područje naseljen je novopridošlim stanovništvom iz Bosne, za što su najzaslužniji visovački franjevci. Zbog strateške važnosti toga prostora i svakodnev-ne turske opasnosti, Mlečani su 1688. godine od-lučili proširiti i dozidati postojeću srednjovjekovnu utvrdu, premanovim graditeljskim standardima (tlorisna osnova iz 1708. godine). Ojačali su zidine kako bi se spriječilo njihovo probijanje topovima a u gradu podigli vojarnu i desetke civilnih objekata. Budući da je početkom XIX. stoljeća nestala nepo-sredna ratna opasnost, drniška utvrda izgubila je svoju namjenu i postala izdašni rudnik građevnog kamena. Ostaci utvrde samo su mali dio onoga što se nekad nalazilo. Sredinom XVIII. stoljeća, nakon epidemije kuge, Drniš se postupno urbanizirao, ali administrativno-upravni centar područja postaje Knin, koji to ostaje sve do sredine XIX. stoljeća.

Činjenica da su sve te utvrde izgrađene uz kanjone rijeka Krke i Čikole, kao granica posjeda velikaških obitelji Šubić, Nelipić, Martinušić, Utješi-nović i dr., u razdoblju od 12. do 15. stoljeća, jasno govori o planskoj izgradnji obrambenog sustava. Osim datacije, u prilog tvrdnji o sustavnoj izgrad-nji utvrda govore i slična arhitektonska obilježja tih gradova: kamen kao osnovni materijal za izgrad-nju, razmjerno mala tlocrtna površina (koja govo-ri o podređenosti arhitekture zahtjevima obrane), uski pristupni putovi (koji su u pojedinim slučajevi-ma samo uske staze usječene u stijenu) i postoja-nje glavnih kula na pozicijama ključnim za obranu (na suprotnoj strani od klisura uz rijeku, kao pri-

rodnih obrambenih elemenata). Druga zajednička obilježja i moguće različitosti (poput tipologije for-tifikacija, strukture zidova, primjene drva, opeke ili sedre kao materijala za izgradnju, načina grijanja, izgradnje unutar fortifikacijskog perimetra, zgrade za stanovanje, kapele, cisterne i dr.) bit će moguće izdvojiti kad se provedu daljnja arheološka istra-živanja (načine arhitektonski snimci). Zajedničko obilježje svih utvrda je i gledljivost širokoga pro-stora. Više od polovice utvrda u razmjerno je do-brom građevnom stanju, a to se ponajprije odnosi na građevno stanje fortifikacijskog perimetra, pri čemu su na utvrdama Ključica, Nečven i Trošenj sa-čuvani i dijelovi izgradnje unutar zidina. S obzirom na to da za utvrde ne postoje grafički prikazi izvor-nog izgleda, osim katastarskih karata iz 19. stoljeća (osim za utvrdu Kamičak), potrebno je provesti ar-heološka istraživanja, odnosno načiniti arhitekton-ske snimke, kako bi se mogli izraditi projekti sana-cije i studije mogućih novih namjena i/ili sadržaja. U cilju aktiviranja utvrda novim sadržajima, koji bi mogli pridonijeti očuvanju od propadanja, potreb-no je urediti pristupne putove (kvalitetan pristup postoji do utvrda Kamičak i Nečven, dok su ostale utvrde teško pristupačne), zaustaviti rast vegeta-cije, koja uzrokuje oštećenja kamenog ziđa u svim utvrdama, osim u Nečvenu, i postaviti sigurnosne ograde (koja postoji samo u utvrdi Nečven). S ob-zirom da se utvrde nalaze u NP “Krka”, može ih se uključiti, kao vrijedno kulturno naslijeđe, u ponu-du Parka, kao nadgradnju prirodnim i pejsažnim vrijednostima. Pritom je izuzetno važno na ispra-van način pristupiti novim intervencijama, izbjeći građevne intervencije koje bi izmijenile povijesna arhitektonska obilježja i sadržaje koji ne bi uvažili karakter utvrda ili bi narušili pejzažne i ekološke vrijednosti okolnog prostora.

Joško Zaninović i Nataša Zaninović

KULTURNA BAŠTINA

59

Knjiga BURNUM – arheološka zbirka Puljani

U okviru svečarskih manifestacija kojima se od siječnja 2015. obilježava 30 godina postojanja JU “NP Krka” bit će predstavljena knjiga BURNUM – arheološka zbirka Puljani grupe autora (Borzić, Cambi, Glavičić, Miletić i Zaninović) istraživača ar-heološkog lokaliteta Burnum.

Knjiga je rezultat istraživanja koja od stu-denoga 2003., u okviru Plana upravljanja JU “NP Krka” za dugoročno razdoblje, provode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sve-učilišta u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. Arheološki park u nastajanju i muzejska zbirka u Puljanima okosnica su revitalizacije gor-njeg toka rijeke Krke, koji je do sada bio dostupan samo malobrojnim posjetiteljima, za razliku od do-njeg dijela toka, za kojim ne zaostaje ni po prirod-nim ljepotama, ni po bogatstvu prirodne baštine.

Burnum je rimski vojni logor iz 1. stoljeća, koji je za cara Hadrijana, početkom 2. stoljeća, do-bio status grada – municipija. Slojevi zemlje kriju ostatke domorodačkog liburnskog naselja, danas Gradine u selu Puljani, legijskog logora, logora po-moćnih vojnih postrojbi, polucivilnog naselja (ca-nabae), amfiteatra, vojnog vježbališta (campus), 36 km dugog akvadukta i druge građevine na legij-skom teritoriju.

Golema količina arheoloških nalaza otkri-venih tijekom iskapanja pohranjena je Gradskom muzeju Drniš, a djelić toga blaga izložen je u Ar-heološkoj zbirci Burnum – Centru Puljani, svečano otvorenoj u svibnju 2010. godine. Zgrada zbirke nalazi se u nekadašnjem vojnom kompleksu Pu-ljani, koji je 2004. dodijeljen JU “NP Krka” za po-trebe Znanstveno-istraživačkog centra, u kojem je

60

u funkciji još i polivalentna dvorana, a u planu je dovršenje prirodoslovne zbirke, smještajne jedini-ce, recepcije, suvenirnice i dr.

Muzejski postav izložen je u četirima pro-storijama, u kojima su predstavljene sljedeće teme: Teritorij i urbanizam, Predmeti svakodnevne upo-rabe, Vojska i Amfiteatar. U knjizi je predstavljeno i obrađeno svih 370 izložaka, koji zorno pokazuju vojni karakter lokaliteta Burnum.

Najveća količina materijala dio je opreme i naoružanja legionara, najprije XI. legije koja tu boravi do 69. godine, zatim IV. legije, koju šalje car Vespazijan, konačno vojnika VIII. legije, koja u logoru boravi do dolaska cara Trajana, koji s voj-skom prolazi kroz Burnum u pohodu na Daciju. U vitrinama su pohranjeni dijelovi legionarske opre-me i oružja, segmentiranih oklopa, kaciga, štitova, mačeva tipa gladius, bodeža i sulica (pilum). Ko-njanici u legiji i augzilijama bili su opremljeni ži-čanim oklopima i kopljima. Zastupljeni su i pred-meti iz svakodnevnog vojničkog života, primjerci iz goleme količine pronađenih keramičkih posuda, proizvedenih u radionicama Italije, Galije, Betike i samoga Burnuma, brončani medicinski pribor, ulomci izuzetno raritetnih staklenih Enion-pehara, kocke i žetoni za igre, republikanski i carski novci. U katalogu knjige prikazani su i nadgrobni spome-nici vojnika, regrutiranih u Italiji, Galiji, alpskim pro-vincijama, Makedoniji i Siriji, kao i votivni žrtvenici posvećeni bogovima. U zbirci u Puljanima izložen je i građevinski materijal upotrjebljen za arhitektu-ru Burnuma: vapnenački i sedreni blokovi, željezne spone, čavli i kuke, krovni crjepovi i antefikse. Po-sebna pozornost posvećena je amfiteatru, njego-vim građevinskim fazama, arhitektonskim detalji-ma, nalazima sitnog materijala i monumentalnom natpisu cara Vespazijana.

Osim kataloškog dijela, katalog sadrži i brojne tekstove o povijesti Burnuma, gladijator-skim igrama, političkim događajima, arhitekturi i urbanizmu, keramici, opremi i naoružanju. To su jezgrovito predstavljeni rezultati stručnjaka koji su

u zemlji i inozemstvu objavili desetke znanstve-nih radova i podastrli brojne konferencijske ra-sprave s tematikom Burnuma.

Knjiga je vrhunski opremljena stotinama fotografija, crtežima s rekonstrukcijama izgleda rimskih pješaka, konjanika i centuriona, kartama, vizualnim mapama s rezultatima nedestruktivnih pretraga. Njenim tiskanjem stalni muzejski po-stav bit će u potpunosti zaokružen, arheološki lokalitet Burnum raskošno predstavljen kultu-rološki senzibiliziranoj publici a međunarodna znanstvena javnost, koja je izuzetno zainteresira-na za istraživanja, moći će iskoristiti svježe rezul-tate projekta Burnum. Mozaik ponude NP “Krka”, institucije koja je izdavač publikacije, bit će obo-gaćen još jednim kamenčićem. Uprava Parka pla-nira proširiti zbirku u Puljanima na još četiri izlož-bene dvorane tijekom 2015. godine. Ti izlošci bit će predstavljeni u sljedećoj knjizi.

Željko Miletić i Joško Zaninović

60

KULTURNA BAŠTINA

6161

BUK

62

Večeri uz KrkuLjeto u Nacionalnom parku “Krka” po već usta-

ljenoj tradiciji, protječe u znaku niza kulturnih zbivanja, koje cjelokupni prostor Parka u najsunčanije doba godi-ne čine neobično živim i aktivnim.

U razdoblju od lipnja do rujna ove godine Javna ustanova “Nacionalni park Krka” organizirala je kultur-ni program pod nazivom “Večeri uz Krku”. Program je obuhvatio niz koncerata, izložbu i predstavu, kojima je obogaćena turistička ponuda na pojedinim lokaliteti-ma. Osim toga, cilj takvih zbivanja je promocija pojedi-nih prirodnih lokaliteta među konzumentima kulturnih sadržaja i promoviranje godišnjih ulaznica u NP “Krka”, koje od prošle godine stanovnici Šibensko-kninske žu-panije mogu kupiti po vrlo povoljnoj cijeni.

Roški slap, 29. lipanja 2014. – Ibrica Jusić

Prvi u nizu koncerata održao je poznati kantau-tor Ibrica Jusić u prekrasnom ambijentu Roškog slapa, proslavivši pedeset godina glazbene karijere. U cjelove-černjem programu izveo je niz skladbi, oslanjajući se na elemente francuske šansone i sevdalinke, po čemu je taj glazbenik prepoznatljiv.

Roški slap, 17. srpnja 2014. – Zorica Kondža

Zorica Kondža, jedna od najboljih hrvatskih pjevačica, u pratnji maestra Joška Banova na klaviru, priredila je nezaboravan koncert za brojne posjetitelje Roškog slapa. Pjevačica, koja se ističe snažnim vokalom, visokom pjevačkom kvalitetom i duboko proživljenom interpretacijom, počastila je publiku svojim najvećim hi-tovima, ali i s nekoliko svjetskih evergrina.

Stinice, 24. srpnja 2014. – Večer opernih arija

Večer popularnih arija iz klasičnog repertoa-ra organizirana je u suradnji s umjetnicima Martinom Klarić (sopran), Nerom Gojanović Kljajić (mezzosopran), Krešimirom Stražancem (bas) i Gordanom Pavić (klavir) već četvrtu godinu zaredom. U nesvakidašnjem ambi-jentu, s pogledom na Visovac, publika je sat i pol uživala u najljepšim opernim arijama.

Roški slap, 4. kolovoza 2014. – Matej Meštrović i Su-dar Percussion

U večernjem ozračju Roškoga slapa nastupio je i Matej Meštrović, jedan od najutjecajnijih aktivnih skladatelja klasične glazbe, koji je s ansamblom Sudar Percussion, sastavljenog od ponajboljih udaraljkaša re-gije, stvorio gotovo jedinstven glazbeni pravac. Zajedno

uspješno kombiniraju zvuke klasične, jazz, rock, pop i etno glazbe. Ansambl čini pet mladih samoborskih uda-raljkaša: Nikolas Sinković, Luka Pešutić, Josip Blašković, Filip Merčep i Goran Gorše, umjetnički voditelj ansambla.

Šibenik, Trg Ivana Pavla II., 6. kolovoza 2014. – Zijah Sokolović

Večer smijeha bio bi primjereniji naziv za 5. večeri uz Krku na trgu Ivana Pavla II. u Šibeniku, ispred upravne zgrade Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, gdje je s predstavom Međuigre nastupio iznimno po-pularan bosanskohercegovački glumac i režiser Zijah Sokolović. Predstava na književnokritički-satiričan na-čin komentira aktualne političke događaje i društvena zbivanja. Zijah Sokolović u predstavi pojavljuje se u ulozi izvođača, redatelja i dramaturga. Prema riječima samog glumca, osnovna ideja Međuigri, je da čovjek u galopu civilizacije i poplave kapitalizma, ne treba odga-đati mala, kratka zadovoljstva koja mu donose smirenje i duševni mir. “Sad nije vrijeme... sad nije vrijeme... sad je kasno!“ simbolična je poruka koju je uputio gledate-ljima na kraju predstave.

Skradinski buk, 17.-19. kolovoza, Artist on Globe

Udruga Artist on Globe obilježila je šestu po redu Večer uz Krku međunarodnom izložbom „Voda – izvor života“. Izložba je bila postavljena na platou na Skradinskom buku, ispred crkvice sv. Nikole. Uz pri-rodne ljepote Skradinskog buka posjetitelji su tri dana uživali i u dašku umjetnosti. Izložba na otvorenom, u netaknutoj, zaštićenoj prirodi, mnogima je bila je-dinstven doživljaj. Posjetiteljima NP “Krka” svoja djela predstavili su Mile Skračić, Mirna Sišul, Dimitrije Po-pović, Jurgen Mitransky, Bruno Maskarel, Dan Philipp, Mato Jurković, Marija Lopac, Stephania Puntaroli i Ka-tarina Sladović.

Roški slap, 13. rujna, The Frajle

U završnoj večeri ovogodišnjeg kulturnog programa Večeri uz Krku nastupile su The Frajle, no-vosadski ženski akustični kvartet, čiji su kabare nastupi sastavljeni od glazbenog i stand-up programa raznoli-kog repertoara. Njihova glazba prošarana je različitim utjecajima, od vojvođanskog tanga, šansone i akustič-ne glazbe do tradicionalne ciganske i ruske pjesme. Marija Mirković, Nataša Mihajlović i Jelena i Nevena Buča udružile su svoje očaravajuće vokale, dvije aku-stične gitare i, očito, izvrstan ukus za kostimografiju i napravile zanimljivi glazbeni performans, koji su po-sjetitelji nagradili velikim pljeskom.

Doris Banić

DOGAĐANJA

63

Razvoj novih proizvoda u turizmu – burnumske ide u funkciji obogaćivanja ponude u NP “Krka”

Osmišljavanje strategije marketinga kulturnog turizma Javne ustanove “Nacionalni park Krka” podra-zumijeva pozicioniranje kulturno-turističkih proizvoda tako da se uz atrakcije koje čine postojeću ponudu, i maksimalno iskoriste one atrakcije/lokaliteti koje nisu dovoljno iskorištene.

Javna ustanova “Nacionalni park Krka” prepo-znala je važnost razvoja kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u razvoju diverzifikacije turističke ponude, kako bi se smanjila opterećenost Skradinskog buka i potražnja preusmjerila na slabije posjećene lokalitete: Roški slap, Burnum, Manojlovačke slapove i dr. Pritom je kulturni turizam integriran u ukupnu turističku ponu-du Nacionalnog parka “Krka”, čime se izgrađuje imidž Parka kao destinacije s bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. Razvojem kulturnog turizma potiču se lokalni

ponos i skrb za materijalnu i nematerijalnu baštinu a raznim subjektima otvaraju poduzetničke mogućnosti u Parku.

Zato Javna ustanova “Nacionalni park Krka” već nekoliko godina provodi, u sklopu Plana upravljanja, ra-zne aktivnosti za promicanje svoje ponude, bilo da se radi o modificiranju postojeće ponude, razvoju novih proizvoda ili, jednostavno, kreativnom pakiranju posto-jeće ponude.

IDEŠ NA BURNUMSKE IDE?

VIII. burnumske ide Vivas cibo, 13. kolovoza 2014. godine

Manifestacija burnumske ide, koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetitelja na lokalitetu Burnum, vratila je svoje goste i ovaj, osmi, put u an-tičko doba. Povijesni prostor pred rimskim amfiteatrom zvucima fanfara poželio je dobrodošlicu posjetiteljima, vrativši ih, prigodnim programom, na jednu večer u da-leku prošlost.

BUK

64

Na ulazu u amfiteatar prezentiran je život u vri-jeme rimskih careva: frizure, oprave, lovorovi vijenci, tri-klinij – rimski ležaj, mirisni aromati, proricanje iz graha i kostiju životinja, prezentacija obrta: kovača, keramičara i postolara, dok su zvuci bubnjeva, plesačice, akrobati, žongleri s vatrom i borbe gladijatora upotpunili ugođaj putovanja u davnu prošlost. Posjetitelji su mogli aktiv-no sudjelovati u starim rimskim igrama, poput bacanja koplja i trilje, u izradi bula-privjesaka i degustirati antič-ka jela i pića. Najmlađim posjetiteljima prezentirana je antička škola pa su se mnogi okušali u pisanju stilusom na voštanim pločicama ili su učili rimske brojeve i izreke.

Realizaciji burnumskih ida prvi put se pridružila udruga Spiritus Ventus, čiji su članovi prezentirali rim-sku konjicu na livadi ispred amfiteatra. Mladi jahači obu-čeni kao rimski vojnici obogatili su ovu manifestaciju s još jednom atrakcijom. Članovi teakwando-kluba (Cro combat centar) iz Skradina prezentirali su rimsku vojnu opremu, koja je težila više od dvadeset kilograma, što istreniranima članovima kluba nije bio težak zadatak.

Središnji dio Burnumskih ida, nazvan Vivas ci-bos, u prijevodu s latinskog “Živjela hrana”, bio je na-tjecateljskog karaktera. Naime, car Vespazijan, kojeg je glumio Zlatan Zuhrić Zuhra, i njegova ljubavnica, bivša ropkinja, čiji je lik preuzela poznata TV-voditeljica ši-benskih korijena Antonija Blaće, pripremali su jela po

starorimskim receptima. Ulogu slugu i kuhara preuzeli su zaposlenici Nacionalnog parka “Krka”, koji su na po-zornici pomagali caru i carici u pripremanju jela. Car i carica, osim pripreme jela, kako je bio običaj u to doba, narodu su pružili dodatnu zabavu dovevši u amfiteatar niz zabavljača, poput žonglera i plesačica, uz neizostav-nu borbu gladijatora.

O životu i smrti gladijatora, carskih robova, voj-nika i zatvorenika u interaktivnom programu odlučivali su podižući palce, onako kako su to u davna vremena radili Rimljani, posjetitelji. Posjetitelji su mogli i licitirati prilikom prodaje robova, koju su im car i carica priuštili.

Ide su završile, kako običaj nalaže, vatrenim spektaklom, vatrometom koji svaki put oduševi prisut-ne. Izvođači, skupina Artistika iz Zagreba, nagrađena je velikim pljeskom.

