Broj43(BiH)-p.60

41.500PRIMJERAKA

SLOVENIJAHRVATSKASRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

JEDINIREGIONALNI TRGOVAČKI MAGAZIN

REGIJA:

Brigitte Streller,generalni direktor, L’Oréal Adria-Balkan regije

- Vijesti

- Investicije

- Stručne analize

- Statistika

EKSKLUZIVNO:Kenan Uštović:Ili znaš, il’ te znaju

Nenad Pacek:Trendovi prodaje u FMCG sektoru

ISTORIJA BRENDACedevita

ISSN

184

0-40

49

INTERVJU

juli 2012 • br. 43 • godina V • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

2 juli 2012 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIMario TrojerKatarina SulićMartina ČavaraIgor Đurović (InStore Slovenija)Marko Hrastar (InStore Slovenija)Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska)Jelena Domović (InStore Hrvatska)Milica Petrović (InStore Srbija)Una Milićević (InStore Srbija)Vojsilava Popović (InStore Srbija)

STRUČNI SARADNICINenad Pacek, Kenan Uštović,Vedrana Seksan, Darko Vaselić,Miroslav Saračević, Zoran Kokanović, Dragan Bjelić, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Logosoft, IGD

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografi je i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnik

Ovih dana smo po navici zaokupljeni odmori-ma, tako da ukoliko trebate nešto, sumnjamo da ćete naći raspoložene za razgovor o poslu. Uvijek postoji opravdanje za to što nam se ne radi. Ako je toplo, onda je normalno da nam nije ni do čega a kamoli do posla, a ako je pak kišno i hladno, e onda stvarno… kako neko može i pomisliti na posao?

Kad malo bolje razmislimo, možda bi za nas pojedine trebalo iz poslovnog kalendara izbri-sati mjesece juli i august. Tada ionako sve ide nekom inercijom. Prodaju se samo sezonski proizvodi (sokovi, sredstva za sunčanje, slado-

led, pivo...), tako da nema potrebe niti za mar-ketingom niti za prodajom. Svi pričaju samo o odmoru, i naravno, o problemima koji su se desili dok bili na godišnjem.

Ako nam je neka utjeha, ni komšijama ne ide puno bolje. Možemo se utješiti i reči: „Niko-me se ništa ne radi“. Svi bi najradije bili neg-dje daleko od stvarnosti. Da li je to iz razloga što smo umorni ili je hronični nerad u pitanju, procijenite sami, jer mi idemo na odmor pa se punih baterija vidimo u septembru kad se sve ponovo pokreće.

RIJEč UREDNIšTVA

Da li se odmaramo ili je posrijedi hronični nerad?

Redakcija InStore magazina

kupuj domaće, kupuj srcem

Akcija Od našeg polja do našeg stola i kampa-nja Kupuj domaće, kupuj srcem, koje je po-krenulo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a kojima se podiže svijest o kupovini domaćih proizvoda, za sva-ku su pohvalu. To je nešto što je trebalo našim proizvođačima i potrošačima. U budućnosti očekuje se kontinuitet djelovanja kao i efekti ove akcije i projekata, koji u prvom redu imaju za cilj podsticanje i zaštitu domaćih proizvođa-ča i bh. građana.

„Domaća poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja uopće, moraju biti adekvatno zaštićeni od strane dr-žave. Proizvođači iz EU nemjerljivo su spremniji za utakmicu koja očekuje i naše proizvođače, a za-štita domaće proizvodnje i podizanje svijesti o važ-nosti kupovine domaćih proizvoda, zadaća je svih nas koji želimo ostati na svojoj rodnoj grudi, u Bo-sni i Hercegovini. Uz podizanje svijesti o važnosti

domaće proizvodnje, ovo ministarstvo je opredijelje-no za uvezivanje sistema proizvodnje i potrošnje od našeg polja do našeg stola. Zbog toga je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva i krenulo u medijsku kampanju Kupuj do-maće, kupuj srcem“, izjavio je Jerko Ivanković Lijanović, federalni dopremijer i ministar po-ljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Vruća tema

Instore_04-2012_BIH.indb 73 27.4.2012 19:34:10

sadržaj4 juli 2012 www.instore.ba

18

20

Izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za InStoreU nedavno objavljenom istraživanju o poslovanju multinacionalnki u jugoistočnoj Europi, koje je sprovela agencija GSA, predstavljeni su rezultati koji pokazuju zabrinjavajuće trendove u svim zemljama ove regije. Rezultati su znatno slabiji nego u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Poljske, Turske, Slovačke. „Kada govorimo o trendu kupovine jeftinijih brendova, Srbija je druga na rang listi 27 zemalja (čak 30 posto multinacionalki vidi pomak ka kupovini jeftinijih brendova), Hrvatska je peta, Slovenija sedma, a Bosna i Hercegovina tek šesnaesta. Ništa vam drugo ne preostaje, dragi čitaoci, nego da se oslonite na premium segment u BiH!”

PoslovanjeKompanija Meggle je lider na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH. Na bh. tržište ušla je prije deset godina kupovinom mljekare u Bihaću i do sada u BiH investirala 24 miliona maraka. Posljednja veća investicija je 1,2 miliona eura u novu tehnologiju i infrastrukturu u proizvodnim pogonima mljekare u Bihaću.

Mišljenja i komentariJesenja poskupljenja u Bosni i Hercegovini polako postaju tradicija. Naime, i ove godine bh. građani mogli bi se suočiti sa rastom cijena hljeba. Glavni razlog za to je suša i slab prinos pšenice. S druge strane, postavlja se pitanje kako će novo poskupljenje podnijeti domaći potrošač, čija je kupovna moć ionako slaba.

6 Novi objekti

8 Domaće vijesti

10 Regionalne vijesti

14 Svjetske vijesti

18 Osvrt stručnjaka Trendovi prodaje u FMCG sektoru

20 Mišljenja i komentari Jesen bi mogla donijeti nova poskupljenja

22 Poslovanje Meggle nastavlja investirati u BiH

24 Investicije u regiji Logistički centar IMMOPARK Stadion šoping centar

26 Regionalni intervju Brigitte Streller, generalni direktor, L’Oréal Adria-Balkan regije

30 Preporuke Vanjskotrgovinska komora BiH

34 Analiza IGD: Dobra prilika za trgovce

36 InLiflet Ledene promocije

38 Na mjestu prodaje Znanja i vještine potrebne za dobrog

promotera

40 In Promocije

42 Category management Karta ciljeva kategorije proizvoda

46 InMedia Via Media Reach

48 InMarketing Nije svejedno

50 Istorija brenda Cedevita

52 Licem u lice Privatne robne marke ugrožavaju brendove

54 Logistika Povratna logistika

Regionalni intervju Brigitte Streller, generalni direktor, L’Oréal Adria-Balkan regije

Na pitanje šta smatra svojim najvećim doprinosom kompaniji, Brigitte Streller odgovara skromno, uz osmijeh: „Na sreću ili nesreću, ja nisam stara 100 godina. Kompaniji sam se pridružila prije 23 godine, i to kao mali produkt menadžer u Austriji. Tako da mislim da moj lični doprinos nije nešto naročito veliki. Ali, učestvovala sam u otvaranju predstavništva u regiji, prvo 1997. u Sloveniji, 2004. u Srbiji a 2005. u Bugarskoj. Na to sam posebno ponosna. Na neki način ovo su moje bebe i, kao i svaka majka, i ja sam ponosno na svoje bebe, odnosno na sve ove zemlje“.

26

InLifletErnest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju analizira strategije proizvođača sladoleda: “Vanila, čokolada, Devil, Angel, Mozart, Pina Colada, mliječni, voćni, profiterole, krem biskvit… i mogao bih tako još dugo da nabrajam sve te vrste sladoleda koje se nađu u lifletima, kako se živa u termometru podiže na viši podiok. Kako ljeto odmiče, proizvođači sladoleda kreću u akciju, i promocija sladoleda je sve više“.

36

22

5juli 2012 www.instore.ba

InMediaVia Media Reach

Tržište naše zemlje je dobilo još jednu specijaliziranu oglašivačku agenciju za planiranje i zakup medija. Agencija Via Media Reach je, prema riječima direktora Harisa Kulovića prepoznala određeni prostor za djelovanje. Mnoge aktivnosti su nedorečene u svim segmentima i osjetila se mogućnost unaprijeđenja tog stanja: „Na medijskoj sceni BiH jako mnogo stvari je nedorečeno. Upravo u toj nedorečenosti, mi smo prepoznali veoma veliki prostor u kojem možemo djelovati”.

Vox PopuliInStore kolumnistica Vedrana Seksan, ovaj put piše o prijateljima. Oni se, kaže, poznaju u nevolji. Pitali smo Eminu Hodžić i Brankicu Rudan, TV novinarke, da nam prenesu svoja mišljenja i iskustva u svakodnevoj kupovini. Emini količina namirnica koju planira uzeti određuje mjesto kupovine, malu radnju ili tržni centar. Brankica za sebe voli reći da nije tip žene koja uživa u kupovini. „Ja nisam od kupoholičarki koje uživaju u šopingu i kupovini. Kada je hrana u pitanju, više uživam spremajući je u kuhinji“.

U maloj radnjiDragan Bjelić u ovom broju donosi par ideja kako da iskoristite višekrake kuke kako biste na njih postavili blister pakovanja na različite pozicije u objektu te na taj način iskoristili dragocjeni prostor i stimulisti vezanu kupovinu. Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja Logosofta, u ovom broju piše o tome kako vlasnici malih radnji optimizacijom poslovanja ukrštanjem podataka o posjetama i o ponašanju zaposlenih mogu ostvariti veću zaradu, bez ulaganja. Predstavljamo STR Minko iz Mostara, koju je, prije sedam godina, otvorio Marinko Krešić.

60

56

PeriskopInStore kolumnista, Kenan Uštović u ovom broju, kroz izmišljeni lik turiste koji dolazi u Sarajevo, tokom održavanja SFF-a, analizira usluge turizama, ugostiteljstva i maloprodaje: „Usluga u većini objekata i dalje ostaje, slobodno mogu reći, primitivna. Navest ću samo nekoliko primjera ugostitelja, maloprodavača, gradskog servisa, i njihovog ponašanja, ne samo prema građanima Sarajeva, nego i prema turistima, za koje stvarno ne znamo što ne dolaze u još većem broju jer im dajemo sve. Dok mnogi drugi gradovi u svijetu turistima većinu stvari opraštaju, želeći da oni dođu opet, mi imamo drugačiju strategiju zvanu Uzmi mu što više sada, on ima para, k’o da će on opet dolaziti“.

40inPromocijeIz broja u broj, InStore predstavlja vam promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

46

80

56 U maloj radnji

Za lakše poslovanje

Savjeti vlasnicima

Predstavljamo STR

60 Periskop

Ili znaš, il’ te znaju

62 Periskop iz regije

Zelena ekonomija za budućnost

Mobilnost, logistika, distribucija i ...

BDP

Sto dana

64 U razgovoru sa...

PR menadžerima

66 inPoslovi

Ljeto i HR

68 Regija

Pritisak u svim sektorima

70 Humanost na djelu

100 hiljada KM bolnici u Konjicu

Crveni Krst i Mercator BH

Konzum donirao Centar za djecu s

višestrukim smetnjama u razvoju

Petrol donirao gorivo SOS Dječijem

selu BiH

72 Trendovi

„Op-cup“ kupovina

74 Na mjestu događaja

76 Vjerovali ili ne...

78 Svijet u brojkama

Mjesto pod suncem

80 Vox populi

6

novi objektijuli 2012 www.instore.ba

Otvorena Konzum maxi prodavnica u Tuzli

Novi Škafa centar u Bihaću

Otvoren Robot centar Zavidovići

DP Marketi u novom ruhu

Otvoren Velpro Cash&Carry veleprodajni centar u Tuzli

Devetanestog jula je otvorena Konzum maxi prodavnica u Tu-zli, na adresi Krečanska 5d. No-vootvorena prodavnica prostire se na više od 1.100 m² prodajne površine. U ponudi za kupce je više od 12.000 artikala za sva-kodnevnu potrošnju, a vrhunsku uslugu osigurava 30 novih za-poslenika. Prodavnica u Tuzli je 153 maloprodajni objekat Kon-zuma otvoren u BiH. Iz ponude prodavnice izdvaja se veliki iz-bor svježeg voća, povrća i mesa, kao i mliječnih, delikatesnih i

Trgovačka kompanija Škafa iz Sarajeva otvorila je na Kamenici svoj četvrti šoping-centar u Un-sko-sanskom kantonu, u kojem je posao dobilo 30 radnika, a građani bihaćke opštine objekt korisne površine 1.700 m2 bo-gato snabdjeven robama široke potrošnje.

Nakon Cazina, Bužima i Velike Kladuše, lanac trgovačkih cen-tara Škafa, koji u BiH zapošljava 400 radnika, proširio se i na Ka-menicu u Bihaću gdje je svečano otvoren moderno opremljeni prodajni centar s bogatim asor-timanom prehrambenih artika-la, tekstila, obuće, namještaja, bijele tehnike i kućnih potrep-ština. U ovom prodajnom cen-tru u ponudi je više od 100.000 različitih artikala za potrebe svakog domaćinstva. Razvojnim planom Uprava Škafe, svoje prodajne centre u narednom period namjerava otvoriti u Bo-sanskoj Krupi i Sanskom Mostu.

U Zavidovićima je 19. jula otvo-ren novi poslovno-prodajni cen-tar Robot u kojem je posao našlo 60 novih radnika. Tržni centar smješten na površini od 3.800 m2 sa 100 parking mjesta. Pored

Dana 21. juna 2012. godine, otvorene su dvije trgovine DP marketa u Sarajevu. Radi se dva maloprodajna objekta koji su renovirani i uređeni po visokim Mercator standardima. DP mar-ket u opštini Centar, sa 160 m2 prodajne površine, nalazi se na poznatoj lokaciji kafane Istra, a DP market, prodajne površine 80 m2, na Ilidži u naselju Pejton u ulici Bosanskih Gazija.

U Tuzli je otvoren Velpro Cash&Carry veleprodajni cen-tar najveći i najmodernijiu BiH, na adresi Bosanska poljana bb. Novi Velpro Cash&Carry u Tu-zli opremljen je po najsavreme-nijim standardima i prilagođen potrebama nabavke i kupovine za profesionalne kupce - trgov-ce, ugostitelje i druga pravna lica. Objekat se prostire na više od 4.500 m² i u njemu je zapo-slen 41 radnik.

pekarskih proizvoda te ostalih životnih namirnica. Poseban odjel nudi paletu neprehrambe-nih proizvoda namijenjenih za ličnu higijenu i domaćinstvo.

Povodom otvorenja, Konzum je prvim kupcima darovao prigod-ne poklone, a svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu be-splatno. Na dan otvorenja, kupci su mogli osvojiti 1.000 atraktiv-nih poklona u okviru posebno organizovanje nagradne aktiva-cije. Priređena je i nagradna igra koja će trajati sve do 19. augusta

sa vrijednim nagradnim fon-dom, u kojoj kupci mogu osvoji-ti pet poklon kupovina u vrijed-nosti od po 500 KM. Promocije,

degustacije, zabavni program za najmlađe te druga brojna izne-nađenja obilježili su otvorenje nove prodavnice u Tuzli.

Na ovaj način, Mercator BH želi građanima opštine Centar i naselja Pejton na Ilidži olakša-ti kupovinu i ponuditi im širok asortiman kvalitetnih proizvoda po povoljnim cijenama. U sva-koj od prodavnica, asortiman će biti prilagođen potrebama sta-novnika područja na kojima se nalaze. Također, u DP marketu Centar, osim velikog izbora pro-izvoda za svakodnevnu upotre-bu u domaćinstvu, kupcima će

biti ponuđen i veliki izbor onih koji su pogodni za lagani obrok kao što su svježi sendviči, peci-va, voće i povrće, osvježavajući napitci, mliječni, suhomesnati i drugi snack proizvodi. Na dan otvorenja kupci su mogli, osim kupovine po sniženim cijenama, uživati u brojnim promotivnim aktivnostima kao što su degu-stacije, podjela gratis proizvoda i drugim pogodnostima dobre kupovine.

Novootvoreni Velpro velepro-dajni Cash&Carry centar kupci-ma nudi asortiman više od 5.000 artikala s naglaskom na pre-hrambene proizvode, sredstva za čišćenje i higijenu, a ponuda obuhvata i više od 300 različitih artikala iz svih kategorija vlastite trgovačke marke Rial. Velepro-dajnim kupcima dostupno je i svježe voće i povrće, otkupljeno od lokalnih domaćih proizvođa-ča. Novi Cash&Carry koncept

kupovine nudi brojne pogodno-sti, veleprodajni kupci sami bi-raju željene proizvode iz bogate ponude, skraćuju vrijeme nabav-ke i kupovine, te im je uz izuzet-no povoljne cijene, osigurana i dodatna ušteda koju je moguće ostvariti uz brojne akcijske po-godnosti.

ostalih sadržaja, stanovnicima Zavidovića ponudit će hiper-market, odjel tekstila i igračaka, odjel akustike i malih kućanskih aparata, salon bijele i smeđe teh-nike, salon sanitarija i opreme za kupatilo, vrtnog programa, posuđa i robe široke potrošnje.

U sklopu novog Robotovog centra Zavidovići nalazi se i caf-fe bar, pizzerija, velika dječija igraonica, servis za servisiranje električkih aparata i mnogi dru-gi sadržaji.

8

domaće vijestijuli 2012 www.instore.ba

Prodaja cigareta i duhana državi donijela 807 miliona KM

Proizvodnja Jaffa keksa seli u Trebinje

Visoke temperature uništavaju urode

Mogućnost povećanja izvoza na američko tržište

Za dvije i po godine primje-ne Zakona o akcizama, koji se odnosi na duhan i duhanske proizvode, ostvaren je efekat od 807 miliona KM, od čega 690 miliona KM čine prihodi na akcize, a ostatak PDV, po-daci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

U biltenu, koji je sačinilo Odjeljenje za makroekonom-sku analizu UIO BiH, navodi se da je istovremeno vrijed-nost cigareta stavljenih u pro-met povećana za 31 posto. Od 2008. do 2011. godine količina cigareta mjerena brojem akci-znih markica smanjena je za 14 posto, dok je prosječna pon-derisana maloprodajna cijena

povećana za 57 posto, a prihodi od akciza su skoro udvostručeni.

Četvrto po redu povećanje po-sebne akcize donijelo je očekiva-ni porast prosječne ponderisane maloprodajne cijene od 11,7 posto i istovremeno porast po-vučenih akciznih markica od 2,9 posto. Tekuća naplata prihoda od akciza u dva mjeseca ove go-dine, uz naplatu razlike akciza u januaru, donijela je rast priho-da od akciza na cigarete od 24 posto, s tim da je rast prihoda na domaće cigarete bio čak 41 posto u odnosu na isti period prošle godine. Mart, april i maj su donijeli oscilacije, tako da je u martu došlo do značajnog smanjenja naplaćenih prihoda

Kompanija Swisslion u vlasniš-tvu srbijanskog biznismena Ro-doljuba Draškovića ugasila je proizvodnju Jaffa keksa u Sisku, a ubuduće će se proizvoditi u fa-brici u Trebinju.

Kako piše Jutarnji listi, direktor fabrike u Sisku Igor Lovreković rekao je da je Uprava koncer-na odluku donijela zbog ulaska Hrvatske u EU i carina koje će Hrvatska morati plaćati zemlja-ma CEFTA-e, koje su pretežno kupci Jaffa keksa proizvedenog u Sisku. „Naš najveći kupac je BiH i od 01. januara 2013. godine zbog novih nameta, mi više ne bi-smo bili konkurentni. Zato se pro-izvodnja seli u Trebinje“, rekao je Lovreković. Zbog toga je otkaze

Vrućina i suše već sad su doveli do pada prinosa poljoprivrednih kultura širom naše zemlje. Stra-dao je kukuruz, mnoge voćke, a drastično pada i proizvodnja mlijeka. U Hercegovini, uprkos bogatom vodnom potencijalu i sistemu navodnjavanja, urod je, najblaže rečeno, prepolovljen. Poljoprivrednici kažu da ne

Vanjskotrgovinska komora BiH i Privredna komora RS-a, na inicijativu Američke ambasade u Sarajevu i Ureda predstavnika za trgovinu iz Washingtona, or-ganizivali su prezentaciju o temi Generalni sistem povlastica GSP za sve zainteresovane kompanije iz Bosne i Hercegovine koje žele povećati izvoz u SAD.

Kako su iz VTKBiH naveli, Ge-neralni sistem povlastica GSP je program dizajniran za unapre-đenje privrednog rasta u zemlja-ma u razvoju pružanjem povla-štenog duty-free uvoza za 4.800 proizvoda iz 129 zemalja. BiH se nalazi na popisu zemalja ko-jima su dodijeljene povlastice na temelju kojih ona dobija povla-šteni carinski tretman pri izvozu

dobilo 12 zaposlenika fabrike Jaffa keksa u Sisku, koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, a na poslu će ostati 11 stalno zaposlenih, koji će tokom ljeta tvornicu u Sisku prenamijeniti za proizvodnju tekućeg eurokre-ma, dječije hrane, smokija i slič-nog. „Kako sada stvari stoje, nova proizvodnja u Sisku počet će do kra-ja ove ili najkasnije početkom iduće godine“, rekao je Lovreković.

svojih proizvoda u SAD. SAD su nedavno proširile ovaj povlašte-ni carinski tretman proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercego-vine do augusta 2013. godine.

Osnovna svrha prezentacija, koje su se održale 7. jula u Ba-njoj Luci i 18. jula u Sarajevu, je pružiti informacije o tome kako kompanije iz BiH mogu u potpunosti iskoristiti povlasti-ce GSP programa, sa posebnim naglaskom na olakšanje razumi-jevanja i praktičnih koraka kako bi se kvalificirali za bescarinski tretman u okviru GSP progra-ma. Ovaj program je prvi ova-kve vrste u Bosni i Hercegovini je najbolji način za promociju prednosti za lokalne kompanije koje bi željele ući u partnerstvo s američkim kompanijama.

od 17 posto, da bi u aprilu došlo do rasta prihoda od 44 posto, a u maju je rast iznosio svega 2,8 posto.

S obzirom na planirani tempo povećanja posebne akcize od 0,15 KM po kutiji cigareta go-dišnje, u BiH se očekuje uspo-ravanje rasta prosječne malolo-prodajne cijene do 2015. godine. Dugoročnije prognoze prihoda od akciza na cigarete zavise od opredjeljenja Upravnog odbora UIO za nastavak harmonizacije ukupne akcize na cigarete u BiH sa novim minimalnim standar-dima EU, što bi omogućilo da to bude dostignuto do 2020. godine. EU je, u vrijeme kad je u BiH usvojen Zakon o akciza-ma, imala propisano minimal-no akcizno opterećenje od 2,50 KM po paklici, ali je EU, u me-đuvremenu, značajno povećala ukupno minimalno akcizno op-

terećenje na 90 eura za 1.000 cigareta, a koje će stupiti na snagu početkom 2014. godine. Prema procjenama, ukupno minimalno zakonsko akcizno opterećenje cigareta od 2,52 KM trebalo bi biti dostignuto 2015. godine.

Imajući u vidu činjenicu da se europska poreska politika u sve većoj mjeri oslanja na takozva-ne „zelene poreze“ mogu se očekivati nova povećanja akci-znog opterećenja cigareta.

pamte težu godinu. Prvo je, na-pominju, pao veliki snijeg s vrlo niskim temperaturama, pa je onda došla tuča, da bi sada ono kultura što je preživjelo uništi-la suša. Palo je pet puta manje oborina od prosječne količine za ovo razdoblje godine. Imaju problema i s prodajom na trži-štu. Sve ide kako ne treba - kažu.

Pad prinosa na poljoprivrednim kulturama direktno će se odra-ziti na cijene prehrambenih ar-tikala.


Od 1. januara krompir iz BiH ne može u Hrvatsku

Konzum među najvećim kompanija u Bosni i Hercegovini

Opresa promijenila ime u iNovine

MMF: BiH dobija 500 miliona dolara

Bosanska košara

Proizvođači krompira u BiH strahuju od propasti vlastite pro-izvodnje i ogromnih gubitaka, jer od 1. januara naredne godine neće moći izvoziti ovu poljopri-vrednu kulturu u Hrvatsku, koja postaje članica Evropske unije, pišu Nezavisne novine. Uzrok toga je što BiH još nije provela obavezni monitoring na najzna-čajnije bolesti krompira, pa bi izvoz u zemlje EU bio moguć tek 2015. godine, do kada bi monitoring trebalo da traje.

Zato proizvođači upozoravaju da će doći do propadanja velikih količina krompira, jer im je Hr-

Od druge polovine jula 2012., najveći maloprodajni lanac kio-ska i jedan od najvećih distribu-tera novina, duhanskih proizvo-da i mobilnih nadopuna u BIH, Opresa, u maloprodaji će poslo-vati pod brendom – iNovine.

Prateći trendove savremene trgovine te prilagođavajući se potrebama i zahtjevima potro-šača, kompanija Opresa je 05. jula predstavila građanima BiH novi vizualni identitet. Tom pri-likom u Sarajevu predstavljen je

Misija Međunarodnog mone-tarnog fonda pod vodstvom Costasa Christoua, posjetila je Bosnu i Hercegovinu u periodu od 11. do 20. jula da bi sa orga-nima vlasti u zemlji razgovarala o ekonomskom programu koji bi mogao dobiti podršku putem stand-by aranžmana sa MMF-om.

Misija je također održala razgo-vore u sklopu konsultacija pre-ma Članu IV za 2012. godinu.

Prehrambena industrija Vispak d.d. u okviru ramazanske po-nude na tržište je plasirala Bo-sansku košaru sa najomiljenijim proizvodima tokom mjeseca ra-mazana iz programa Bosanska kuhinja.

U Bosanskoj košari su se našle kombinacije najnovijeg Vispa-kovog branda Tajna za bosanski lonac, šarenu dolmu i šiš ćevab, sa najprodavanijim čorbama Begovom, Sarajevskom i Tarha-nom. Košara će sadržavati uku-

vatska bila najznačajniji partner u izvozu ove kulture. „Kada pro-izvodnja padne jednu ili dvije godi-ne, teško se može oporaviti, tako da kada budemo mogli izvoziti nećemo imati šta“, kaže Nevenko Gra-nolić, menadžer Poljoprivredne zadruge VIP Krajina iz Laktaša. Kao rješenje da se prevaziđe ovaj problem, navodi da treba da se vrši dorada krompira, koja bi za-htijevala određena ulaganja, ali bi nakon nje krompir mogao u zemlje EU. Ipak, i tu se pojav-ljuje problem jer je, kaže, dorada krompira voema skupa, pri čemu mašine koštaju oko 650.000 eura.

i prvi iz serije novih modernih kioska. Inače, Opresa u Bosni i Hercegovini posluje već 60 godina te ima 625 zaposlenih radnika. U novi vizualni iden-titet i modernizaciju poslovanja u BiH uloženo je četiri miliona KM i završen je proces infor-matizacije kompletne prodajne mreže. Također se očekuju i do-datna ulaganja u uvođenje novih usluga i edukaciju zaposlenika. Uvođenjem novog jedinstvenog brenda - iNovina, Opresa u BiH izgrađuje veću prepoznatljivost i atraktivnost prodajnog mjesta.

Direktorica iNovina, Sanja Vu-čina, ističe: “Ovim poslovnim

Na kraju posjete, Christou je izjavio da su osoblje MMF-a i predstavnici vlasti u BiH posti-gli sporazum koji podliježe odo-brenju Uprave i Izvršnog odbo-ra, o ekonomskom programu koji može dobiti podršku u vidu stand-by aranžmana u iznosu od oko 500 miliona američkih do-lara, odnosno 200 posto kvote.

Christou je kazao da se očekuje da će Odbor razmatrati odobra-vanje aranžmana u septembru, nakon što se tokom narednih sedmica provede niz mjera. “Na-kon što se uspješno oduprla početnim efektima globalne finansijske krize, ekonomija BiH se suočava sa novim pritiscima. Oporavak, koji je zapo-čeo tokom 2010. godine je zaustav-

pno tri artikla: po jednu Tajnu, Begovu ili Sarajevsku čorbu i po jednu Tarhanu. Bosanska košara vidno je označena i dostupna je na svim prodajnim mjestima u Bosni i Hercegovini, a cijena proizvoda u bilo kojoj od kom-binacija umanjena je za 10 po-sto. Vispak ovom prilikom, oba-vještava cijenjene potrošače da šalju svoje recepte, fotografije, priče i doživljaje bosanske kuhi-nje na [email protected] ili na Vispak d.d., Ozrakovići bb, 71300 Visoko. Krajem mje-seca jula bit će izabrani najzani-mljiviji radovi, a za najbolje su osigurani poklon - proizvodi.

Prema rang listi Poslovnih no-vina - 100 najvećih u Bosni i Hercegovini, Konzum je pozi-cioniran na visoko 6. mjesto u kategoriji velikih kompanija po kriteriju ukupnog ostvarenog prihoda, sa 588 miliona KM prihoda u protekloj poslovnoj godini, što je svakako dodatno priznanje Konzumu za uspješno poslovanje te potvrda statusa vo-dećeg trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini.

Konzum se ujedno svrstava i među najveće poslodavce u Bo-sni i Hercegovini, kao kompani-ja koja zapošljava više od 2.700 zaposlenika. Konzumova pozi-tivna praksa upravljanja i ulaga-nja u ljudske potencijale, zado-voljstvo zaposlenika, pozitivna organizacijska klima i kultura koja vrednuje i cijeni uspjeh na svim poljima, doprinijeli su da je Konzum već petu godinu za redom dobitnik priznanja Naj-poželjniji poslodavac.

ljen nakon što je postalo jasno da kriza u eurozoni negativno utječe na izvoz iz zemlje i priliv kapita-la. Ekonomske slabosti su dovele do slabije naplate poreza i pritisci na javne finansije su intenzivirani. Kako negativni rizici postaju sve izraženiji, naša dugotrajna progno-za o nultoj stopi rasta u 2012. bi se mogla pokazati preoptimističnom”, rekao je Christou.

potezom iNovine postaju snažan regionalni brend prepoznatljiv savremenom potrošaču ne samo u Hrvatskoj nego od sada i u BiH“.

iNovine posluju u sastavu Adris grupe, s ukupnom mrežom od 350 maloprodajnjih objekata i 840 zaposlenih.

10

regionalne vijestijuli 2012 www.instore.ba

Ugled 2012: RadenskaZavršeno je istraživanje Ugled 2012 u kome agencija Kline & Partner i ove godine prati i provjerava poslovni ugled kom-panija. O tome je ljetos ispitiva-lo poslovnu javnost, više od 800 predstavnika vodstva, fi nansij-skih i marketinških službi veli-kih, srednjih i malih preduzeća u Sloveniji. Pogled na ljestvicu najuglednijih slovenskih kom-panija u 2012. pokazuju da je Radenska u usporedbi sa proš-lom godinom napredovala za 5 mjesta i te je sad na 16. mjestu. “Rezultati ovogodišnjeg istraživa-nja ugleda agencije Kline & Par-tner, ponovno su nam potvrdili da

Cineplexx preuzeo slovenski Planet Tuš

Pečjak slavi 40 godina

Uzgajivači breskvi nezadovoljni

Petrol pomaže invalidima

Prevara Lidlovih kupaca na Facebooku

Cineplexx je preuzeo upravlja-nje multipleksima Planet Tuš u Sloveniji nakon što su austrijski lanac multipleksa i Tuš Grupa potpisali ugovor o strateškom partnerstvu.

Novom akvizicijom Cineplexx od jeseni postaje vodeći ki-nooperator u Sloveniji kroz kompaniju Cineplexx Si d.o.o. Preuzimanjem pet kina Planeta Tuš, Cineplexx širi poslovanje na s dodatnih 7.500 mjesta i 32

Počeci jedne od najpoznatijih slovenskih pekara idu u daleku 1972., kada je Stanislav Pečjak napustio posao u Astri i počeo samostalan put poduzetnika u bivšoj državi. Na Vrhnici je otvorio obrt za proizvodnju kek-sa. Četiri godine kasnije počeo je proizvoditi tjestenine od svježih jaja, 1983. proizvodnju je prese-lio na Škofl jicu. Glavni pogodak desio se 1990. kada je počeo sa proizvodnjom smrznutog pro-

Otkup ranih sorti breskvi u Fructalu počeo je 16. jula. U Fructalu koji bi trebao otkupiti cjelokupnu količinu ponuđenih breskvi, očekuju ponudu oko 1.800 tona. Direktorica prodaje i razvoja Fructala, Tina Toma-žič rekla je da bi tolika količi-na zadovoljila potrebe izrade sokova, nektara i voćnih pića u sezoni 2012/2013. Za kilogram breskvi spremni su platiti po 25 centi, cent provizije uzima seljačka zadruga Vipava preko koje ide otkup. Sa takvom ot-kupnom cijenom uzgajivači su nezadovoljni, a mnogi smatraju da im to ne pokriva ni osnovne troškove. Zbog toga je voćnjaka sve manje, a time su manje i ko-ličine dobijenih voćki. Do sad, najviša cijena za kilogram otku-pljenih breskvi je 2008. dostigla 32,5 centa, kada je zbog niskih proljetnih temperatura otku-pljeno samo 1.400 tona voća. Od pomenute godine, otkupna cijena stalno se spušta i u 2010. je iznosila 29 centi, a lani samo

Petrol je sve svoje benzinske pumpe opremio posebnim na-ljepnicama za invalide. To rješe-nje je novitet za paraplegičare u Sloveniji a i šire. Postupak po-moći za invalide koji žele natoči-ti gorivo je sljedeći: kupac se do-vede do mjesta koje je označeno sa invalidskom naljepnicom. Sa naljepnice koja je postavljena

Na stranici Facebook pojavlja-ju se oglasi za nagradnu igru sa Lidlovim logotipom i nagra-dom u obliku Lidlovih kupona vrijednosti 500 eura. Iz sloven-skog Lidla su javili da oglasi nisu dio marketinških aktivnosti Lidl d.o.o. k.d., te korisnicima ne savjetuju sudjelovanje u toj nagradnoj igri. Kompanija Lidl

28,5 centi za kilogram. Zato je jasno, da sa ovogodišnjom ponu-đenom otkupnom cijenom, po-ljoprivrednici nikako ne mogu biti zadovoljni. „U Fructalu nižu cijenu argumentiraju sa sve nižom prodajom nektara i voćnih sokova, jer je kupovna moć stanovnika sve manja. S druge strane, cijena bre-skvi u Srbiji je oko 19 centi, tako da bi uvoz bio jeftiniji“, tako je razloge za nisku cijenu objasnio direktor Udruge Vipava, Boris Bajc. Razmišljali su čak o pro-daji breskvi u susjednu Italiju ali po njegovim riječima, Italija i Španija su preplavljene ovim voćem i te će sadašnja otkupna cijena od oko 30 centi čak i pa-sti. Voćnjaci breskve u Vipavskoj dolini su sve stariji, a neki se mo-raju posjeći. Pomlađivanja voć-njaka skoro i nema - u ovoj go-dini zasađeno je tek 1.800 novih sadnica na 1,5 hektru. A godišnja obnova bi trebala dosegnuti ba-rem 30 hektara. „To su prvi trago-vi niskih otkupnih cijena“, zaklju-čio Bajc je pesimistički.

je Radenska jedna najprepoznat-ljivijih i najuglednijih slovenskih marki, jer se ispred nije plasirala niti jedna kompanija koje se bavi sličnom djelatnošću kao Radenska, a na ljestvici možemo naći još i Pi-vovaru Union i Fructal, a ostalih konkurenta nema. Očuvanje ugle-da u vrijeme privredne krize je vrlo težak posao i zato nas rezultati istraživanje jako vesele”, rekao je direktor Radenske d.d. Radenci, gospodin Milan Hojnik.

tako da je vidljiva iz vozila, inva-lid očita telefonski broj i pozove prodavca za blagajnom.

ekrana. “Nakon otvaranja kina u sjevernoj Italiji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, pet kina u Sloveniji su logičan korak u našoj strategiji širenja. Ove jeseni otvaramo i kino s devet dvorana u Skopju u Make-doniji, a sljedeće godine drugi mul-tipleks u Beogradu. Tako Cineplexx postaje najjači kinooperator u regi-ji”, rekao je predsjednik Uprave i većinski vlasnik Cineplexxa Christian Langhammer.

grama, hljeba i konditorstvom. Pekara Pečjak je vodeći sloven-ski proizvođač zamrznutih pro-izvoda od tijesta i lani je ostva-rila 20 miliona eura prihoda. Od toga na domaćem tržištu 18 miliona eura, a ostalo u zemlja-ma poput Austrije i Njemačke. U zadnjem desetljeću Pekarna Pečjak svoje poslovanje proširila je u Austriju, Njemačku, Švaj-carsku, Slovačku, Češku, Holan-diju i Švedsku.

kupone u jedinstvenoj vrijedno-sti 500 eura ne izdaje i zato ih kod kupovine u Lidlovim pro-davnicama neće biti moguće unovčiti.


HT uvodi plaćanje mobitelom na prodajnim mjestima

Konzumu nagrada magazina Euromoney

Vindijini sirevi i pekarski proizvodi u Americi

Revizija proizvodnog portfolia Podravke

Besplatan Tuborg na Fontani di Hartera

Na jesen pregovori s CEFTA-om

Karlovačka pivovara predstavila novu liniju za punjenje

Podravki je Židovska zajed-nica Bet Izrael u Hrvatskoj dodijelila certifi kat Košer, i to za proizvode tvornica Koktel peciva, Mlina i Voća. Time je Podravka znatno proširi-

Ugledni britanski magazin Eu-romoney objavio je nagrade osmog po redu rangiranja naju-spješnijih kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi, koje se temelji na istraživanju među tržišnim analitičarima, vodećim bankama u regiji te agencija za istraživanje tržišta. U kategoriji robe široke

potrošnje i maloprodaje, za po-dručje Srednje i Istočne Europe, Konzum je dobio prvu nagradu kao kompanija s najuvjerljivijom i najdosljednijom poslovnom strategijom. Guy Harington i Soledad Contreras, predstavnici Euromoney magazina ovu na-gradu uručili su u prostorijama Agrokora, Ljerki Puljić, Starijoj izvršnoj potpredsjednici za Stra-tegijske poslovne grupe i marke-ting, Poslovna grupa Poljopri-vreda i Anti Todoriću, Izvršnom potpredsjedniku Poslovne grupe Maloprodaja.

Hrvatski Telekom započinje s mobilnim plaćanjem teme-ljenim na NFC tehnologiji. U pitanju je brzo plaćanje manjih iznosa putem mobilnog tele-fona, bez doticaja s gotovinom (tzv. mikroplaćanje). Spomenuta tehnologija korisnicima omo-gućuje da na prodajnim mje-stima plaćaju jednostavnim na-slanjanjem mobilnog uređaja s NFC-om na odgovarajući čitač. U testnoj fazi koja traje do kra-ja oktobra ove godine mobilno plaćanje temeljeno na korištenju NFC tehnologije omogućeno je za dvjestotinjak zaposlenika

Hrvatskog Telekoma, koji će pomoću svojih mobilnih uređaja opremljenih NFC naljepnicama moći plaćati na odabranim pro-dajnim mjestima.

Tvrdi Vindijini sirevi od kozjeg (Caprodur), kravljeg (Bovidur) i ovčjeg mlijeka (Ovidur) pronaš-li su svoje mjesto i na policama američkih trgovina. Odnedavno su dostupni u Kaliforniji, a nji-hova će se distribucija širiti i na druge savezne države. U SAD je otputovala i prva pošiljka proi-zvoda iz asortimana zamrznutih tradicionalnih namirnica Vindi-jine pekare Latica.

Vindijini su sirevi tako krajem

Nastavljajući proces racionaliza-cije poslovanja s ciljem podizanja efi kasnosti na viši nivo, Uprava Podravke je odlučila revidirati portfolio proizvoda poslovnoga programa Prehrane i pića, kako bi se defi nisao portfi o s većim nivoom profi tabilnosti. U prvoj fazi u središtu će biti proizvodi koji ostvaruju nezadovoljavaju-ći iznos godišnje prodaje. Cilj je u prvome koraku proizvodni portfolio smanjiti za otprilike

U Karlovačkoj pivovari otvore-na je nova linija za punjenje po-vratnih staklenih boca. Investi-cija je vrijedna oko šest miliona eura i značajno će doprinijeti povećanju kapaciteta Karlovač-ke pivovare. „Nominalna brzina nove linije značajno je veća od lini-je na kojoj se do sada radilo, razli-ka je 20 hiljada boca na sat“, ista-knuo je direktor Sektora lanca opskrbe, Zvonimir Nemet.

Uz Tuborg Main Stage, koji je na ovogodišnjoj Harteri ugostio vr-hunska muzička imena, Tuborg je u saradnji s organizatorima pripremio još jednu atrakciju. Riječ je o razigranom, jedana-est metara visokom spomeniku pivu, Fontana di Hartera, iz ko-jega je tekao hladni Tuborg i i besplatno se točio posjetiocima za vrijeme happy houra. Zasluga je to frontmena riječkoga band-a LET 3, Damira Martinovića Mrleta, koji je idejni začetnik ove manifestacije.

Europska unija će u ime Hrvat-ske početi pregovore sa zemlja-ma CEFTA-e odmah nakon ljetne stanke o zadržavanju nul-tih ili najnižih carina na hrvat-ske proizvode nakon ulaska u Europsku uniju. Potpredsjed-nik Vlade, Neven Mimica, po-tvrdio je da svi oni, posebno u prehrambenoj industriji, koji su zbog prestanka valjanosti pravila CEFTA-e kada RH uđe u EU, najavljivali preseljenje proizvod-nje u BiH ili u Srbiju, to neće morati učiniti navodeći kako je

500 jedinica proizvoda. „Osnov-na zamisao nam je da se u razvoju poslovanja usmjerimo na ključne kategorije i proizvode koje našoj kompaniji osiguravaju stabilan rast i jaču profi tabilnost. Ukidajući pro-izvode koji imaju nedovoljan obrtaj na prodajnim mjestima, stvorit će se preduslovi za jači razvoj i lansi-ranje novih proizvoda sa značajnim potencijalom rasta”, naglasio je tom prilikom Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

la asortiman proizvoda koje proizvodi pod Košerom, a čija je potražnja u porastu. Prema posljednjim podacima oko 15 posto na godinu raste potra-žnja za Košer proizvodima, i to ne samo iz vjerskih razloga. Podravka već pod Košerom proizvodi cijeli Vegeta asorti-man, zatim ajvar, pinđur, sen-fove, krastavce, grah, grašak, mrkvu, cveklu, miješanu salatu i papriku.

aprila ove godine prošli stroge kontrole kvalitete i pravilnosti označavanja robe za američko tržište, dok su pekarski proizvo-di Latice prošli proces usklađi-vanja deklaracije sa zahtjevima FDA, krovne američke agencije za hranu, kao i posebna testira-nja pripreme.

s Bruxellesom dogovoren man-dat.

Izvoz naših prehrambenih kom-panija i u zemlje regije, dobrim dijelom zahvaljujući nultim ili najnižim carinskim stopama unutar CEFTA-e vrijedan je 600 miliona kuna, ali prema sa-dašnjim pravilima to je moglo biti dovedeno u pitanje ulaskom u EU sljedeće godine.

12

regionalne vijestijuli 2012 www.instore.ba

Komanija Lilly drogerije ku-pila je početkom jula fabriku DMB u Rakovici. Za otkup i pokretanje nove proizvodnje parafarmaceutskih proizvoda, kompanija je predvidjela 20 miliona eura. Osim vrijedno-sti po kojoj je kupljena fabrika, ova investicija podrazumijeva

Yumis je uspješno završio prvu isporuku u Italiju i kako navo-de iz kompanije, u prvom ka-mionu, koji je na put ka Ape-ninskom poluostrvu krenuo početkom juna, otišli su udar-ni artikli Yumis brenda: supe, pudinzi, začini, šlagovi, čajevi, kao i velika količina pakovane robe.

“Raduje nas činjenica da je u na-šoj kompaniji prepoznat kvalitet i potencijal za osvajanje tržišta

Kompanija Neoplanta izvezla je krajem juna 15 tona Pate-lina pašteta u Angolu, čime je zaokružen prvi kontigent od 60 tona mesnih prerađevina izvezenih u ovu afričku ze-mlju. Neoplanta je na tržište Angole ušla početkom juna, a plasmanu Patelina prethodile su isporuke mesnih narezaka i Prego gotovih jela. General-ni direktor Neoplante, Boris Mačak istakao je da je ulazak na nova tržišta, s fokusom na afričke zemlje u kojima Nelt ima razvijenu distributersku mrežu, defi nisan kao strateški cilj kompanije za ovu godinu.

“Kompanija Carlsberg je jedina pivara u Srbiji koja je u pret-hodnom periodu rasla – u 2005. tržišno učešće je bilo 18 posto, a trenutno iznosi 28 posto”, izjavio je Andrej Beslać, direktor Off-Trade kanala kupaca. Kako je on još dodao, 2005. godine, tržište piva je bilo 5,4 miliona hektara, a u 2006. godini 4,6 miliona hektara, dok je 2005. stanovnik u Srbiji prosječno godišnje pio 77 litara piva, a u 2011. ta potrošnja je sma-

Svjetska prehrambena kom-panija Nestlé investirat će pola milijarde dinara (oko 5 miliona eura) u modernizaciju fabrike kulinarskih proizvoda u Surčinu, izjavio je direktor Nestléa za Srbiju i Crnu Goru, Ansgar Borneman. Kako je on još dodao, u toku je analiza koji

Investicija Lilly drogerija

Proizvodi Yumisa u Italiji

Domaće kompanije izvoze u Angolu

Carlsberg zabilježio rast

Nestlé ulagaže u surčinsku fabriku

i ulaganja u opremu i sanira-nje objekata koje se planira u narednih nekoliko godina. Od 2006., u okviru Lilly drogerija nalaze se i Lilly apoteke, sa po-nudom lijekova, medicinskih sredstava i medicinske kozme-tike, a od nedavno se u njima mogu pronaći i galenski lijeko-vi proizvedeni u Lily galenskoj laboratoriji.

bi od Nestlé brendova mogli da se proizvode i u Srbiji, kao i da su “neke odluke već doni-jete”, a da će do kraja godine u Surčinu početi proizvodnja dijela asortimana iz Nestléo-vog Maggi portfolia. Radit će se i na razvoju novih proizvoda ne samo za srpsko i regionalno tržište, već i za Europsku uniju i Saudijsku Arabiju.

Italije, koje je defi nitivno veoma zahtjevno kada je u pitanju kva-litet, kako samog proizvoda, tako i dizajna i ambalaže. Smatramo da naši proizvodi imaju veliku šansu na ovom tržištu, uzimajući u obzir odličan odnos kvaliteta i cijene koju nudimo našim kupci-ma, kao i odlične logističke i pro-izvodne kapacitete kompanije”, navode iz Yumisa.

njena na 66 litara. Prema ri-ječima Dejana Beka, direktora On-trade i KA kanala kupaca, pozitivna stvar na tržištu piva su radleri, koji su malo popra-vili situaciju: “U sezoni, prodaja radlera dostigla je već 15 posto, ali mislimo da ima prostora za dalji rast, jer recimo u Hrvatskoj rad-ler predstavlja 40 posto ukupne prodaje u sezoni”, kazao je Beko.

Također, napominju još da će u ovoj godini investicije Carlsberga u Srbiji, otprilike, biti na prošlogodišnjem nivou, odnosno oko sedam miliona eura.