Projektom “Burnumske ide” Javna ustanova “Nacionalni park Krka” želi dočarati sliku negdašnjeg Burnuma, i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima po-kazati vrijednosti tog jedinstvenog lokaliteta.

Ako ste među onima koji ove godine nisu mo-gli posjetiti ide, nemojte propustiti sljedeće. Do tada, valete!

Doris Banić

DOGAĐANJA

65

Zašto volim Burnumske ideRed jela, red zabave, plesa i muzike, vojne vjež-

be i gladijatorske igre recept je za savršeno ugođeni rimski banket. A upravo su to Burnumske ide: veliko slavlje rimskog doba, prezentirano entuzijazmom i vo-ljom. Suradnja koju imam s voditeljicama Doris Banić i Silvijom Čaletom te svim ostalim djelatnicima i surad-nicima koji sudjeluju u organizaciji, pripremi i realizaciji ovog projekta donosi me s radošću svake godine u Bur-num. Smatram da se i „zvijezdama“ kao što su Kristijan Ugrina, Zuhra i Antonija Blaće mora svidjeti neposred-nost, jednostavnost i pristupačnost ovog događanja jer, dok su se igrali s nama, djelovali su kao da su uživali.

Ispred amfiteatra osjećam se kao da smo na rimskom forumu jer tu su rimski obrtnici keramičari, postolari, stolari i kovači, filca se vuna, prodaju rimski parfemi, liječi se na rimski način kao što je liječio i bur-numski liječnik Satrius Rufus, izrađuje se oružje i dječje bule, gatare skrivene u pokrajnjoj ulici otkrivaju što nas čeka u budućnosti. Ulični umjetnici žongleri i glumci za-bavljaju publiku na svoj veseo način. A djeca i odrasli igraju rimske igre na ploči i sudjeluju u nemilosrdnom natjecanju – ubaci orah u pithos. Postoji i mali vreme-plov pa djeca mogu, kao pravi arheolozi danas, istraži-vati nasljeđe iz rimskog doba.

U rimskoj taverni mogu se kušati ukusno pri-premljena jela prema receptima starim i više od 2 000 godina. Burnumski kuhari morali su biti dobro izvježba-ni da bi zadovoljili svoje goste. Pripremaju se tu luga-nijske kobasice s paprom, peršinom, rutom, ljubčacem, garumom i pinjolima, prve okruglice na svijetu – globos, rimsko vino i kaša od ječma i boba. Pršut se nudi kao poseban specijalitet – naslijeđe iz rimskog doba.

Čak su i car Vespazijan (Zuhra) i njegova ljubov-ca Antonia Cedina (Antonija Blaće) ove godine u am-fiteatru priredili veliki banket uz pomoć burnumskog kuhara i kuharice i moje malenkosti.

Antonia je svom caru prvo priredila ova sfongia ex lacte – omlet s jajima, mlijekom, medom i paprom. Na to je car počeo pripremati garum. Antonia je bila malo začuđena mirisom riba i činjenicom da stavljaju u meso pa je nastavila sa slatkim, te je caru ponudila glo-bos okruglice od sira i griza, prelivene medom i makom.

Dotle je garum već bio gotov te je car počeo raditi umak za kuhano svinjsko meso od datulja, meda, garuma, papra, kima, luka, peršina, ljubčaca i majčine dušice. Dok se umak krčkao careva ljubovca pripremi-la je vino uvjeravajući cara da su sva njena jela pravi afrodizijak i da će mu lovorov vijenac pomoći da ga od njenog vina ne boli glava.

Nakon svakog jela darivali su se darovima – ple-som i gladijatorskim igrama. Ljubovci su se najviše svi-djeli gladijatori, a caru, sasvim sigurno, plesačice.

Zapravo su kuhali specijalno obučeni profesio-nalci, koji su učili od Apicija samog. Naravno da smo (dva kuhara i moja malenkost kao savjetodavac u po-zadini) pokušali učiniti sve kako bismo zadovoljili cara i njegovu ljubovcu. Ipak, kuharima je odrubljena glava zbog sumnje u pokušaj trovanja, a ja sam pobjegla. Ni-kom neću reći gdje sam do sljedećih Burnumskih ida.

Ivana Ožanić Roguljić

BUK

66

Suradnja JU “NP Krka” i lokalnog stanovništva

Javna ustanova “Nacionalni park “Krka”, u surad-nji sa Turističkom zajednicom Grada Drniša, pokrenula je, na inicijativu lokalnog stanovništva, program prihvata posjetitelja i duljeg zadržavanja na uzvodnim lokaliteti-ma NP “Krka”. Projekt je počeo okruglim stolom na temu “Kreiranje programa posjećivanja i duljeg zadržavanja posjetitelja na uzvodnim lokalitetima NP ‘Krka’”.

Okrugli stol organiziran je u suradnji JU NP “Krka” i TZ Drniš. Na njemu su sudjelovali predstavnici TZ Knin i općina Kistanje i Ervenik i registrirani pružatelji usluge smještaja na područjima koje pokrivaju spome-nuti uredi.

JU NP “Krka” pružateljima usluge smještaja po-nudila je sklapanje Sporazuma o poslovnoj suradnji, kojim bi se korisnicima usluge smještaja omogućila po-voljnija cijena višednevne ulaznice u Park, u iznosu od 110,00 kn po osobi a 70,00 kn za djecu od sedam do osamnaest godina. Višednevna ulaznica uključivala bi posjet stazi Stinice – Roški slap, Roškom slapu, Burnu-mu, Puljanima i manastiru Krka. Za lokalitet Skradinski buk primjenjivali bi se uvjeti iz cjenika za 2014. godinu, prema kategoriji “agencijski odrasli”. Višednevnu ula-znicu korisnici mogu podići na recepcijama NP “Krka” na spomenutim lokalitetima uz predočenje narudžbeni-ce koju im izdaje pružatelj usluge smještaja.

Tema okruglog stola obuhvatila je i prijedloge o suradnji u provođenju promidžbenih aktivnosti, orga-niziranje strukovnih predavanja i edukativnih radionica i osmišljavanje novih izletničkih programa: posjećivanje rubnih lokaliteta i slabije posjećenih lokaliteta NP “Krka”.

Ivona Cvitan

Dan planeta ZemljeJavna ustanova “Nacionalni park Krka” i ove

godine je obilježila Dan planeta Zemlje i iskoristila pri-liku kako bi podsjetila na važnost očuvanja svakog di-jela planete s naglaskom na NP “Krka”. Tim povodom je 22. travnja, uz edukativnu radionicu „3R“ u Ispostavi u Skradinu, predstavljen i “Edukativni vodič za djecu NP ‘Krka’”, prvi vodič takve vrste namijenjen djeci viših razreda osnovne škole, ali i mlađim uzrastima uz vod-stvo starije osobe.

Dan planeta Zemlje svjetski je dan posvećen našem planetu, dan kada se svugdje u svijetu koristi prilika da se pokuša utjecati na ljudsko ponašanje koje šteti Zemlji, jer svakom malom promjenom dnevne ru-tine možemo učiniti veliki korak prema održivom živo-tu na njemu.

Obilježavanje Dana planete Zemlje JU “Naci-onalni park Krka” započelo je 22. travnja u Ispostavi u Skradinu edukativnom radionicom „3R“ na temu recikliranja s djecom Područne škole Lozovac Osnov-ne škole Jurja Dalmatinca. Djeci se govorilo o potre-bi smanjenja otpada, recikliranju i ponovnoj upotrebi nekih predmeta koji se obično smatraju otpadom i o kreativnom izražavanju pomoću materijala koji sva-kodnevno završavaju na otpadu. Osim toga, djeci je prezentiran i darovan “Edukativni vodič za djecu NP ‘Krka’”.

Obilježavanje Dana planeta Zemlje zaključe-no je otvorenjem izložbe Fotokluba Šibenik na temu “Krka” u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, koja je tra-jala do 3. svibnja. Vjerujemo da je svim posjetiteljima dočarala ljepote ovog komadića Zemlje i podsjetila ih zašto ga trebamo čuvati.

Silvija Čaleta

DOGAĐANJA

67

Međunarodni dan biološke raznolikosti

Međunarodnim danom biološke raznolikosti (22. svibnja) upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i eko-loških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Stoga je JU “Nacionalni park Krka” i ove godine uoči dana bio-loške raznolikosti organizirala bioolimpijadu, kojom je kroz različite discipline pokušala djeci na zanimljiv način skrenuti pozornost na važnost očuvanja prirode i bio-loške raznolikosti.

dinac radi ne razmišljajući o njihovim posljedicama po cijeli ekosustav.

S ciljem jačanja ekološke svijesti, JU “Nacional-ni park Krka” ovaj važan datum obilježila je 21. svibnja raznovrsnim prigodnim aktivnostima. Tradicionalnom bioolimpijadom, organiziranom za učenike šestih razre-da OŠ Skradin i OŠ dr. Franje Tuđmana Knin, pokušalo se djeci skrenuti pozornost na važnost očuvanja priro-de, ali i vratiti dječju igru u prirodu. Od igara izdvaja-mo potezanje konopa, “konogomet”, poligon “Kap za slap”, stazu znanja, stazu “Lov na izgubljenu prirodu”, skakanje u vreći, “fažolić”, “koodbojku” i sl. Počasni su-dac na bioolimpijadi bio je Roger Cole, član predsjed-ništva IRF-a (International Ranger Federation), doktor primijenjene biologije, nekadašnji ravnatelj regionalnog parka Lee Valley u Londonu, suradnik državne agenci-je za okoliš Engleske i Walesa, nositelj najveće medalje izviđača, Srebrnog vuka (Silver wolf).

Silvija Čaleta

Ekstremne vremenske (ne)prilike, povećanje pu-stinja, podizanje razine mora i ekstremni vodostaji rijeka samo su neki od pokazatelja promjena na koje smo i mi kao pripadnici ljudske vrste utjecali a koje su za neke stanovnike Zemlje čak bile pogubne. Bili smo, nažalost, svjedoci velikih prirodnih katastrofa u našoj i u susjed-nim zemljama te se ponovno upitali je li pravo vrijeme za promjene, da konačno prestanemo negativno utjecati na Zemlju, koja nas hrani i daje nam kisik koji dišemo. Vrijeme je da se zapitamo kolika treba biti cijena tehno-loškog napretka i je li nam uistinu toliko potreban.

Svaka vrsta na Zemlji ima svoju ulogu u održa-nju ekosustava. Vrednovanje vrste po njezinoj tržišnoj vrijednosti, poput hrane ili goriva, dovelo je do izumi-ranja nekih biljnih i životinjskih vrsta, što rezultira pro-mjenama u ekosustavu, čiji su pokazatelji dobro vidljivi. Ponašanje pojedinca u svakodnevnom životu itekako utječe na promjene u globalnoj politici i tržišnoj ekono-miji jer pojedinac pomnožen s brojem svih ostalih po-jedinaca u konačnici jest – Zemlja. Pretjerano korištenje automobila, pretjerani konzumerizam, kupovanje stvari koje nam ne trebaju ili trebaju jednokratno, gomilanje otpada, nerecikliranje i neodvajanje otpada, kupovina prehrambenih proizvoda koji traže dug transport, rasi-panje vode i energije samo su neke od stvari koje poje-

Svjetski dan zaštite okolišaSvjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, Javna usta-

nova “Nacionalni park Krka” obilježila je prigodnom ekoradionicom ispred Osnovne škole Skradin. Radi-onica se sastojala od prikupljanja i bojenja odbačenih starih automobilskih guma, koje su tako dobile novu funkcionalnu vrijednost kao posude za cvijeće, u koje je posađeno aromatično bilje.

BUK

68

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se na go-dišnjicu Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu odr-žane u Stockholmu 5. lipnja 1972. Od tada je ta manife-stacija izrasla u jedan od najjačih mehanizama podizanja svijesti ljudi širom planeta o potrebi uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće svjetske probleme. Naža-lost, danas, 40-ak godina nakon te konferencije, stanje okoliša na globalnoj razini nije znatno poboljšano.

Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, u surad-nji s komunalnim poduzećem Rivina jaruga iz Skradina, 5. lipnja organizirala je prikupljanje automobilskih guma odbačenih blizu OŠ Skradin, koje su potom školska djeca obojila i pretvorila u posude za cvijeće, u koje su posađe-ne sadnice aromatičnog bilja. Osim što su ukrasile ulazni prostor škole, te posude djeci ostaju kao podsjetnik na lijepu i poučnu akciju usmjerenu na brigu za očuvanje okoliša. Nadamo se da će ubuduće biti sve manje potre-be za sličnim akcijama, tj. da će otpad, umjesto ilegalno u okoliš, biti odlagan na za to predviđene legalne deponije.

Silvija Čaleta

Svjetski dan knjige i autorskih prava

Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, 23. travnja od 8 do 20 sati na štandu ispred Grad-ske knjižnice “Juraj Šižgorić” Javna ustanova “Nacional-ni park Krka” izložila je knjige u svojoj nakladi, ukupno dvanaest naslova, i prodavala ih po akcijskoj cijeni od 10,00 kn po primjerku. Sredstvima prikupljenim u toj humanitarnoj akciji kupljen je reproduktor za slijepe i slabovidne osobe i darovan Knjižnici, koja posjeduje ra-čunalo za slijepe i slabovidne.

Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen na Glavnoj skupštini UNESCO-a 1995. godine, obilježa-

va se 23. travnja kao simboličan datum u svjetskoj knji-ževnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cer-vantes i William Shakespeare. Sama zamisao zasniva se na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan sv. Jurja.

Javna ustanova “Nacionalni park Krka” rado se priključila obilježavanju tog važnog svjetskog datuma prigodnom prodajom dvanaest svojih knjižnih izdanja po promotivnoj cijeni, kako bi ih učinila dostupnijim či-tateljima i afirmirala ljubav prema knjizi i čitanju a isto-dobno pobudila i ljubav prema rijeci Krki i njenim sta-novnicima, predstavnicima biljnog i životinjskog svijeta.

Kupnjom neke od ponuđenih knjiga, po simbo-ličnoj cijeni od 10,00 kn, građani su mogli sudjelovati u humanitarnoj akciji prikupljanja novčanih sredstava za kupnju reproduktora za slijepe i slabovidne osobe, koji je darovan Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”. Knjižnica posjeduje računalo za slijepe i slabovidne, a nabava re-produktora Plextalk PTN2, koji uz Daisy, podržava sve poznate audiozapise, obogatila je uslugu koju Knjižnica pruža toj skupini korisnika.

Silvija Čaleta

Promocija novog štanda Nacionalnog parka “Krka”

Javna ustanova “Nacionalni park Krka” za po-trebe svoje promocije izradila je novi informativno-pro-motivni štand (info-pult). Koncept samog štanda usko je vezan za tematsku priču Nacionalnog parka “Krka” a pogodan je za unutarnju i vanjsku upotrebu. Štand je oblikovan snažnim formama, grafičkim elementima i motivima NP “Krka”. Sastoji se od nekoliko elemenata koji mogu funkcionirati zasebno ili se koristiti kombini-rano, prilagođavajući se prostoru i tipu prezentacije. U sklopu štanda izdvojena je i stolica nazvana “proširena stvarnost”, koja predstavlja škrinju, etnografski element čest u našim brojnim etnoprezentacijama, podsjetnik na nekadašnja vremena kad se u njoj čuvalo blago dalma-tinske kuće. Na škrinji su dva skulpturirana naslona, koja zajedno s njom čine stolice, na koje posjetitelji mogu sjesti i virtualno uživati u ljepotama NP “Krka” gledajući kratke tematske filmove kroz 3D naočale.

Posebno smo ponosni što je kompletan projekt ostvaren zajedničkim naporom šibenskih snaga: štand je dizajnirao mladi diplomirani dizajner Antonio Šunjerga a izradila ga je tvrtka Signal, u vlasništvu Tonija Mrvice.

Štand je diskretno predstavljen na Svjetski dan knjige, 23. travnja, ispred Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Ši-

DOGAĐANJA

69

benik, kada je pak naglasak bio na humanitarnoj akciji prikupljanja novčanih sredstava za kupnju reproduktora za slijepe i slabovidne osobe, korisnike Knjižnice. Ulogu prezentatora i informatora ponude Nacionalnog parka “Krka” promotivni tematski štand prvi put je odigrao 19. svibnja od 9 do 19 sati u Hotelu Olympia u Vodicama, gdje je, skupa s informativno-promotivnim materijalima o Parku, štand bio predstavljen gostima hotela i javnosti.

Silvija Čaleta

Edukativni dječji vodič NP “Krka”

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, 22. travnja, Javna ustanova “Nacionalni park Krka” pred-stavila je Edukativni vodič za djecu NP “Krka”, prvi vodič takve vrste namijenjen djeci viših razreda osnovne ško-le, ali i mlađim uzrastima uz vodstvo starije osobe.

maštu i ljubav prema prirodi i NP “Krka”. Vodič ima 64 stranice. Podijeljen je u tematske cjeline koje odgovara-ju školskim predmetima: zemljopisu, povijesti, prirodi, matematici, informatici itd. Svaka cjelina sadrži zanimlji-ve ilustracije i drugačije predstavljene činjenice. Tako je, primjerice, površina NP “Krka” prikazana kao zajednička površina država Vatikan, Monaco, San Marino i Bermu-da umjesto isključivo brojčano, kao površina od 109 km2. S obzirom na to da su djeca glavna ciljna skupina, vodič sadrži i interaktivne igre koje ih potiču da nauče nešto novo. Tako mogu uživati u edukativnom stripu i igri pamćenja, saznati kako napraviti origami-šišmiša i ekonarukvicu, ali i naučiti kodiranu abecedu kojom se mogu služiti u različitim prilikama.

Vodič je promotivno podijeljen za Dan planeta Zemlje učenicima Osnovne škole Fausta Vrančića Ši-benik i a kasnije i ostalim školama na području Šiben-sko-kninske županije, na besplatnim edukativnim radi-onicama, koje JU “Nacionalni park Krka” organizira za obrazovno-odgojne ustanove na području županije.

Silvija Čaleta

Osnovni cilj vodiča je da prirodne ljepote i kul-turnu i povijesnu baštinu Parka približi djeci i učenicima tako da na zanimljiv i inovativan način, potakne njihovu

1. Međunarodna konferencija i Festival “Okusi Mediteran”

Na Prvoj međunarodnoj konferenciji i Festivalu “Taste the Mediterranean / Okusi Mediteran!”, koji su održani u Šibeniku od 29. svibnja do 1. lipnja 2014., su-djelovao je i Nacionalni park “Krka” prezentacijom svoje ponude u sklopu mediteranske tržnice, na kojoj su se svakodnevno od 9 do 12.30 i od 17 do 21 sat mogli kušati i kupiti različiti mediteranski proizvodi.

BUK

70

Konferencija je jedinstveni skup koji predstavlja i promovira mediteransku prehranu, odnosno kulturu, tradiciju, proizvode i stil života na Mediteranu. Ova je-dinstvena manifestacija održana je u povodu nedavnog uvrštenja hrvatske mediteranske prehrane na UNES-CO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne ba-štine čovječanstva.

U sklopu konferencije u Hotelu Ivan (Solaris Be-ach Resort) predstavljeni su različiti aspekti mediteran-ske prehrane. U isto vrijeme festival je u staroj gradskoj jezgri pretvorio Šibenik u središte mediteranske prehra-ne, s brojnim događanjima: mediteranskom tržnicom, festivalom vina, cooking-showom te raznovrsnim degu-stacijama i specijaliziranim radionicama.

Mediteranski način života, prisutan na priobal-nom hrvatskom prostoru, poštuje biološku raznolikost i čuva tradicionalne aktivnosti i obrte vezane za ribolov i uzgoj životinja u mediteranskim zajednicama. Osim toga, promiče i društvenu interakciju jer su zajednički obroci temelj društvenih običaja i narodnih svečanosti.

Na mediteranskoj tržnici na lokaciji Četiri bu-nara predstavio se i Nacionalni park “Krka” ponudom svojih proizvoda i usluga i tako podržao Međunarodnu konferenciju i Festival “Okusi Mediteran!”.

Silvija Čaleta

Prvi dobitnici nagradne igre “Ozeleni stablo”

Početkom ove godine na nekim od vodećih eu-ropskih turističkih sajmova predstavljena je prirodna i kulturna baština NP “Krka”, među ostalim i nagradnom igrom “Ozeleni stablo”, koja je inozemne posjetitelje trebala potaknuti da Nacionalni park “Krka” stave na listu odredišta u Hrvatskoj koje bi rado posjetili. U trav-nju su u Skradin stigli prvi posjetitelji koji su simbolično “ozelenili stablo” i tako ostvarili slobodan ulaz u Park.

Riječ je o predstavljanju NP “Krka” na vodećem turističkom sajmu Vakantiebeurs u Utrechtu u Nizozem-skoj (14. – 19. siječnja), na kojem je predstavljena opća i kamping ponuda. Poznato je da nizozemski turisti pre-feriraju proljetnu i jesensku sezonu da bi posjetili Hr-vatsku, pa tako i Nacionalni park “Krka”. Sljedeći vodeći turistički sajam za područje Španjolske bio je FITUR (22. – 26. siječnja). Španjolci, koji u novije vrijeme sve više putuju svijetom, pa tako i u našu zemlju, zbog svoje tu-rističke sezone inozemna putovanja planiraju također u mjesecima izvan naše turističke špice.

Na obama sajmovima neobičnom nagradnom igrom “Ozeleni stablo” pokušali smo zainteresirati po-sjetitelje za Nacionalni park “Krka”, da ga stave na listu odredišta koje bi rado posjetili u Hrvatskoj, i očito smo u tome uspjeli. Posjetitelji su na lišću našeg neobičnog stabla mogli zabilježiti svoje podatke i tako sudjelovati u nagradnoj igri, tako da, ako dođu u skradinsku ispo-stavu NP “Krka”, mogu pronaći svoj list i zamijeniti ga za besplatnu ulaznicu u Park.

Dvanaestog travnja u NP “Krka” stigli su prvi posjetitelji sudionici nagradne igre “Ozeleni stablo”, Marta Navarro i Daniel Muñoz iz Španjolske, koji su na neobičnom sta-blu u našoj ispostavi u Skradinu pronašli svoje listove i zamijenili ih za besplatne ulaznice. Njihovo zadovolj-stvo, uzbuđenje i doživljaj NP “Krka” bit će sigurno do-bar promotor naše zemlje i našeg nacionalnog parka među njihovim prijateljima i obitelji, a možda i šire.

Silvija Čaleta

Prezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u Ljubljani

U subotu, 17. svibnja od 9 do 16 sati na Poga-čarjevom trgu u Ljubljani Nacionalni park “Krka” pre-zentirao je svoju ponudu u sklopu 3. sabora hrvatske kulture u Sloveniji. Tako se prigodnom promocijom na trgu koji je ujedno jedna od poznatih lokalnih tržnica Nacionalni park “Krka” priključio zajedničkoj promociji naše zemlje i pozivu na ljetovanje u Hrvatsku.

Uz predstavljanje turističkih zajednica dalmatinskih žu-panija, nastupe klapa i degustaciju lokalnih delikatesa, štand Nacionalnog parka “Krka” privlačio je posjetitelje prezentacijom prirodnih ljepota, ali i kulturne baštine. Budući da je većina posjetitelja našeg štanda već bila u Nacionalnom parku “Krka”, riječi pohvale Parku nije ne-

DOGAĐANJA

71

dostajalo, niti vedrog raspoloženja unatoč prohladnom i tmurnom vremenu. Mnogi posjetitelji izjavili su da će posjetiti Park a oni koji su u njemu bili da će se vratiti prvom prilikom, što je dodatna motivacija djelatnicima i promotorima Nacionalnog parka “Krka”.

Silvija Čaleta

Prezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u Splitu

U sklopu 5. okruglog stola o zavičajnosti u li-teraturi za djecu i mlade, održanog u Splitu, 26. svibnja 2014 u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, Nacionalni park “Krka” prezentirao je svoju prirodnu baštinu kroz specijalnu ponudu namijenjenu djeci i mladima.

Ciljevi okruglog stola bili su prezentiranje dosa-dašnjeg stanja baštine i davanje uvida u vrstu i količinu tiskane građe o prirodnoj baštini Hrvatske u literaturi za djecu i mlade, analiziranje načina i pristupa obradi, odnosno prilagođenost sadržaja u stručnoj literaturi određenom dječjem uzrastu, zatim razmjena iskustva o realiziranim projektima i primjerima dobre prakse, te ostvarivanje kontakata zbog buduće suradnje vezane za navedenu temu.

Zdenka Bilušić, koja u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” Šibenik vodi Centar za vizualnu kulturu djece i mladih, u svom je izlaganju kao primjer dobre prakse navela projekte suradnje knjižnica, škola i udruga s ba-štinskim ustanovama. Bila je to prilika da se pokažu sli-kovnice, bojanke, igre, edukativni vodiči i ostala tiskana građa kao plod dugogodišnjeg rada na edukaciji.

Prezentacija nekih naših programa namije-njenih određenim dobnim skupinama, i predškolskog i školskog uzrasta, te radionica i aktivnosti vezanih za obilježavanja određenih datuma važnih za Nacional-ni park “Krka” pokazala je sudionicima okruglog stola i posjetiteljima Gradske knjižnice Marka Marulića naš dosadašnji rad na edukaciji djece kroz različite oblike suradnje s odgojnim i obrazovnim ustanovama i želju da se on nastavi i u budućnosti.

Silvija Čaleta

Facebook stranica NP “Krka” prikupila 20 000 fanova

Nakon malo više od tri godine od pokretanja (6. prosinca 2010.), na Dan planeta Zemlje službena stranica JU “Nacionalni park Krka” na Facebooku do-bila je svog jubilarnog dvadesettisućitog fana i time potvrdila prvu poziciju, među hrvatskim nacionalnim parkovima, na jednoj od najpopularnijih društvenih mreža.

Prije pokretanja službene stranice Parka po-stojalo je nekoliko neslužbenih, na kojima su zalju-bljenici u ovaj komadić zemaljske ljepote razmjenjivali vlastite doživljaje rijeke Krke zabilježene fotografskim aparatom. Unatoč tome, kao i činjenici da su neki na-cionalni parkovi znatno ranije imali službenu Facebook stranicu, broj ljubitelja i pratitelja Parka kontinuirano je rastao tako da smo jako ponosni što je tako velik broj fanova postao dijelom Krkine zajednice. Baš prigodno, na nama važan datum, 22. travnja, Dan planeta Zemlje, naši vjerni pratitelji nagradili su nas dvadesettisućitim fanom, kojega ćemo nagraditi poklon-paketom Javne ustanove “Nacionalni park Krka”.

BUK

72

Od prvog dana otkako je na najvećoj društve-noj mreži NP “Krka” je u stalnom kontaktu sa svojim fanovima. Ta komunikacija uključuje prenošenje posje-titeljima zanimljivih i korisnih informacija i obavijesti o raznim događanjima, natječajima i nagradnim igrama.

Puno nam znači to što su naši fanovi zajedno s nama sudjelovali u brojnim događanjima vezanim za NP “Krka”, pri čemu ističemo natječaje za najbolju fo-tografiju (doživljaja) Parka, za suvenir i za ekoukras. I Facebook fanovi svojim su glasovima sudjelovali u ocje-njivanju radova i tako utjecali na izbor pobjednika. Valja istaknuti i najnoviji natječaj za maskotu Nacionalnog parka “Krka”, koji je, osim na našim službenim strani-cama, objavljen i na ovoj popularnoj mreži. Svi prispjeli prijedlozi maskote bili su izloženi u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” Šibenik i prezentirani na našoj službenoj Facebook stranici, tako da su posjetitelji te stranice mo-gli sudjelovati i u virtualnom glasovanju.

Želja nam je da svaka važna aktivnost i događa-nje unutar NP “Krka” budu dostupni javnosti, da s našim posjetiteljima i fanovima zajednički kreiramo nova do-gađanja, da ih pravovremeno informiramo, da ih edu-ciramo, da u njima potičemo ljubav i odgovornost pre-ma prirodi, posebice prema Nacionalnom parku “Krka”. Svim fanovima naše službene Facebook stranice zahva-ljujemo što prate naše objave, postavljaju pitanja i daju konstruktivne komentare, prijedloge i sugestije. Poseb-no zahvaljujemo na pohvalama i podršci koju nam sva-kodnevno pružaju, dajući nam elan i motivaciju za nove akcije usmjerene na očuvanje Nacionalnog parka “Krka” i prirode općenito.

Silvija Čaleta

“Winnetouova sestra” Marie Versini posjetila NP “Krka

Poštovateljima djela Karla Maya, pisca popu-larnog zabavno-pustolovnog romana Winnetou, prema kojem je snimljen poznati filmski serijal, zanimljiva će biti informacija da je 23. travnja Nacionalni park “Krka” posjetila, poslije pedeset godina, glumica Marie Versini, koja je utjelovila lik Winnetouove sestre Nscho-tschi, i time ponovo oživjela sjećanja na ove magične filmske lokacije.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća filmska ostvarenja o indijanskom poglavici Winnetouu, nastala prema djelima Karla Maya, postigla su ogroman uspjeh. Ti su pustolovni romani, koje pamte milijuni čitatelja, a

prema kojima je snimljen filmski serijal, u prvom redu pronosili, gotovo ispred svoga vremena, ideju prijatelj-stva, pa čak i bratstva, između poštenih došljaka i sta-rosjedilaca, koji žive u skladu s prirodom i brinu se za njeno očuvanje.

U nedirnutoj hrvatskoj prirodi snimljeno je čak desetak filmova o popularnom Indijancu. Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Krka i Paklenica, Velebit, kanjon Zrmanje i Vrlika te niz drugih obližnjih lokaliteta činili su se idealnom zamjenom za bespuća Divljeg zapada. Najčešće lokacije u Nacionalnom parku “Krka” na koji-ma su snimane scene iz filma bili su prekrasni slapovi Krke, odnosno lokaliteti Skradinski buk i Roški slap. Film o Winnetouu tako je i promotor prekrasnih hrvatskih zaštićenih prirodnih lokaliteta.

Bilo nam je drago da nas je Marie Versini po-sjetila nakon toliko vremena, da je oživjela sjećanja na nezaboravni filmski serijal, koji će, nadamo se, i dalje biti promotor Nacionalnog parka “Krka” i Hrvatske op-ćenito.

Silvija Čaleta

Konferencija za medijeU ponedjeljak, 25. kolovoza 2014. u press-cen-

tru Hrvatskog novinarskog društva u Šibeniku održana-je konferencija za medije „Ulaganja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u zaštićena područja u Šibensko-knin-skoj županiji“. Konferenciju za medije održali su Ton-či Restović, ravnatelj Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, Robert Bobinac, ravnatelj Javne ustanove “Na-cionalni park Kornati” i Danijel Katičin, ravnatelj Javne ustanove “Park prirode Vransko jezero”.

DOGAĐANJA

73

Ravnatelji zaštićenih područja osvrnuli se na ulaganja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u naci-onalne parkove i parkove prirode u Šibensko-kninskoj županiji te su prezentirali završene projekte, projekte koji su u tijeku i one koji će biti realizirani u skoroj bu-dućnosti.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u Šiben-sko-kninskoj županiji sufinancira projekte vrijedne dvjesto milijuna kuna. Riječ je o ulaganjima u zaštićena područja i projektima zaštite okoliša i energetske učin-kovitosti. U zaštićena područja u županiji do sada je uloženo ili se investira oko petnaest milijuna kuna, a u pripremi su projekti vrijedni sto dvadeset milijuna kuna.

U Šibensko-kninskoj županiji realiziraju se 122 projekta energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, uku-pne vrijednosti sedamdeset šest milijuna kuna, koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufi-nancira sa šezdeset jedan milijun kuna.

strukture namijenjenih za prijam posjetitelja, volontera, studenata, školske i predškolske djece, znanstvenika i istraživača, s uređenim vanjskim prostorom poveza-nim s poučno-tematskim stazama. Realizirana je Studija izvedivosti (Feasibility study) za Posjetiteljsko-eduka-cijski centar Puljani. Isplaćena sredstva Fonda iznose 116.250,00 kn. Projekt uređenja posjetiteljsko-eduka-cijskog centra u bivšoj vojarni u Puljanima vrijedan 50 milijuna kuna prijavljen je za financiranje iz EU fondova.

Nadalje, odobreno je sufinanciranje uređenja Centra za posjetitelje Lugareva kuća – glavnim projek-tom i Muzeografskim izvedbenim rješenjem predviđe-na je sanacija i adaptacija objekta budućeg Centra za posjetitelje Lugareva kuća (Sitnice-Visovačko jezero). Glavna funkcija Lugareve kuće je pružanje informacija o autohtonim vrstama šumskog ekosustava, posebno šumskoj zajednici hrasta medunca, te informiranje i in-terpretiranje prirodne i kulturne baštine Nacionalnog parka. Odobrena sredstva iznose 834.955,99 kn.

U tijeku je izrada sve potrebne dokumentacije za projekt uređenja Prihvatnog centra Lozovac, kao jednog od glavnih ulaza u NP ‘Krka’. Projekt je vrijedan 70 milijuna kuna i također će biti prijavljen za financi-ranje iz EU fondova” – naglasio je ravnatelj Restović.

Katia Župan

Ravnatelj Restović izjavio je: „U NP ‘Krka’tre-nutno je naglasak na razvoju uzvodnih lokaliteta koji se ističu prirodnim i kulturnim vrijednostima, kako bi se postigla prostorna disperzija posjetitelja. 2012. za-vršeni su radovi na rekonstrukciji poučno-pješačke sta-ze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina u vrijednosti od 6.041.508,85 kn, financirani zajmom Svjetske banke. Nedavno je za posjetitelje otvorena i Oziđana pećina, financirana vlastitim sredstvima JU „NP Krka“ u iznosu od 1.200.000,00 milijuna kuna.

Od projekata u tijeku valja istaknuti Eko kam-pus Puljani – projekt rekonstrukcije i prenamjene biv-ših vojnih objekata u Puljanima, za što je u srpnju 2014. Fond za zaštitu okoliša odobrio sredstva u iznosu od 9.232.813,42 kn. Cilj projekta je formiranje Centra za po-sjetitelje u sjevernom dijelu NP sa sedam rekonstruira-nih i adaptiranih objekata i sadržaja posjetiteljske infra-

Vizualni identitet “Parkovi Hrvatske”

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode predstavi-lo je u travnju 2014. Jedinstven vizualni identitet su-stava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj u svrhu promicanja zaštite prirode a koji je dio Ugovora o dizajnu i interpretaciji prirode u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000.

Novi zakon o zaštiti prirode, koji je na snazi od lipnja 2013., uveo je znatna poboljšanja u sustav uprav-ljanja parkovima s mjerama za kreiranje i provođenje jedinstvenog sustava upravljanja zaštićenim područjima na nacionalnoj razini.

Republika Hrvatska poznata je po bogatstvu bi-ološke raznolikosti i po visokoj razini očuvanosti prirod-nih ljepota i potencijala za razvoj. Radi prepoznatljivosti zaštićenih područja u Hrvatskoj, osam nacionalnih par-kova (Brijuna, Kornata, Krke, Mljeta, Paklenice, Plitvičkih jezera, Risnjaka i Sjevernog Velebita) i jedanaest parko-va prirode (Biokova, Kopačkog rita, Lastovskog otočja, Lonjskoga polja, Medvednice, Papuka, Telašćice, Učke,

BUK

74

Velebita, Vranskoga jezera i Žumberačko-Samoborskog gorja) osmišljen je jedinstveni vizualni identitet, koji je definiran pravilnikom.

Pravilnik propisuje znak zaštićenih područja, način njegova korištenja, znakove javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, sadržaj i obvezu korištenja priručnika osnovnih grafičkih standarda, sustav signalizacije i interpretacije u zaštiće-nim područjima i alate za njegovu primjenu, te multi-medijalnu web i mobilnu aplikaciju.

sredstvo komunikacije između posjetitelja i parka. Kod postavljanja novih elemenata signalizacije i interpreta-cije zaštićenih područja Javne ustanove imaju obvezu pridržavati se zajedničkog vizuala. Sustav signalizacije i interpretacije uvodit će se postupno prilikom zamjene postojećih i izrade novih elemenata signalizacije i inter-pretacije.

Standardiziran sustav signalizacije i interpretacije putem web aplikacije

Radi jednostavnijeg korištenja standardizira-nog sustava signalizacije i interpretacije osmišljena je web-aplikacija kojom se javnim ustanovama omogu-ćuje samostalno kreiranje tabli prema unaprijed odre-đenim, pomno smišljenim, grafičkim standardima. Do kraja 2014. očekuje se realizacija te aplikacije i njena primjena u svim parkovima, ali i u ostalim javnim usta-novama koje skrbe o zaštiti prirode.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode trenutno izrađuje jedinstvene web-stranice i mobilne aplikacije u svrhu promicanja zaštite prirode i sustava upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Usporedno se radi i na on-line prodaji ulaznica i prodaji suvenira preko internetske trgovine, što će dodatno doprinijeti prepoznatljivosti zaštićenih područja.

Znakovi vizualnog identiteta

Osnovni elementi vizualnog identiteta čine znak koji objedinjuje sva zaštićena područja u Hrvatskoj – krovni znak, s natpisom Parkovi Hrvatske, i novodiza-jnirani znak za sve parkove, s natpisom svakog parka na hrvatskom i engleskom jeziku. Znakovi nacionalnih parkova i parkova prirode grafički su izvedeni iz eleme-nata krovnog znaka i s njim čine jedinstvenu vizualnu cjelinu. Znakovi parkova izvedeni su u dvjema osnov-nim bojama, zelenoj za kontinentalne parkove, plavoj za mediteranske, unutar kojih se nalazi figurativni simbol zaštićenog područja.

Kategoriji mediteranskih (plavih) pripadaju PP Biokovo, NP Brijuni, NP Kornati, NP Krka, PP Lastovsko otočje, NP Mljet, PP Telašćica i PP Vransko jezeroakate-gorijikopnenih (zelenih) PP Kopački rit, PP Lonjsko polje, PP Medvednica, NP Paklenica, PP Papuk, NP Plitvička jezera, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, PP Učka, PP Ve-lebit i PP Žumberak-Samoborsko gorje.

Jedinstven sustav signalizacije i interpretacije prirode

Kako bi se posjetitelji lakše i brže snalazili u prostoru i upoznali s prirodnim i kulturnopovijesnim znamenito-stima parka osmišljen je jedinstven sustav signalizaci-je i interpretacije prirode. Table su najrasprostranjenije

Hrvatska je u Europi poznata i priznata po izu-zetnoj biološkoj raznolikosti, na temelju koje se može razviti jedinstven i snažan brend. Novi vizualni identi-tet nacionalnih parkova i parkova prirode omogućuje izgradnju jedinstvenog i snažnog brenda zaštićenih po-dručja i buduće zajedničko predstavljanje. Potencijal za-štićenih područja može se koristiti za gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske na dugoročno održiv način, prijateljski prema prirodi.