Novosadska fabrika deterdže-nata i kućne hemije Albus, koja posluje u sastavu sistema Invej, svoje proizvode plasirat će i na tržište Afrike. Krajem jula u Angolu je krenuo prvi kontejner od 20 tona Albu-sovih praškastih deterdženata Aksal i Maks citrus. S obzirom na to da novosadska fabrika u svom asortimanu ima više sto-tina proizvoda, vodeći ljudi u Albusu i Inveju vjeruju da se izvoz neće zaustaviti na pome-nutim deterdžentima. Milorad Vukojević, generalni direktor Albusa rekao je: “Albus je počeo da napreduje poslije privatizacije, 2005. godine i ulaska u poslovni sistem Invej. Od tog trenutka, naime, uslijedilo je intenzivno ulaganje u modernizaciju pogona, ali i podizanje dodatnog kvaliteta već dokazano dobrih proizvoda, koje je sa reorganizacijom fabrike dalo očigledne rezultate”.

Prosječna neto zarada u Srbiji u junu bila je 42.335 dinara (357 eura), što je realno više za 3,6%, a nominalno više za 4,7% nego u maju (Republički zavod za statistiku).


Vino Vranac 2009, kompanije 13. Jul –Plantaže, osvojilo je zlatnu medalju na međuna-rodnom takmičenju u kvalite-tu vina i rakija, Les Citadelles du Vin 2012, koje je održano u Bordou, u Francuskoj. Vra-nac 2009 osvojio je 93.25 od mogućih 100 poena. U okviru takmičenja, 50 članova komisi-je je ocjenjivalo 1.045 uzoraka vina iz 32 zemlje svijeta. Vina su ocjenjivana po standardima koje je utvrdila organizacija O.I.V (Organisation Interna-tionale de la Vigne et du Vin). Žiri je zlatnim i srebrnim me-daljama nagradio ukupno 307 uzoraka vina. Prema pravilima, medalje može dobiti samo 30 posto prijavljenih uzoraka.

U najnovijem izdanju časopi-sa Vinski advokat (The Wine Advocate), poznati svjetski vinski kritičar Robert Parker ocijenio je crveno vino vina-rije Tikveš – Vranac Special Selection iz berbe 2010. sa 90 poena, od mogućih 100 na Parkerovoj skali. Ovo je drugi put da vino ovog makedon-skog proizvođača dobija vi-soku ocjenu, s obzirom na to da je prije nepunih 10 mjeseci Parker sa 94 poena ocijenio i Tikveš crveno vino Bela Voda 2010. Ljubitelji vina u moći će da probaju Vranac Special Selection početkom septem-bra, kada će se ovo vino naći na tržištu.

U obrazloženju svoje visoke ocjene, Robert Parker kaže da je riječ o vinu sa unikat-nim karakterom, intenzivnom crvenom bojom, jakim aro-mama i prepoznatljivim uku-som, proizvedeno u vinariji sa najdužom tradicijom u Make-doniji, napravljeno od strane

Najavom investicije od 23 mi-liona eura, grupacija Imperial Tobacco je obilježila 10-godiš-njicu poslovanja u Makedoniji. Kako je saopšteno, predviđen iznos bit će usmjeren na mo-dernizaciju fabrike, instalira-nje opreme, otvaranje novih proizvodnih linija i uvođenje savremene tehnologije, a sve u cilju povećanja konkuren-tnosti na tržištu. Paralelno će se odvijati i proširenje sveu-kupne fabričke infrastrukture, odnosno osavremenjivanje proizvodnog pogona i maga-cinskog prostora, kao i pobolj-šanje opštih uslova rada za sve zaposlene. Richard Parratt, ge-neralni direktor grupacije Im-

Kompanija Aqua Bianca za-počela je izvoz proizvoda u Englesku, a prve količine već su isporučene. Izvozom u En-glesku ostvaruju se neki od osnovnih ciljeva kompanije, a to su širenje tržišta i promocija vrijednosti domaće proizvod-nje, saopšteno je iz kompanije. Prema riječima izvršnog di-rektora Aqua Biance, Zorana Ilića, do saradnje je došlo na inicijativu engleskog partnera koji zastupa premium brendo-ve u veleprodaji i maloprodaji, a specijalizovan je za snabdije-vanje golf i teniskih klubova.

Vlasnik kompanije Voli, Dra-gan Bokan saopštio je da je ova kompanija preuzela lanac marketa Novito, kao i da će se preuzimanje objekata odvi-jati postupno, od primorja ka unutrašnjosti Crne Gore. “Naš cilj je da pripremna faza konti-nuirano teče, kako bi postepeno u objekte uvodili Volijeve standarde, prilagođavali ih našem načinu poslovanja, upotpunili asortiman i podigli nivo usluge”, ocijenio je Bokan.

Tehnički gledano, Voli je pot-pisao sporazum sa kompani-jom Mješovito u vezi sa preuzi-manjem Novita i italijanskom kompanijom Spa Montenegro. Voli preuzima obaveze prema dobavljačima Novita u izno-su vrijednosti kupoprodajnih ugovora. “Novito trenutno broji 160 zaposlenih. Svim radnici-ma koji sa Novitom imaju sklo-pljen ugovor o zaposlenju, a čiji

Europska banka za obno-vu i razvoj obezbijedit će, u okviru podrške lokalnim kompanijama, kredit od dva miliona eura crnogorskom maloprodajnom lancu koz-metike i farmacije, Cosme-tics marketu. Kredit će, kroz tri tranše, biti isplaćen do 2014. godine, te će im omogućiti da otvore još dvi-je prodavnice kozmetičkih proizvoda i četiri apoteke u ovoj godini. Ovaj kredit je obezbijeđen u okviru podrš-ke lokalnim kompanijama EBRD-a, koja je osnovana sa ciljem da podrži privredu u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Sr-biji i Turskoj.

Zlatna medalja za Vranac

Još jedna visoka ocjena za Tikveš vina

Ulaganje povodom jubileja

Aqua Bianca u Engleskoj

Voli preuzeo lanac marketa Novito

Cosmetics marketu 2 miliona eura kredita

vinskog konsultanta Filipa Kambija i nje-govog tima.

Igor Ilievski, gene-ralni direktor vi-narije Tikveš ovim povodom je izjavio: „Po drugi put dobijena visoka ocjena od stra-ne Parkera je potvrda da vrhunski kvalitet Tikveš vina nije izuzetak, već pravilo za koje je zaslužna po-svećenost svih onih koji doprinose razvoju naše vinarije. Ponosni smo, što su visoke ocjene Parkera najbolji promoteri makedonskog vina u svijetu, čime trasiraju put za proboj makedonske vinske in-dustrije na strana tržišta“.

Kako navode u Tikvešu, cijela količina vina Vranac Special Selection predviđena za pro-daju ove godine, što je više od 40.000 fl aša, otkupljena je od strane kompanije European Cellars, uvoznika europskih vina za SAD.

perial Tobacco za južni Balkan, ovim povodom je rekao: „Ovo je odlična godina za Imperial To-bacco u Makedoniji, i za naš dalji razvoj. Brojne nove mašine će po-većati naše kapacitete i našu fl ek-sibilnost. Pored toga, započinjemo i renoviranje fabrike. To znači da će makedonsko postrojenje biti nalik onima u drugim dijelovima svijeta“. Direktor fabrike Im-perial Tobacco TKS u Skoplju, Nikola Kolarovski, očekuje da će svi planirani projekti biti fi -nalizovani do kraja godine.

Veći dio proizvodnje u Ma-kedoniji, odnosno 60 posto, usmjeren je u izvoz, a ostatak se plasira na domaće tržište.

P O D G O R I C A • M O N T E N E G R O

je ugovor trenutno važeći, bit će pružena prilika da nastave sa radom u preuzetim objektima”, naveo je Bokan. Prema pisanju crnogorskih medija, vrijednost preuzimanja je procijenjena na oko 10 miliona eura.

14

svjetske vijestijuli 2012 www.instore.ba

Japanski trgovački lanac Aeon otvorio je supermarket prila-gođen potrebama starjih osoba. Radnja se nalazi u Tokiju i nudi širok spektar proizvoda i usluga usmjerenih na potrebe starijeg dijela populacije, koja je, prema statistici, u ovoj dalekoj Azijskoj zemlji sve brojnija. Neke od ka-rakteristika ovog supermarketa su manja brzina pokretnih ste-penica, krupnija slova na natpi-sima i zdravstveni centar sa 13 odjeljenja, a asortiman je oboga-ćen kozmetikom i prehrambe-

Španski supermarket Mercado-na lansirao je i redizajnirao 75 proizvoda u saradnji sa svojim kupcima. Projekat je razvijan u proteklih godinu dana kao dio “think tank” modela pod na-zivom Co-inovacije. Oko 1.200 kupaca je posjetilo 11 Co-ino-vacijskih centara koji se nalaze u trgovinama Mercadone širom

Diskontni trgovački lanac Lidl, koji je u vlasništvu Schwarz grupe, izgradit će 2013. godi-ne novi distributivni centar u portugalskoj Águedi, objavio je Pedro Miguel, generalni direk-tor Lidla za Portugal. Centar za logistiku u Águedi snabdijevat će Lidl supermarkete u srednjoj regiji Portugala. Cijela investici-ja vrijedna je više od 25 miliona eura i otvorit će oko 140 radnih mjesta.

nim proizvodima namijenjenim upravo ovoj demografskoj gru-pi. U Funabashi hipermarketu posjetiocima je na usluzi i veliki broj sofa za predah, a u odjeljku prehrane, pored rampi za inva-lidska kolica, nalaze se i posebno dizajnirane udobne stolice. U supermarketu radi 50 zaposle-nih, od kojih su 20 zdravstveni radnici, i u svakom trenutku mogu da pruže neki vid me-dicinske usluge. Aeon i u ovoj radnji nudi mogućnost kućne dostave.

Aeon za stare

Inovacije u saradnji s kupcima Novi distributivni centar

Ministop u IndonezijiAeon planira da otvori trgo-vinu Ministop u Indoneziji. Sklopio je partnerstvo s lo-kalnim trgovcem PT Baha-mian Niagara Lestari. Pre-ma dogovoru, prva trgovina trebalo bi da bude otvorena u Džakarti do kraja februa-ra 2013. U planu je otvara-nje još oko 300 trgovina do 2018. Aeon ima Ministop objekte u Kini, Južnoj Kore-ji, Vijetnamu i Filipinima.

Španije. Ti centri su bili diza-jnirani tako da liče na tipične stanove koje su koristili za te-stiranje proizvoda i dobijanje prijedloga, ideja i kritika potro-šača za iste. Učesnici su mogli da testiraju proizvode u “stvarnim” životnim situacijama, poput ku-hanja ili čišćenja u simuliranom kućnom ambijentu.

Australijski trgovac mješovitom robom Metcash angažovao je Retalix, kompaniju specijalizo-vanu za izradu posebnih softve-ra, kako bi unaprijedio sisteme lanca nabavke. Retalix će da instalira program upravljanja dostavnim vozilima u prostoru ispred skladišta za veletrgovce u pet nacionalnih distributivnih centara. “Ovim programom ćemo moći efikasno da pronađemo opre-mu, radnike i proizvode bilo gdje u našemu prostoru ispred skladišta.

U junu je promet trgovine na malo u SAD treći mjesec za re-dom smanjen, za dodatnih 0,5 posto, pokazuju najnoviji podaci američkog Ministarstva trgo-vine. Ovo je prvi put od kraja 2008. godine, kada je najveća svjetska ekonomska sila bila u dubokoj recesiji, da promet u tr-govini na malo pada tri uzasto-pna mjeseca. Podatak je, kako se

Unaprijeđenje logistike

Pad prometa u SAD-u navodi, iznenadio i analitičare, koji su u anketi koju je sproveo Reuters, očekivali rast prometa za 0,2 posto. Izvještaj o rezul-tatima prometa u trgovini na malo navodi na zaključak da lič-na potrošnja, inače nosilac dvije trećine ukupnih ekonomskih aktivnosti u ovoj zemlji, također posustaje.

Pomoću njega ćemo također auto-matizovati raspoređivanje procesa i uveliko smanjiti vrijeme čekanja vozila i osigurati Metcashu veću vidljivost lanca snabdijevanja i po-većati produktivnost”, poručili su iz Uprave Metcasha.


Tržišta u razvoju “vade” prosjek

Danone je pristao da plati 550 miliona eura za preuzimanje kontrole nad najjačom maro-kanskom kompanijom iz sekto-ra mliječne industrije Centrale Laitierea. Kako se navodi, cilj preuzimanja Danonea je da oja-ča poziciju na tržištima sjeverne Afrike, usljed pada prodaje na tržištima južne Europe. Danone će povećati svoj udio s 29,2, koji ima od 2001. godine na 67 po-sto. Očekuje se da će posao biti

Kompanija Nestlé je, zahva-ljujući svojoj istraživačkoj i ra-zvojnoj mreži u prehrambenoj industriji, doprinijela da se Švaj-carska, drugu godinu za redom, nađe na prvom mjestu Global-nog indeksa inovacija Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization), navodi se u saopštenju ove kompanije.

Rangiranje 141 rastućeg i razvi-jenog tržišta vrši se na osnovu istraživačkih institucija, infra-

PepsiCo će početi da proizvo-di i prodaje jogurt u zemljama sjevernoistočnog i srednjeg Atlantika. Kako se navodi, jo-gurt će se za sada proizvoditi u privatnoj njemačkoj mljekari Theo Müller, sa kojom je Pepsi-Co ostvario joint venture u cilju da odgovori na rastuće tržište jogurta u SAD. Ove dvije kom-panije su prije par mjeseci naja-vile investiciju vrijednu oko 200 miliona dolara u pogon u državi Njujork, koji će zaposliti 180 ljudi i sa čijih traka će godišnje silaziti oko 5 milijardi čaša ovog mliječnog napitka.

Među Amerikancima jogurt nije popularan kao među Europlja-

Europska Unija je i zvanično uvela novi logo za označavanje hrane organskog porijekla. Euro list (Euro Leaf) logo od 1. jula mora da se nađe na svim pakova-njima organske hrane proizve-dene u zemljama članicama EU. Logo sadrži podatke o geograf-skom porijeklu poljoprivrednih proizvoda, kao i kontrolni kod koji izdaju nadležna tijela.

Ovaj logo je prvi put predstav-ljen u julu 2010, a proizvođači su na raspolaganju imali tranzi-cioni period od dvije godine da

Preuzimanje Centrale Laitierea

Doprinos inovativnosti

Budućnost u jogurtu

Obavezan logo

Coca-Cola je saopštila da je u drugom tromjesečju ostva-

rila rast prihoda, jer je porast prodaje na

tržištima u razvo-ju, poput Indije, nadoknadio pad prodaje u Eu-ropi. Prihodi Coca-Cole po-rasli su u drugom tromjesečju oko

3 posto u odnosu na isti period proš-

le godine, na 13,09 milijardi dolara. Čista

dobit iznosila je 2,79 mi-lijardi dolara, otprilike isto

I u diskonterimaCoca-Cola, Coca-Cola Light i Coca-Cola Zero se odnedav-no mogu kupiti u radnjama njemačkog diskontnog tr-govca Aldi Nord u Francu-skoj, i to u limenkama i bo-cama od 2,25l. Diskonteri na teritoriji Njemačke, osim Aldija, Coca-Colu prodaju u ambalaži od 1,25l, dok se u Biedronki u Poljskoj prodaju boce od 1,75l. Sa druge strane, Aldi Süd’s Hofer u Austriji nedavno je uveo Coca-Cola proizvode u standardnoj PET ambalaži od 1,5l.

kao i prošle godine, kada je bila 2,8 milijardi dolara.

Obim prodaje povećan je za 4, pri čemu je prodaja u SAD po-rasla za 1, a u ostatku svijeta za 5 posto. Najveći rast prodaje, 12, zabilježen je u Africi i Euroaziji, a slijedi područje Pacifi ka, s ra-stom od 8, i Latinske Amerike, s rastom od 3 posto. Ali, zbog slabih ekonomskih uslova i hlad-nog vremena, u Europi je pro-daja Coca-Cole u drugom tro-mjesečju pala za 4 posto. Uprava Coca-Cole poručila je da su izazovni privredni uslovi ostavili traga na poslovanju kompanije.

završen do kraja godine. Dano-ne planira da u sjevernoj Africi prodaje hranu za bebe i dijetet-ske prehrambene proizvode.

Centrale Laitiere ima skoro 60 posto udjela na tržištu mliječnih proizvoda i godišnji prihod od 600 miliona eura. Kompanija također upravlja najvećom ma-rokanskom distributivnom plat-formom, s 30 distributivno-logi-stičkih centara i snabdijeva oko 70.000 maloprodajnih objekata.

ga primijene. Prema najnovijem izvještaju EuroBarometra, 24 posto stanovnika EU prepozna-je logo.

nima, koji ga ispijaju čak tri puta više, ali je rast kategorije sve pri-sutniji. Prodaja jogurta u SAD će ove godine dostići 7 milijardi dolara, što je za 9 posto više u odnosu na prošlu godinu.

U 2009., PepsiCo je udružio snage sa mliječnim kombina-tom iz Saudijske Arabije, Alma-rai, a prošle godine i sa velikom ruskom mljekarom Wimm-Bill-Dann. Zahvaljujući ruskoj akviziciji, proširen je portfolio „zdravih proizvoda“ i povećana prodaja na 13 milijardi dolara godišnje, a u kompaniji PepsiCo prognoziraju da će, zahvaljujući jogurtu i mliječnim proizvodi-ma, do 2020. prodaja narasti na 20 milijardi dolara.strukture, kredita, ulaganja kao i

povezanosti industrije i visokog obrazovanja, patentiranja, nauč-nih publikacija i kreativne pro-duktivnosti.

16

veliki trgovcijuli 2012 www.instore.ba

Istraživanje: Walmart je obja-vio rezultate istraživanja Wal-mart Class 2012 Back-to-School Survey. Rezultati su pokazali da čak 76 posto majki s djecom starom od predškolske dobi do 12-og razreda, smatra kako za njih povratak djece u školu za-pravo predstavlja novi početak godine, a ne prvi dan Nove go-dine koja počinje 1. januara.

Podaci pokazuju da se čak de-vet od deset majki priprema za povratak svoje djece u ško-lu i do godinu dana unaprijed. Walmart je, da bi pomogao majkama s djecom, ponudio i pokrenuo classrooms.walmart.com, online kompilaciju, koja ima vrlo bogat asortiman sa svim artiklima i proizvodima potrebnim za školu. Time je Walmart omogućio majkama iz 50 saveznih država lakše pri-premanje njihove djece za novu školsku godinu.

Otvorenja: Walmart je otvorio dvije nove trgovine u julu. U trgovini u Sjevernom Olmste-du u Ohaju posao je pronašlo 85 radnika, dok je u trgovini Denisonu u Ajovi otvoreno 40 novih radnih mjesta. Oba otvorenja će donijeti uštede za lokalne kupce te povećati pore-zne prihode na tim područjima. I neprofitne organizacije će ta-kođer imati koristi jer Walmart redovno donira i podupire mnoge humanitarne projekte i akcije u zajednici.

Walmart više nije najveća svjetska kompanija: Britan-sko-holandski energetski div Royal Dutch Shell potisnuo je nakon dvije godine američki trgovački lanac Walmart s vrha tradicionalne Fortune rang-li-ste 500 najvećih svjetskih kom-panija.

Metro predstavio novo mli-ječno skladište u Kanadi: Metro u Kanadi gradi novu proizvodnu liniju i radi na lan-siranju novih mliječnih proi-zvoda u skladištu u Lavalu u Quebecu. Novo skladište, čije se otvorenje očekuje u martu 2013., stajat će 50 miliona ame-ričkih dolara. „Ova investicija je dio našega novoga projekta koji je namijenjen za povećanje zadovolj-stva kupaca. Strateški smješteno, novo skladište će nam omogućiti poboljšanje učinkovitosti našeg distributivnog lanca, a za konsoli-daciju oko 250 kvalitetnih radnih mjesta u velikoj Montreal regi-ji“, rekao je Eric R. La Flèche, predsjednik i CEO Metro Gro-up.

Ukidanje brojnih radnih mje-sta u Metro Cash & Carryju: Metro Cash & Carry, ukinut će veliki broj radnih mjesta zbog slabe prodaje. Metro je otpustio mnoge zaposlenike na ključnim položajima u svom glavnome biznisu i sada pro-lazi kroz dalje restrukturiranje što izaziva zabrinutost radni-ka unutar kompanije. Metro Group će otpustiti i oko 280 od 1.000 radnika u njemačkom sjedištu Metro Cash & Carryja, navodi se u izvještaju poslanom iz te kompanije.

Planovi o restrukturiranju lanca Real: Njemački malo-prodajni div Metro planira restrukturirati svoju hipermar-ket jedinicu Real. Odvojeno poslovanje između domaćega njemačkoga i međunarodnoga poslovanja trebalo bi biti uki-nuto, dok bi se poslovanje Rea-la u središnjoj i istočnoj Europi (CEE) uskoro moglo prodati.

Jačanje trgovačke mreže u Poljskoj: Francuski trgovac Carrefour planira ove godine otvoriti 200 novih trgovina Carrefour Express u Poljskoj. Francuska kompanija je do kraja 2011. godine imala 164 franšizne trgovine Carrefour Express u toj zemlji. Značajna je i Carrefourova prodaja pu-tem interneta u Poljskoj, koja je u 2011. godini dosegla 2,5 milijardi dolara.

Investicija od 70 miliona dolara u Argentini: Francu-ski trgovac Carrefour planira ove godine uložiti 70 miliona američkih dolara u Argentini. Carrefour želi tim novcem pre-urediti trgovine koje već ima u Argentini, po uzoru na već ranije obnovljene trgovine ne-davno kupljenog lanca trgovina Eki – Discount supermarket stores u sastavu kojeg djeluju 33 outleta. Francuska kompa-nija također namjerava otvo-riti četiri nova supermarketa i hipermarketa u Argentini do kraja 2012.

Smanjenje udjela u Indo-neziji: Kompanija CT Corp, koja je partner francuskog ma-loprodajnog lanca Carrefour, želi povećati udio u njihovom zajedničkom poslovanju na indonezijskom tržištu. Trans Corp, maloprodajna jedinica kompanije CT Corp, kupila je prije dvije godine 40 posto udjela u Carrefour Indoneziji za 264 miliona eura. Carrefour ima 84 trgovina u Indoneziji s neto prihodom od prodaje od milijardu eura u 2011. Prodaja je u prvom tromjesečju 2012. godine porasla je za 6,9 posto. Barclays procjenjuje vrijednost 60 posto udjela lanca Carrefour na oko 300 miliona eura.

Smanjenje broja predviđenih otvaranja: Britanski trgovački lanac Tesco najavio je odusta-janje od otvaranja trgovina ma-njih formata u Velikoj Britaniji. Tesco je zaustavio pregovore s lokalnim građevinarima oko otvaranja svojih trgovina na najmanje 10 lokacija, uključu-jući Coalville, Leicestershire, Eltham i južni London. Ali, najavili su otvaranje novih tr-govina ostalih formata, poput Exstrasa i Expressa, i to u Wo-olwichu, Gatesheadu i Stre-athamu. Svi su planovi rađeni u dogovoru s lokalnim vlastima.

SAD: Tesco najavljuje odla-zak ako bude slabo poslovao

Predsjednik Uprave britanskog trgovačkog lanca Tesco, Philip Clarke, najavio je mogućnost izlaska tog lanca s tržišta Sjedi-njenih Američkih Država, uko-liko izostanu dobri poslovni rezultati. „Ako vidimo da nema šanse za uspjeh, učinit ćemo kao i u Japanu i povući se s tržišta”, rekao je Clark te dodao: “Naš format Fresh & Easy zasad na-preduje dosta dobro i vodstvo Tesca prati taj napredak. Vjerujemo da je u tome velika vrijednost i uko-liko se tako nastavi, očekujemo ve-liki rast u narednim godinama“, zaključio je Clark.