Katia Župan

DOGAĐANJA

75

Potpisan ugovor za Bijelu zastavu

Nacionalnom parku “Krka” Bijela zastava do-dijeljena je 15. studenoga 2013. Kao simbol čistoće voda: rijeka, jezera, mora i oceana, Bijela zastava mo-tiv je svakome tko brine o očuvanju okoliša. U skladu s nastojanjem da se poboljša trenutno stanje global-nog problema vodenih površina, ona usmjerava pažnju na podizanje svijesti o važnosti zaštite vodnih resursa, okoliša i živih organizama. Kriteriji za dodjelu Bijele za-stave jesu: podmorje očišćeno od krutog otpada, odr-žavanje obale u cilju sprječavanja onečišćenja i zagađe-nja, redoviti monitoring i održavanje i zaštita prirodnih podvodnih staništa.

Ugovor je potpisan 31. svibnja 2014. ispred jar-bola Bijele zastave na Skradinskom buku. Na svečanosti su bili Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, Asif Sahota, predstavnik White Flag Norway i Prince Albert II Fondacije, Cemile Gü-zel, predstavnik turske GUWAA-e (Global Under-Water Awareness Association), Kristijan Curavić, predsjednik GUWAA asocijacije i Tonči Restović, ravnatelj Javne ustanove “Nacionalni park Krka”.

Istog dana u Nacionalnom parku “Krka” obavljen je prvi inspekcijski zaron kod mosta u podnožju Skradin-skog buka, što je bio ujedno i prvi službeni inspekcijski zaron u Hrvatskoj, prema pravilniku Bijele zastave.

Katia Župan

Zelena čistkaZelena čistka, zajednička jednodnevna akcija

čišćenja nelegalnih odlagališta otpada, najveći je volon-terski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja aktivne gra-đane i organizacije a dio je velike globalne akcije World

NP “Krka”ugostio pobjednike natječaja Ozonko

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode provelo je kreativni natječaj “Ozon”,na temu zaštite ozonskog sloja, na koji su pristigla 164 rada nižih razreda 114 osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Natječaj je Ministarstvo raspisa-lo u povodu Međunarodnog dana zaštite ozonskog slo-ja. Trajao je od 20. rujna do 30. studenoga 2013. godine a uvjet za prijavu bio je da u izradi radova sudjeluje cijeli razred. Dva su rada podijelila prvo mjesto jer im je struč-no povjerenstvo dalo jednaku ocjenu. Pobijedili su rad 3. b razreda OŠ Čakovec i rad Područne škole Gotalovo iz Prekodravlja. Zbog velikog broja radova odlučeno je da se izabere dvanaest najboljih i izradi kalendar za slje-deću godinu s njihovim slikama.

cleanup, pokrenute 2008. Temelji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje.

Javna ustanova “Nacionalni park Krka” i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Zelena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 25. travnja 2014. između naselja Ključ i utvrde Ključica na Miljev-cima. Djelatnici Nacionalnog parka “Krka” u suradnji s volonterima Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Jastrebovi” Šibenik i Slovenskog kulturnog društva “dr. France Prešeren” (sekcija Ljubitelji prirode Runolist) Šibenik i lokalnim stanovništvom očistili su nelegalno odlagalište otpada (površine oko 3 ha) između naselja Ključ i srednjovjekovne utvrde Ključica, na rijeci Čikoli, nedaleko od granice Parka. Na odlagalištu se uglavnom nalazio sitni, srednji i krupni kućanski otpad, ali i ostaci građevinskog materijala.

Katia Župan

BUK

76

Sedmog svibnja 2014. na Skradinskom buku Nacionalni park “Krka” ugostio je učenike dvaju razreda OŠ. Djeci se u radionici “Mali čuvari prirode” pridružio i ravnatelj JU “NP Krka”. U prostorima Nacionalnog parka “Krka” bit će postavljena izložba svih radova, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Katia Župan

Oziđana pećina otvorena za posjetitelje

U utorak, 1. srpnja 2014. Mihael Zmajlović, mi-nistar zaštite okoliša i prirode, svečano je otvorio Ozi-đanu pećinu, lokalitet izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti koji se nalazi u sklopu pouč-no-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina. Svečanosti su nazočili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaštićenih područja Šibensko-kninske žu-panije i institucija koje su vodile arheološka istraživanja.

Arheološka istraživanja potvrdila su u Oziđanoj pećini nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora (impresso, danilske i hvarske kulture), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Ljudi su u pećini bili neprekidno prisutni od 5 000 do 1 500 godina prije Krista.

U pećini je uređena arheološka zbirka in situ. Na drvenom stubištu koje vodi do Oziđane pećine po-stavljene su putokazne table s informacijama o lokaciji na kojoj se posjetitelj nalazi. Svaka tabla pokazuje točan broj stepenica u odnosu na smjer kretanja posjetitelja i pozicije Oziđane pećine, Roškog slapa, vidikovca i parki-rališta, kako bi se lakše i preciznije orijentirali u prostoru.

Katia Župan

DOGAĐANJA

77

Dvadeset godina izdavačke djelatnosti NP “Krka”

Bibliografija radova o rijeci Krki Drage Marguša prva je knjiga tiskana u nakladi Javne ustanove “Nacionalni park Krka“. Objavile su je zajedno Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” i tadaš-nja Uprava NP “Krka” 1994. godine. Bibliografija sadrži petsto, uglavnom znanstvenih i stručnih, prirodoslovnih radova o rijeci Krki i Nacionalnom parku tiskanih u razdoblju od 1927. do 1993. go-dine. U predmetnom kazalu radovi su razvrstani u petnaest odrednica. Autorski niz sadrži 338 auto-ra i koautora. Radovi istog autora poredani su po godini izdavanja. Kada pojedini rad upućuje na publikaciju u kojoj je sadržan (čiji je dio), biblio-grafski opis te publikacije reduciran je na sljedeće elemente: naslov, podatak o odgovornosti, godi-nu izdavanja i materijalni opis.

Druga knjiga, prva koju kao nakladnik potpisuje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Školjkaši ušća rijeke Krke Drage Marguša, tiskana je 1998. godine. U knjizi je opisano 56 svojti školj-kaša, razvrstanih u 44 roda, 26 porodica, 20 nad-porodica, 7 redova i 3 podrazreda. Knjiga sadrži i opis staništa školjkaša, njihovu rasprostranjenost te prikaz znanstvenih istoznačnica i hrvatskih na-rodnih naziva. Svojom koncepcijom, opremom i sadržajem namijenjena je široj čitalačkoj publici, ljubiteljima prirode, ali i studentima, stručnjacima i znanstvenicima.

Treću knjigu, Krka : vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom “Krka”, napisao je profesional-ni novinar Stanko Ferić. Objavljena je 2000., na če-tirima svjetskim jezicima (engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom). U vodiču su predstavljeni gradovi i veća naselja uz Krku i Čikolu, važni arheo-loški lokaliteti, duhovna središta, kulturnopovijesne

znamenitosti, prirodni fenomeni i zanimljivosti, te tvrđave na obalama Krke od izvora do ušća.

Na četvrtu knjigu, Simpozij rijeka Krka i Na-cionalni park “Krka” : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak, potom je trebalo čekati pet godina. Knjiga je tiskana 2005. u povodu dvadesete godišnjice NP “Krka”. Sadrži sažetke dva plenarna priopćenja – N. Cambi: Kiparstvo rimskog legijskog logora Burnum i kasnijeg istoimenog municipija i M. Kerovec, M. Mrakovčić, M. Kučinić i D. Marguš: Pre-gled istraživanja faune Nacionalnog parka „Krka“ – i 104 tematska izlaganja 162 autora i koautora.

Godine 2006. tiskane su tri knjige: peta, Pri-rodoslovni vodič grupe autora (14), šesta, Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživanja : 2003.-2005. Nena-da Cambija, Miroslava Glavičića, Dražena Maršića, Željka Miletića i Joška Zaninovića, i sedma, Rijeka Krka na starim razglednicama Joška i Nataše Zani-nović. Prirodoslovni vodič prva je publikacija o pri-rodnim vrijednostima rijeke Krke koja je na jednom mjestu obuhvatila cjelovit pregled važnih spoznaja o prirodnoj baštini te ljepotice. Vodič sadrži brojne fotografije biljaka i životinja, geoloških osobitosti i malo poznatih krajobraza, snimanih tijekom če-tiri godišnja doba, često iz neobičnog kuta, koji nam dočaravaju začuđujuće ljepote Krke. Knjiga Amfiteatar u Burnumu tiskana je u ediciji Katalozi i monografije a sadrži vrijedne nalaze arheoloških istraživanja, među kojima se ističe monumentalni natpis cara Vespazijana datiran u 76. ili 77. godi-nu. Pronađeni su i brojni sitni nalazi: novac, staklo, fibule, privjesci, okovi, pojasne garniture, konjska oprema, oprema zaprežne stoke, keramika, opeke, krovne cigle i sl. Ti su nalazi očišćeni, većinom kon-zervirani i izloženi u arheološkom postavu u Cen-tru Puljani. Knjiga Rijeka Krka na starim razgledni-cama sadrži 219 originalnih “kartulina” iz fundusa Gradskog muzeja Drniš na kojima su ovjekovječeni trenuci prošlosti na obalama rijeke Krke. Tematski je podijeljena u sedam poglavlja. Četiri, o gornjoj Krki, Roškom slapu, Visovcu i Skradinskom buku, popraćena su tekstom don Krste Stošića iz 1927., a tri, o vodenicama, stupama, pilanama i ribnjacima,

IZVJEŠĆA

78

buhaču i elektranama, tekstom autora. Najstarija je razglednica, s motivom Skradinskog buka, beč-kog nakladnika Fr. Scholera, datirana 23. kolovoza 1899. Potom slijede tri razglednice, također s mo-tivom Skradinskog buka, poznatog drezdenskog nakladnika Stengel & Co. G.m.b.H., datirane 1900. godine. Najmlađa je razglednica s motivom franje-vačkog samostana na Visovcu, datirana 7. travnja 1950., nepoznatog nakladnika. No, po svojim odli-kama razglednica je nastala prije II. svjetskog rata pa je najmlađa razglednica vjerojatno ona s moti-

vom Roškog slapa šibenskog nakladnika A. Bogića, datirana 16. rujna 1948. godine. U knjizi su najbroj-nije razglednice šibenskih nakladnika, fotografa i knjižara (F. Babića, S. Blanchija, A. Bogić, S. Bogića, A. Ciulića, J. Delfina, J. Grimanija, Tiskare “Kačić”, G. Karadžole, C. Mattiazzija, G. Rude, G. Radića i V. Rossinija), koji zauzimaju vodeće mjesto u promi-canju rijeke Krke u svijetu.

Osma knjiga, Povijesna geografija rijeke Krke : kartografska svjedočanstva, koju je napisala Mirela Slukan-Altić, istaknuta znanstvenica, dobit-nica godišnje nagrade za znanost „Oton Kučera“ 2004. godine, tiskana je 2007. Sadrži kartografska svjedočanstva o rijeci Krki, od najstarije sačuvane

karte, Pete karte Europe (Quinta Europe tabula) Klaudija Ptolemeja (oko 150. godine poslije Krista), do francjozefskih topografskih karata (kartiranja područja oko rijeke Krke od 1881. do 1884.), koje su dopunjavane sve do 1914. godine.

Deveta knjiga, Rijeka Krka i Nacionalni park “Krka” : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak, tiskana 2007., zbornik je radova s istoi-menog simpozija koji je, u organizaciji Javne usta-nove “Nacionalni park Krka” i Šibensko-kninske županije, održan u Šibeniku od 5. do 8. listopada 2005. u povodu 20. obljetnice proglašenja Nacio-nalnog parka “Krka”. Zbornik na 1192 stranice do-nosi 85 priopćenja 136 autora, u kojima su obra-đene teme iz geologije, hidrologije, geografije, meteorologije, arheologije, etnologije, biologije, sociologije, pedagogije, teologije, turizma, me-nadžmenta, marketinga, oceanologije, šumarstva, pedologije, poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, povijesti i kartografije, ekologije, zaštite prirode i okoliša i prostornog uređenja.

S desetom knjigom, Vodozemci Nacional-nog parka “Krka” Drage Marguša, tiskanom 2008., započelo je izdavanje edicije Biološka raznolikost rijeke Krke. Nije slučajno da prva knjiga iz te edicije obrađuje faunu vodozemaca jer su oni danas, na globalnoj razni, jedna od najugroženijih skupina životinja. Knjiga sadrži opis devet svojti vodoze-maca koji obitavaju u Nacionalnom parku “Krka”, među kojima su tri ugrožene i uvrštene u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Knjiga Gmazovi Nacionalnog parka“Krka” Drage Marguša, tiskana 2009., jedanaesta u na-kladi Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, dru-ga u ediciji Biološka raznolikost rijeke Krke, sadrži opis dvadeset i dvaju gmazova koji obitavaju u NP. Sve opisane svojte u Hrvatskoj su zaštićene, a šest među njima danas su ugrožene pa su uvrštene u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske. Knjiga je napisana s namjerom da ljubiteljima pri-rode približi dio očuvane bogate prirodne baštine rijeke Krke, da posjetiteljima odagna stečene stra-

IZVJEŠĆA

79

hove i predrasude o zmijama kao “jezivim”, opa-snim i otrovnim stvorenjima, i da ukaže na pozi-tivnu ulogu tih životinja u prirodi, kojima je čovjek, svojim načinom života i mijenjanjem prirodnog okoliša, najveća prijetnja.

Dvanaesta knjiga, Marasović : fotografska zbirka Joška i Nataše Zaninović, objavljena 2009. zajedno s Gradskim muzejom Drniš, sadrži 356 fo-tografija iz bogate arhive skradinske obitelji Mara-sović, koja se najvećim dijelom čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U knjizi dominiraju pejsažne foto-grafije s kraja 19. i početka 20. stoljeća – fotogra-fije Skradinskog buka prije gradnje hidroelektrane (1895.), kada se na desnoj obali do vodenica dola-zilo brodovima, i neke, nikad viđene, vizure Visov-ca. Zahvaljujući tim fotografijama možemo se pro-šetati ulicama Skradina s kraja 19. stoljeća i vidjeti ljude u obavljanju svakodnevnih poslova. Posebnu cjelinu u knjizi čine portreti nepoznatih ljudi, selja-ka, siromaha, časnika i vojnika i sl.

Trinaesta knjiga, Legenda o Krki, Veljka Bar-bieria i Davora Šarića, tiskana je 2010. u povodu 25. obljetnice osnutka Javne ustanove “Nacional-ni park Krka”, niz je zanimljivih priča koje nam na neobičan i nesvakidašnji način postupno otkrivaju jedinstvenu ljepotu krške rijeke od njezina izvo-ra podno obronaka Dinare do ušća u Jadransko more. Tekst je podijeljen u osam poglavlja: živa rijeka; nemilosrdna gospodarica izvora i pritoka; oči, suze i jezera; kanjoni, brine, bukovi i slapovi; živa pratnja vladarice porječja; Krkino vremensko nasljeđe, zapisi u vodi i riječne legende i legenda o Krki, popraćenih sa 173 fotografija, koje svjedoče o skladnom suživotu čovjeka i rijeke.

Knjiga Šišmiši Nacionalnog parka “Krka” Drage Marguša, tiskana 2010., četrnaesta u nakla-di Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, treća u ediciji Biološka raznolikost rijeke Krke, sadrži opis sedamnaest šišmiša koji obitavaju u NP. Sve opisa-ne svojte u Hrvatskoj su zaštićene a deset od njih danas su ugrožene te su uvrštene u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske. Knjiga je napisana s namjerom

da ljubiteljima prirode približi te jedinstvene lete-će sisavce, da odagna stečene strahove i rasvijetli tisućljetne predrasude sadržane u legendama, kr-šćanskoj ikonografiji ili horor-romanima i filmovima.

Knjiga Slatkovodne ribe Nacionalnog parka “Krka” Drage Marguša, tiskana 2011., petnaesta u nakladi Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, če-tvrta u ediciji Biološka raznolikost rijeke Krke, sadr-ži opis dvadeset devet slatkovodnih riba koje obi-tavaju u rijeci Krki, od kojih je četrnaest endemično

a osamnaest ugroženo i uvršteno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. Knjiga je podsjetnik na izuzetno bogato evolucijsko prirodno naslijeđe, doprinos učinkovitoj zaštiti vrsta i staništa te prilog očuvanju biološke raznolikosti rijeke Krke i Nacio-nalnog parka “Krka”.

Šesnaesta knjiga, Burnum : arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru Željka Bulata, Ne-nada Cambija, Miroslava Glavičića, Željka Miletića i Joška Zaninovića, tiskana u ediciji Katalozi i mo-nografije, objavljena 2011. zajedno s Gradskim muzejom Drniš i Katedrom za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru, sadrži kronologiju istraživanja u Burnumu, kratku povijest i topografiju Burnuma,

BUK

80

rezultate sustavnih arheoloških iskapanja od 2003. do 2010. koji su prikazani u Arheološkoj zbirci Bur-num, otvorenoj 27. svibnja 2010. u Puljanima, i krat-ki osvrt na kulturnu i prirodnu baštinu NP “Krka”.

Godine 2012. tiskane su četiri knjige: seda-mnaesta, Rijeka Krka sa 54 slike, pretisak je knjige Krste Stošića, s popratnom studijom Drage Margu-ša (Rijeka Krka sa 108 slika), osamnaesta, Putovanje jedne kornjače Zdenke Bilušić, devetnaesta, Biblio-grafija radova o rijeci Krki Drage Marguša i Vilijama Lakića, i dvadeseta, Tajne podzemlja Drage Margu-ša, Tea Barišića, Jane Bedek, Tvrtka Dražine, Jose Gracina, Daniele Hamidović, Branka Jalžića, Ane Komerički, Marka Lukića, Marije Marguš, Marka Menđušića, Kazimira Miculinića, Gorana Mihelčića, Romana Ozimeca i Martine Pavlek.

Pretisak knjige Rijeka Krka sa 54 slike ti-skan je u povodu 85. obljetnice njezina izdanja, prije svega radi aktualnost teksta i slikovitih opisa rijeke Krke. Popratna studija slijedi izvorni tekst i napisana je ne kao ocjena ili kritika, već kao dopu-na izvornika novim spoznajama. Time je široj čita-lačkoj publici omogućen užitak u izuzetnom djelu rukopisne ostavštine don Krste Stošića, istinskog svjetionika brojnim putopiscima, ali i svjetla i puto-kaza znanstvenicima koji se danas zalažu za zaštitu i očuvanje rijeke Krke.

Slikovnica Putovanje jedne kornjače ma-štovit je edukativni prikaz teškoća i opasnosti koje majka kornjača doživljava da bi svoje mlade odr-žala na životu u prirodi i spriječila da ne postanu kućni ljubimci.

Knjiga Bibliografija radova o rijeci Krki objav-ljena je u suradnji s Gradskom knjižnicom “Juraj Šižgorić”. To, drugo, dopunjeno izdanje, donosi

1359 jedinica – uglavnom znanstvenih, stručnih i popularnih radova prirodoslovnog i ekološkog karaktera – 928 autora i/ili koautora, gotovo dva i pol puta više jedinica u odnosu na prvo izdanje. Radovi obuhvaćaju razdoblje od 1927. do 2010. godine, isključivo knjige i radove objavljene u časopisima, bez članka iz dnevnog tiska i radova objavljenih samo u elektroničkom obliku.

Monografija Tajne podzemlja, opsega 237 stranica, podijeljena je u deset poglavlja: Uvod, Zemljopisni smještaj rijeke Krke, Geotektonski i geokemijski aspekti nastanka rijeke Krke i sedre-nih barijera, Hidrogeološka obilježja, Izvori i po-drijetlo voda rijeke Krke, Povijesni pregled spele-oloških i biospeleoloških istraživanja, Špilje i jame Nacionalnog parka “Krka”, Špilje i jame izvan gra-nica Nacionalnog parka “Krka”, Podzemna fauna, Arheozoološka analiza faune, Arheološki nalazi u speleološkim objektima NP “Krka” i Literatura. Kao rezultat dugogodišnjeg rada donosi opise 65 špi-lja unutar i 15 izvan granica NP, i opise 130 pod-zemnih životinja, među njima tridesetak endema Dinarida i Hrvatske, i dvaju stigobiontnih puževa, Dalmatella sketi Velkovrh 1970 i Lanzaia skradi-nensis Bole 1992, nađenih u izvoru kod Skradin-skog buka, stenoendema NP “Krka“, nađenih do sada samo na tipskom nalazištu.

Godine 2013. tiskane su tri knjige: dvade-set prva, Vretenca Nacionalnog parka “Krka” To-mislava Bogdanovića, Matije Frankovića i Drage Marguša, dvadeset druga, Speleološki vodič Naci-onalnog Parka “Krka“ Marije Marguš, Jane Bedek, Tvrtka Dražine, Jose Gracina, Branka Jalžića, Ane Komerički, Marka Lukića, Drage Marguša, Kazimira Miculinića, Gorana Mihelčića, Romana Ozimeca i Martine Pavlek, i dvadeset treća, Burnum – Kuhinja

IZVJEŠĆA

81

rimskog vojnika Igora Borzića, Miroslava Glavičića, Željka Miletića i Joška Zaninovića.

Knjiga Vretenca Nacionalnog parka “Krka” peta je u ediciji Biološka raznolikost rijeke Krke. Sadrži opis trideset osam svojti vretenaca koje obitavaju u NP, od kojih je deset (26,3%) ugrože-no i uvršteno u Crvenu knjigu vretenaca Hrvatske. Vretenca su skupina kukaca koja je od svoje pojave u razdoblju karbona važna karika u hranidbenom lancu. Budući da njihova prisutnost ukazuje na bo-gatstvo i očuvanost ekosustava, u suvremenoj zna-nosti prihvaćeni su kao bioindikator stanja okoliša.

Speleološki vodič Nacionalnog Parka “Krka”, opsega 124 stranice, podijeljen je u sedam poglav-lja: Uvod, Zemljopisni smještaj rijeke Krke, Geotek-tonski i geokemijski aspekti nastanka rijeke Krke i sedrenih barijera, Hidrogeološka obilježja rijeke Krke, Špilje i jame Nacionalnog parka „Krka“, Pod-zemna fauna i Literatura. Vodič donosi opise 65 špilja unutar granica NP i 129 podzemnih životi-nja (osim dvaju puževa, stenoendema rijeke Krke, Dalmatella sketi i Lanzaia skradinensis, s tipskog lokaliteta, izvora podno Skradinskog buka), među kojima je i nekoliko za znanost novih svojti. Vodič nas upozorava da su podzemni ekosustavi ugro-ženi sve učestalijim onečišćenjima i odlaganjem komunalnog otpada: u njima su, zbog izgradnje hidroenergetskih i melioracijskih sustava, poreme-ćeni i osiromašeni stoljetni tokovi podzemnih voda i redoviti ciklus plavljenja podzemlja, pa su ugro-žene i brojne podzemne vodene životinje.

Knjiga Burnum – Kuhinja rimskog vojnika, objavljena zajedno s Gradskim muzejom Drniš, Ka-tedrom za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru i Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Bologni, tre-

BUK

ća je knjiga tiskana u ediciji Katalozi i monografije. Sadrži opise putova opskrbe, transporta namirnica i pripreme hrane legionara. Kada su odlazili u rat dnevni obroci legionara uglavnom su se sastojali od žitarica (pšenice i ječma), dimljene slanine, svinjskih kobasica, smokava i vina. U razdobljima mira legijski pastiri uzgajali su svinje, ovce, koze i goveda i pripre-mali maslac i sir. Meso se jelo s ražnja, ali se najviše koristilo konzervirano (soljeno, dimljeno ili sušeno na buri). Obroci su obogaćivani maslinovim uljem. U svim legijskim logorima postojala su golema spre-mišta za žito, u kojima se čuvalo brašno za kruh.

Dvadeset četvrta knjiga, Čarobni svijet Na-cionalnog parka “Krka” Jagode Sablić, slikovnica je objavljena 2014., u DESETLJEĆU BIOLOŠKE RA-ZNOLIKOSTI (od 2011. do 2020. godine), koje je na svom zasjedanju 2010. proglasila Generalna skup-ština UN-a (Rezolucija 65/161). Ta knjiga/slikovnica, prava enciklopedija biološke i kulturne raznolikost NP “Krka”, prilagođena učenicima osnovne škole, sadrži maštovite opise životinja i biljaka i tajnovitog svijeta podzemlja, te srednjovjekovnih utvrda, sa-kralnih i gospodarskih objekata i gradova uz Krku. U njoj se mogu pronaći brojne endemske vrste, kao što su čovječja ribica, visovačka pastrva, koja živi samo u Visovačkom jezeru, piramidalni zvončić, en-dem koji raste u pukotinama stijena… Knjiga sadrži brojne povijesne podatke o utvrdama Nečven, Ka-mičak i Ključica i hidroelektrani Krka, koja nam je 1895. donijela javnu rasvjetu, te savjete za odlazak u prirodu, zanimljive odgovore na pitanja o broju životinja koje žive u NP i, na kraju, zemljovid koji olakšava snalaženje na području NP “Krka”.

Drago Marguš

82

Bibliografija radova objavljenih u glasniku BUK (2010. – 2014.)

Bibliografija radova objavljenih u dosadašnjih deset polugodišnjaka Buk, glasnika Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, sadrži 377 jedinica – stručnih i popularnih radova i pjesama – 64 autora i/ili koau-tora i četrnaest prijepisa zakona objavljenih u Narodnim novinama. U autorskom nizu radovi istog autora poredani su kronološkim redom. Bibliografski opis rada sadrži sljedeće elemente: autora/koautora, naslov, godište i broj, godinu izdavanja i stranice.

Drago Marguš

IZVJEŠĆA

83

1. ANIĆ, MilaVježba zaštite i spašavanja “Krka 2010” /Mila Anić, Joško Baljkas. // Buk 1, 2(2010), 102-103.BABAČIĆ, Anita, vidi: MARGUŠ, Drago, 256

2. BAČIĆ, MateProjekt Dalmatinska tuka / Mate Bačić. // Buk 1, 2(2010), 96-97.

3. BAČIĆ, MateProcjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP “Krka” / Mate Bačić. // Buk 2, 3(2011), 58-59.

4. BAČIĆ, MateProcjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP “Krka”/ Mate Bačić. //Buk 3, 5(2012), str. 86-89.

5. BAČIĆ, MatePut maslina/ Mate Bačić. //Buk 3, 5(2012), 40-43.

6. BAČIĆ, MateProgram zaštite divljači/ Mate Bačić. // Buk 4, 7(2013), 82-85.

7. BAČIĆ, MateLokalne razvojne grupe (LAG) na području Šibensko-kninske županije / Mate Bačić. //Buk 4, 8(2013), 46-47.

8. BAČIĆ, MateTravnjačke vrste ptica na području NP “Krka” / Mate Bačić. //Buk 5, 9(2014), 86-91.

9. BAČIĆ, MateInformacijski sustav zaštite prirode i baze podataka / Mate Bačić. //Buk 5, 10(2014),32-33.BALJKAS, Joško, vidi: ANIĆ Mila, 1

10. BANIĆ, DorisBill Gates u Nacionalnom parka “Krka” / Doris Banić. // Buk 1, 1(2010), 75.

11. BANIĆ, DorisPredstavljanje Nacionalnog parka “Krka” u Murteru / Doris Banić. // Buk 1, 1(2010), 75-76.

12. BANIĆ, DorisDan biološke raznolikosti / Doris Banić. // Buk 1, 1(2010), 77.

13. BANIĆ, Doris“Mladi čuvari prirode” – edukativni ekološki program za djecu / Doris Banić. // Buk 1, 1(2010), 77.

14. BANIĆ, DorisGastro ponuda I. burnumskih Ida / Doris Banić. //Buk 2, 4(2011), 54-55.

15. BANIĆ, DorisKutak za biotrenutak / Doris Banić. //Buk 2, 4(2011), 72-73.

16. BANIĆ, DorisNoć šišmiša, Skradin, 29. kolovoza 2011. / Doris Banić. // Buk 2, 4(2011), 76-77.

17. BANIĆ, DorisPromocija NP “Krka” u Salzburgu / Doris Banić. // Buk 3, 6(2012), 70.

18. BANIĆ, DorisBurnumske ide a.d. 2012 / Doris Banić. // Buk 3, 6(2012), 72-75.

19. BANIĆ, DorisOkusi burnumskihida / Doris Banić. // Buk 3, 6(2012),76-77.

20. BANIĆ, DorisInformativna radionica “EU fondovi” u Skradinu / Doris Banić. // Buk 4, 7(2013), 46.

21. BANIĆ, DorisIDEŠ NA Burnumske IDE? / Doris Banić.// Buk 4, 8(2013), 56-57.

22. BANIĆ, Doris Okusi Burnumskihida / Doris Banić. // Buk 4, 8(2013), 58-59.

23. BANIĆ, Doris Večeri uz Krku / Doris Banić. // Buk 5, 10(2014), 60.

24. BANIĆ, DorisRazvoj novih proizvoda u turizmu – burnumske ide u funkciji obogaćivanja ponude u NP “Krka”/ Doris Banić. // Buk 5, 10(2014), 61-62.

25. BEZUH, KaticaNadzorna služba zaštite prirode u Republici Hrvatskoj – stanje i aktivnosti / Katica Bezuh. //Buk 1, 2(2010), 6-11.

26. BEZUH, KaticaPregled i analiza rada nadzornih službi/ Katica Bezuh. // Buk 3, 6(2012), 6-15.

27. BJAŽIĆ, MladenHaiku za Krku – Biseri/ Mladen Bjažić. // Buk 5, 10(2014),(unutarnje korice).

28. BJAŽIĆ, MladenHaiku za Krku – Slapovi/ Mladen Bjažić. // Buk 5, 10(2014),(unutarnje korice).

29. BJAŽIĆ, MladenHaiku za Krku – Ušće/ Mladen Bjažić. // Buk 5, 10(2014),(unutarnje korice).

30. BOJIĆ, MirnaKrajobraz Nacionalnog parka “Krka” / Mirna Bojić. // Buk 2, 4(2011), 30-35.

31. BORZIĆ, IgorBURNUM – Kuhinja romskog vojnika / Igor Borzić, Miroslav Glavičić, Željko Miletić, Joško Zaninović. // Buk 5, 9(2014), 52-59.

BUK

84

32. BULAT, ŽeljkoUstrojstvo i zakonski okvir djelovanja zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Nacionalni park “Krka” / Željko Bulat. // Buk 1, 1(2010), 6-15.

33. BULAT, ŽeljkoTržišna komunikacija NP “Krka” / Željko Bulat. // Buk 1, 2(2010), 42-47.

34. BULAT, ŽeljkoIz proslova monografije Legenda o Krki/ Željko Bulat. // Buk 1, 2(2010), 78-79.

35. BULAT, ŽeljkoKorištenje sredstava europskih fondova kao jedan od načina unaprjeđenja rada JU NP “Krka”/ Željko Bulat. //Buk 2, 3(2011), 18-23.

36. BULAT, ŽeljkoMarketing i logistika NP “Krka” / Željko Bulat. // Buk 2, 3(2011), 24-33.

37. BULAT, ŽeljkoZnačajke i neki osnovni sadašnji i prošli problemi u funkcioniranju i poimanju Nacionalnog parka “Krka” / Željko Bulat. // Buk 2, 3(2011), 34-39.

38. BULAT, ŽeljkoMenadžment NP “Krka” / Željko Bulat. //Buk 2, 4(2011), 20-29.

39. BULAT, ŽeljkoUpravljanje ljudskim resursima u zaštićenim područjima / Željko Bulat. //Buk 3, 5(2012), 24-39.

40. BULAT, ŽeljkoStrateško upravljanje odrednica razvoja turizma nacionalnih parkova / Željko Bulat. //Buk 3, 6(2012), 22-35.

41. BULAT ŠKARICA, VesnaNatječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ulaza Lozovac / Vesna Bulat Škarica.//Buk 3, 6(2012), 64-67.BUTORAC, Lukrecija, vidi: RADIĆ, Tomislav, 317BUTORAC, Lukrecija, vidi: ZDUNIĆ, Goran, 358

42. CAMBI, NenadAmfiteatar u Burnumu: stanje istraživanja 2003. – 2005. / Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Dražen Maršić, Željko Miletić, JoškoZaninović. // Buk 1, 1(2010), 50-61.

43. CAMBI, NenadBurnum – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru / Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Dražen Maršić, Željko Miletić, JoškoZaninović. // Buk 3, 5(2012), 52-59.

44. CVITAN, IvonaBroj i struktura posjetitelja NP “Krka” u 2009. godini/ Ivona Cvitan. //Buk 1, 1(2010), str. 100-101.

45. CVITAN, IvonaBurnumske Ide / Ivona Cvitan. //Buk 2, 4(2011), 50-53.

46. CVITAN, IvonaGlazba uz Krku/ Ivona Cvitan. // Buk 2, 4(2011), 63.

47. CVITAN, IvonaBroj i struktura posjetitelja NP “Krka” u prvih osam mjeseci 2011. godine/ Ivona Cvitan. // Buk 2, 4(2011), 84-85.

48. CVITAN, IvonaBroj i struktura posjetitelja NP “Krka” u 2011. godini/ Ivona Cvitan. // Buk 3, 5(2012), 80-83.

49. CVITAN, Ivona“Glazba uz Krku” / Ivona Cvitan. //Buk 3, 6(2012), 71.

50. CVITAN, IvonaVišednevne ulaznice/ Ivona Cvitan. //Buk 3, 6(2012), 92.

51. CVITAN, IvonaMinibus u ponudi NP “Krka” / Ivona Cvitan. //Buk 3, 6(2012), 93.

52. CVITAN, IvonaBroj i struktura posjetitelja NP “Krka” u 2012. godini/ Ivona Cvitan. // Buk 4, 7(2013), 72-75.

53. CVITAN, Ivona“Večeri uz Krku” / Ivona Cvitan. //Buk 4, 8(2013), 61.

54. CVITAN, IvonaGodišnja ulaznica/ Ivona Cvitan. //Buk 4, 8(2013), 86.

55. CVITAN, IvonaAkcija “Vikend u prirodi”/ Ivona Cvitan. //Buk 5, 9(2014), 61.

56. CVITAN, IvonaBroj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2013. godini/ Ivona Cvitan. //Buk 5, 9(2014), 82-84.

57. CVITAN, IvonaSuradnja JU “NP Krka” i lokalnog stanovništva / Ivona Cvitan. //Buk 5, 10(2014),64.

58. ČALETA, SilvijaIzletnička karta NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 1, 1(2010), 95.

59. ČALETA, SilvijaCD-ROM Nacionalnog parka “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 86.

IZVJEŠĆA

84

8585

BUK

60. ČALETA, Silvija“Mini čuvari prirode” / Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 86.

61. ČALETA, SilvijaBill Gates preporučio ljetovanje u Hrvatskoj/ Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 87.

62. ČALETA, SilvijaPredsjednik RH Ivo Josipović na otoku Visovcu/ Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 87.

63. ČALETA, SilvijaTheEdge posjetio Skradinski buk / Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 90.

64. ČALETA, SilvijaOskarovac MichaelCaine u NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 90.

65. ČALETA, SilvijaEva Longoria i Tony Parker u NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 91.

66. ČALETA, SilvijaSusret predstavnika Ministarstva turizma i strukovnih udruga/ Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 92.

67. ČALETA, SilvijaOtvoren ulaz Kistanje / Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 93.

68. ČALETA, SilvijaIzložba ribarstvo na Krki / Silvija Čaleta. // Buk 1, 2(2010), 94.

69. ČALETA, SilvijaBesplatni turistički vodič za mobitele/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 60.

70. ČALETA, SilvijaKnjiževni i likovni natječaj / Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 60.

71. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj u vrtićima/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 61.

72. ČALETA, SilvijaMali prijatelji Nacionalnog parka “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 62.

73. ČALETA, SilvijaSusret u Karlovcu / Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 63.

74. ČALETA, SilvijaMeđunarodna godina šuma/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 74.

75. ČALETA, SilvijaBroj i struktura posjetitelja NP “Krka” u 2010. godini / Silvija Čaleta. // Buk 2, 3(2011), 78-79.

76. ČALETA, SilvijaVelika strka u Nacionalnom parku “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 59.

77. ČALETA, SilvijaLikovni i literarni natječaj NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 2,4(2011), 64-65.

78. ČALETA, SilvijaMeđunarodni dan biološke raznolikosti / Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 67.

79. ČALETA, SilvijaGlasnik BUK u digitalnom izdanju / Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 68.

80. ČALETA, SilvijaVikend u prirodi / Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 69.

81. ČALETA, SilvijaIzložba “KRKA”/ Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 69.

82. ČALETA, SilvijaSvjetski dan zaštite okoliša / Silvija Čaleta. // Buk 2, 4(2011), 71.

83. ČALETA, SilvijaDrugi krug fotonatječaja“NP KRKA 2011.”/ Silvija Čaleta. // Buk 3, 5(2012), 67.

84. ČALETA, SilvijaTaktilna karta Skradinskog buka/ Silvija Čaleta. // Buk 3, 5(2012), 72.

85. ČALETA, SilvijaPeti učkarski sajam / Silvija Čaleta. // Buk 3, 5(2012), 73.

86. ČALETA, SilvijaProslava 27. obljetnice Nacionalnog parka “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 5(2012), 74.

87. ČALETA, SilvijaČetvrti FORO / Silvija Čaleta. // Buk 3, 5(2012), 75.

88. ČALETA, SilvijaCertifikat izvrsnosti – TripAdvisor / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 63.

89. ČALETA, SilvijaNatječaj “Suvenir NP ‘KRKA’” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 68-69.

90. ČALETA, SilvijaFotonatječaj NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 78.

86

IZVJEŠĆA

91. ČALETA, SilvijaAkcija “Vikend u prirodi” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 79.

92. ČALETA, SilvijaZnanjem do očuvanja – ekoradionice i predavanja / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 80.

93. ČALETA, SilvijaRadionica “Dajmo više za šišmiše” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 84.

94. ČALETA, SilvijaObilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 86.

95. ČALETA, Silvija“Zelena čistka” – jedan dan za čisti okoliš / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 87.

96. ČALETA, SilvijaSvjetski dan voda / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 88.

97. ČALETA, SilvijaSvjetski dana zaštite okoliša / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 89.

98. ČALETA, SilvijaBežična računalna mreža (Wi-Fi) na Skradinskom buku / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 90.

99. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 3, 6(2012), 106-107.

100. ČALETA, SilvijaTaktilna karta NP “Krka” / Silvija Čaleta, Katia Župan, Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 60-61.

101. ČALETA, Silvija28. obljetnica proglašenja Nacionalnog parka “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 4, 7(2013), 62-63.

102. ČALETA, Silvija“Božićna priča” / Silvija Čaleta. // Buk 4, 7(2013), 64-65.