Promjena pozicije Pozicija Kompanija Broj radnji 2011 Prodaja svih banera, 2011*

Prodaja u forma-tima za trgovinu hranom, 2011**

Prodaja svih banera, 2016*

× 1 7.097 69.018 67.033 68.614

Carrefourov najveći izazov i dalje se ogleda u tome da poboljša performanse hipermarketa u Zapadnoj Europi, a naročito u Fran-cuskoj. Trgovac veoma zavisi od ovog formata koji čini 63% njegove ukupne svjetske prodaje. Carrefour je spreman da promijeni fokus svojih aktivnosti na nekolicinu tržišta i da napravi franšize za operacije koje najmanje obećavaju.

× 2 3.112 59.084 56.304 75.434

Uprkos svom impresivnom međunarodnom rastu, Tescoove performanse u Velikoj Britaniji i Irskoji i dalje su u padu. Fokus u ovoj godini će biti na poboljšanju osnovnog poslovanja u UK kroz investicioni program vrijedan 1 milijardu engleskih funti (1,6 milijardu američkih dolara).

↑ 3 9.007 55.215 55.215 71.416

Schwarz Group, sa sjedištem u Njemačkoj, je u trci „rame uz rame“ sa Tescoom za drugo mjesto na listi trgovaca u Zapadnoj Eu-ropi. Iako je nastavio sa nezadrživom ekspanzijom Lidl radnji, kao i Kaufl and objekata u Njemačkoj, sada se fokusira na kvalitativ-na poboljšanja, kao što je uvođenje pekara u Lidlu i generalno na povećanje profi tabilnosti radnji.

↓ 4 1.618 53.409 12.616 53.237

Metro Group drži vodeću poziciju u cash&carry sektoru u regiji, ali prodaja konstantno opada od kako je ovaj koncept dostigao nivo zasićenja. Grupa se i dalje fokusira na dinamični rast na ključnim tržištima u razvoju, kao što su Rusija, Kina i Turska, prije nego da se širi u Zapadnoj Europi.

↑ 5 15.378 45.814 42.863 49.562

Edeka, njemački trgovac, radi na oživljavanju kooperativnih odnosa sa naprednim nezavisnim trgovcima, s obzirom na to da se preorijentisao na regionalni nastup. Ipak, nastavio je sa naporima homogenizacije svog javnog nastupa, i kada je u pitanju izgled radnji, ali i strategija razvoja privatne robne marke. Njegov diskontni lanac Netto istražuje mogućnosti razvoja novih koncepata radnji.

↓ 6 2.855 45.160 35.932 52.134

Poslovanje supermarketa Rewe Groupa u Njemačkoj i Austriji, i dalje bilježi odlične rezultate. Ipak, suočava se sa glavnim pita-njem u vezi sa domaćim Penny diskontnim lancem, za koji je lansirao širok spektar repozicioniranih programa. U Italiji, mreža Billa supermarketa je radikalno redukovana, zbog zabrinutosti oko njihove profi tabilnosti.

× 7 7.812 42.721 42.721 49.072

Da bi pospješio svoju slabu prodaju na tržištima Zapadne Europe, njemački diskonter Aldi Nord je pokrenuo trocifreno ulaganje u modernizaciju čitave prodajne mreže. Aldi Süd i Nord odlučili su da ponude potrošačima veći izbor brendiranih proizvoda – što je pomak u poređenju sa prvobitnim konceptom fokusiranja na privatne robne marke.

↑ 8 1.588 40.300 38.003 51.641

Leclerc će se primarno fokusirati na Francusku, gdje planira da od Carrefora preuzme vodeću poziciju do 2015. Da bi dostigao ovaj ambiciozni cilj, Leclerc će primijeniti strategiju zasnovanu na tri stuba: multikanalni pristup, niske cijene i specijalne ponude. Osim toga, trgovac planira i da uvede elektronsku prodaju za svoj neprehrambeni sektor.

↓ 9 2.702 39.374 38.305 45.106

Auchan je uspio da nadoknadi slab rast u Zapadnoj Europi velikom prodajom u Istočnoj Europi i Aziji. Uprkos ubjeđenju trgovca u uspjeh hipermarketa u Francuskoj, Auchan mora da preispita ovaj format i zbog toga je eksperimentisao sa nekoliko novih koncepata, sa manjim ili većim uspjehom.

× 10 3.229 30.645 28.134 28.134

ITM je fokusiran na širenje u zemljama gdje je već prisutan, prije svega u Francuskoj. Na ovom tržištu trgovac ima ambiciozne planove za svoj Intermarché Hyper banner, u okviru kojeg planira da ima 150 superradnji do 2015. Usvojena cjenovna strategija i proširenje asortimana nacionalnim brendovima trebalo bi da pomognu trgovcu da poveća prodaju po kvadratnom metru.

× 11 Casino 8.556 29.951 22.101 35.934

× 12 Sainsbury’s 1.012 28.257 27.725 36.794

× 13 Walmart 541 28.054 27.043 36.459

× 14 Ahold 3.947 26.321 25.347 31.039

↑ 15 Migros 2.074 22.975 14.591 26.554

↓ 16 Morrisons 475 21.584 21.525 29.600

× 17 Système U 1.423 21.170 21.170 26.466

Novo 18 Coop (CH) 1.971 20.352 11.454 23.863

↓ 19 El Corte Inglés 1.549 19.066 15.143 24.320

× 20 Mercadona 1.356 17.831 17.831 24.943

ZAPADNA EUROPA: TOP 20 TRGOVACAProcjene za 2011. i predviđanja za 2016. (izraženo u milionima eura)

Napomene: Grčka nije dio Zapadne Europe*Prodaja svih banera – ukupna prodaja (uključujući PDV) svih banera pod kojim posluje kompanija. Ova cifra uključuje sve prihode franšiza i sve prihode lanaca/radnji koje su u djelimičnom vlasništvu trgovca.

** Prodaja u formatima za trgovinu hranom – ukupna prodaja (uključujući prehrambene i neprehrambene namirnice), kroz formate za trgovinu hranom.

Izvor: Planet Retail Ltd, www.planetretail.net

18

osvrt stručnjakajuli 2012 www.instore.ba

Trendovi prodaje u FMCG sektoru Rezultati nedavno objavljenog istraživanja među multinacionalnim kompanijama u jugoistočnoj Europi pokazuju zabrinjavajuće rezultate u svim zemljama ove regije.

Ekskluzivno iz Beča Autor: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik

kompanije Global Success Advisors

GmbH i suosnivač korporativnog

servisa CEEMEA Business Group.

Jugoistočna Europa je i dalje jed-no od najsporijih tržišta što se tiče ekonomskog rasta te rasta prodaje i profita. Moja kompa-nija svakih šest mjeseci ispituje

multinacionalne kompanije oko tren-dova prodaje i profita u svim zemljama CEE regije. Posljednje ispitivanje obav-ljeno prije nekoliko sedmica pokazuje zabrinjavajuće trendove u praktički svim zemljama jugoistočne Europe. Rezultati su znatno slabiji nego u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Poljske, Turske, Slo-vačke te jednako loši kao u, naprimjer, Mađarskoj.

Multinacionalne kompanije koje prodaju robe široke potrošnje u Hrvatskoj ima-ju silazan trend poslovanja u prvih šest

mjeseci ove godine. Prodaja pada između 1 i 10 posto za skoro 40 posto ispitanih kompanija. Oko 12 posto imaju isti re-zultat kao i prošle godine. Nekih 20 po-sto komapnija ima rast prodaje između 1-5, a tek nešto više od dvadeset posto kompanija raste više od 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Ostvareni profit je tek malo bolji nego ostvareni rast prodaje, uglavnom zato što je većina njih i dalje u modelu štednje čitavog niza troškova. Multinacionalke koje prodaju hranu i piće su u nešto boljem položaju. Skoro 70 posto ima blagi rast između 1-5 posto. Nešto preko dvadeset posto kompanija ne ostvaruje nikakav rast, a mala manjina uspijeva rasti brže od 10 posto (uglav-nom su to kompanije koje su tek nedav-no došle na tržište ili su nedavno lansirale potpuno nove proizvode, često s nižom cijenom). Međutim, trend rasta profita za multinacionalke iz sektora hrane i pića je znatno lošiji. Skoro 40 posto kompanija trenutno ima pad profita do 10 posto. Samo pola ih ostvaruje rast profita u od-nosu na prošlu godinu, uglavnom između 1-5 posto. Ljetni mjeseci će kratkotrajno popraviti rezultate, ali ne zadugo.

U Sloveniji je situacija nešto gora nego u Hrvatskoj. Vladin program štednje te praktički propali bankovni sistem gura-ju Sloveniju u recesiju sličnu onoj koju čeka Hrvatska (između 1 i 2 posto pad BDP-a). Skoro 40 posto kompanija koje prodaju robe široke potrošnje u Slove-niji trenutno imaju pad prodaje između 1-10 posto. Daljnih 15 posto njih nema nikakav rast, ali ni pad. Oni koji rastu, uglavnom rastu između 2-6 posto. Situ-acija oko profita je tek neznatno bolja, ali u principu vrlo slična. Što se tiče pro-daje hrane i pića, situacija je nešto bolja. Skoro 70 posto kompanija ostvaruje vrlo blagi rast prodaje, ali ostalih 30-ak posto


nema nikakav rast, a nekih deset posto ostvaruje pad prodaje. Međutim, situacija oko ostvarenog profita je znatno lošija. Preko polovine multinacionalki nema ni-kakav rast prodaje, a trećini prodaja pada između 3-8 posto. Manjina koja trenutno ostvaruje rast profita ima tek mali porast u odnosu na prošlu godinu.

Iznenađujuće, ali trend u Srbiji je bo-lji nego u Hrvatskoj i Sloveniji, usprkos znatnom padu vrijednosti dinara te us-porenoj ekonomskoj aktivnosti. Jedan od mojih klijenata kaže: ”Mi mislimo da se dobar dio srpske ekonomije preselio u sivu sferu, kao i u Bosni i Hercegovini, te otuda dolazi još nešto neočekivane ku-povne moći”. Naše istraživanje pokazuje da preko osamdeset posto komopanija koje prodaju robe široke potrošnje, tre-nutno ima rast prodaje u Srbiji, uglav-nom između 1 i 10 posto. Rast profita je slabiji. Preko dvadeset posto komapa-nija trenutno ima pad profita do 10, ali još uvijek oko 65 posto multinacionalki ima blagi rast profita između 1-10 posto. Sve multinacionalke koje prodaju hranu i piće, trenutno imaju rast prodaje, uglav-nom između 1-5, dok oko trećina raste

do 10 posto. Ali, situacija s profitom je gora nego s prodajom u sektoru hrane i pića. Skoro 40 posto kompanija ne ostva-ruje nikakav rast profita, a oko četvrtine ima pad profita. Oni kojima profit raste, uglavnom registruju rast od 1-7 posto.

Situacija u Bosni i Hercegovini oko prodaje i profita roba široke potrošnje, te hrane i pića je također bolja nego u Hrvatskoj i Sloveniji (ali na niskoj bazi). Oko 65 posto multinacionalki koje pro-daju robe široke potrošnje, trenutno

ostvaruju rast uglavnom između 1 i 7 po-sto. Situacija s profitom je znatno bolja. Četvrtina multinacionalki ostvaruje rast profita između 10 i 20, a oko 50 posto multinacionalki ostvaruje rast profita od 1-10 posto. Većina kompanija radi uglav-nom preko distributera, bez lokalnih predstavništava, pa su i troškovi prodaje niži nego u većim zemljama u regiji. Što

Situacija u Bosni i Hercegovini oko pro-

daje i profita roba široke potrošnje,

te hrane i pića je također bolja nego u

Hrvatskoj i Sloveniji (ali na niskoj bazi).

se tiče sektora hrane i pića, situacija je prilično dobra. Oko 90 posto svih multi-nacionalki trenutno ostvaruje rast proda-je uglavnom između 3-5, a tek maleni dio raste preko 5 posto. Međutim, ostvareni profit u prvih šest mjeseci ove godine je slabiji nego trend prodaje. Trećina multi-nacionalki ne ostvaruje nikakav rast pro-fita, a ostali uglavnom generišu rast od 3-6 posto.

Što se tiče neplaćanja računa, Hrvatska je peta na listi od ukupno 27 zemalja u našem ispitivanju, Srbija sedma, a Bosna i Hercegovina deveta. Skoro 30 posto kompanija u Hrvatskoj ima problema s naplatom računa, a u Srbiji oko četvrtine, a u Bosni oko petine. Top četiri zemlje po neplaćanju su Rumunija, Mađarska, Bjelorusija i Albanija.

Kada govorimo o trendu kupovine jef-tinijih brendova, Srbija je druga na rang listi 27 zemalja (čak 30 posto multina-cionalki vidi znatan pomak ka kupovini jeftinijih brendova), Hrvatska je peta, Slovenija sedma, a Bosna i Hercegovina tek šesnaesta. Ništa vam drugo ne preo-staje, dragi čitaoci, nego da se oslonite na premium segment u BiH!

20

mišljenja i komentarijuli 2012 www.instore.ba

Da li će doći do posku-pljenja zavisi, prije sve-ga od cijena žitarica na

domaćem i svjetskom tržištu. Već sada se najavljuje da bi do jeseni moglo doći do po-skupljenja zbog suše, mada u ovom trenutku ne postoje nikakve najave povećanja ci-jena, pa mislim da ne bismo

trebali unaprijed prizivati negativan scenario. Ukoliko dođe do poskupljenja sirovina na jesen, država bi, zajedno sa proizvođačima hljeba trebala da poradi na ovom proble-mu. Jedna od varijanti je da se omogući stabilnost cijena par osnovnih artikala, koji direktno utječu na standard

Jesen bi mogla donijeti nova poskupljenja

Nestašica hrane može se riješiti uvozom

Uspostaviti stabilnost cijena osnovnih artikala

Jesenja poskupljenja u Bosni i Hercegovini polako postaju tradicija. Naime, i ove godine bh. građani mogli bi se suočiti sa rastom cijena hljeba. Glavni razlog za to je suša i slab prinos pšenice. S druge strane, postavlja se pitanje kako će novo poskupljenje podnijeti domaći potrošač, čija je kupovna moć ionako slaba.

MILOš TODOROVIć, UDRUžENJE EkONOMISTA RS SWOT

socijalno osjetljivih kategorija stanovništva. Cijene svih osta-lih pekarskih proizvoda mogu

biti formirane na tržišnoj os-novi. Mi iz Udruženja ekono-mista RS SWOT uglavnom zagovaramo tržišnu utakmicu i slobodno formiranje cijena, ali u slučajevima ugrožavanja osnovnih životnih potreba nekih kategorija stanovništva, stvari se ne bi trebale prepu-stiti stihiji.

IGOR GAVRAN, VANJSkOTRGOVINSkA kOMORA BIH

MOGU LI DOMAćI POTROšAčI IzDRžATI NOVO POSkUPLJENJE BRAšNA I PEkARSkIH PROIzVODA?

Mnogo značajniji utjecaj na cijene u Bosni i Hercegovini suša može imati na one vrste voća i povrća čiju zna-čajnu proizvodnju imamo u našoj zemlji.

Ukoliko dođe do posku-pljenja sirovina na jesen, država bi, zajedno sa proi-zvođačima hljeba trebala da poradi na ovom problemu.

Suša u Bosni i Hercegovini ne može imati značajniji efekat na poskupljenje

brašna, kao ni pekarskih pro-izvoda, jer se oni dominantno proizvode od uvoznih sirovi-na. Cijene na tržištima iz ko-

jih uvozimo najveći dio pše-nice, poput Mađarske, ključni su faktor, te bi tek nepovoljne vremenske prilike na ovim područjima mogle doprinijeti poskupljenjima. Mnogo zna-čajniji utjecaj na cijene u Bo-

sni i Hercegovini suša može imati na one vrste voća i povr-ća čiju značajnu proizvodnju imamo u našoj zemlji. Iz ugla potrošača, njihova nestašica se lako može riješiti povećanim uvozom, međutim smanjena domaća konkurencija i više cijene će i uvoznicima omo-gućiti povećanje cijena. Re-zultat ovakvih kretanja bio bi gubitak domaćih proizvođača, već teško pogođenih štetama i umanjenom proizvodnjom, ali i domaćih potrošača. Naime, svako poskupljenje, posebno

osnovnih životnih namirnica, imalo bi dodatno negativan utjecaj i na potrošače i na pri-vredu, jer ukoliko je uzroko-

vano objektivnim povećanjem ulaznih troškova, ne stvara dodatnu zaradu proizvođači-ma, a umanjuje i tražnju i ži-votni standard potrošača.


Poskupljenje će pogoditi one najsiromašnije

ALMIR PAOčIć, CENTAR zA EDUkACIJU I OBRAzOVANJE, TUzLA

Povećati cijenu hljeba u današnjim uslovima, ve-oma je osjeljivo, zbog

toga, što je to kod nas i dalje socijalna kategorija. I bit će ubuduće. Svakako da cijene energenata, te ostalih inputa značajno utječu na malopro-dajnu cijenu ovog artikla, ali ovaj problem se mora sistem-ski rješavati. Na koji način? Prije svega, to se može učiniti regulacijom otkupne cijene pšenice, podsticajima poljo-privrednim proizvođačima, te ostalim u lancu proizvodnje hljeba. Pekare su pri kraju tog lanca, te one formiraju cijenu prije svega na osnovu troškovi plus marža. Sada se postavlja pitanje manipulisanja maržom od strane pekarske industrije i

Poskupljenje hljeba imalo bi najveći utjecaj na onaj dio stanovništva kojem

hljeb čini veći dio prehrane, a to su oni najsiromašniji. Oni-ma što jedu manje hljeba, ovo poskupljenje ne bi značilo ni-šta posebno, također, hljeb je gotov proizvod i ne služi kao sirovina za proizvodnju osta-lih roba i proizvoda, te zbog poskupljenja hljeba neće doći do lančane reakcije poskuplje-nja ostalih proizvoda. Među-tim, ukoliko uzmemo u obzir

DAMIR MEHMEDBAšIć, CENTAR zA zASTUPANJE GRAđANSkIH INTERESA, SARAJEVO

što je najvažnije trgovina. Ovo je osjetljivo vrijeme i posku-pljenje bilo kojeg artikla može izazvati lančane reakcije. Međutim, cijena hljeba kao osnovne životne namirnice se mora regulisati sa više strana. Pekari sigurno nisu jedini koji su odgovorni za cijene. Sub-vencije za poljoprivrednike,

pekarsku industriju, distri-butere i trgovce, ali svakako i njihov kontinuirani moni-toring utroška, mogu učiniti regulaciju cijena na tržištu.

činjenicu da u Bosni i Her-cegovini danas 48 posto ljudi živi na granici siromaštva, a

18 posto ih je ispod granice siromaštva, biće nam jasno da je veliki broj onih koji teško podnose poskupljenje osnovnih životnih namirnica, od kojih je najvažnija upravo hljeb.

Onima što jedu manje hlje-ba, ovo poskupljenje ne bi značilo ništa posebno...

Od jeseni su sasvim izvjesne nove cijene hljeba i pekarskih pro-izvoda, čemu se potrošači, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, sigurno neće obradovati. U Udruženju za zaštitu interesa po-trošača Bosne i Hercegovine tvrde da će hljeb u našoj zemlji sigurno poskupjeti, ali i svi drugi proizvodi. “Ima nešto doma-će pšenice, ali ona nije otkupljena za robne rezerve i sasvim je normalno da ćemo imati povećanje cijena”, kaže sekretar Udru-ženja za zaštitu potrošača BiH Mensud Lakota. Prošle godine uvezli smo čak 73.894.713 kilograma pšenice. Ove sezone, po svemu sudeći, plaćat ćemo opet - i to mnogo skuplje. Iako u resornom ministarstvu tvrde da imamo dovoljne količine pše-nice. “Pokušavamo voditi računa o poljoprivrednim proizvođači-ma, ali je mali kolač poticajne politike, mada je on uvećan u od-nosu na prošlu godinu”, kaže Mladen Vasić, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Indirektne štete od suše, u segmentu proizvodnje u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti brojku od čak 500 miliona KM, rekao je Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sara-jevu. Naglašava da tu nisu samo štete od suše problem, već je problem je i ulazak Hrvatske u Europsku uniju i mjere koje na snagu stupaju 1. januara naredne godine. “Samo u mljekarstvu štete se mjere s otprilike 70 miliona maraka, a da ne govorimo o drugim dijelovima poljoprivredne proizvodnje u animalnom sek-toru”, kaže Fejzić. Istakao je da se suša direktno odražava na smanjenje proizvodnje stočne hrane, koja u kombinaciji s blo-kadom hrvatskog tržišta za bh. proizvode animalnog porije-kla, može utjecati na rast cijena te vrste proizvoda za najmanje 20 posto. Ipak, kaže najgore će biti pogođeni obični farmeri, jer onog trenutka kada se ustanovi da je tržište suženo, šta će oni sa svojih pet krava, a zna se da poljoprivredna proizvodnja u BiH nosi 12 posto bruto društvenog proizvoda i zapošljava najmanje 20 posto ljudi. Veterinarski fakultet ima certifikat Europske unije za analiziranje proizvoda, a već šest mjeseci, ističe, niko im nije poslao nijedan uzorak na analizu dok svi žele izvoziti u EU. “Pred nama je crno vrijeme za poljoprivredu BiH”, zaključio je on.

Pekare su pri kraju tog lanca, te one formiraju ci-jenu prije svega na osnovu troškovi plus marža.

Regulisati otkupne cijene pšenice Cijene će porasti za najmanje 20 posto

22

poslovanjejuli 2012 www.instore.ba

Meggle nastavlja investirati u BiH Pripremila: katarina Sulić

Kompanija Meggle je lider na tržištu mlijeka i mliječnih pro-izvoda u BiH. Na bh. tržište ušla je prije deset godina ku-povinom mljekare u Bihaću

i do sada u BiH investirala 24 miliona maraka. Posljednja veća investicija je 1,2 miliona eura u novu tehnologiju i infra-strukturu u proizvodnim pogonima mlje-kare u Bihaću. „Ponosni smo što smo opet pokrenuli nabavku 350 visokosteonih i viso-kokvalitetnih grla u BIH, te time dajemo još veću sigurnost domaćoj proizvodnji. Uvjereni smo da ćemo sa povećanjem svijesti kupaca o nužnosti kupovine robe iz domaće proizvod-nje i mi više investirati i otvarati nova radna mjesta“, kazala je Jadranka Penava, direk-tor prodaje i marketinga.

Meggle bilježi konstantan rast na bh. tržištu, a najviše su postigli u kategoriji fermentiranih proizvoda, gdje se ističu izvrsnom kvalitetom. Svoje proizvode plasiraju prvenstveno na domaće tržište. „Od ukupnih količina koje proizvedemo u BiH izvezemo oko 15 posto na tržišta su-

sjednih zemalja regije Adria“. Meggle svo-je proizvode plasira na tržišta Hrvatske, Makedonije, Kosova, Srbije i Albanije, a mogu se pohvaliti da su izvezli pošiljku UHT mlijeka i na libijsko tržište.

Logističko-distributivni centar u PosušjuOtvaranjem logističkog distributivnog centra u Posušju Meggle je želio osigu-rati fleksibilnost i apsolutnu mogućnost prilagodbe svim zahtjevima tržišta kako domaćeg, tako i susjednih zemalja u re-giji. Ovaj projekt je još jedna platforma za daljnja ulaganja u Bosni i Hercegovi-ni. U izgradnju objekta investirano je 2 miliona maraka, a Meggle d.o.o Posušje zapošljava 45 radnika.