103. ČALETA, SilvijaSajam u Utrechtu / Silvija Čaleta. // Buk 4, 7(2013), 66-67.

104. ČALETA, Silvija“Dajmo više za šišmiše” / Silvija Čaleta. // Buk 4, 7(2013), 68-69.

105. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 4, 7(2013), 100-101.

106. ČALETA, SilvijaDan planete Zemlje – EarthRun Europe / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 62.

107. ČALETA, SilvijaSvjetski dan zaštite okoliša / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 63.

108. ČALETA, SilvijaSvjetski dana voda / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 64-65.

109. ČALETA, SilvijaDan biološke raznolikosti / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 66-67.

110. ČALETA, SilvijaPLACE2GO / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 70.

111. ČALETA, SilvijaZagreb Adventure Festival/ Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 71.

112. ČALETA, Silvija“Zelena čistka”/ Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 80.

113. ČALETA, SilvijaProspekt NP “Krka” na španjolskom jeziku / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 81.

114. ČALETA, SilvijaNoć šišmiša / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 82-83.

115. ČALETA, SilvijaNatječaj “Ekoukras”/ Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 84-85.

116. ČALETA, Silvija“Znanjem do očuvanja” – ekoradionice i predavanja u Skradinu i Drnišu / Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 87.

117. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 106-107.

118. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 4, 8(2013), 106-107.

119. ČALETA, SilvijaObilježavanje Svjetskog dana zaštite životinja/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 62.

120. ČALETA, Silvija“Božićna priča”/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 63.

121. ČALETA, Silvija“Znanjem do očuvanja” – ekoradionice u Skradinu i Drnišu/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 64-65.

86

8787

BUK

122. ČALETA, SilvijaEKOBIS u Bihaću/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 66.

123. ČALETA, SilvijaProjekt “Popunimo knjižnice”/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 67.

124. ČALETA, SilvijaSudjelovanje na turističkim sajmovima/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 68.

125. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 9(2014), 106-107.

126. ČALETA, SilvijaDan planeta Zemlje / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 64.

127. ČALETA, SilvijaMeđunarodni dan biološke raznolikosti / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 65.

128. ČALETA, SilvijaSvjetski dan zaštite okoliša / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 65-66.

129. ČALETA, SilvijaSvjetski dan knjige i autorskih prava / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 66.

130. ČALETA, SilvijaPromocija novog štanda Nacionalnog parka “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 66-67.

131. ČALETA, SilvijaEdukativni dječji vodič NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 67.

132. ČALETA, Silvija1. Međunarodna konferencija i Festival “Okusi Mediteran” / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 67-68.

133. ČALETA, SilvijaPrvi dobitnici nagradne igre “Ozeleni stablo” / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 68.

134. ČALETA, SilvijaPrezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u Ljubljani / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 68-69.

135. ČALETA, SilvijaPrezentacija Nacionalnog Parka “Krka” u Splitu / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 69.

136. ČALETA, SilvijaFacebook stranica NP “Krka” prikupila 20 000 fanova / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 69-70.

137. ČALETA, SilvijaWinnetouova sestra”MarieVersini posjetila NP “Krka”/ Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 70.

138. ČALETA, SilvijaLikovni natječaj NP “Krka” / Silvija Čaleta. // Buk 5, 10(2014), 102.ČALETA, Silvija, vidi: MARGUŠ, Drago, 283

139. DAMJANOVIĆ, StojanAlbus Lapis/ Stojan Damjanović. // Buk 1, 2(2010), (unutarnje korice).

140. DAMJANOVIĆ, StojanČvrsto stoji / Stojan Damjanović. // Buk 2, 3(2011), (unutarnje korice).

141. DAMJANOVIĆ, StojanGaleb i vrana / Stojan Damjanović. // Buk 2, 4(2011), (unutarnje korice).

142. DAMJANOVIĆ, StojanVisovačka zimska bura/ Stojan Damjanović. // Buk 3, 5(2012), (unutarnje korice). DRAGUTIN, Tina, vidi: MARGUŠ, Drago, 256

143. ĐUGUM, ToniTehnološki ulazak NP “Krka” u 21. stoljeće! / Toni Đugum. // Buk 5, 10(2014), 36.

144. GARDIJAN, Petar“I moja kap pomaže ga tkati”/ Petar Gardijan. // Buk 3, 5(2012), 40-43.

145. GARDIJAN, PetarGosti “po mjeri” NP “Krka” i Šibenika / Petar Gardijan. // Buk 5, 9(2014), 38-41.

146. GARDIJAN, PetarTri brenda u obitelji superbrenda NP “Krka”/ Petar Gardijan. // Buk 5, 9(2014), 42-45.

147. GARDIJAN, PetarZašto “kuća nije tijesna”? / Petar Gardijan. // Buk 5, 10(2014), 26-31.GARDIJAN, Petar, vidi: STRIKOMAN, Šime, 326GEČEK, Sunčana, vidi: KLANJŠČEK Tin, 185GLAVIČIĆ, Miroslav, vidi: BORZIĆ, Igor, 31GLAVIČIĆ, Miroslav, vidi: CAMBI, Nenad, 42,43

148. GORETA, GordanaPročistač otpadnih voda na Skradinskom buku/ Gordana Goreta. // Buk 1, 1(2010), 73.

149. GORETA, GordanaPrvi limnigraf na Roškom slapu/ Gordana Goreta. // Buk 1, 1(2010), 74.

88

IZVJEŠĆA

150. GORETA, GordanaKakvoća vode izvora rijeke Krke/ Gordana Goreta. // Buk 1, 2(2010), 38-41.

151. GORETA, GordanaVodni režim rijeke Krke – Skradinski buk 2010. godine / Gordana Goreta. // Buk 2, 3(2011), 6-9.

152. GORETA, GordanaPerifitonske zajednice / Gordana Goreta. // Buk 2, 3(2011), 54-55.

153. GORETA, GordanaRijeka Čikola/ Gordana Goreta. // Buk 2, 4(2011), 16-19.

154. GORETA, GordanaHidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajki/ Gordana Goreta. // Buk 3, 5(2012), 16-17.

155. GORETA, GordanaIstraživanje vodenog stupca jezera Brljan/ Gordana Goreta. // Buk 3, 6(2012), 98-99.

156. GORETA, GordanaMakrozoobentos jezera Brljan i Visovačkog jezera/ Gordana Goreta. // Buk 4, 7(2013), 78-81.

157. GORETA, GordanaProcjena antropogenog utjecaja na kvalitetu rijeke Krke na području Visovačkog jezera / Gordana Goreta. // Buk 4, 8(2013), 90-93.

158. GORETA, GordanaZnačajke voda i dinamika sedrenja prema podacima dobivenim iz godišnjih monitoringa/ Gordana Goreta. // Buk 5, 9(2014), 34-37.

159. GORETA, GordanaVodni režim rijeke Krke / Gordana Goreta. // Buk 5, 10(2014), 10-11.

160. GRACIN, JosoDvije tajne iznad bisernih ogrlica Roškog slapa / Joso Gracin. // Buk 2, 3(2011), 88-93.HANČEVIĆ, Katarina, vidi: RADIĆ, Tomislav, 317HANČEVIĆ, Katarina, vidi: ZDUNIĆ, Goran, 358HASAN, Željka, vidi: STRIKOMAN, Šime, 326

161. HRŠAK, VladimirNalaz rigaste bekmanijena području NP “Krka”/ Vladimir Hršak. // Buk 4, 8(2013), 94-95.

162. IVIĆ, JureInteraktivna karta Nacionalnog parka “Krka”/ Jure Ivić. // Buk 2, 4(2011), 66.

163. IVIĆ, JureIzrada digitalnog modela reljefa Nacionalnog parka “Krka”/ Jure Ivić. // Buk 3, 5(2012), 66.IVIĆ, Stipan, vidi: MARGUŠ, Drago, 216

164. JALŽIĆ, VedranSpeleološka i speleoronilačka istraživanja špilje Miljacka II / Vedran Jalžić, Petra Kovač-Konrad. // Buk 1, 2(2010), 108-112.

165. JELIĆ, DušanVisovačka jezerska pastrva (Salmovisovacensis n. sp.)/ Dušan Jelić. // Buk 3, 5(2012), 12-15.

166. JELIĆ, DušanRegionalna radionica u povodu otvorenja projekta PROTEUS/ Dušan Jelić. // Buk 4, 7(2012), 14-15.

167. JURIĆ, TihanaDigitalni identitet Nacionalnog parka “Krka” / Tihana Jurić. // Buk 5, 10(2014), 34-35.

168. JURKOVIĆ, AnitaBolesti i štetnici šuma/ Anita Jurković. // Buk 1, 1(2010), 79.

169. JURKOVIĆ, AnitaPrirodna obnova šuma hrasta crnike i medunca/ Anita Jurković. // Buk 1, 1(2010), 82.

170. JURKOVIĆ, AnitaPješačka staza na Skradinskom buku / Anita Jurković. // Buk 1, 2(2010), 94.

171. JURKOVIĆ, AnitaObnova protupožarnih putova / Anita Jurković. // Buk 1, 2(2010), 95.

172. JURKOVIĆ, AnitaŠume Nacionalnog parka “Krka”/ Anita Jurković. // Buk 2, 3(2011), 40-41.

173. JURKOVIĆ, AnitaPrimjena autohtonog bilja u hortikulturi/ Anita Jurković. // Buk 3, 5(2012), 18-19.

174. JURKOVIĆ, AnitaOpasnosti od invazivnih alohtonih biljaka/ Anita Jurković. // Buk 3, 6(2012), 16-17.

175. JURKOVIĆ, AnitaObnovljen plato na Skradinskom buku/ Anita Jurković. // Buk 3, 6(2012), 91.

176. JURKOVIĆ, AnitaInformiranje posjetitelja NP “Krka” o posebnostima šumskih ekosustava i važnosti njihova očuvanja/ Anita Jurković. // Buk 4, 7(2013), 48-49.

177. JURKOVIĆ, AnitaTerensko istraživanje šumske vegetacije NP “Krka”/ Anita Jurković. // Buk 4, 7(2013), 88-89.

178. JURKOVIĆ, Anita

88

8989

BUK

Istraživanje štetnosti patogene gljive na boru i opasnosti od njezina širenja i praćenje bioekologije jasenove grbice/ Anita Jurković. // Buk 4, 7(2013), 90-91.

179. JURKOVIĆ, AnitaJesenske cvjetnice u NP “Krka”/ Anita Jurković. // Buk 4, 8(2013), 50-51.

180. JURKOVIĆ, AnitaSuradnja JU “NP Krka” i lokalnog stanovništva / Anita Jurković, Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 78.

181. JURKOVIĆ, AnitaNovi vidikovci / Anita Jurković, Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 79.

182. JURKOVIĆ, AnitaAnaliza općekorisnih funkcija šuma na području NP “Krka”/ Anita Jurković. // Buk 5, 9(2014), 96-97.

183. JURKOVIĆ, AnitaVažnost biološke raznolikosti šuma NP “Krka” / Anita Jurković. // Buk 5, 10(2014), 16-17.JURKOVIĆ, Anita, vidi: RADIĆ, Tomislav, 317JURKOVIĆ, Anita, vidi: ZDUNIĆ, Goran, 358

184. JURKOVIĆ, Marina“Ja šišmiš”, predstava za pamćenje/ Marina Jurković. // Buk 3, 5(2012), 78-79.KOVAČ-KONRAD, Petra: vidi JALŽIĆ, Vedran, 164KLANJŠČEK, Jasminka, vidi: KLANJŠČEK, Tin, 185

185. KLANJŠČEK, TinPrihvatni kapacitet okoliša za posjetitelje Nacionalnog parka “Krka”/ Tin Klanjšček, Sunčana Geček, Jasminka Klanjšček, Tarzan Legović, Drago Marguš. // Buk 4, 8(2013), 36-45.

186. KREITMEYER, IgorPosjet direktora Svjetske banke / Igor Kreitmeyer. // Buk 2, 4(2011), 56.

187. LAKIĆ, VilijamKnjiga – Šišmiši Nacionalnog parka “Krka”/ VilijamLakić. // Buk 2, 3(2011), 68-71.

188. LAKIĆ, VilijamKnjiga – Slatkovodne ribe Nacionalnog parka “Krka”/ VilijamLakić. // Buk 3, 5(2012), 68-71.

189. LAKIĆ, VilijamPredstavljanje monografije Tajne podzemlja/ VilijamLakić. // Buk 4, 8(2013), 72-75.LEGOVIĆ, Tarzan, vidi: KLANJŠČEK, Tin,

190. LEVARDA, FrederikRestauratorska radionica / FrederikLevarda. // Buk 1, 2(2010), 76-77.

191. LEVARDA, FrederikRestauracija numizmatičkih nalaza s lokaliteta Burnum/ FrederikLevarda. // Buk 2, 3(2011), 50-51.

192. LEVARDA, FrederikKonzerviranje i restauriranje drvenih predmeta/ FrederikLevarda. // Buk 2, 4(2011), 48-49.

193. LEVARDA, Frederik3. susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva / FrederikLevarda. // Buk 2, 4(2011), 74.

194. LEVARDA, FrederikKonzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine / FrederikLevarda. // Buk 3, 5(2012), 60-61.

195. LEVARDA, FrederikNova analitička oprema u restauratorskoj radionici JU “NP Krka” / FrederikLevarda. // Buk 4, 8(2013), 55.

196. LUKAČ, GordanPrirodne značajke NP “Paklenica” / Gordan Lukač. // Buk 5, 10(2014), 108-112.

197. MARETIĆ, ŽarkoVisovačka idila/ Žarko Maretić. // Buk 3, 6(2013),(unutarnje korice).

198. MARETIĆ, ŽarkoVisovačko jezero / Žarko Maretić. // Buk 4, 7(2013),(unutarnje korice).

199. MARGUŠ, DragoPovijest zaštite Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 16-19.

200. MARGUŠ, DragoPlan upravljanja / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 30-33.

201. MARGUŠ, DragoPotencijalne prijetnje Nacionalnom parku “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 34-37.

202. MARGUŠ, DragoSedra / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 38-41.

203. MARGUŠ, DragoBilušića buk – nepoznato o poznatom / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 42-43.

204. MARGUŠ, DragoFauna Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 44-49.

205. MARGUŠ, DragoIstraživanje gljiva Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 78.

90

IZVJEŠĆA

206. MARGUŠ, DragoFlora novog dijela Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 80-81.

207. MARGUŠ, DragoArheološka istraživanja u špilji Jazinki / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 82-83.

208. MARGUŠ, DragoKnjiga Vodozemci Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 83-87.

209. MARGUŠ, DragoKnjiga Gmazovi Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 90-94.

210. MARGUŠ, Drago25. godina znanstvenih i stručnih prirodoslovnih istraživanja u NP “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 96-99.

211. MARGUŠ, DragoKapitalna ulaganja tijekom 2009. godine / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 102-103.

212. MARGUŠ, DragoČovječja ribica (Proteusanguinus) / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 104-105.

213. MARGUŠ, DragoPiramidalni zvončić (Campanulapyramidalis) / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 106-107.

214. MARGUŠ, DragoSpeleološki objekti na širem području Nacionalnog parka “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 108-109.

215. MARGUŠ, DragoTemeljni ciljevi upravljanja Nacionalnim parkom “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 48-53.

216. MARGUŠ, DragoMiljevačke lokve / Drago Marguš, Marko Menđušić, Stipan Ivić. // Buk 1, 2(2010), 54-65.

217. MARGUŠ, DragoSlap Brljan / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 66-67.

218. MARGUŠ, DragoPredstavljanje monografije Legenda o Krki / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 80-81.

219. MARGUŠ, DragoVikend u prirodi / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 82.

220. MARGUŠ, DragoUskrsni Emaus pod kišobranima / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 83.

221. MARGUŠ, DragoMeđunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 84.

222. MARGUŠ, DragoPredstavljanje prvog broja glasnika Buk / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 85.

223. MARGUŠ, DragoBlagdan Gospe od Anđela na otoku Visovcu / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 88-89.

224. MARGUŠ, DragoPetnaest godina izdavačke djelatnosti NP “Krka” / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 98-101.

225. MARGUŠ, DragoDugonogi šišmiš / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 104-105.

226. MARGUŠ, DragoGospin vlasak / Drago Marguš. // Buk 1, 2(2010), 106-107.

227. MARGUŠ, DragoManojlovački slap – čarobna igra mladih vila / Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 42-45.

228. MARGUŠ, DragoPrirodoslovna zbirka u Puljanima/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 52-53.

229. MARGUŠ, DragoInventarizacija špiljske faune speleoloških objekata Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 56-57.

230. MARGUŠ, DragoIstraživanja glavnog kanala špilje Miljacka II/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 64-65.

231. MARGUŠ, DragoInventarizacija špilja i jama na području Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 66-67.

232. MARGUŠ, DragoDesetljeće biološke raznolikosti/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 72-73.

233. MARGUŠ, DragoGodina šišmiša/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 75.

234. MARGUŠ, DragoBlagdan sv. Nikole/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 75.

235. MARGUŠ, DragoKapitalna ulaganja tijekom 2010. godine/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 76-77.

236. MARGUŠ, DragoVisovačkiglavočić/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 80-81.

90

9191

BUK

237. MARGUŠ, DragoGrimizni kaćun/ Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 82-83.

238. MARGUŠ, DragoGolubnjača nad manastirom Krka / Drago Marguš. // Buk 2, 3(2011), 84-87.

239. MARGUŠ, DragoEkološka mreža na širem području NP “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 6-11.

240. MARGUŠ, DragoFlora Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 36-39.

241. MARGUŠ, DragoRošnjak – poznato o nepoznatom/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 40-41.

242. MARGUŠ, DragoUskrsni Emaus/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 57.

243. MARGUŠ, DragoProjekt integracije u EU NATURA 2000 / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 58.

244. MARGUŠ, DragoRadionica u Splitu/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 62.

245. MARGUŠ, DragoPeti skup stručnih službi / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 70.

246. MARGUŠ, DragoBlagdan Gospe od Anđela / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 75.

247. MARGUŠ, DragoAntropogeni utjecaj ekotoksičnih metala / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 78.

248. MARGUŠ, DragoFosilna fauna i flora / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 79.

249. MARGUŠ, DragoIstraživanja vretenaca Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 80-81.

250. MARGUŠ, DragoIstraživanja vretenaca Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 80-81.

251. MARGUŠ, DragoIstraživanja kornjaša Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 82-83.

252. MARGUŠ, DragoZlousta/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 86-87.

253. MARGUŠ, DragoBijeli jasenak/ Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 88-89.

254. MARGUŠ, DragoArheozoološka analiza faune / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 90-91.

255. MARGUŠ, DragoSedrena špilja iza mlina / Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 92-93.

256. MARGUŠ, DragoSedrena špilja iza mlina / Drago Marguš, Anita Babačić, Hrvoje Zekanović, Tina Dragutin. // Buk 3, 5(2012), 6-11.

257. MARGUŠ, DragoMiljacka slap – poznato o nepoznatom/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 44-47.

258. MARGUŠ, DragoMočvarna i vodena vegetacija Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 48-51.

259. MARGUŠ, DragoKirk Douglas na Otoku Visovcu/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 62.

260. MARGUŠ, DragoRadionica u Metkoviću/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 63.

261. MARGUŠ, DragoDonacija za razminiranje/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 64-65.

262. MARGUŠ, DragoIhtiološka istraživanja rijeke Krke/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 84-85.

263. MARGUŠ, DragoBlazijevpotkovnjak/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 90-91.

264. MARGUŠ, DragoBjelušina/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 92-93.

265. MARGUŠ, DragoArheozoološka analiza faune špilje Jazinke/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 94-95.

266. MARGUŠ, DragoŠpilja Miljacka 1 / Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 96-97.

267. MARGUŠ, DragoDevastacija špilje Miljacka 2/ Drago Marguš. // Buk 3, 5(2012), 98-99.

92

IZVJEŠĆA

268. MARGUŠ, DragoOtvorenje poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 36-39.

269. MARGUŠ, DragoRoški slap – poznato o nepoznatom / Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 44-49.

270. MARGUŠ, DragoVegetacija Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 50-55.

271. MARGUŠ, DragoJavna ustanova “NP Krka” članica EuroParca/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 62.

272. MARGUŠ, DragoBlagdan Gospe od Anđela/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 82-83.

273. MARGUŠ, DragoIstraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 94-95.

274. MARGUŠ, DragoInventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 96-97.

275. MARGUŠ, DragoCrvenkrpica/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 100-101.

276. MARGUŠ, DragoLjubičastomodri kotrljan / Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 102-103.

277. MARGUŠ, DragoStara jametina/ Drago Marguš. // Buk 3, 6(2012), 104-105.

278. MARGUŠ, DragoPovijest zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i kategorije zaštite / Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 6-13.

279. MARGUŠ, DragoSkradinski buk/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 30-37.

280. MARGUŠ, DragoLokva Gnjila / Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 38-39.

281. MARGUŠ, DragoDruga prezentacija Projekta integracije u EU NATURA 2000/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 44-45.

282. MARGUŠ, DragoSkup stručnih službi u Omišu/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 47.

283. MARGUŠ, DragoNP “Krka” bez mina / Drago Marguš, Silvija Čaleta, Katia Župan. // Buk 4, 7(2013), 52-55.

284. MARGUŠ, DragoKapitalna ulaganja u 2012. godini / Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 76-77.

285. MARGUŠ, DragoIhtiološka istraživanja na rijeci Krki/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 86-87.

286. MARGUŠ, DragoKoljuška/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 92-93.

287. MARGUŠ, DragoLjetni drijemovac/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 94-95.

288. MARGUŠ, DragoJama nasuprot Torku/ Drago Marguš. // Buk 4, 7(2013), 96-99.

289. MARGUŠ, DragoŠto je Crvena knjiga?/ Drago Marguš. // Buk 4, 8(2013), 6-7.

290. MARGUŠ, DragoFaunističke i ekološke značajke obalčara NP “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 4, 8(2013), 88-89.

291. MARGUŠ, Drago Gatalinka/ Drago Marguš. // Buk 4, 8(2013), 96-97.

292. MARGUŠ, DragoSkelinova lokva/ Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 46-47.

293. MARGUŠ, Drago29. rođendan NP “Krka”/ Drago Marguš, Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 69-70.

294. MARGUŠ, DragoPrijava projekta Centra Puljani na strukturne fondove EU/ Drago Marguš, Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 69-70.

295. MARGUŠ, DragoStručne radionice u Sokolarskom centru/ Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 80-81.

296. MARGUŠ, DragoGenetske i morfološke osobitosti slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae na području NP „Krka“ / Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 85.

297. MARGUŠ, DragoIstraživanja uholaža, bogomoljki i ravnokrilaca/ Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 92-95.

298. MARGUŠ, DragoKopnena kornjača/ Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 98-100.

92

9393

BUK

299. MARGUŠ, DragoStrani veliki kokotić / Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 101.

300. MARGUŠ, DragoIstraživanje rijetkih svojti i svojti novih za znanost u speleološkim objektima NP “Krka”/ Drago Marguš. // Buk 5, 9(2014), 102-105.

301. MARGUŠ, DragoVegetacija pukotina stijena i polušpilja/ Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 37-39.

302. MARGUŠ, DragoKljučka lokva / Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 40-43.

303. MARGUŠ, DragoDvadeset godina izdavačke djelatnosti NP “Krka” / Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 75-79.

304. MARGUŠ, DragoBibliografija radova objavljenih u glasniku BUK (2010. – 2014.) / Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 80-93.

305. MARGUŠ, DragoBarska kornjača / Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 94-95.

306. MARGUŠ, DragoŠumski sljez / Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 96-97.MARGUŠ, Drago, vidi: ČALETA, Silvija, 100MARGUŠ, Drago, , vidi: KLANJŠČEK, Tin, 185MARGUŠ, Drago, vidi: MARGUŠ, Marija, 309, 310MARGUŠ, Drago, vidi: MENĐUŠIĆ, Marko, 311MARGUŠ, Drago, vidi: ZANINOVIĆ, Joško, 333

307. MARGUŠ, MarijaKnjiga Rijeka Krka : sa 54 slike/ Marija Marguš. // Buk 4, 7(2013), 50-51.

308. MARGUŠ, MarijaKnjiga Bibliografija radova o rijeci Krki/ Marija Marguš. // Buk 4, 7(2013), 70-71.

309. MARGUŠ, MarijaŠpilja Miljacka 2 / Marija Marguš, Drago Marguš. // Buk 4, 8(2013), 98-105.

310. MARGUŠ, MarijaŠpilja Miljacka 3 / Marija Marguš, Drago Marguš. // Buk 5, 10(2014), 98-101.MARŠIĆ, Dražen: vidi CAMBI, Nenad,

311. MENĐUŠIĆ, MarkoArheološka istraživanja u špilji Oziđana pećina/ Marko Menđušić, Drago Marguš. // Buk 1, 1(2010), 110-112.MENĐUŠIĆ, Marko, vidi: MARGUŠ, Drago, 216MICULINIĆ, Kazimir, vidi: ZANINOVIĆ, Joško,333

312. MIHALJEVIĆ, ZlatkoFaunistička istraživanja sedrenih barijera u NP “Krka”/ Zlatko Mihaljević. // Buk 5, 10(2014), 6-9.

313. MILETIĆ, ŽeljkoKnjiga BURNUM – arheološka zbirka Puljani/ Željko Miletić. // Buk 5, 10(2014), 57-59.MILETIĆ, Željko, vidi: BORZIĆ, Igor, 31MILETIĆ, Željko, vidi: CAMBI, Nenad, 42, 43MUCALO, Ana, vidi: RADIĆ, Tomislav, 317MUCALO, Ana, vidi: ZDUNIĆ, Goran, 358

314. OŽANIĆ ROGULJIĆ, IvanaBurnumski liječnik SatriusRufus i njegova ars medicina / Ivana Ožanić Roguljić. // Buk 4, 8(2013), 60.

315. OŽANIĆ ROGULJIĆ, IvanaZašto volim Burnumske ide / Ivana Ožanić Roguljić. // Buk 5, 10(2013), 63.

316. PERICA, IvanAustrijski studenti u posjetu Promini i selu Nečven/ Ivan Perica. // Buk 2, 4(2011), 61.

317. RADIĆ, TomislavPodzemni mikrosvijet divlje loze u Nacionalnom parku “Krka” / Tomislav Radić, Goran Zdunić, Katarina Hančević, Lukrecija Butorac, Ana Mucalo, Anita Jurković. // Buk 5, 10(2014), 12-15.RADIĆ, Tomislav, vidi: ZDUNIĆ, Goran, 358

318. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 2, 3(2011), 94-96.

319. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 2, 4(2011), 94-95.

320. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 3, 5(2012), 100-101.

321. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 3, 6(2012), 108-109.

322. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 4, 7(2013), 102-103.

94

IZVJEŠĆA

323. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 4, 8(2013), 108-109.

324. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 5, 9(2014), 108-109.

325. ROCA, PavaoDječja radionica “Taj divni svijet”/ Pavao Roca. // Buk 5, 10(2014), 103.

326. STRIKOMAN, ŠimeMilenijski svijet u Burnumu/ Šime Strikoman, Željka Hasan, Petar Gardijan. // Buk 3, 6(2012), 59-61.

327. ŠILJEG, AnteBatimetrijsko istraživanje jezera na Skradinskom buku/ Ante Šiljeg. // Buk 5, 9(2014), 6-15.

328. ŠKEVIN, Dinko Murva/ Dinko Škevin. // Buk 4, 8(2013), (unutarnje korice).

329. ŠKEVIN, DinkoA Krka teče/ Dinko Škevin. // Buk 5, 9(2014), (unutarnje korice).

330. ŠIŠAK, MarinkoZnanstveni skup o Pavlu Šubiću u povodu 700. obljetnice smrti (1312.)/ Marinko Šišak. // Buk 4, 7(2013), 56-59.

331. VUKOVIĆ, NinaJadranska perunika na području NP “Krka”/ Nina Vuković. // Buk 5, 9(2014), 48-49.

332. ZANINOVIĆ, JoškoKljučica – biser hrvatske fortifikacijske arhitekture / Joško Zaninović. // Buk 1, 2(2010), 72-75.

333. ZANINOVIĆ, JoškoJazinka – pretpovijesni špiljski lokalitet u kanjonu rijeke Krke / Joško Zaninović, Kazimir Miculinić, Drago Marguš. // Buk 2, 4(2011), 44-47.

334. ZANINOVIĆ, JoškoSrednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i Čikoli u svjetlu arheoloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanja / Joško Zaninović, Nataša Zaninović. // Buk 5, 10(2014), 44-56.ZANINOVIĆ, Joško, vidi: BORZIĆ, Igor, 31ZANINOVIĆ, Joško, vidi: CAMBI, Nenad, 42, 43ZANINOVIĆ, Joško, vidi: MILETIĆ, Željko, 313

335. ZANINOVIĆ, NatašaHidroelektrana Krka / Nataša Zaninović. // Buk 1, 1(2010), 62-69.

336. ZANINOVIĆ, NatašaOtvorenje Šosterove mlinice / Nataša Zaninović. // Buk 1, 1(2010), 70-72.

337. ZANINOVIĆ, NatašaOtvoren Ulaz Burnum / Nataša Zaninović. // Buk 1, 1(2010), 74-75.

338. ZANINOVIĆ, NatašaLjetna arheološka škola Burnum / Nataša Zaninović. // Buk 1, 1(2010), 76.

339. ZANINOVIĆ, NatašaKnjiga Marasović – fotografska zbirka / Nataša Zaninović. // Buk 1, 1(2010), 88-89.

340. ZANINOVIĆ, NatašaOtvorenje Arheološke zbirke Burnum u Puljanima / Nataša Zaninović. // Buk 1, 2(2010), 68-71.

341. ZANINOVIĆ, NatašaSrednjovjekovna utvrda Nečven / Nataša Zaninović. // Buk 2, 3(2011), 46-49.

342. ZANINOVIĆ, NatašaOtvorenje obnovljene spomen-ploče caru Franje Josipu I. / Nataša Zaninović. // Buk 2, 4(2011), 42-43.

343. ZANINOVIĆ, NatašaTomasoBurato, dvorski fotograf / Nataša Zaninović. // Buk 2, 4(2011), 96-98.

344. ZANINOVIĆ, NatašaSajam arheologije i turizma u Paestumu / Nataša Zaninović. // Buk 3, 5(2012), 76-77.

345. ZANINOVIĆ, NatašaTomasoBurato, dvorski fotograf / Nataša Zaninović. // Buk 3, 5(2012), 104-106.

346. ZANINOVIĆ, NatašaNečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanja provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.) / Nataša Zaninović. // Buk 3, 6(2012), 56-57.

347. ZANINOVIĆ, NatašaVirtualna prezentacija muzejskih predmeta Arheološke zbirke Burnum / Nataša Zaninović. // Buk 3, 6(2012), 58.

348. ZANINOVIĆ, NatašaTomasoBurato, dvorski fotograf / Nataša Zaninović. // Buk 3, 6(2012), 110-111.

349. ZANINOVIĆ, NatašaTrošenj / Nataša Zaninović. // Buk 4, 7(2013), 40-41.

350. ZANINOVIĆ, NatašaFotografska zbirka Marasović / Nataša Zaninović. // Buk 4, 7(2013), 104-106.

351. ZANINOVIĆ, NatašaSrednjevjekovna utvrda Kamičak / Nataša Zaninović. // Buk 4, 8(2013), 52-53.

94

9595

BUK

352. ZANINOVIĆ, NatašaKrušna peć u srednjovjekovnoj utvrdi Nečven / Nataša Zaninović. // Buk 4, 8(2013), 54.

353. ZANINOVIĆ, NatašaFotografska zbirka Marasović / Nataša Zaninović. // Buk 4, 8(2013), 110-112.

354. ZANINOVIĆ, NatašaSajam arheologije i turizma u Paestumu 2013. / Nataša Zaninović. // Buk 5, 9(2014), 50-51.

355. ZANINOVIĆ, NatašaSpomen-ploča na hidroelektrani Krka / Nataša Zaninović. // Buk 5, 9(2014), 60.

356. ZANINOVIĆ, NatašaFotografska zbirka Marasović / Nataša Zaninović. // Buk 5, 9(2014), 110-112.

357. ZANINOVIĆ, NatašaFotografska zbirka Marasović – Skradin / Nataša Zaninović. // Buk 5, 10(2014), 104-107.ZANINOVIĆ, Nataša, vidi; ZANINOVIĆ, Joško, 334

358. ZDUNIĆ, GoranPotraga za divljom lozom / Goran Zdunić, Lukrecija Butorac, Katarina Hančević, Ana Mucalo, Tomislav Radić, Anita Jurković. // Buk 4, 8(2013), 48-49.ZDUNIĆ, Goran, vidi: RADIĆ, Tomislav, 317ZEKANOVIĆ, Hrvoje, vidi: MARGUŠ, Drago, 256

359. ŽUPAN, KatiaAnketa na uzvodnom dijelu NP “Krka” / Katia Župan. // Buk 3, 6 (2012), 81.

360. ŽUPAN, KatiaProgram edukacije u NP “Krka” / Katia Župan. // Buk 3, 6(2012), 85.

361. ŽUPAN, KatiaAnketiranje posjetitelja NP “Krka” / Katia Župan. // Buk 4, 7(2013), 22-29.

362. ŽUPAN, KatiaOtvorenje ispostave NP “Krka” u Drnišu / Katia Župan. // Buk 4, 7(2013), 42-43.

363. ŽUPAN, Katia13. seminar nadzornika RH / Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 68.

364. ŽUPAN, KatiaEuroparc seminar / Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 69.

365. ŽUPAN, KatiaSuradnja NP “Krka” s vrtićima i školama / Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 76-77.

366. ŽUPAN, KatiaEkoakcija novina 24 sata i VIPnet-a / Katia Župan. // Buk 4, 8(2013), 80.

367. ŽUPAN, KatiaDodjela Bijele zastave Nacionalnom parku “Krka” / Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 71.

368. ŽUPAN, KatiaČišćenje obale Krke uzvodno od Bilušića buka i iznad slapa Brljan / Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 73.

369. ŽUPAN, KatiaEuropski tjedan kretanja / Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 74-75.

370. ŽUPAN, KatiaGoogle Street ViewTrekker u NP “Krka” / Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 76-77.

371. ŽUPAN, KatiaKnjiga Vretenca Nacionalnog parka “Krka” / Katia Župan. // Buk 5, 9(2014), 78-79.

372. ŽUPAN, KatiaKonferencija za medije / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 70-71.

373. ŽUPAN, KatiaVizualni identitet “Parkovi Hrvatske” / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 71-72.

374. ŽUPAN, KatiaPotpisan ugovor za Bijelu zastavu / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 73.

375. ŽUPAN, KatiaZelena čistka / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 73.

376. ŽUPAN, KatiaNP “Krka” ugostio pobjednike natječaja Ozonko / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 73-74.

377. ŽUPAN, KatiaOziđana pećina otvorena za posjetitelje / Katia Župan. // Buk 5, 10(2014), 74.ŽUPAN, Katia, vidi: ČALETA, Silvija, 100ŽUPAN, Katia, vidi: JURKOVIĆ, Anita, 180, 181ŽUPAN, Katia, vidi: MARGUŠ, Drago, 283, 293, 294

96

Barska kornjačaBarska kornjača Emys orbicularis (Linnaeus

1758) gmaz je tvrdog i zaobljenog koštanog oklo-pa. Leđni dio (karapaks) je smeđe, maslinastoze-lene do tamne, gotovo crne boje, često sa sitnim svijetložutim ili bijelim točkama. Trbušni dio (pla-stron) najčešće je svijetle žute boje s tamnim mrlja-ma. Karapaks ima 5 središnjih, sa svake strane po 4 rebrene i 11 ivičnih pločica. Vratna pločica relativno je mala. Koža je boje oklopa, ali s krupnijim točka-ma. Točke su najizraženije na glavi, vratu i prednjim nogama. Glava je krupna, odvojena od trupa du-gim vratom. Mužjak ima duži i deblji rep. Šarenica mužjakova oka smeđe je, a ženkina žute boje. Na nogama imaju plivaće kožice. Prosječna im je duži-na od 15 do 20 cm a težina od 400 do 700 g, ali pro-nađeni su i primjerci dugi 25 cm i teški 2 kg. Mužjaci su manji od ženki. U prirodi životni im je vijek od trideset do četrdeset godina, u zatočeništvu mogu doživjeti i sto godina. Široko je rasprostranjena u Europi, od Portugala i Španjolske do Aralskog je-zera i Kazahstana u Aziji, te u sjeverozapadnoj Afri-ci. Najsjevernije populacije žive u Danskoj i Litvi pa je od svih europskih vrsta rasprostranjena najdalje na sjeveru. Obitava na području čitave kontinen-talne Hrvatske, u Istri, na Krku, Cresu, Rabu, Pagu, u Ravnim Kotarima, Dalmaciji i na otoku Mljetu. U Nacionalnom parku “Krka” uobičajena je vrsta, koja živi u Krki i Čikoli. Živi u stajaćim i sporotekućim slatkim vodama bogatim vegetacijom, u lokvama, jezerima, rijekama, kanalima, poplavnim šumama i bočatim vodama. Plaha je životinja, ali pošto je hladnokrvna, često se može vidjeti dok se sunča na deblima ili uz obale voda. Aktivna je danju i noću. Zimu prezimljuje na dnu, plitko ukopana u mulj, od listopada do ožujka ili travnja. Mesojed je a pretežito se hrani beskralješnjacima (kornjašima, puževima, račićima, glistama, punoglavcima...), rje-đe vodozemcima i ribama, u manjoj mjeri i vode-nim biljem. Hrani se pod vodom, rijetko na obali. Pare se nakon hibernacije u ožujku ili travnju. Za vrijeme parenja oglašavaju se kratkim signalima kojima prizivaju partnera. Krajem svibnja i počet-

kom lipnja izlegu jaja. U to vrijeme ženke napu-štaju vodu. Gnijezdo (oko 10 cm duboku rupu) kopaju na otvorenom sunčanom i pjeskovitom tlu, uobičajeno oko 500 m udaljeno od vode, ali katkada u potrazi za pogodnim mjestom odla-ze i nekoliko kilometara daleko od vode. Polažu od 3 do 16, obično 10 do 13, jaja. Inkubacija traje, ovisno o temperaturi, od 80 do 90 dana pa se mlade kornjače izlegu krajem kolovoza ili u rujnu. Spol kornjača ovisi o temperaturi kojoj su jaja bila izložena. Potpuno razvijeni mladi, dugi su od 3 do 5 cm, imaju mekan oklop. Nakon izlaska iz gnijezda odlaze u vodu. Mladi nisu dobri plivači pa se prvih nekoliko tjedana života zadržavaju u plitkoj vodi. Mužjaci spolnu sazriju za osam do deset, a ženke za petnaest do dva-deset godina. Ugrožena je onečišćenjem voda, promjenom staništa (melioracije) i prirodnim zarastanjem bara i lokvi. U Crvenu knjigu vodo-zemaca i gmazova Hrvatske uvrštena je u kate-goriji potencijalno ugrožene svojte.