Uspješna suradnja s kooperantima uprkos poteškoćamaMeggle u našoj zemlji ima ukupno 155 zaposlenika, a broj od 3.500 kooperana-ta se također, indirektno, može smatrati radnicima ove kompanije. “Plan za otkup sirovog mlijeka u ovoj godini je 48.000.000 litara. Želimo istaknuti da mlijeko koje otku-pljujemo od naših farmera krasi titula mlije-ko extra klase.“

Bh. mljekarstvo ima veliku razvojnu šan-su i neiskorišten potencijal. Država koja nema kvalitetne proizvodne pogone i domaću proizvodnju-teško se može no-siti sa svim poteškoćama i izazovima koje nosi vrijeme. Meggle želi ustrajati u svo-jim planovima jačanja domaće proizvod-nje na prostorima BiH. “Svaki dan imamo neki novi izazov na tržištu, okruženje se mijenja iz dana u dan, sve skupa nam daje i snagu za dalje ciljeve. Imamo puno poten-cijala, prirodne resurse i bogatstva koje još nismo uspjeli iskoristiti – ali sam uvjerena da hoćemo. BiH je puna dobrih ljudi, ljudi kojima trebaju samo sigurna radna mjesta.“

Nemoguće je bilo izbjeći upit o poteško-ćama kada je u pitanju poslovanje u BiH. Sukladno tomu Penava odgovara: „BiH je kompleksna država. Poslovanju u ovoj državi to daje posebnu dimenziju. Danas, nije lako raditi nigdje - tako ni u BiH, ali smo sretni i ponosni što ovdje poslujemo već toliko dugo. Prepreka u poslu je puno i one su različitog karaktera. Ali nam je najteže kada vidimo da se naši zakoni mogu tumačiti višesmisleno – što je, nažalost, velika prepreka kod inve-stiranja.Veoma često ne znamo kako donijeti odluku koja je u skladu s zakonom. Mislimo da su potrebne temeljne dorade“.

Meggle nastoji poboljšati i unaprijediti sistem poslovanja, kako bi pravovremeno odgovorili zahtjevima tržišta. Želja im je unapređivanje kvalitete proizvoda, ali i načina poslovanja, kako bi gradili i širili kompaniju na zadovoljstvo svih zaposle-nika, ali i u svrhu ekonomskog napretka cijele regije.

Vlasnik multinacionalne kompanije Meg-

gle iz Bavarske Toni Meggle otvorio je u

Posušju moderni logističku distribucijski

centar, koji će proizvodima ove kompani-

je opskrbljivati ne samo tržište BiH, već

i tržišta Kosova, Albanije i Makedonije.

U izgradnju objekta investirano je 2

miliona maraka, a Meggle d.o.o Posušje

zapošljava 45 radnika.

23

Meggle nastavlja investirati u BiH

juli 2012 www.instore.ba

24

investicije u regijijuli 2012 www.instore.ba

Logistički centar IMMOPARK

HRVATSkA: PROJEkT ERSTE GROUP IMMORENT I NIVA INžENJERING-a

U blizini Jastrebarskog gradi se jedan od najmodernijih logističko-distributivnih centara u Hrvatskoj. Investicija je vrijedna 55 miliona eura, a nakon završetka radova, centar će raspolagati s četiri moderno uređena skladišta kapaciteta 70.000 m2.

Autor: Tomislav Ciliga, [email protected]

U industrijskoj zoni Jalševac u Jastrebarskom dovršena je prva faza gradnje velikog logističkog centra IMMOPARK. Do sada je izgrađeno jedno skladište površine 13.000 m2. Kada se kroz godinu i po završe preostala tri skladišta, IMMOPARK u Ja-strebarskom bit će jedan od najsavremenijih centara takvoga tipa u Hrvatskoj. Kapacitet logističkog centra bit će 70.000 m2, a ukupna vrijednost cijele investicije je 55 miliona eura.

Investitori projekta u IMMOPARK su Erste Group Immorent u Hrvatskoj i kompanija NIVA inženjering u vlasništvu Nikice Valentića. „NIVA inženjering d.d. je dioničar u zajedničkoj kompa-niji Immorent-lambda d.o.o. Udio NIVA-e u cijelome projektu iznosi 30 posto. Naša uloga je projektovanje, nabavljanje svih dozvola za građenje, upravljanje projektom i stručni nadzor“, rekao je za In-Store magazin direktor kompanije NIVA inženjering d.d., Du-bravko Rebrina.

Investitori smatraju da je upravo odlična lokacija najveća pred-nost logističkog centra IMMOPARK u odnosu na druge centre takvoga tipa u Hrvatskoj. „Osim izvrsne lokacije, što znači nepo-sredna blizina autoceste Zagreb - Rijeka, a time i brza veza sa svim dijelovima Hrvatske i susjednom BiH i Slovenijom, logistički centar je potpuno opremljen svom potrebnom komunalnom infrastrukturom. Moram istaknuti da je jako važno znati, posebno za potencijalne za-kupce, da se prvih 70.000 m2 gradi na zemljištu površine 16 ha, a za potencijalno širenje osigurano je još dodatnih 85 ha“, izjavio je predstavnik investitora, Dubravko Rebrina.

Ukupno će biti podignute četiri velike hale s ojačanim podo-

vima, što je važno za veće terete. Skladišni su prostori građeni prema najvišim međunarodnim standardima i omogućuju pri-lagodljivo korištenje, a korisnici će, i veliki i mali, moći utjeca-ti na izgled i uređenje svojih iznajmljenih prostora (najmanje 2.000 m2). Visina ukrcajnih rampi bit će usklađena s europskim standardima tako da na ulazu u svaki skladišni prostor postoji mogućnost odvajanja i ograđivanja te će za svakog korisnika biti osigurana parkirna mjesta, profesionalno stručno uprav-ljanje te danonoćna čuvarska služba i kontrola pristupa. Velika prednost za buduće zakupce bit će i niski troškovi poslovanja i održavanja.

Jedna od bitnijih funkcija logističko-distribucijskih centara je povezivanje kamionskoga i željezničkoga saobraćaja. To je mo-guće i kod IMMOPARK-a jer je željeznička pruga vrlo blizu. Troškovi željezničkog prijevoza su i znatno manji. U Švajcar-skoj su takvi primjeri vrlo česti jer željeznički saobraćaj znatno smanjuje i zagađivanje okoline. Investitori se nadaju, i da će HŽ Holding to prepoznati u bliskoj budućnosti, ali je vjerovatnije da će to biti kad se HŽ privatizuje i osavremeni.

Prilično je velik interes zakupaca za prostor. „Značajan je bio interes zakupaca već tokom građenja. Po dovršenju pr-vog objekta, a na osnovu upita, očekujemo gotovo si-gurnu popunjenost skladišta do septembra 2012. godine“, ispričao nam je Dubravko Rebrina i dodao: „NIVA inženjering planira zajedno s Immorentom na lokaciji Jastrebarsko i dalje razvija-ti poslovno-skladišnu zonu. Nadamo se i očekujemo da će to biti najveći Cargo cen-tar u Hrvatskoj“.

LIčNA kARTA INVESTICIJE

- Cjelokupna investicija vrijedna je 55 miliona eura;

- Zakupcima će biti na raspola-ganju 70.000 m2 skladišnog prostora;

- Ukupno će se u prvoj fazi izgraditi četiri hale;

- Visina ukrcajnih rampi bit će usklađena s europskim stan-dardima.


Uzbudljivo šoping iskustvo Stadion šoping centar će kupcima ponuditi više od 100 prodavnica i brendova, od kojih će neki prvi put biti predstavljeni u Srbiji. Mogućnosti kupovine u Stadion šoping centru bit će inovativne i bliže navikama potrošača.

Priredila: Milica Petrović, [email protected]

Kako mu samo ime govori – Sta-dion šoping centar – koji će, osim mnogobrojnih prodajnih i usluž-nih sadržaja, na krovu imati i fud-balski stadion, bit će otvoren na proljeće 2013. u beogradskoj op-štini Voždovac. Ukupna površina kompleksa iznosit će blizu 75.000 m2, a uključivat će i dva podzemna parking nivoa sa više od 1.000 par-king mjesta. Površina maloprodaj-nog dijela centra bit će 30.000 m2, dok će fudbalski stadion na trećem spratu moći da primi 5.000 gle-daoca, po normi koja zadovoljava

UEFA standarde. Na trećem spratu nalazit će se još i wellness centar površine 800 m2, kao i restoran koji će svim posjetiocima pružati nevjerovatan pogled na panoramu Beograda. Projekat Stadion šoping centar donijet će oko 1.000 novih radnih mje-sta, a već sada je na građevinskim radovima zaposleno oko 400 ljudi.

Za InStore, Edith Illmaier, regionalna direktorica kompanije Krammer&Wagner&Illmaier, glavnog realizatora ovog pro-jekta, izjavila je da će Stadion šoping centar ne samo uspostaviti nove trendove, već i donijeti nove brendove koji do sada nisu bili zastupljeni na domaćem tržištu: „Možete očekivati sve najzna-čajnije međunarodne trgovačke lance, ali nažalost ja vam ne mogu otkriti o kojim lancima i brendovima je riječ. Još jedna od posebnosti kompanije Krammer&Wagner&Illmaier ogleda se u ekskluzivnoj distribuciji vode-ćih trgovačkih lanaca u svim našim šoping centrima“.

Kako je ona još dodala, centar će kup-cima ponuditi više od 100 prodavnica i brendova, od kojih će neki prvi put biti predstavljeni u Srbiji, a mogućnosti ku-povine u Stadion šoping centru bit će

inovativne i bliže navikama potrošača. U prizemlju centra na-lazit će se hipermarket i drugi uslužni objekti – pošta, apoteke, banke. Prvi i drugi sprat će biti namijenjeni modi i modnim brendovima, robi široke potrošnje, kao i dječjim proizvodima. Sastavni dio šoping centra bit će i veliki wellness centar, kao i restoran koji će svim posjetiocima pružati nevjerovatan pogled na panoramu Beograda.

Svi građevinski radovi odvijaju se prema precizno utvrđenom planu. „U našim radovima, nismo nailazili ni na kakve prepreke do sada. Cilj nam je da izgradnjom Stadion šoping centra oživimo duh modernog graditeljstva na Voždovcu, kao i da inovativnim koncep-tom izgradnje unesemo novine na domaće tržište nekretnina. Objekat Stadion šoping centra je rezultat zajedničkog projekta austrijsko—srpskog tima arhitekata i među prvima je u Srbiji koji konkuriše za vodeći međunarodni standard – LEED certifikat za energetski efikasne i ekološke objekte“, rekla je Illmaierova.

Iz Krammer&Wagner&Illmaier, također, napominju da su veoma ponosni na projekat realizacije ovog projekta, naročito zato što je riječ o zajedničkom, njemačko–srpskom, poslovnom poduhvatu. Poslije uspješno sprovedene analize tržišta i studije o izvodljivosti, investitor je odlučio da otpočne sa projektom realizacije izgradnje Stadion šoping centra. „Naša očekivanja u vezi sa Stadion šoping centrom su prilično visoka. Mislimo da je u Srbiji nedovoljan broj šoping centara, kao i da je Beograd na dobrom putu da postane jedna od vodećih destinacija za šoping u ovom dijelu Europe. Zato, realizacijom Stadion šoping centra želimo da pošalje-mo jasnu poruku svim zainteresovanim investitorima da Srbija, kao

zemlja na putu ka EU, ima izvanredne predis-pozicije za dalji privredni razvoj“, objasnila je ona.

Lokacija je izabrana u saradnji sa njihovim srpskim partnerom u ovom projektu. Nji-hov stav je od početka bio da je Voždovac izvrsna lokacija za šoping centar, pošto ne postoji nijedan sličan u starom dijelu Beo-grada.

LIčNA kARTA INVESTICIJE

Naziv objekta: Stadion shopping centar

Površina objekta: 75.000 m2

Prodajni prostor: 30.000 m2

Sadržaj: više od 100 prodavnica

Parking: više od 1.000 mjesta

Otvaranje: proljeće 2013.

SRBIJA: EDITH ILLMAIER, REGIONALNA DIREkTORICA kOMPANIJE kRAMMER&WAGNER&ILLMAIER

26

regionalni intervju juli 2012 www.instore.ba

BRIGITTE STRELLER, GENERALNI DIREkTOR, L’ORéAL ADRIA-BALkAN REGIJE

Brigitte Streller je čitavu svoju profesionalnu karijeru provela kao dio L’Oréal grupe. Rođena Austrijanka prvo se pridružila L’Oréal u Austriji, a onda je

prešla u Pariz, gdje je bila koordinator marketinških aktivnosti za Diviziju ma-sovnih proizvoda sa brendovima L’Oréal Paris, Garnier i Maybelline NY. Godine 1995. postaje marketing menadžer za L’Oréalovu diviziju u Austriji i od 1999. nastavlja svoju karijeru kao generalni di-rektor iste divizije. Od 2004. je generalni direktor za L’Oréal u Srbiji i Bugarskoj. Poslije šest uspješnih godina na toj pozi-ciji imenovana je i za generalnog direk-tora L’Oréala Adria (Hrvatska) i L’Oréala Slovenija. Tada je izjavila: „Ovo imeno-vanje daje mi mogućnost da podijelim svoje vrijeme, iskustvo i najbolju praksu između Beograda, Sofije, Zagreba i Ljubljane, i da svakoj od ovih podružnica obezbijedim naj-bolji način za dalji rast i razvoj“.

Prema njenom mišljenju, najveći uspjeh kompanije koja više od jednog vijeka uljepšava ljude širom svijeta, ogleda se u tome što je uspjela da od jednog ma-log, porodičnog biznisa postane najveća, svjetski poznata, kozmetička kompanija. Biti na prvom mjestu i tamo ostati neko-liko decenija, to je, prema riječima Stre-llerove, najveći uspjeh.

Na pitanje šta smatra svojim najvećim doprinosom kompaniji, odgovara skro-mno, uz osmijeh: „Na sreću ili nesreću, ja nisam stara 100 godina. Kompaniji sam se pridružila prije 23 godine, i to kao mali pro-dukt menadžer u Austriji. Tako da mislim da moj lični doprinos nije nešto naročito veliki. Ali, učestvovala sam u otvaranju predstav-ništva u regiji, prvo 1997. u Sloveniji, 2004. u Srbiji a 2005. u Bugarskoj. Na to sam posebno ponosna. Na neki način ovo su moje bebe i, kao i svaka majka, i ja sam ponosno na svoje bebe, odnosno na sve ove zemlje“, kaže na početku razgovora za InStore maga-zin, Brigitte Streller.

Kako je kompanija uspjela da i u vrije-me krize ostvari rast prodaje?

Mislim da za to postoji nekoliko razlo-

Ljepota za sve ga. Kao prvo, imamo sreće da radimo u industriji koja je na neki način otporna na krizu. U istoriji dužoj od sto godina bilo je više kriznih perioda, i tokom svih je kozmetička industrija bila prilično sta-bilna. Takva je situacija bila i 2008, 2009. i 2010. Došlo je do blagog usporavanja, ali čak i u najgorim vremenima i dalje ra-stemo. Drugi razlog je taj što je L’Oréal utemeljen na dugoročnim ciljevima i što čvrsto vjerujemo u moć inovacija, istraži-vanja, u moć pravljenja kvalitetnog proi-zvoda. To je, također, nešto što može da vam pomogne da prebrodite teška vre-mena. Duboko vjerujem da su, čak i u krizi, potrošači voljni da kupe dobre, kva-litetne proizvode. Treća stvar je to da je L’Oréal kompanija koja je najviše diver-sifikovana od svih sličnih iz ove branše. Poslujemo u više od 130 zemalja i imamo više od 27 internacionalnih brendova. U našem portfoliu ima proizvoda od veoma luksuznih do veoma pristupačnih. U sta-nju smo da kompenzujemo – ukoliko se na primjer neki proizvod ne pozicionira baš najbolje, to možemo da kompenzu-jemo dobrom prodajom nekog drugog artikla iz portfolia. Prisutni smo na svih pet kontinenata. Tako da ako, na primjer, imamo problem u Europi, to možemo da kompenzujemo prodajom u Aziji ili Americi. Peto, veoma smo ponosni da imamo odlične ljude svuda u svijetu. Sve ovo doprinosi činjenici da je L’Oréal uvi-jek uspijevao da raste brže nego što je ra-slo cjelokupno tržište kozmetike.

Spomenuli ste luksuzne i one cjenov-no pristupačnije proizvode. Kojoj vr-sti su više skloni potrošači u zemljama za koje ste zaduženi?

Mi smo skloni objema vrstama proizvo-da. Mislim da u našoj regiji postoji razli-ka između onoga što ljudi žele da kupe i onoga što mogu sebi da priušte. Kupovna moć, koja je ovdje u regiji, čak i manja od europskog prosjeka, utječe na to da pro-daja ovih cjenovno pristupačnijih proi-zvoda ima veće učešće u ukupnoj prodaji, nego u ostalim europskim zemljama. Ali, ubjeđena sam da bi ljudi bili više okrenu-ti luksuznim proizvodima, da imaju više

novca. Mislim da su potrošači u regiji veoma svjesni brendova i kvaliteta, i da su žene mnogo više posvećene ljepoti i uljepšavanju nego u ostalim europskim zemljama. Poredim žene sa ovih prostora sa Italijankama, kojima je ljepota veoma bitna. Sa druge strane, postoje i one ze-mlje u Europi, gdje ženama ljepota nije baš među prioritetima. Imam utisak da u Srbiji žena ne bi otišla ni do pekare bez maskare. Ima zemalja u kojima se niko ne bi ni obazirao ako biste po hljeb otišli u pidžami. To je ovdje neshvatljivo. Mislim da je to dobro, jer ljudi ovdje ne kupuju samo funkcionalnost proizvoda. Ne ku-puju šampon samo zbog toga što moraju da operu kosu. Oni žele da imaju dobar, kvalitetan proizvod, prijatnog mirisa. I zato je ovo pitanje kojoj grupi pripa-daju potrošači u regiji teško. Činjenica je da sada kupuju proizvode koje mogu sebi da priušte, ali čim poraste kupovna moć sigurna sam da će ovo postati tržišta okrenuta luksuznim proizvodima u većoj mjeri nego u nekim drugim europskim zemljama, gdje ljudi žele samo da operu kosu, a nisu im bitni ostali aspekti.

Prisutni ste u više od 130 zemalja. Da li je neko tržište posebno važno i za-što?


Ne želimo da rangiramo države na glo-balnom nivou. Sva ta tržišta su za nas važna. Svaki potrošač nam je važan. Možda ste čuli da nam je novi cilj da pridobijemo još milijardu novih kupaca u narednih deset godina. A, ako želimo da dostignemo taj broj ne možemo da se ograničimo na neka određena tržišta. Ni-jedna zemlja za nas nije ni mala, ni velika.

Da li to znači da su i strategije za sva ta tržišta iste?

U L’Oréalu stvarno vjerujemo u riječ uni-verzalizacija, u poređenju sa globalizaci-jom. Što znači da ne vjerujemo u to da su svi na svijetu isti. Jer, postoje različite ljepote i samim tim različite potrebe. Po-stoji razlika između žene iz Afrike, Azije ili iz nekog drugog dijela svijeta. Razlike u tipu kose, kože. Vjerujemo da u svijetu postoje neke veće grupe sa zajedničkim karakteristikama i pokušavamo da prona-đemo koliko god je više moguće sličnosti među tim grupama, ali u stvari razvijamo koncept za svaku regiju posebno. Vjeru-jemo da postoje posebne potrebe ljudi u svakoj regiji. Trudimo se da pronađemo najbolje rješenje za svaku od njih i onda da vidimo da li je to rješenje moguće pri-mijeniti i u nekoj drugoj sredini.

To važi i za tržišta u regiji za koju ste zaduženi?

Da. Ne postoji neki poseban razvoj pro-izvoda samo za zemlje o kojima je riječ, budući da je u pitanju europsko tržište čiji su one dio. Ali, postoji nešto što mo-žemo da učinimo za ova tržišta konkret-no. Možemo da donesemo veliko znanje u radnje. Jer, mislim da postoji još dosta prostora za razvoj segmenta kozmetike na ovim tržištima. Izvinjavam se, ali mo-ram da kažem da mi se dešavalo da uđem u radnju i primijetim da su police sređene bez obraćanja previše pažnje na katego-rije proizvoda i adekvatno postavljanje. Pa tako imate pet metara toalet papira i samo pola metra za proizvode za njegu kože. Za mene je to sasvim neopravdano. L’Oréal ima tu prednost da vlasnicima radnji može da prenese znanja i ponudi im rezultate studija potrošača, pruži uvid u njihovo ponašanje i kupovne navike, jednom riječju sva ta istraživanja koja mogu da pomognu radnjama u izradi bo-ljih planograma, što u krajnjoj liniji ima za posljedicu povećanje njihovog profita i prodaje čitave kategorije.

Da li tu mislite na Srbiju i njoj slična tržišta u okruženju?

Ne mislim baš na ova tržišta. Više sam imala u vidu neke od manjih zemalja. Ali, to se dešava i kada odete u neki manji supermarket u Srbiji. Ne pričam ovdje o velikim internacionalnim lancima. Oni imaju menadžere za ključne kupce i cate-gory managere koji imaju međunarodno znanje kada je u pitanju izlaganje koz-metičkih proizvoda. Ovdje prvenstveno mislim na male supermarkete u manjim mjestima i gradovima.

Koje od tržišta za koja ste zaduženi najizazovnije za Vas i zašto?

Nema tržišta koje je manje ili teže za poslovanje od nekog drugog. Mislim da postoji dovoljno sličnosti među ovim ze-mljama, ali sa druge strane ima dosta i ra-zličitosti. To su različite zemlje i pokuša-vamo da pronađemo najbolja rješenja za svako pojedino tržište. Postoje određeni izazovi na svakom od njih i ne bih nijed-no posebno izdvajala.

Na kojem tržištu potrošači posvećuju najviše pažnje izgledu?

Po mom mišljenju, svi u regiji su veoma naklonjeni ljepoti. Procenat žena koje farbaju kosu je među najvišim u Europi. Također, i upotreba proizvoda za njegu kose je veća nego u nekim drugim europ-skim zemljama. I nema neke veće razlike počev od Slovenije, preko Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine do Srbije.

Postoji li lojalan potrošač L’Oréalovih proizvoda?

Mogu da kažem da su potrošači sve ma-nje i manje lojalni, zato što su sve više i više informisani. Prije kupovine odlaze na internet, provjeravaju proizvod, čitaju o njemu. Informacije su im veoma dostu-pne. I zato mislim da su sve manje lojalni jednom brendu. Otvoreni su da probaju nove proizvode. Naravno, potrošači koji vjeruju određenom brendu stvaraju i neku vrstu emotivne povezanosti sa njim. Tako da to isto dosta pomaže u očuvanju lojalnosti. Kada imate brendove, kon-stantno morate da radite na inovacijama i uvođenju novih proizvoda. U suprot-nom, potrošači neće biti lojalni vašim proizvodima.

• Više od 100 godina ekspertize u

kozmetici

• 5 ključnih oblasti poslovanja: njega

kože (27,9% ukupne prodaje), njega

kose (21,5%), šminka (21,3%), boje

za kosu (14,6%) i parfemi (9,8%).

Ostatak od 4,9% čine njega tijela,

dezodoransi…

• 27 globalnih brendova, čija godišnja

prodaja dostiže 50 miliona eura

• Proizvodi prisutni u 130 zemalja

svijeta

• 23,5 milijardi eura konsolidovane

prodaje u 2011.

• 68.900 zaposlenih širom svijeta

L’Oréal u brojkama

• 3.676 zaposlenih, 60 različitih nacio-

nalnosti, 30 različitih disciplina

• 721 million eura posvećen je

kozmetičkim i dermatološkim

istraživanjima u 2011.

• 19 istraživačkih centara, 16 razvojnih

centara, 50 naučnih i regulatornih

odjeljenja

• 1/3 budžeta namijenjenog za

istraživanja i inovacije odlazi na

unaprijeđena istraživanja

• 613 patenata u 2011.

• 100 aktivnih ugovora o saradnji sa

vodećim akademskim i istraživačkim

institucijama

Istraživanja i inovacije

Žene iz Azije svako jutro koriste 10 različitih proizvoda samo za njegu kože. (L’Oréal)


regionalni intervju Možete li da nam opišete potrošače nekih od vaših brendova?