Drago Marguš

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

97

98

Šumski sljez

Šumski sljez (Malva sylvestris) dvogodišnja je ili višegodišnja biljka uspravne ili povijene stablji-ka visine od 20 od 160 cm. Stabljika je razgranjena, okrugla i obrasla dlakama, u donjem dijelu manje ili više drvenasta. Korijen je slabo razgranat, mesnat, vretenastog oblika. Listovi su okruglasti, tamno-zeleni, nazubljenog ruba, od 8 do 10 cm dugi, na naličju dlakavi, na dugim peteljkama, plojke dublje ili pliće razdijeljene na 3 do 7 režnjeva (uobičajeno 5). Cvjetovi s pet latica, na kratkim stapkama, 2 do 6 zajedno u pazušcima listova. Latice su 22 do 25 mm duge, pri dnu klinasto sužene, na vrhu dubo-ko usječene, ružičasto-ljubičaste boje, s tri do pet tamnijih pruga. Cvijeta od svibnja do rujna. Plod je kalavac, oblika diska, promjera oko 8 mm, suh se raspada na 9 do 11 jednosjemenih plodića.

Šumski sljez pripada porodici (Malvaceae). U literaturi za nj nalazimo nekoliko istoznačnica na-rodnog naziva: crni sljez, divlji slez, guščje cvijeće, planinski sliz, slizovača i velika sljezovača. Koz-mopolitska je biljka podrijetlom iz južne Europe i srednje Azije odakle se pod utjecajem čovjeka, kao kultivirana biljka, proširila po cijelom svijetu. U Hr-vatskoj je kao korovska biljka rasprostranjena uz ljudska naselja, na neobrađenim tlima, uz putove i

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

99

željezničke pruge, po nasipima te na livadama i nji-vama, od nizinskih do planinskih predjela (do 1 200 m nadmorske visine). U Nacionalnom parku “Krka” nalazimo je na cijelom području po naseljima, uz putove i ceste.

Njegovu ljekovitost poznavali su Kinezi 3 000 godina pr. Kr., spominje se u Bibliji, a prve opise njegove uporabe, u svojim djelima, opisali su antički pisci Plinije i Diskorid. Omiljena je biljka u tradicijskoj (narodnoj ili pučkoj) medicini a upo-trebljava se za suzbijanje kašlja i liječenje upalnih procesa usne šupljine, ždrijela i želučane i crijev-ne sluznice. Rascvali cvjetovi šumskog sljeza beru se bez cvjetnih drški, od svibnja do rujna, listovi za vrijeme cvatnje, a korijen se iskopava u prolje-će (ožujak i travanj) i u jesen (listopadu), za suha vremena. Nezreli plodovi šumskog sljeza jestivi su i jedu se svježi ili se stavljaju u variva i marinade.

Drago Marguš

BUK

100

Špilja Miljacka 3Špilja Miljacka 3 otkrivena je 1998. godine.

Nalazi se u toku rijeke Krke dvjestotinjak metara uzvodno od HE Miljacka, podno sedrene barijere Miljacka slapa. Objekt je oblikovan u Promina nasla-gama, točnije, u naslagama sedre koja je vjerojatno holocenske starosti.

Prema svojoj morfologiji Miljacka 3 jedno-stavna je špilja jer osim glavnog kanala nema du-ljih bočnih odvojaka. Prema hidrogeološkoj ulozi to je stalni izvor, a osim kao vodotok, voda se u njoj javlja kao cijednica i prokapnica. U većim pro-širenjima kanala ima obilne taložine siga u obliku stalaktita, saljeva i sigastih kora po stjenkama ka-nala. Ulaz špilje Miljacka 3 nalazi se u podnožju se-drenog strmca na koti 89,6 m. Kota vrha strmca je 96,8 m pa je njegova visina 7,2 m, što je potvrđeno i mjerenjem na terenu. U podnožju njegove juž-ne strane, neposredno iznad razine vode, od ulaza špilje nizvodno lijepo je vidljiva erozijska niša koja možda predstavlja trasu urušenog kanala s obzi-rom da se njen nivo poklapa s nivoom ulaznog di-jela kanala špilje. Presjek ulaza u špilju izrazito je pukotinski, s brojnim zornim tragovima lomljenja i urušavanja sedre. Lijevi dio ulaza, gledano prema unutra, ima oblik prostrane police nastale urušava-njem i slijeganjem velikog bloka sedre, vjerojatno iznad ili u sklopu starog špiljskog kanala. Kanal je u tom dijelu širok do 4 m, visok do 3 m. Ukupna širina ulaza iznosi do 9 m a visina do 3 m. Sedrene stjenke kanala dublje su u unutrašnjosti, gdje vla-daju vadozni uvjeti, i pokrivene sigovinom koja se taložila (i još uvijek aktivno taloži) u obliku sigaste prevlake, saljeva i stalaktita. Slične karakteristike

SPELEOLOGIJA

101

BUK

102

SPELEOLOGIJA

103

kanal ima u dubinu od 25 m od ulaza. U nastavku kanala dno je većim dijelom pokriveno rastresitim sedimentima različitog stupnja rahlosti/zbijenosti. Matična stijena u podini vidljiva je u ulaznim di-jelovima, povremeno duž špilje i na kraju njenog kanala. U matičnoj stijeni zabilježeni su mikrorelje-fni oblici koji su rezultat erozije: korito (u ulaznom kanalu) i vrtložni lonci. Uz eroziju kanal povremeno oblikuje i urušavanje pa se u sastavu sedimenta na dnu javlja kršje i stjenoviti blokovi sedre.

Špilja Miljacka 3 duga je 113 m pa po kla-sifikaciji predstavlja srednje veliku špilju. Ulaznih 25 m kanala može se savladati speleološkim a ostatak špilje speleoronilačkim tehnikama. Aktiv-ni tok teče širinom cijelog kanala između blokova. U bokovima stijene, kao i na stropu, špilje nalaze se brojni speleotemi. Dimenzije saljeva i stalakti-ta iznose do nekoliko metara. Po njima teče voda iz gornjeg korita, koje se nalazi iznad špilje. Špilja je jedno od četiriju nalazišta čovječje ribice (Pro-teus anguinus Laurenti, 1768), stigobiontnog vo-dozemca (Amphibia), najveće podzemne vodene životinje i endema Dinarida.

Marija Marguš i Drago Marguš

104

Likovni natječaj NP “Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godi-ne šuma i Godine šišmiša Javna ustanova “Nacio-nalni park Krka“ 2011. provela je likovni natječaj u vrtićima Šibensko-kninske županije. Prikupljena su 162 likovna rada. Uvažavajući dob djece i ru-kovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete li-kovno-tehničke izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modrušan, akad. slikarica grafičarka, rav-nateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirov-ljeni ravnatelj Galerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne kulture, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice “Juraj Ši-žgorić“, Silvija Čaleta, voditeljica Odsjeka promidž-be, i Doris Banić, voditeljica Odsjeka ugostiteljstva JU “NP Krka“, u kategoriji dječjih vrtića – tema “Za-stavice s motivom lista“ (stabala koja rastu na po-dručju NP “Krka“) u tehnikama: slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranih tehnika i sl., nagradilo je sljedeće vrtiće:

1. DV Građa s dva grupna rada i pedeset četiri individualna rada, mentori Gordana Kalauz, Li-dija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Ko-vač i Željana Ljubić,

2. DV Žižula, Skradin, s deset individualnih ra-dova, mentori Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić,

3. DV Radost s pet individualnih radova, mentor Vesna Erdelez.

Čestitamo nagrađenima!

Silvija Čaleta

GALERIJA

105

Dječja radionica “Taj divni svijet“

Grafičke mape sadrže dječje ra-dove, u tehnikama visokog tiska (linore-za) i dubokog tiska (bakropisa, akvatinte i bakroreze), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog par-ka “Krka“. Nastale su u likovnim radio-nicama što su ih od 2002. do 2004. or-ganizirali Galerija svetog Krševana i JU “Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafiča-ri s dugogodišnjom pedagoškom prak-som: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

BUK

106

Fotografska zbirkaMarasović - Skradin

Fotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Ma-rasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jerolim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Marasovića, gradonačelnika Skradina.

Jerolim Marasović fotografijom se bavio amaterski pa one na sebi imaju oznaku dilletante, kojom su u primorskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije su tematski vezane za grad Skradin. Na njima se vide ambijenti i cjeline kojih danas više nema. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavljena u nakladi Javne ustanove “Nacio-nalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

Nataša Zaninović

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

107

108

109

110

Prirodne značajkeNP “Paklenica”

Nacionalni park “Paklenica” najpoznatiji je po kanjonima, po autohtonim šumama crnog bora, prašumskim bukovim šumama i miješanim šumama crnog bora i bukve, po raskošnoj geo-morfologiji i stijenama starim više do dvjesto šez-deset milijuna godina. U Parku je i najveći konti-nuirani pojas gornje granice šume bora krivulja u Hrvatskoj.

Danas se prostor Parka proteže na površini od 9 500 ha, većim dijelom na prostoru Zadarske županije, manjim u Ličko-senjskoj županiji. Geograf-ski to je područje sjeverne Dalmacije i južnog dijela Velebita, s najvišim Vaganskim vrhom (1 757 m) i Svetim brdom (1 753 m). Uz morsku obalu smje-štena su naselja Starigrad-Paklenica, Seline, Tribanj, Modrič i Rovanjska.

Zbog navedenih značajki, hrvatski sabor je 19. listopada 1949. kanjone Velike i Male Paklenice s porječjem istoimenih potoka proglasio nacional-nim parkom, pola godine nakon što su nacional-nim parkom proglašena Plitvička jezera.

Premda su u to vrijeme bile slabo poznate geološka, hidrološka, geomorfološka, speleološka i biološka komponenta tog dijela južnog Velebita, najprije povremenim, a kasnije sve brojnijim i kon-tinuiranim, znanstvenim istraživanjima potvrđivana je izuzetnost prirodnih karakteristika i osebujnost ekosustava južnog Velebita.

Paklenica je ime dobila po smoli “paklini”, koja se koristila za luči, za liječenje ozljeda i pre-mazivanje drvenih brodova. Do II. svjetskog ta se smola vadila iz unaprijed pripremljenih komada crnog bora.

Prvo kanjonske, a potom nešto šire doline strmih nagiba, usjekle su se okomito u ovu padinu i približile se najvišim velebitskim vrhovima. Tim dolinama teku i jedini stalni vodeni tokovi na juž-noj velebitskoj padini, potoci Velika i Mala Pakle-nica. Oni su u gornjim dijelovima stalni, ali kasnije poniru kroz bezbrojne pukotine karbonatnog pod-zemlja, pa samo za jačih kiša stižu do mora, što je posebno bilo izraženo u ljeto 2014. godine.

Velika se Paklenica u svom gornjem toku (od vrela Ivine vodice do spajanja s dolinom Bre-zimenjače) pruža paralelno s bilom Velebita. Oda-tle pa do izlaska iz kanjona poprima karakteristi-ke prodorne doline. Južni dio doline okomito je urezan u velebitski masiv, s vrhovima, kukovima i glavicama, koje su na mjestima više od osamsto metara, i s najsačuvanijim šumskim ekosustavima na Mediteranu.

Kanjon Velike Paklenice dug je 14,5 km. Njegovim dnom, dugim dva kilometra, prolazi ce-sta, koja se nastavlja zidanom stazom pa je kanjon svakome dostupan. Na prvoj trećini kanjona, s ju-goistočne strane, najizrazitija je i najveća stijena na Velebitu, poznati Anića kuk (712 m), alpinističko odredište penjača iz cijele Europe. Dok su alpske stijene u proljeće pod snijegom i ledom, na Pakle-nici su temperature ugodne. Alpinističke stijene na Paklenici nude velik raspon penjačkih smjero-va, od najjednostavnijih do najtežih, oko četiristo opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina.

Mala Paklenica slabije je bujice, nešto kra-ća i skromnijih dimenzija od Velike Paklenice, ali po svojoj ljepoti nimalo ne zaostaje za njom. Uz to je i neprohodnija. Najprikladnija je za posjet ljeti, kada je većim dijelom prohodna po suhom ko-ritu, osim za iznimno kišnih ljeta, kao 2014. god. kada je pojedinih dana bila neprohodna. Uzvodno se Maloj Paklenici pridružuje lijeva pritoka, Orljača, s kanjonskom, strmom i nepristupačnom dolinom.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

111

112

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti vele-bitskog biljnog svijeta (2 700 vrsta i 78 endema), ta je planina još 1978. upisana u UNESCO-vu mrežu rezervata biosfere. Nacionalni park Paklenica pro-stor je velikog visinskog raspona, koji se kreće od 20 do 1757 metara, pa se neki mediteranski ele-menti uvlače kroz klanac dublje u unutrašnjost, ali se i drugi, kontinentalni biljni predstavnici spuštaju niže od očekivanog. Najzastupljenije šumske vrste drveća su bukva (Fagus sylvatica), crni bor (Pinus nigra), bijeli (Carpinus orientalis) i crni grab (Ostrya carpinifolia), crni jasen (Fraxinus ornus), hrast me-dunac (Quercus pubescens), javor gluhač (Acer obtusatum) i klen ili makljen (Acer monspessula-num). Više od polovice Nacionalnog parka je pod šumom, dok su prema obali, zbog utjecaja čovjeka, dijelovi jače ogoljeli i degradirani. Najveće šumske površine otpadaju na bukove šume, od kojih su najljepše primorske šume bukve u pojasu od 600 do 900 m. Druge su po veličini i značenju šume crnog bora, koji je inače biljka većih nadmorskih visina, ali se pojedinačno ili u skupinama spušta niz doline, gdje raste “iz kamena” u jedva vidljivim nišama na okomitim stijenama do ulaza u kanjon.

Iznad 1 450 m nadmorske visine, u predjelu najviših vrhova, sve je više snijega i vjetra pa su ekološki uvjeti ekstremni i nepovoljni. Tu od vege-tacije obitava grmoliki bor krivulj (Pinus mugo). Na manjim visinama bliže moru prevladavaju šumar-ci hrasta medunca s bijelim grabom, dok su iznad njih šume hrasta medunca s crnim grabom. Goto-vo iz svake stijene u klancu raste prozorski zvončić

(Campanula fenestrellata). U gornjim pakleničkim dolinama, također na stijenama, rastu plavi vald-štajnov zvončić (Campanula waldsteiniana), pira-midalni zvončić (Campanula pyramidalis), alpski likovac (Daphne alpina), i dr.

Ptičji svijet Nacionalnog parka “Paklenica” zanimljiv je i vrlo bogat. Do sada je na širem po-dručju zabilježeno 257 vrsta ptica. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) nestao je s područja Parka 1999. Po-vremeno prelijeće taj dio Velebita u proljeće, ljeto i jesen, prilikom dnevnih preleta u potrazi za hranom ili u vrijeme jesenske selidbe. Svi primjerci potječu iz kolonija s otoka Cresa i Krka. Od ostalih grablji-vica, u Parku se zadržava par surih orlova (Aquila chrysaetos), dva para sivih sokolova (Falco peregri-nus), četiri para orla zmijara (Circaetus gallicus), za-tim dva-tri para jastreba (Accipiter gentilis), 10-15 parova kopca (Accipiter nisus), 25-30 parova vjetru-ša (Falco tinnunculus), 10-12 parova škanjca (Buteo buteo). Do sada je na području Parka zabilježeno 27 vrsta ptica grabljivica.

Među sisavcima pakleničkih šuma izdvajaju se medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), divlja mačka (Felis sylvestris) i ris (Lynx lynx), zatim srna (Capreolus capreolus), jelen (Cervus elaphus), di-vokoza (Rupicapra rupicapra), kuna zlatica (Martes martes) i bjelica (Martes foina), lisica (Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles), lasica (Mustela nivalis), vjeve-rica (Sciurus vulgaris), zec (Lepus europaeus) i divlja svinja (Sus scrofa).

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

113

Od zmija, u Paklenici obitavaju dvije vrste otrovnica, poskok (Vipera ammodytes) i, vrlo rijet-ka i na europskom nivou ugrožena, stepska riđov-ka (Vipera ursinii). Zbog lijepih šara i boja, mnogi misle za pjegavu crvenkrpicu (Elaphe situla) da je otrovnica. Tu obitava i najdulja europska zmija, če-tveroprugi kravosas (Elaphe quattorlineata). U par-ku još obitavaju bjelica ili Eskulapova zmija (Elap-he longissima), bjelouška (Natrix natrix) i gušter blavor (Ophisaurus apodus), za kojeg mnogi misle da je zmija. Od guštera, tu su zelembać (Lacreta viridis), veliki zelembać (Lacerta trilineata), poljska gušterica (Lacerta agilis) i zidna gušterica (Lacerta muralis).

Od 109 poznatih speleoloških objekata, uz jamu Vodaricu, najljepša je Manita peć, u donjem dijelu kanjona Velike Paklenice, duga 175 m, im-presivnih dimenzija podzemnih dvorana. Nedale-ko od ulaza u ovu, jedinu za posjete otvorenu, špi-lju, nalazi se vidikovac, na nadmorskoj visini od 570 m, s nezaboravnim pogledom na Borovnik, Crni vrh, Jurasovu glavicu i vršni dio Velebita sa Svetim brdom. Uz vidikovac je prepoznatljiva stijena Zub Manite peći.

Nekadašnja JNA u Nacionalnom parku iz-gradila je kompleks podzemnih tunela, iskopanih u stijeni kanjona Velike Paklenice, koji su trebali poslužiti kao sklonište za ondašnji državni i vojni vrh. Prostor, površine oko 2 000 metara četvornih, podijeljen je u više funkcionalnih cjelina. Danas se jedan od hodnika koristi kao izložbeni prostor.

U tijeku su građevinski radovi na posjetiteljskom centru Nacionalnog parka.

U prvoj polovici 19. stoljeća na prostoru od ulaza u NP do planinarskog doma Paklenica, na potoku Velika Paklenica, izgrađeno je sedam mlinova, koji su do 60-ih godina prošlog stoljeća bili u funkciji. Danas niti jedan od mlinova nije u funkciji iako ih je većina u dobrom građevinskom stanju. Javna ustanova “NP Paklenica” 2003. godi-ne restaurirala je drugi Marasovića mlin, uz ulaznu recepciju, koji radi kad je u potoku dovoljno vode.

Od mlina novouređena poučna staza vodi na Paklarić, čije zidine iz XVII. st. predstavljaju spo-meničku baštinu toga kraja, kojoj se u novije vrije-me pridaje sve veća pažnja. Veliku zanimljivost tog područja predstavljaju i mirila, posebna obilježja koja su nastala uz putove i staze južnog Velebita. U 2014. je iz projekta NIP i svjetske banke izgrađena poučna staza Pjeskarica, za djecu i posjetitelje koji će se kraće vrijeme zadržavati u Parku.

Do sada je najveći broj posjetitelja u NP “Paklenica” zabilježen 2011., više od 118 000. Pre-ma podacima službe prezentacije čini se da će 2014. biti rekordna, s oko 120 000 posjetitelja.

Gordan Lukač

BUK

114

Biseri

Rijeka Krka,Preskačući stijene,Pršti biserjem.

Slapovi

Stijene plaču,Jer na Skradinskom buku,Vode ih tuku.

Ušće

Gdje joj je ušće?Prukljan? Šibenska vala?Ilʼ kraj konala?

Mladen Bjažić, 4. srpnja 2014.

Haiku za Krku

115

116