Kada govorimo o brendu L’Oréal Paris, potrošači su uglavnom žene. Iako se kon-stantno trudimo da na tržište izbacimo i proizvode za muškarce, i dalje je 80 posto potrošača ženskog pola. Kada govorimo o godinama, imamo potrošače od 15 do 70 ili 85 godina. Imajući u vidu činjeni-cu da ovaj brend spada u premium kate-goriju, samim tim je i skuplji i nije baš dostupan svima. Međutim, uočili smo da čak i ljudi čija su primanja niža od pro-sječnih, ipak koriste ove proizvode. Tako da možemo da zaključimo da je to prije pitanje stava i odnosa prema ljepoti. Na drugoj strani, imamo brend Garnier, koji je dostupniji, prijemčljiviji, za koji u TV reklamama ne koristimo “zvijezde” već „devojke iz susjedstva“. S druge strane, L’Oréal Paris žena mora da bude neko kome se dive, neko ko je popularan.

Kompanija dosta ulaže u naučna istra-živanja. Zašto sve u L’Oréalu počinje znanjem i naukom?

L’Oréal je osnovao istraživač, koji je izu-mio prvu sintetičku farbu za kosu. Zaista je vjerovao u kvalitet proizvoda. I ta vjera je postala DNK kompanije L’Oréal . Ve-oma smo ponosni na ogromno odjeljenje za istraživanja. U našoj kompaniji se rade i fundamentalna istraživanja, a ne samo istraživanja na razvoju proizvoda. Naši zaposleni otkrivaju nove stvari koje se kasnije patentiraju. Trošimo velike pro-cente godišnjeg profita na nauku i istra-živanja.

Prepoznati ste kao kompanija koja je posvećena filantropiji. Recite nam ne-što više o aktivnostima na ovom polju?

Da, na ovom polju imamo dosta aktivno-sti. Godine 2007. je osnovana fondacija L’Oréal Corporate Foundation i ona je sada druga najveća fondacija u Francu-skoj. Kroz nju, na globalnom nivou, po-državamo različite aktivnosti u tri ključ-ne oblasti: nauka, solidarnost i edukacija. Imamo mnogo poznatih internacional-nih programa. Jedan od njih, ujedno i najraspostranjeniji, je L’Oréal-UNES-CO Za žene u nauci. Takođe, u saradnji sa UNESCO-om sprovodimo program Frizeri protiv AIDS-a. Još jedan projekat koji je nedavno započet je Operacija osmi-jeh u saradnji sa organizacijom Ljekari svijeta (Médecins du Monde). Također, tu je i program Ljepota od srca...

Zašto ste odlučili da podržite žene koje imaju doprinos razvoju nauke?

Sve je počelo 1998. kada je dvoje ljudi iz naše kompanije i UNESCO-a shvatilo da je u svijetu vrlo malo žena u nauci. Ima dosta studenata ženskog pola na univer-zitetima, ali malo profesora, istraživača, dobitnica Nobelove nagrade. U nauci u svijetu, žene nisu dovoljno zastupljene. Zato smo odlučili da uradimo nešto za

njih. Danas ovaj program podrazumi-jeva tri nivoa - velike godišnje nagrade Za žene u nauci koje se dodijeljuju naju-spješnijim svjetskim naučnicama, kao i programe internacionalnih i nacionalnih stipendija koji podržavaju mlade žene istraživače širom planete.

Da li je među laureatima bilo i žena iz naše regije?

Programi nacionalnih stipendija Za žene u nauci postoje i u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj, i kroz njih svake godi-ne podržavamo najbolje mlade naučnice na lokalnom nivou. Ponosni smo na to što je nekoliko žena iz ove regijea tokom preteklih godina bilo nagrađeno i inter-nacionalnim stipendijama, odnosno što su se našle među 15 najboljih mladih na-učnica koje se biraju svake godine iz cije-log svijeta. Do sada je bilo dvije dobitni-ce iz Slovenije, tri iz Hrvatske, a prije tri godine ovu prestižnu stipendiju dobila je i mlada doktorica iz Srbije.

Kompanija nudi različite mogućnosti za napredovanje zaposlenih?

šta biste poručili partnerima i potrošačima na tržištima za koja ste zaduženi?Nisu opravdane predrasude da su naši proizvodi za ova tržišta drugačiji, odnos-no lošijeg kvaliteta. Odgovorno tvrdim da su to 100 posto isti proizvodi kao i svuda u svijetu. Naše fabrike su specijalizovane po tipovima proizvoda, te se svi naši ar-tikli iz određene grupe proizvoda proiz-vode u istoj fabrici. Dakle, jedna fabrika, na primjer, proizvodi sve kreme za njegu kože za cijelu Europu. Drugačije i ne bi bilo pametno raditi, jer ne bi bilo ekonomski isplativo, a ne bi bilo ni u skladu sa etičkim principima koje zagovaramo.

Tako je. Konstantno ulažemo u edukaciju naših zaposlenih. Imamo odlične alate i na stotine različitih edukativnih progra-ma. Mnogi od ovih treninga mogu da se prate i on-line. Razni treninzi, kao na primjer o vještinama prezentacije, orga-nizuju su lokalno, na lokalnim jezicima, a također postoje i treninzi koji se odr-žavaju u inostranstvu, u Parizu ili nekim drugim gradovima. Uvijek je dobra mo-tivacija za zaposlene da odu na neki semi-nar u Pariz, na primjer, gdje unaprijeđuju svoje znanje iz određene oblasti i ujedno se upoznaju i sa osnovnim vrijednostima kompanije. Na taj način postižu bolje re-zultate u poslu.

Da li je neko od zaposlenih iz Srbije, Slovenije, Hrvatske ili Bosne i Her-cegovine napredovao i otišao da radi negdje u inostranstvo?

Imamo i takvih primjera. Mobilnost rad-ne snage je veoma važna za kompaniju. Možda ih nema na hiljade, ali ih ima. Vjerujemo u različitosti i svako ko ima ambiciju da ostvari značajniju karijeru u kompaniji mora jedan period da provede u inostranstvu, i stekne i takvo iskustvo. Tako, na primjer, imamo djevojku iz Slo-venije koja odlazi za Pariz, i koja će biti marketing menadžer jednog od naših brendova za Centralnu Europu.

L’Oréal je po peti put ušao u 100 naj-održivijih kompanija u svijetu. Šta to znači za kompaniju, zaposlene i druš-tvo?

Veoma smo ponosni na ovu nagradu jer je održivi razvoj, koji podrazumijeva i društveno odgovorno poslovanje, veoma važan ne samo za nas kao kompaniju, već i za naše potrošače. I to što smo nagrađe-ni ovim međunarodnim priznanjem do-kaz je da je ono što radimo na tom polju, ispravno.

Također ste dobitnici nagrade za etič-ko poslovanje?

I pitanje etike je također veoma važno za nas. Iskreno vjerujemo da morate da po-slujete po etičkim principima, kako biste mogli da postojite više od sto godina. U suprotnom, ne biste mogli da ostanete na vrhu.

Da li postoji neka nagrada koja je Vama naročito draga?

Ne bih mogla da kažem da postoji takva nagrada. Ali, mogu da kažem da sam pono-sna što sam dio kompanije koja ima sve te nagrade, pa možete da mi postavite ovakvo pitanje. Ono što me čini ponosnom jeste izbor velikog broja priznanja.

30

preporukejuli 2012 www.instore.ba

zASTUPNIk PRIVREDE BIH

Vanjskotrgovinska komora BiH Vanjskotrgovinska komora BiH, privrednicima na jednom mjestu nudi veliki broj usluga od poslovnih i tržišnih informacija, preko informacija o propisima i zakonima, savjetodavnih usluga, promotivnih aktivnosti, baze podataka itd. komora je i članica mnogobrojnih međunarodnih asocijacija (Eurochambres, International Chamber of Commerce-ICC, ABC, fIATA, IRU, SECI, GS1) što joj omogućava da uspješno učestvuje u raznovrsnim projektima u cilju jačanja i unapređenja regionalne i međunarodne poslovne saradnje. Broji 14.000 članica, a možete je pronaći u Sarajevu na adresi Branislava đurđeva br. 10. U sklopu komore djeluje nekoliko značajnih agencija i odjeljenja koja Vam mogu biti od koristi u vašem poslovanju.

Promocija izvoza

BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH. Njena osnovna misija je pružanje podrške bh. izvo-znicima kako bi održali i povećali svoj izvoz, ali i kreiranje povoljnijeg ambijenta za međunarodnu trgovinu putem adresiranja i rješavanja ključnih pitanja kroz in-stituciju Izvoznog vijeća BiH. Ova agencija fokusira se na tržišta EU 15, EU nove članice, CEFTA regije i Sjeverne Afrike. Iako određene usluge nude svim izvozno--orijentiranim kompanijama, najveći broj programa posvećuju podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u sljedećim sektorima:• Metalna industrija;• Drvna industrija;• Prehrambena industrija.

Kontakt: [email protected] Tel.:033 566 230

Transport

Komora servisira bh. prijevoznike koji se bave međunarodnim i međuentitetskim prijevozom, te informacijama bitnim za njihov rad, kao što su:• međunarodna legislativa: konvencije, međunarodni sporazumi, direktive, protokoli mješovitih komisija za transport;• informacije o međunarodnom prijevozu: cijene goriva, ograniče-nja i zabrana kretanja, dozvole za pojedine vrste prijevoza;• unutrašnja legislativa: zakoni, pravilnici, odluke;• informacije o unutrašnjem prijevozu: ograničenja i zabrane, servisne informacije, licence;• informacije o radu udruženja: pravilnici, poslovnici, planovi rada, odluke, zaključci.

Kontakt: [email protected]; [email protected]; [email protected].: 033 566 170, 033 566 174, 033 566 177

Edukacija

ECOS – Institut za edukaciju Vanjskotrgo-

vinske komore BiH dva desetljeća djeluje na

području profesionalnog osposobljavanja i

permanentnog obrazovanja s posebnim nagla-

skom na poduzetništvo i menadžment, u sklopu

instituta djeluju:

- ECDL škola računara;

- FIATA škola špedicije;

- IRU Academy;

- TUV Akademija kvalitete;

- Škola poslovne administracije;

- Škola malog biznisa;

- Govorništvo i komunikacijske vještine;

- Radionice iz oblasti prodaje.

Kontakt: Tel.: 033 566 222

Vanjskotrgovinska razmjena

Centar za informatiku i statistiku VTK BiH, u okviru programa domaćih baza podataka priprema, sistematizira i dostavlja na upit, podatke o robnoj razmjeni sa inostranstvom po robama, državama i sektorima za BiH, po entitetima, kantonima, regijama i opština-ma. Centar kvartalno priprema i publikuje Bilten “Pregled i analiza ostvarene vanjsko-trgovinske razmjene BiH”.

Kontakt: [email protected]


Javni dokumenti U okviru usluga koje pruža VTK, Sektor za javne dokumen-te izdaje slijedeće dokumente: - potvrde o porijeklu robe;- prijedlog odluke za unutrašnju i vanjsku obradu;- potvrde za oslobađanje od plaćanja carine po posebnim uslovima; - potvrdu o porijeklu za javne nabavke; - ovjeru ugovora za izvođenje radova u SR Njemačkoj (de-tašmani); - ovjeru pozivnih pisama za zemlje Šengena, ovjeru ugo-vora, licenci, faktura, i druge ovjere kao i izdavanje drugih dokumenata preme zahtjevu korisnika sukladno ovlastima Komore.

Kontakt: [email protected].: 033 56 61 95

U okviru usluga koje pruža VTK, Sektor za javne dokumen- GS1

GS1 sistem predstavlja respektabilni međunarodni sistem

standard, koji se primjenjuje za kodiranje i identifi kaciju

proizvoda, usluga i lokacija, kao i elektronske trgovine.

Ovaj sistem povezuje poslovne interese proizvođača i tr-

govine, a osnovan je sa ciljem da unaprijedi upravljanje

dostavnim lancem i poslovnim procesima, te da kao rezul-

tat toga stvori dodatnu vrijednost poslovnim partnerima.

GS1 sistem standarda koristi preko 1.000.000 kompanija iz

preko 140 država iz cijelog svijeta, među kojima je i Bosna

i Hercegovina. Udruženje GS1 BiH djeluje pri Vanjskotrgo-

vinskoj komori Bosne i Hercegovine. Aplikaciju za dobijanje

dokumenata korisnici podnose na obrascima:

• Izjava o pristupanju GS1

• Zahtjev za dodjelu koda EAN 13

Kontakt: [email protected]

Tel.: 033 566 191Vize

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, na osno-vu sporazuma o olakšicama prilikom izdavanja viza između BiH i Europske Za-jednice, Kraljevine Danske, Kraljevine Norveške i Konfederacije Švajcarske,vrši usluge:- izdavanja Zahtjeva za vize vozačima koji vrše uslugu međunarodnog prijevoza putnika i/ili tereta;- potvrdivanje pozivnih pisama za poslovne ljude i predstavnike poslovnih orga-nizacija iz Bosne i Hercegovine.

Kontakt: Sarajevo - 033 566 177; Banja Luka - 051 227 681; Tuzla - 035 258 266; Mostar - 036 333 651

TIR sistem

Carinski tranzitni sistem TIR je osmišljen da ma-ksimalno olakša međunarodno kretanje roba pod carinskim pečatom. Za izdavanje TIR karneta i ga-rantiranje operacija pod TIR karnetom u Bosni i Hercegovini ovlaštena je Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine.1. Prednosti za transport i trgovinu:- smanjuje troškove transporta smanjujući formal-nosti i kašnjenja u tranzitu;- olakšava kretanje u tranzitu primjenom standar-dizirane regulative i dokumentacije; - kao krajnji rezultat, potiče razvitak međunarodne trgovine.2. Prednosti za prijevoznike:- roba se kreće preko međunarodnih granica s mini-malnim ometanjima i stajanjima;- kašnjenja i troškovi transporta su smanjeni;- dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani;- nema potrebe za depozitom (garancijom) na gra-nicama tranzitnih država.3. Prednosti za carinski sistem:- garantovano plaćanje carinskih i poreznih pri-stojbi u slučaju zloupotrebe (do 50.000 dolara),- samo “bona fi de” prijevoznicima je dozvoljeno korištenje TIR karneta - čime se povećava sigurnost sistema;- smanjena je potreba fi zičke kontrole robe u tran-zitu- sistem olakšava carinsku kontrolu i popratnu do-kumentaciju.

Kontakt: [email protected].: 033 566 172

ATA karnet

ATA Karnet je jednostavan i jedinstven međunarodni carinski dokument koji omoguća-va privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA Karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine, u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunja-vanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA Karnet je sinonim pasoša za robu.U Bosni i Hercegovini ATA Karnete izdaje i ovjerava Vanjskotrgovinska komora BiH. Potrebna dokumentacija- Pravna lica1) Zahtjev za izdavanje ATA Karneta;2) Izjava podnosioca o preuzimanju obaveza;3) Obrazac za evidentiranje poslovnih partnera;4) Robna lista;5) Rješenje o registraciji privrednog subjekta; 6) Fotokopija PDV broja (ukoliko je PDV obaveznik);7) Fotokopija Jedinstvenog identifi kacijskog broja;8) Fotokopija Rješenja Zavoda za statistiku o šifri djelatnosti; 9) Ovlaštenje za potpis karneta i preuzimanje sa kopijom lične karte/pasoša;10) Ovlaštenje o zastupanju ATA Karneta u radu sa carinskim organima sa kopijom lične karte/pasoša.Potrebna dokumentacija - fizička licaProvjeravaju se sljedeća dokumenta:1) Zahtjev za izdavanje ATA Karneta;2) Izjava podnosioca o preuzimanju obaveza;3) Robna lista;4) Kopija lične karte/pasoša podnosioca zahtjeva;5) Kopija lične karte/pasoša zastupnika.Zahtjev, izjava, robna lista te ostala statusna dokumentacija podnosioca može se dosta-viti mailom, faksom ili lično, s tim da se zahtjev i izjava prije preuzimanja ATA Karneta moraju dostaviti u orginalu.

Kontakt: [email protected] Tel.: 33 566 173

ATA Karnet je jednostavan i jedinstven međunarodni carinski dokument koji omoguća-

32 juni 2012 www.instore.ba

33juni 2012 www.instore.ba

34

analizajuli 2012 www.instore.ba

SNAžAN RAST PROIzVODA zA LIčNU NJEGU

Proizvođači u kategoriji proi-zvoda za ličnu negu postaju kreativni. Trgovci i dobavljači su zainteresovani da iskoriste mogućnosti za rast koji nudi taj

segment, uprkos teškoj ekonomskoj situ-aciji. Najnovije IGD ShopperVista istra-živanje pokazuje da 51 posto kupaca ne osjeća veće posljedice krize u aprilu 2012. u odnosu na isti period prošle godine. Štede, ali proizvodi za ličnu njegu doživ-ljavaju snažan rast, jer potrošači posma-traju ovu kategoriju kao dostupni luksuz. Ovi proizvodi u njima izazivaju feelgood faktor. U trendu je korištenje premium proizvoda za održavanje domaćinstva, tako da proizvođači razvijaju inovativne proizvode i inicijative kako bi stekli kon-kurentsku prednost.

Prodavači rade na inovativnim prodaj-nim formatima koji „usporavaju“ kupca, odnosno zadržavaju ga duže u radnji, a samim tim i navode ga da troši više. U trenutnoj klimi, važnije je nego ikada pratiti potrebe kupca, ponuditi mu ono šta želi, pametno targetirati i komunici-

Dobra prilika za trgovce Predstavljamo vam neka rješenja koja vodeći svjetski trgovački lanci primijenjuju, kako bi povećali zaradu na proizvodima iz ove kategorije i privukli što veći broj kupaca u svoje objekte.

Autor: Nick Miles, Senior Retail Analyst, IGD

rati s njim, kako bi se povećala potrošnja. Predstavljamo vam neka rješenja koja vo-deći svjetski trgovci primijenjuju, kako bi povećali zaradu na proizvodima za ličnu njegu i privukli što veći broj kupaca u svoje objekte.

Prioritet za rast

Tesco podiže ovu kategoriju na novi nivo u svojim najvećim trgovinama. Format Extra pokazuje snažan rast na međuna-rodnim tržištima, a Tesco u praksi spro-vodi iskustva iz inostranstva na domaćem tržištu, tako što određenim odeljenjima daje karakterističan izgled i osjećaj. Ka-tegorija lične njege je dobar primjer ove strategije. Tesco radi na podsticanju rasta u poslovanju na teritoriji Velike Britani-je, a to se ogleda u poboljšanju odjeljenja lične njege.

Na obnovljenim odjeljenjima proizvodi za njegu pažljivo su razdvojeni od onih koji imaju medicinska svojstva. Dijelovi trgovine u kojima se prodaju proizvodi za njegu doživjeli su najradikalnije promje-ne. Podsjećaju na ukrštanje duty free sho-pa i odjeljenja robnih kuća, sa kutkom za make-up sa profesionalnim šminkerima. Može se reći da je to koncept trgovine u trgovini. Roba je složena po brendovima, a fokus se stavlja na testiranje proizvoda.

Tesco je značajno povećao svoj asorti-man uključivanjem premium brendova, te tako parira velikim konkurentima. Na novim, osvijetljenim, samostojećim dis-plejima sada su pozicionirani ekskluzivni brendovi kao što su Crabtree i Evelyn i Tisserand, Natio i St. Tropez.

Sredstvo za proboj na nova tržišta

Vodeći trgovci vjeruju da će dovođenjem odjeljenja proizvoda za ličnu njegu na novi nivo, također, biti olakšan i njihov ulazak na nova tržišta.

U januaru 2012., Walgreens otvorio je novu lider trgovinu na dva sprata u Či-kagu. Time je označen povratak u nje-gov rodni grad i to na istoj lokaciji gdje su imali trgovinu u periodu od 1925. do 2005. Greg Wasson, predsjednik i izvršni direktor Walgreensa, ovim povodom je rekao: „Ono što smo imali u našoj trgovini 1920., ponovno nudimo. Imamo vrhunsku uslugu, udobnost, asortiman apoteke. Kupci će sigurno biti oduševljeni“.

Iskoristiti olimpijski potencijalTrgovci visokokvalitetnih proizvoda za

ličnu njegu, također, razvijaju nove for-

mate trgovina. U Velikoj Britaniji, AS

Watson u vlasništvu Superdruga, lan-

sirao je novi izgled u svojoj Wimbledon

trgovini u martu 2011. Novi format don-

osi jedinstvenu opremu, poboljšanu ras-

vjetu, jasniju komunikaciju na vizuelnim

rješenjima, ali i dijeli trgovinu na „zone“

korištenjem smjelih kolorističkih tema.

Širom Londona, otvorena je 21 trgovina

ovog formata, u kojima ovaj trgovac

želi da izvuče maksimalnu zaradu to-

kom Olimpijskih igara. Komentarišući

novi format trgovina, Steve Jebson,

komercijalni direktor Superdruga je

rekao: „Kupcima smo omogućili da lako

pronađu proizvode koje žele da kupe time

što smo radnje podijelili na zone. Također

smo utrošili dosta vremena za obuku

prodavača, s naglaskom na poznavanje

svih svojstava proizvoda. Kako će turisti iz

cijelog svijeta doći u naš glavni grad, pravi

je trenutak da naše trgovine izgledaju

bolje nego ikad“.


IGD obezbjeđuje uvid u praksu u domenu

trgovine, category managementa i

dobavljačkog lanca. IGD sarađuje sa

više od 750 proizvođača i trgovaca preh-

rambenim proizvodima širom svijeta,

uključujući i zemlje bivše Jugoslavije.

Za više informacija, kontaktirajte nick.

[email protected].

U ovoj trgovini fokus je na poboljšanoj interakciji sa kupcem, uključujući i iPad aplikacije. Također, u objektu imaju i odjeljenja sa nišama kozmetike, njege kože i kose brendova koji se obično ne mogu pronaći u apotekama. Kozme-tički tretmani su također u ponudi gdje posebno obučeno osoblje pruža stručne savjete, a na virtuelnom make-up kiosku kupci mogu da isprobaju nove kozmetič-ke proizvode.

Francuski brend Sephora sebe opisuje kao pionira u segmentu trgovine proi-zvodima za ličnu njegu. Ova je kompani-ja u vlasništvu LVMH, te je predvodnik u industriji njege kada se govori o usva-janju novih tehnologija i digitalnih uslu-ga u trgovinama ovog tipa. Osim mreže trgovina na 15 svjetskih tržišta, Sephora je ušla na dansko tržište u maju 2012., sa trgovinom koja u potpunosti prati svojim izgledom i uslugama one u Milanu, New Yorku i Parizu.

Trgovina je smještena u samom centru Kopenhagena, na 1.000 m2 a projekto-vana je tako da stvara jedinstveni doživ-ljaj, podižući na novi nivo in-store usluge. Uz lansiranje svoje ekskluzivne privatne robne marke na dansko tržište, Sephora je otišla i korak dalje i uključila u ponudu veliki izbor prirodnih i organskih bren-dova kojima su danski kupci jako skloni.

Jedinstveno i ekskluzivno iskustvo

Osim što razvijaju nove formate trgovina, sve veći broj trgovaca i dobavljača uvodi ekskluzivne ponude. U Velikoj Britaniji, Boots je nedavno objavio rezultate pro-daje u segmentu lične njege, koji iznose oko dva posto ukupne dobiti od 2,2 mi-lijarde funti. Boots svoju snagu crpi iz velikog portfolia privatnih robnih marki, posebno u premium segmentu. Promo-tivna strategija ovog trgovca temelji se na sezonskim događajima uz poklon setove kao top ponudu.

Carrefour je preuzeo značajan iskorak u martu ove godine, kada je privatne rob-ne marke proizvoda za njegu odvojio od modela „tradicionalno dobro, bolje, najbolje“, koji se često koriste u velikim trgovačkim lancima. Umjesto toga, uveo je Les Cosmetiques Design Paris, brend koji je zamijenio cijeli raspon objekata koji se bavio kategorijama kao što su lična i nje-ga kose, anti-age proizvodi i šminka. Ci-jene se kreću od 1 do 12 eura, a proizvo-di su podijeljeni po imenima, kao što su Essentials za papirnu galanteriju, Nectar of Nature za organske i prirodne proizvode i Kera Science Professional za proizvode sa medicinskih svojstvima. Mediji objavlju-ju izvještaje koji svjedoče o uspjehu ovog trenda, tako da će se Carrefour najvjero-vatnije sa ovim konceptom pojaviti na tr-žištima Europe, u Italiji, Belgiji i Španiji do kraja 2012., a 2013. i 2014. pokrenut će i poslovanje u Aziji i Južnoj Americi.

Manji igrači izgrađuju snažnije prisustvoTrgovci koji u svom portfoliu imaju ma-nje poznate proizvode za ličnu njegu, također pokušavaju da se prošire u ovoj brzorastućoj kategoriji da bi obezbijedili veći udio na tržištu.

Whole Foods Market je nedavno lansi-rao svoju najnoviju trgovinu na Piccadilly Circusu u središtu Londona, gdje je više prostora obezbijeđeno za proizvode iz kategorije lične njege. U ponudi su novi ekskluzivni proizvodi, uključujući Studio 78, pariški brend šminke, a uveden je i kutak gdje kupci mogu da probaju neke od proizvoda.

Tu se izdvaja i jedan neočekivani primjer. M&S je uveo novi koncept Your Beauty: The Best of Nature and Science u svoje tr-govine London Kensington. Tu se mogu pronaći 30 nezavisnih brendova, od kojih su mnogi novi na tržištu Velike Britanije, kao i izbor privatne robne marke šminke brendova Limited i Autograph. U ovom prodajnom objektu odjeljenja za ličnu njegu diferencirana su od ostatka trgo-vine. Kupcima su na raspolaganju i spe-cijalizovani savjetnici. Zanimljivo je i to da M&S nije uveo samo brendirane, već i ekskluzivne proizvode iz ove kategorije.

Budućnost je u pretvaranju izazova u mogućnosti

Ovi primjeri pokazuju kako se ova kate-gorija razvija i prilagođava željama ku-paca. Postoje mnogi drugi primjeri koji utječu na rast trgovine, a uključuju pri-stupačnije kozmetičke tretmane i salone, jačanje veza sa zdravstvenom zaštitom kroz in-store i online klinike i stavljanje u fokus trgovina i parfimerija na proizvode koju su se mogli naći samo u apotekama. Ovo je dinamična kategorija i odličan je primjer kako izazovi koje donosi globalna ekonomska klima također mogu da budu i mogućnosti za razvoj ove industrije.


inLiflet

ANALIzA kATEGORIJE SLADOLEDA U LIfLETIMA zA PRVIH 6 MJESECI U ODNOSU NA ISTI PERIOD LANI

Vanila, čokolada, Devil, Angel, Mozart, Pina Colada, mliječni, voćni,

profiterole, krem biskvit… i mogao bih tako još dugo da nabrajam sve te vrste slado-leda koje se nađu u lifletima, kako se živa u termometru

podiže na viši podiok. Kako ljeto odmiče, proizvođači sla-doleda kreću u akciju, i pro-mocija sladoleda je sve više.

Mnogo sitniša treba skupi-ti i kupiti sladoled, ali može se reći da sladoleda na trži-štu ima od jeftinih do onih u premium rangu. Iz analize se može zaključiti da su ove go-dine u lifletima cijene sladole-da na promocijama bile niže.

U Srbiji se na promociji naj-većim dijelom nalaze sladole-di u porodičnim pakovanjima, kako među nacionalnim bren-dovima, tako i među brendo-vima trgovaca. U Hrvatskoj se smanjio udio porodičnog pa-kovanja, a pojačale promocije sladoleda u kornetima, kao i promocije štapića, koje su se povećale za 7 poena. U Slo-veniji su izraženije promocije sladoleda na štapićima sa Sha-

Ledene promocije Ove godine cijene sladoleda na promocijama su niže. Dok u Sr-biji i Bosni i Hercegovini na akcijama dominiraju porodična pa-kovanja, u Sloveniji i Hrvatskoj se češće mogu naći sladoledi na štapićima i u kornetima.

Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

re of Voice (SoV) od 22 posto, s korneti imaju 5 posto SoV-a. U Bosni i Hercegovini domi-nira porodično pakovanje, u odnosu na štapiće i kornete.

Među brendovima koji se po-javljuju u Srbiji, najsnažniji su Quattro i Strauss iz Frikoma, Aloma iz Nestléa, koji imaju više od 52 posto SoV-a, ali i privatne robne marke - Pre-mia, Fine Food i 365 koje, ukupno, drže više od 17 posto SoV-a. Kompanija Nestlé je bila veoma aktivna i povećala svoj SoV za čak 5,7 poena, od-nosno 40,4 posto zahvaljuljućí promo pressure u poređenju perioda year to date 2012. sa istim periodom za 2011.

Uporedo sa povećanjem po-javljivanja Frikom i Nestlé proizvoda, ojačale su i rob-ne marke trgovaca u Srbiji. U Hrvatskoj se SoV robnih

marki trgovaca smanjio za -0,6 poena (negativan broj). U Sloveniji se, također, povećao SoV robnih marki trgovaca, ali brendovi proizvođača ima-ju 90 posto SoV-a u lifletima. Robne marke trgovaca u Bo-sni i Hercegovini su malo oja-čale, ali nisu se suviše pribli-žile brendovima proizvođača.


0,00% 5,00%

10,00% 15,00% 20,00% 25,00% 30,00%

jul.1

0

Aug

2010

sep.

10

Oct 2

010

nov.

10

dec.

10

jan.

11

feb.

11

mar

.11

apr.

11

May

201

1

jun.

11

jul.1

1

Aug

2011

sep.

11

Oct 2

011

nov.

11

dec.

11

jan.

12

feb.

12

mar

.12

apr.

12

May

201

2

jun.

12

Tabela prikazuje kako se kreću promocije sladoleda po mjesecima, u procentima (YTY: jul 2010. do jun 2012 ).

U Hrvatskoj, Ledo je pove-ćao promo pressure za čak više od 60 posto i tako ima najveći SoV u lifletima sa brendovi-ma koji su najjači - Quattro Twice, Grandissimo - daleko ispred ostalih igrača na trži-štu. Također se može primije-titi, da su u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, na akcijama sladoledi sa manjom prosječnom cijenom – približno 10 posto nižom cijenom.

U Sloveniji su mnogo više izjednačeni glavni igrači u kategoriji sladoleda, gdje naj-

veći SoV ima Unilever - 18,4, prati ga Mars sa 16,9 i Ledo sa 14,6, kao i Leone sa 12,7 posto SoV-a. Interesantno je da se u Sloveniji ne primjeću-je smanjenje prosječne promo cijene, ali zato su kompenzo-vane razne vrste potrošačkih pogodnosti, koje maloprodav-ci u prethodne dvije zemlje ne praktikuju.

U BiH, Ledo ima najveći SoV i prate ga Ice Cream Factory, Nestlé i ostali. Primjetno je da u Srbiji, BiH i Hrvatskoj do-minira jedan proizvođač, dok

je u Sloveniji tržište mnogo više izjednačeno u pogledu promocija u lifetima.

Što se potrošačkih pogodnosti tiče, može se reći da su Hrvat-ska, Srbija i Bosna i Hercego-vina na istom nivou. Najvećim dijelom, u pitanju su obični popusti - kada proizvod košta manje nego kad nije na pro-mociji, zatim VL –virtuelni lot, odnosno popust na količi-nu ili, u mnogo manjem obi-mu, i gratis. U Sloveniji, osim običnih popusta, VL-a, gratis proizvoda, tu su i kuponi, po-

kloni, kao i popust sa loyalty karticom, koji je vezan za sam proizvod, i sa kojom prednja-če E-Leclerc i Spar. Što se tiče kupona, njih ćemo češće naći u Tušu. Međutim, možemo očekivati da će i ostale zemlje početi sve više da koriste pro-godnosti loyalty kartica u bu-dućnosti.

Sve promocije su iz baze Hiper Com za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Bos-nu i Hercegovinu. Poredak ne znači nužno i poredak po bazi. Sva pitanja nam možete dostaviti na e-mail adrese, koje možete pronaći na našoj stranici www.huper-com.com

Ako želite da dobijate naš newsletter, možete se prijaviti na: [email protected]

38

na mjestu prodaje juli 2012 www.instore.ba

Znanja i vještine potrebne za dobrog promotera Autor: Patrik zupančič, PROMO.fIL d.o.o.

Šta su vrijednosti? Vrijedno-sti su:- način na koji se odnosimo

prema drugima, u poslova-nju i izvan njega (ponašanje, pristup…)

- kako pristupamo poslov-nim izazovima (prestanemo brzo ili se borimo do kraja);

- u kojoj mjeri se ravnamo prema kupcima i potrošači-ma (vanjsko, unutrašnje);

- vrijednosti opisuju ono u što vjerujemo i kako postu-

znanja i vještine potrebne za dobrog promotera su:1. Poznavanje i razumi-

jevanje vrijednosti2. Razumijevanje osnova

prodaje i 4P 3. Poznavanje proizvoda i

poznavanje potrošača4. Tehnike savjetodavne

prodaje5. Kako se nositi s teškim

klijentima6. Koraci jednog promo-

tivnog dana

U nastavku ćemo ukratko predstaviti svako od tih područja, a možda ćemo se u jednom od sljedećih brojeva Instore magazina posve-titi nekom od tih područja detaljnije.

1. Poznavanje i razumijevanje vrijednosti

2. Razumijevanje osnova prodaje i 4 P

pamo kao kompanija.

Promoter treba biti svjestan da kod izvođenja promocije nosi trostruku ulogu:- predstavlja klijenta ili njegov

brand;- predstavlja agenciju, za koju

obavlja svoj posao;- predstavlja samog sebe, kao

potencijalnog partnera u ne-koj kompaniji.

Zato treba znati:- i vrijednosti koje klijent želi

komunicirati svojim potro-šačima (npr. bezopasan za okolinu, ekološka svijest, si-gurnost upotrebe, dobro za vaše zdravlje, porijeklo...);

- i vrijednosti agencije za koju obavlja svoj posao (Aktivna prodaja, Uređenost promo-tivnog mjesta, Odgovornost i Predanost).

Zadatak prodaje je u trgovini obezbijediti da imamo: pravi izbor proizvoda, na pravom mjestu, po pravim cijenama i pravim promocijama, te ak-tivne prodavače, na svakom prodajnom mjestu u svakom trenutku.

Šta su 4 P i šta moramo obezbijediti ?- Presence (Prisutnost): pra-

vilan asortiman, dovoljne zalihe, kategorizacija rob-nih grupa,…

- Placement (Pozicioniranje): najbolje prodajne police, stalne dodatne pozicije,…

- Price (Cijena): prave cijene, tako redovne kao i akcijske, trajno niske cijene isl.

- Promotion (Promocija): promotivne aktivnosti, izla-ganja, promocije/degustaci-je,…

Zato, dobar promoter mora:

- dobro poznavati ne samo proizvode koje promoviše, nego i cijelu kategoriju pro-izvoda, u koji segment kate-gorije spadaju ti proizvodi i zašto takva segmentacija, koji konkurentni proizvodi su usporedljivi s promoviranim proizvodima, i naravno koje su njihove prednosti isl.

- znati koje su najbolje pozici-je u trgovini za postavljanje promotivnog mjesta, gdje se nalazi put kupovine potroša-ča u trgovini, kakva su pravila za pozicioniranje određene robe, da dodatna izlaganja pored promotivnog pulta povećaju vidljivost promotiv-nog mjesta isl.

- znati kakve su cijene proizvo-da koje promoviše, znati da li su to redovne, akcijske ili trajno niske, ako su niže od redovnih kakav je popust, da li se možda popust obračuna

tek na blagajni ili se možda učita na karticu, kakve su cijene konkurentskih proi-zvoda isl.

- dobro poznavati mehaniku pojedine promocije – koje su pogodnosti za potrošača, ako kupi sada (npr. niža ci-jena, nagrada za kupovinu, sudjelovanje u nagradnoj igri isl.), može biti samo savjetovanje, degustacija, demonstracija ili predstav-ljanje nekog proizvoda isl.

– znati da li je promocija do-datno podržana drugim marketinškim alatima (npr. oglašavanje u medijima, PR članci, događaji isl.), koja je glavna komunikacija prema potrošačima, kakav POS materijal je dogovoren za promociju isl.


3. Poznavanje proizvoda i poznavanje potrošača 5. kako se nositi s teškim kupcima

4. Tehnike savjetodavne prodaje

Osnovno poznavanje potro-šača znači:- dobiti što više informacija

o tržištu (broj potrošača, profil godina, prosječna po-trošnja, trendovi,...);

- kakav je tip potrošača, ciljna grupa – profil godina, spol, životni stil, isl.;

- biti u stanju prepoznati ko je zaista kupac i ko potrošač proizvoda kojeg promoviše;

- biti u stanju prepoznati proces donošenja odluka - ko zapravo donosi odluku o kupovini.

Osnovno poznavanje proi-zvoda smo već spomenuli u prethodnom članku: promoter mora poznavati i proizvode koje promoviše, kao i konku-rentske proizvode, te uspo-redbu i prednosti u odnosu na njih.

Međutim, kod poznavanja proizvoda su važne dvije stvari:- profesionalno znanje:

o potrošač očekuje da pro-moter zna sve o proizvo-dima, da ima odgovor na svako pitanje;

o potrošač očekuje detaljno poznavanje proizvoda (sa-stav, efekti, djelovanje,...);

o samo dobro prezentirani argumenti će uvjeriti po-trošača za kupovinu;

o predstavljanje svojstava i koristi/prednosti.

- lična vjera:o ako promoter sam ne vje-

ruje u proizvod, teško će ga prodati, jer će se uvijek složiti s kritikama potroša-ča i neće dovoljno naglaša-vati prednosti.

Za razliku od tradicionalne prodaje, savjetodavna proda-ja je:- fokusirana na strategiju/

komunikaciju (i ne samo na jedan problem ili prodaju jednog proizvoda);

- nenametljiva („Šta trebate?“ umjesto „Vi trebate !“);

- to je savjetovanje, ne upotre-ba pritiska i straha;

- više ispitivanja za bolje ra-zumijevanje želja i potreba potrošača;

- motivirajuća, ne manipula-tivna;

- fleksibilna, ali mjerljiva;- usmjerena na dugoročne re-

zultate;- pridržavanje dogovorenog.

Vještine savjetodavne proda-je, koje mora savladati dobar promoter, su sljedeće:- vještine prepoznavanja sti-

lova ponašanja i prilagodbe (identifikacija različitih sti-lova ponašanja, prilagođava-nje svog stila ponašanja tim stilovima);

- komunikacijske vještine (pi-sana, verbalna i neverbalna komunikacija, kako pozdra-viti na pravi način, uspješan prodajni govor isl.);

- identificiranje potreba po-trošača (poznavanje razlike među svojstvima, prednosti-ma i koristima proizvoda);

- planiranje ciljeva („na glavu okrenuta“ priprema – od ciljeva promocije, preko prednosti/koristi proizvoda, preko podataka za potporu

argumenata, preko identi-ficiranih potreba/želja ku-paca, do popisa pitanja koja promoter treba postaviti potrošaču);

- vještina ispitivanja (taktika otvorenih pitanja da se do-biju informacije, mišljenja, želje/potrebe, i zatvorenih pitanja da se dobije objaš-njenje, potvrdu razumije-vanja potrošača i zaključak prodaje);

- vještine slušanja (aktivno slušanje (kontakt očima, klimanje), razumijevanje i neverbalne komunikacije, sažetak onoga šta smo čuli kao potvrdu razumijevanja potrošača i njegovih želja/potreba/problema);

- prezentacijske vještine (do-bra priprema i vježba kod kuće, energičan, duhovit i aktivan nastup, korištenje animacije i vizuala);

- zaključak prodaje (prepo-znati verbalne i neverbalne signale zainteresovanosti za kupovinu još prije za-ključka, pokušaj zaključka i konačni zaključak, zaključak raznih vrsta: pravi, alterna-tivni ili sa pitanjem);

- rješavanje prigovora (razu-mijevanje, da prigovor nije ništa strašno, nego je zapra-vo samo zahtjev za još više informacija i argumenata, poznavanje tehnike rješava-nja prigovora);

- pregovaranje (npr. „Ako ćete vi..., onda ću vam ja...“).

Možemo razlikovati pet ra-zličitih tipova teških kupaca:- ljuta stranka („napuše“ mali

u veliki problem);- brbljiva stranka (stalno go-

vori, osjetljiva je);- gruba stranka (ponaša se

grubo, uvredljivo, sirovo);- uzvišena stranka (voli po-

kazati svoju uzvišenost i pokuša omalovažiti druge, ponaša se kao da sve zna, često zahtijeva odgovornu osobu);

- nepovjerljiva stranka (opre-zna, osjeća se ugrožena, sastanak s njom je poput ispitivanja na sudu, jer od prodavača zahtijeva mnogo znanja);

Za svaku vrstu teških kupaca postoje razne tehnike kako se nositi s njima, ali općeni-to se preporučuje da pristup promotera ka kupcu bude:- neka se kupcu da do znanja

da je on nešto posebno (do-brodošlica, aktivno slušanje, empatija, pokazavnje ljuba-

znosti, poštovanja, potruditi se više, steći njegovo povje-renje);

- promoter treba imati lične ljudske kvalitete, koji je pri-mjeran za rad s klijentima (samouvjereno i profesio-nalno ponašanje, održavanje obećanja, prihvatanje kriti-ke ili krivice za greške);

- za kupce koji su umjereniji treba upotrijebiti mirniji pristup (da ne govori pre-više glasno, ne maše previše rukama, nego da više koristi izraze lica);

- za kupce koji su otvoreniji i imaju više razigran i veseo karakter, može koristiti dru-gačiji pristup (može blago podići ton glasa, upotrijebiti otvoreneniju komunikaciju, ako je osoba duhovitija, s njom se može također i na-šaliti na kulturan način).

U svakom slučaju, promoter mora uvijek biti pozitivan, do-bro raspoložen, nasmijan, pri-jateljski raspoložen i uljudan.

6. koraci jednog promotivnog dana

Dobar promoter zna svih sedam koraka promotivnog dana:a) planiranje i priprema:

o promo oprema, znanje i informacije, ciljevi, pro-dajni argumenti, mogući prodajni pozdravi i govo-ri, lista otvorenih pitanja, mogućih prigovora i rje-šenja, pravovremeni do-lazak.

b) pozdrav i pregled trgovine:o pozdrav i odobrenje za

posao, procjena posjeće-nosti trgovine, pregled uređenosti polica i izla-ganja promovisanih proi-zvoda, pregled zaliha, pre-gled cijena i promotivnih aktivnosti promovisanih proizvoda i konkurencije.

c) uređenje promotivnog mje-sta:

o dogovor za prikladnu lo-kaciju za promotivno mje-sto, uređenje promotivnog

mjesta, dodatna izloženost robe, POS materijal, uzor-ci, promovisani proizvodi, oznake sa cijenama...

d) revizija ciljeva:o prilagodba ciljeva ili me-

hanike promocije na osnovu pregleda trgovine i ostalih nalaza na prodaj-nom mjestu.

e) savjetodavna prodaja:o sljediti tehnike, (koje smo

spomenuli u dijelu teksta pod naslovom Tehnike sa-vjetodavne prodaje).

f) po zaključku prodaje/pro-mocije:

o pospremanje promotivnog mjesta, uređenje i popu-njavanje police, pregled prodaje i potrošnje, obavi-jest o odlasku i pozdrav.

g) administracija i analiza:o izvještaji, komentari, ana-

liza vlastite uspješnosti, prijedlozi za poboljšanja.

40

inPromocijejuli 2012 www.instore.ba

Cedevita Street

Biser

Nova mobilna mreža Happy- Podijeli sreću

NESCAFÉ Classic instant kafa

PilkaCedevita je osvježavajući mul-tivitaminski instant napitak – sadrži 9 vitamina, ugodnog je okusa koji odlično gasi žeđ. Proizvod je visoke kvalitete i pristupačne cijene te je vita-minska nadopuna svakodnev-noj prehrani.

U mjesecu julu u gradovima Sarajevo, Zenica, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Bijeljina i Bi-

Biser je predstavio najmlađeg člana svoje porodice–Biser Mladi sir. Korišteni su najkva-litetnije mlijeko i jedinstvena tehnologija kako bi Biser Mladi sir imao najljepši ukus tradicio-nalnog mladog sira. Osim toga, Biser Mladi sir ima inovativno i praktično pakovanje u kojem su kriške unaprijed određene i spremne za serviranje.

Promocije novog Biser Mla-dog sira organizovane su u junu i nastavljaju se u augustu. Svi ljubitelji imaju priliku da isprobaju njegov jedinstveni ukus. Požurite do prodavnica u vašoj blizini i uživajte u degu-staciji. Uvjerite se u divan ukus i praktičnost pakovanja! Biser Mladi sir je idealan da se gricka

Happy ti omogućava mobilno telefoniranje uz potpunu kon-trolu troškova. Za korištenje Happy usluge ne potpisuješ ugovor i ne primaš mjesečni račun. Potrebno je samo da uputiš prvi poziv i tvoj Happy račun biće aktiviran. Uz akti-vaciju računa dobiješ i početan iznos na računu koji možeš iskoristiti za razgovore i slanje

Najomiljenija kafa na svijetu! Možete je pronaći u skoro sva-koj zemlji na planeti. Snažna aroma NESCAFÉ Classic in-stant kafe pruža vam idealno jutarnje buđenje i daje energiju za početak dana.

Kompanija Nestlé, najveći svjetski proizvođač kafe pred-stavila je nove okuse NES-

Mesna industrija Ovako je ja-kom kampanjom posljednjih mjesec i više dana definitivno skrenula pažnju na svoje nove paštete i parizere, odnosno na liniju proizvoda jednostavnog naziva - Pilka. Može se reći da su odradili odličan posao kada je u pitanju promocija. Me-snoj industriji Ovako paštete nisu stran proizvod. Odlična i popularna Pikantna pašteta je dokaz toga. To, a i široka paleta kvalitetnih Ovako pro-izvoda već su dovoljan razlog da novim Pilka proizvodima date šansu. Još dvije stvari Pil-ka paštetama idu u prilog. Prva je dizajn, tačnije boje na pako-vanjima svih Pilka pašteta. U moru pakovanja, boje na Pilka paštetama su pravo osvježenje, i naziv Pilka koji vam ne može promaći na policama. Druga prednost pored kvalitete je

hać organizavane su Cedevita Street - HoReCa promocije. Cilj promocije je upoznati što više konzumenata sa Cedevita nagradnom igrom i nagraditi vjerne potrošače sa Cedevita bombonama. Ljubazne promo-terke su uz bombone dijelile i koverte za nagradnu igru te objasnile pravila o učestvova-nju, trajanju i predstavile na-gradni fond.

Život kako ga piše...Cedevita!

„sam“, u „društvu“ sa suhome-snatim specijalitetima, u salata-ma, pitama, raznim tradicional-nim i modernim jelima. Biser Mladi sir je zbog svog kvaliteta i ukusa rado viđen gost svake trpeze!

odlična cijena, u konkurenciji među paštetama od 95 grama.

CAFÉ Classic-Strong i Mild.

Degustacije novih okusa NESCAFÉ Classic-Strong i Mild organizovane su u junu i nastavljaju se od augusta. Svi ljubitelji kafe imaju priliku da probaju nove okuse. Pronađite svoju budilicu, isprobajte nove NESCAFÉ CLASSIC Mild i Strong kafu.

SMS poruka.

Podjela letaka sa informacija o novoj Happy mobilnoj mreži organizovana je u julu a nastav-lja se i augustu. Svoj letak sa in-formacijama možete dobiti na ulici, u kafiću, parku ili bilo gdje da se nađete u BiH. Više infor-macija možete dobiti i na telefon 060 3 999 999 ili www.happy.ba.

Podijeli zabavu! Podijeli sreću! Iskoristi najpovoljniju Happy ponudu!

41

Pilka


GlaxoSmithKline

Sparkasse bank d.d

Barni-ukusna užina za vaše mališane

PPM Tuzla GlaxoSmithKline (GSK) je vo-deća farmaceutska kompanija sa tržišnim udjelom od sedam posto i 100.000 zaposlenika ši-rom svijeta. GSK razvija sred-stva za oralnu higijenu:• Sredstvazaoralnuhigijenu:

zubne paste, četkice za zube, konci i vodice za usta;

• Sredstva za njegu zubnihproteza.

Proizvodi koji nude, rješenja su za različite probleme: Aquafre-

Sparkasse Bank d.d. svojim kli-jentima pruža sve vrste bankar-skih usluga, stavljajući akcenat na brzinu i efikasnost pružanja usluga, te jačanje povjerenja i lojalnosti klijenata i zaposlenih. Matična kuća Steiermarkische Sparkasse je tokom tradicije poslovanja od gotovo 200 go-dina izgradila prepoznatljivu marku Sparkasse sa crvenim S koja predstavlja:

- Sigurnost, povjerenje i tra-diciju, što je čini pouzdanim partnerom za uposlenike i

Obradujte vaše mališane novim ukusnim Barni biskvitom. Barni je meki biskvit u obliku mede, bez konzervansa i vještačkih boja, napravljen od kvalitetnih sastojaka: mlijeko, čokolada, pšenica, itd. Dostupan je u dva ukusa: Barni milk sa mliječnim punjenjem i Barni choco sa čokoladnim punjenjem. Ras-položiv je u pojedinačnom pa-kovanju od 30g i porodičnom pakovanju od 150g, idealnim za 5 dana u sedmici.

Prerada i promet mlijeka d.d. Tuzla danas predstavlja jed-nu od vodećih firmi u oblasti mljekarstva u BiH. Nastala je iz Gradske mljekare Tuzla, sa kapacitetom od 5.000 litara dnevne prerade mlijeka. Danas PPM Tuzla radi sa dnevnim ka-pacitetom od 60.000 litara i ima 119 uposlenih radnika. PPM Tuzla nudi svojim potrošačima 43 proizvoda iz tri proizvod-ne linije, a plasira ih na tržištu BiH, SCG, Makedonije, Koso-va i Albanije.

sh, Sensodyne, Paradontax i Corega. Prema preporuci sto-matologa, Sensodyne je broj 1 zubna pasta u svijetu za osjet-ljive zube.

U mjesecu julu u svim većim tržnim centrima širom BiH, kompanija GSK je organizova-la promocije Sensodyne paste za zube, kao i ostalih proizvoda iz svog asortimana. Promocije su bile edukativnog karaktera, a promoterke su informisale po-sjetioce o karateristikama GSK proizvoda.

U toku mjeseca jula u Sarajevu, organizovana je promocija mli-ječnih namaza Dar Prirode. U Bingovim objektima radila se promotivna prodaja Mileram DP 20% 800g, Mlijeko DP 2,8%mm i Maslac DP 250g. Princip promocije je sljedeći: za jedan mileram ili maslac, je-dan proizvod dobijate gratis, a za dva mlijeka, jedan proizvod je gratis. U ostalim objektima promotivne aktivnosti su se radile po sljedećem principu: za dva i više kupljena namaza, jedan proizvod je gratis.

•

klijente;

- Solidan, na krize otporan poslovni model snažne i uspješne grupacije;

- Ekonomski uspješan kon-cept koji prati principe društvene odgovornosti.

U mjesecu julu organizovana je promocija podjela letaka u četiri grada: Tuzla, Bijeljina, Sarajevo i Mostar. Letak pruža informacije o kampanji štednje, sa izuzetnim dobrim kamatnim stopama od 5,8 posto.

42

category managementjuli 2012 www.instore.ba

kAkO USMJERITI POSLOVANJE kATEGORIJE?

Uspostavljanje odgovarajućih ciljeva za kategoriju omogućava da se prilikom regularnih revizija ostvarenja ciljeva, izvede zaključak da li se poslovanje kreće u željenom pravcu i željenim smjerom.

Karta ciljeva kategorije proizvoda

Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager BiH, Makedonija, Albanija i kosovo, Johnson&Johnson

S uština četvrtog koraka menadžmenta kate-gorije je uspostavljanje ciljeva za kategoriju proizvoda oko kojih

se slažu maloprodavac i glavni dobavljači. Ciljevi kategorije su, u stvari, set pokazatelja koji govore kuda treba usmjera-vati poslovanje kategorije, kao i mjerila koja ukazuju da li se krećemo u željenom smjeru.

Uspostavljanje odgovarajućih ciljeva za kategoriju omogućava da se prilikom regularnih revizija ostvarenja ciljeva, izvede zaključak da li se poslovanje kreće u željenom pravcu i željenim smjerom. Praćenje rezultata kategorije na regularnoj osnovi predstav-lja ključni dio kontrole kat-egorije i daje mogućnost pre-duzimanja korektivnih akcija kako bi se poslovanje nastavilo prema utvrđenim ciljevima.

Ciljevi kategorije trebali bi da posjeduju sljedeće karakteris-tike:

• Balansirana arhitektura ciljeva kategorije – treba da sadrže internu i eksternu kompo-nentu, a da se pri tom istovre-meno tretiraju i kratkoročni i dugoročni rezultati kategorije.

• Da obuhvataju ukupan marketinško-logistički sistem – ciljevi kategorije bi trebalo da omoguće usmjeravanje i mjerenje rezultata svih faza menadžmenta kategorije proizvoda.

• Poređenje rezultata kategorije u vremenu – kada se rezultati kategorije uporede u vremenu, planiranje kategorije je pouz-danije, a angažovanje limitira-nih resursa racionalnije.

• Pravovremenost, aktuelnost i razumljivost ciljeva kategorije – ciljevi kategorije moraju omogućiti menadžeru kate-gorije da donosi dobre odluke, u skladu sa ukupnim ciljevima i strategijama kompanije. To, između ostalog, podrazumije-va da za ciljeve kategorije važi sljedeće: moraju biti pravovre-meno definisani, odgovarati aktuelnom trenutku i biti u potpunosti jasni.

Ako se pogleda sistematizacija ciljeva kategorije, može se vi-djeti da postoje dva ekstrema kod određivanja ciljeva kat-egorije. Na jednoj strani se nalazi pristup po kome se vrši univerzalno određivanje ciljeva za sve kategorije, a na drugoj strani je pristup po kome se za svaku kategoriju definišu specifični ciljevi koji odgovaraju samo toj kat-egoriji. Prednost prvog pris-tupa je u tome da se lakše vrši Slika 1. Popunjavanje jaza konceptom Balanced Score Card1

praćenje ciljeva koji su univer-zalni za sve kategorije i da je lakša podrška informacionih tehnologija zaduženih za ge-nerisanje informacija potreb-nih za ocjenu poslovanja u kat-egoriji. Nedostatak pristupa je u tome da neke specifičnosti pojednih kategorija nije moguće realno prikazati. Prednost drugog pristupa je da specifičnosti kategorije dolaze do izražaja, ali je nedostatak u mogućnosti praćenja cilje-va. Ono što se nameće kao rješenje, sa stanovišta opera-cionalizacije, je usvajanje četiri grupe ciljeva, gdje bi svaka grupa odgovarala jednoj od četiri uloge kategorija (desti-nacijska, rutinska, sezonska, prigodna). Na taj način bi se uvažavale specifičnosti kat-egorija prema ulogama koje su im dodijeljene. Obzirom da se za istu ulogu definišu slične strategije, daleko je prim-jerenije postaviti set ciljeva koji bi bili relevantni za jednu

ulogu. Time bi se došlo do četiri grupe ciljeva koji bi bili univerzalno primjenjivi za sve četiri uloge. To bi bilo moguće podržati informacionim tehnologijama, obzirom da bi postojali tipizirani ciljevi po pojedinoj ulozi. Tako bi se postigao kompromis između prevelikog broja teško mjer-ljivih, specifičnih ciljeva i ma-log broja univerzalno primjen-jivih ciljeva.

Postavlja se pitanje koliko često je dovoljno vršiti re-vizije i provjere ciljeva. Od-govor, svakako, zavisi o kojoj kategoriji je riječ. Ako se radi o kategorijama sa visokom frekvencijom kupovine, onda je potrebno i tromjesečno sagledavanje i revizija ciljeva. Međutim, ako se radi o kat-egorijama sa nižim koeficijen-tom obrta, onda se može govo-riti o šestomjesečnom ili, čak, godišnjem odvijanju revizija.

Kada je riječ o konkretnim

MISIJAZašto postojimo

ZadovoljniAKCIONARI

OduševljeniPOTROŠAČI

Motivisani RADNICI

Efikasni, efektivniPROCESI

VRIJEDNOSTIŠta nam je važno

VIZIJAŠta želimo biti

STRATEGIJANaš plan igre

STRATEGIJSKA MAPADefiniše i komunicira prioritet i fokus

KARTA CILJEVAMjeri performanse vs. prioriteti

INICIJATIVE i PROCES PLANIRANJAUpravljanje akcijama i resursima radi promjene

LIČNI CILJEVIMotivisanje zaposlenih

STRATEGIJSKI OUTPUT

43

Karta ciljeva kategorije proizvoda

Tabela 1. Najčešći ciljevi kategorije


ciljevima koji se postavljaju za mjerenje poslovanja kategori-je, onda se može reći da su najčešće korišteni oni iz oblas-ti prodaje, profita i tržišnog učešća kategorije. Gore prika-zana tabela daje širu listu cilje-va, sistematizovanih po poje-dinim grupama. Iz ponuđene grupe ciljeva potrebno je oda-brati one koji najbolje odgov-araju kategoriji i kompaniji i utvrditi numeričke odrednice za svaki od odabranih ciljeva.

Mjesto karte ciljeva u ok-viru ukupnih aktivnosti menadžmenta određene orga-

nizacije je analizirao ugledni profesor na Harvard Busienss School – Robert Kaplan, inače tvorac koncepta Balanced Score Card. Prema Kaplanu, u upravljanju organizacijama ili velikim projektima postoji jedan određeni jaz između misije, vizije i strategija na jed-noj strani i operacionalizacije planiranih aktivnosti na drugoj strani. Znači, dešava se da, često, odlične strategije se loše implementiraju, te zbog toga dolazi do izostajanja rezultata. U tu svrhu, Kaplan navodi i sljedeće: “Više volim imati

prosječnu strategiju koja je dobro sprovedena, nego odličnu strate-giju koja je slabo sprovedena”.

Popunjavanje jaza između zamisli top menadžmenta i sprovođenja u djelo tih za-misli od strane izvršnih funk-cija, šematski je predstav-ljeno putem slike 1. Znači, ishodište je u generalnim smjernicama, kakve su misija, vrijednosti i vizija, a završetak u pojedinačnom motiv-isanju zaposlenih. U davanju dovoljno specificiranih smjer-nica konkretnim izvršiocima,

ključnu ulogu ima karta ciljeva.

Prateći ovakav način postav-ljanja ciljeva, te praćenja nji-hovog izvršenja, stiču se uslovi za pravovremeno uočavanje potrebe za korektivnim akci-jama. Putem pravovremeno preduzetih korektivnih ak-cija će se obezbijediti da pro-jekti budu izvršeni na vrijeme uz minimiziranje negativnih efekata. Ovo treba da dovede do zadovoljstva akcionara, oduševljenih potrošača, efikas-nih i efektivnih procesa i mo-tivisanih radnika.

Cilj kategorije ObjašnjenjeProdaja Vriiednost prodaje Prodaja koju generiše kategorija

Količina (broj jedinica) prodaje Transakcije i tražnja za kategorijom

Rast prodaje Trend (vrijednosti) prodaje

Sedmična prodaja u prodavnicama Distribucija tražnje između grupa prodavnica

Sedmična prodaja u grupi prodavnica Efikasnost korišćenja prostora

Sedmična prodaja po dužini, kvadratnom ili kubnom metru Efikasnost korištenja prostora

Godišnja prodaja po dužini, kvadratnom ili kubnom metru Efikasnost korištenja prostora

Profit Procenat bruto marže Stopa profitabilnosti kategorije

Vrijednost bruto profita Doprinos kategorije profitu

Rast profita Trend profita

Neto profit Doprinos kategorije profit

Profit po artiklu Doprinos artikla profit

Sedmični profit po dužini, kvadratnom ili kubnom metru Profitna efikasnost prostora na policama

Godišnji profit po dužini, kvadratnom ili kubnom metru Profitna efikasnost prostora na policama

Bruto marža na investirana sredstva (GMROI) Bruto profit koji generiše jedinica sredstava investiranih u zalihe

Activity-Based Costing (ABC) Potpuno obuhvaćeni/obračunati troškovi

Direktna profitabilnost proizvoda(DPP) Profitabilnost proizvoda, uključujući sve troškove

Učešće Učešće u maloprodaji prehrane Učešće u vrijednosti prodaje prehrambenih maloprodavaca

Učešće u ukupnom tržištu Učešće maloprodavaca u vrijednosti prodaje svih kanala marketinga

Rast tržišnog učešća Trend tržišnog učešća

Učešće u prodaji odjeljenja Vrijednost prodaje kategorije kao procenat prodaje odjeljenja

Učešće u ukupnom poslu maloprodavca Vrijednost prodaje kategorije kao procenat ukupne prodaje maloprodavca

Snabdjevanje proizvodima

Dani (dinamika) snabdijevanja/dani zaliha Efikasnost korišćenja prostora za zalihe

Obrt zaliha Efikasnost obrta zaliha

Nivo servisa Zadovoljstvo servisom snabdijevanja

Ponašanje potrošača

Učešće artikla u zahtjevima potrošača Lojalnost brendu

Penetracija Procenat domaćinstava koja kupuju kategoriju

Frekvencija Koliko često potrošači kupuju kategoriju

Satisfakcija potrošača Procenat potrošača zadovoljnih kupovinom kategorije

Analiza potrošačke korpe Prosječna vrijednost kupovine kategorije

Odgovor potrošača

Cjenovna elastičnost Odgovor potrošača na promjene cijena

Promotivna elastičnost Odgovor potrošača na promotivne aktivnosti

Promotivno unapređenje prodaje Utjecaj promocija artikla na njegovu prodaju

Indeks utjecaj promocije na povećanje prodaje kategorije Utjecaj promocije artikla na prodaju ukupne kategorije

Indeks efektivnosti promocije Efektivnost konkretne promocije u podizanju dodatne prodaje jedinice

Mjere ukupnih potrošača prodavnice

Broj transakcija Utjecaj ukupne marketinške aktivnosti u prodavnici na broj transakcija

Prodaja po potrošaču Utjecaj ukupne marketinške aktivnosti u prodavnici na prodaju po potrošaču

Posjećenost prodavnice Utjecaj ukupne marketinške aktivnosti u prodavnici na saobraćaj u prodavnici

Literatura:Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 2007,Kaplan R.: “Using Strategy Maps and the Balanced Scorecard to Describe and Implement Your Strategy”, konferencija o Balanced Score Card-u, Sarajevo, Novembar, 2008

46

inMediajuli 2012 www.instore.ba

VIA MEDIA REACH, MEDIJSkA AGENCIJA

Naš je cilj globalna korist za sve aktere u procesu komunikacije Na medijskoj sceni Bosne i Hercegovine mnoge stvari su nedorečene i jako puno je prostora za razvoj.

Piše: Mario Trojer

Tržište naše zemlje je dobilo još jednu specijalizira-nu oglašivačku agenciju za planiranje i zakup medija. Agencija Via Media Reach je, prema riječima direk-tora Harisa Kulovića prepoznala određeni prostor za djelovanje. Mnoge aktivnosti su nedorečene u svim

segmentima i osjetila se mogućnost unapređenja tog stanja. “Na medijskoj sceni BiH jako mnogo stvari je nedorečeno. Upravo u toj nedorečenosti, mi smo prepoznali veoma veliki prostor u kojem možemo djelovati”, riječi su Kulovića koji nam pojašnjava da Via Media Reach kroz proces zajedničkog rada želi ukazati klijen-tima na to kakva je konkretna uloga jedne medijske agencije i koji su to benefiti koje Via Media Reach može donijeti svom klijentu. “Prije svega, želimo kroz zajednički proces sa svim našim partnerima raditi na daljoj profesionalizaciji tržišta, insistirati na upoznavanju svih aktera sa detaljima procesa medijskog planiranja, zakupa i analize medijskih kampanja. Ovo je u principu jedan od najvažnijih procesa jer klijent treba vidjeti šta je dobio kao povrat za investirani budžet u komunikaciju. Ljudi trebaju osjetiti sve benefite komunikacije na prodaji svojih proizvoda i usluga te na poziciji svoje kompanije na tržištu.”

Osnova cjelokupnog djelovanja agencije je transparentnost. Kulović ovo smatra najvažnijom karikom u cjelokupnom ko-munikacijskom lancu. Cilj agencije je uspostaviti dobru poslov-nu saradnju sa svim akterima u procesu. “Ono po čemu bismo se mi mogli izdvojiti u odnosu na konkurenciju, je priča koja je bazi-rana na apsolutnoj transparentnosti prilikom vođenja procesa plani-ranja i zakupa medija. Naša intencija je da uspostavimo jako dobru saradnju i transparentan odnos sa svim akterima u procesu, našim klijentima, medijima i ciljnim skupinama sa kojima komuniciramo. Jako je bitno da se sa ciljnim skupinama komunicira na originalan način kako bi oni u tom komunikacijskom procesu dobili jasnu i pra-vovremenu informaciju o onome što kompanije nude na tržištu”, ističe direktor Via Media Reach i napominje kako su u agenciji primijetili da je većina aktera koji učestvuju u komunikaciji ve-oma nezadovoljna njenim procesom. Najčešće informacije nisu isporučene na način kako je to prvobitno zamišljeno i postoji puno “šumova u komunikacijskom kanalu”. Upravo ovi nedostaci su dali mogućnost agenciji da uspostavi novi, potpuno profe-sionalniji poslovni odnos gdje uz transparentan način rada se mogu očekivati određeni pomaci u komunikacijskom segmentu našeg tržišta.

Format agencije Via Media Reach je jako blizak već postoje-ćim formatima agencija u okruženju. Jedina razlika od ostalih agencija je konačan cilj koji je sebi postavila Via Media Reach.

On se sastoji u tome da se kroz regionalnu saradnju sa ostalim agencijama nastoje ostvariti što bolji rezultati u smislu educira-nja vlastitih kadrova i klijenata, a sve kroz jedan profesionalan način rada, transparentnost te vrlo specifične komunikacijske kampanje koje će ponuditi svojim klijentima. “Želimo da kroz komunikaciju oni dobiju maksimalan povrat u vidu povećanja pro-daje svojih proizvoda i usluga te poboljašanju svoje tržišne pozicije. Bitno je napomenuti da će Via Media Reach za svoje klijente predla-gati kampanje koje su dosta drugačije od aktuelnih na tržištu. Dosta vremena ćemo posvetiti novim medijima, novim medijskim kanalima za koje pouzdano znamo da ih koristi sve više mladih u našoj zemlji i gdje imamo prostora za komunikaciju benefita svih brendova koje ćemo komunicirati u našem procesu.”

Internet kao nezaobilazan medij je itekako interesantan svim


marketinškim agencijama. Prema riječima direktora Kulovića, očekuje se porast korištenja interneta u našoj zemlji. Upravo na ovoj pretpostavci agencija planira svoje daljnje razvijanje. “In-ternet je medij budućnosti. Svima iz ove industrije je ova informacija već duže vrijeme vrlo dobro poznata”, otkriva nam Haris Kulović te napominje kako je još uvijek medijski biznis naše zemlje za-snovan na tradicionalnim medijima. Većina marketing budžeta se troši na televizijske medije, ostatak ide prema outdooru, ra-diju i sve manje prema štampanim medijima.

Smanjivanje marketinga prema tradicionalnim medijima daje mogućnost ulaganja u nove medije. Ulaganje u internet medi-je kontinuirano raste. Realno je za očekivati je da će internet oglašavanje kontinuirano dobijati sve više prostora i sve veći dio marketinškog “kolača”. “Razlog tome je što mladi ljudi sve više vremena provode na internetu. Nama iz ove branše je cilj da dođemo do svojih ciljnih grupa te da im na najbolji mogući način isporučimo poruku našeg klijenta. Očekujem da u iduće dvije godine udio inter-neta u BiH značajno poraste te će kompanije sve više voditi računa o internetu kao veoma značajnom segmentu u procesu komunikacije.”

Potencijalni klijenti novoosnovane agencije su sve domaće i multinacionalne kompanije koje djeluju u regiji. Segment koji ih najviše interesuje je segment roba široke potrošnje. “To su kompanije koje imaju potrebu za svakodnevnim komuniciranjem. Spomenuo bih, uz njih i kompanije iz telekomunikacijskog sektora koje također imaju značajnu ulogu na tržištu. Tu još spada i uslužna djelatnost”. Kulović je spomenuo specifičan pristup za domaće kompanije za razliku od multinacionalnih korporacija: “Doma-ćim kompanijama ćemo, uz adekvatnu edukaciju ponuditi i veoma specifične medijske kampanje. S druge strane, internacionalne kom-panije imaju već postavljene parametre za medijsko planiranje i na tom tragu im planiramo ponuditi profesionalan servis, odličan lokalni insight i jasno maksimalnu ozbiljnost”, kaže direktor Via Media Reach.

Benefiti koje potencijalni klijenti mogu očekivati je, prije svega client service koji je osnova uspješnog poslovnog odnosa. Uz stalnu dvosmjernu komunikaciju, klijenti Via Media Reach će imati izvrsne uslove na medijskom tržištu, kvalitetne post-buy analize uz mnogobrojne mogućnosti nadograđivanja svog zna-nja u području medijskog planiranja. “Cilj nam je da naši klijenti

opušteno rade svoj posao, da su svjesni da imaju agenciju koja brine za ono što im je povjereno. Upravo client service je jedan od najvažnijih stvari u poslovnom svijetu industrije usluga. Apsolutno se namjera-vamo fokusirati na korektan odnos sa klijentima, na brigu o njihovim potrebama te da s povjerenjem uđu u poslovnu saradnju sa Via Media Reach”, ističe Kulović.

Sjedište agencije je u Sarajevu. Kako nam je Haris Kulović spomenuo, agenacija u čitavoj regiji raditi u poslove vezane za medijsko planiranje i zakup. Ne smatra nikakvim nedostatkom činjenicu da se sjedište nalazi u Sarajevu, a ne recimo u Zagrebu ili Beogradu: “Regionalno tržište bivše države se u poslovnom svi-jetu već gleda kao jedinstvena cjelina. Što se tiče Via Media Reacha, naše sjedište je u Sarajevu, ali po mom mišljenju, sasvim je nebitno gdje vam je sjedište jer je mnogo važnije da usluga koju pružate bude na vrhunskom nivou. Poslovni ljudi iz cijele regije prvenstveno treba-ju prepoznati vaš rad kao kvalitetan da bi tek onda sa vama ulazili u određene poslovne aranžmane. Ne postoje neke posebne prepreke koje bi onemogućile da iz Sarajeva radimo jedan dobar regionalni biznis. Naša zemlja će u narednom periodu sasvim sigurno biti vrlo interesantno tržište za kompanije iz raznih branši. Ustvari, već je in-teresantno za mnoge internacionalne kompanije koje ovdje već imaju sjedišta za područje BiH”.

Ono što definitivno daje vjetar u leđima Harisu Kuloviću i svima u Via Media Reachu je jedan pozitivan odgovor okoli-ne na otvaranje ovakvog formata agencije. Pozitivan feedback im jasno pokazuje da su na pravom putu. Još veću vrijednost sve navedeno dobije kad komplimenti počnu dolaziti od ljudi iz industrije, ljudi kojima je itekako stalo do pravilnog razvi-janja domaće privrede. Što se tiče ciljeva agencije, kratkoročni su umnogome već ispunjeni: ”To je sve ono što je postavka jednog biznisa, cjelokupni set up kompanije i sve što uz to dolazi. Što se du-goročnih ciljeva tiče, u iduće tri godine planiramo da budemo jedna od vodećih komunikacijskih agencija koje se bave planiranjem, zakupom i analizom komunikacijskih kampanja. Prevashodan cilj nam je i da budemo korisni društvu u kojem egzistiramo. Upravo ovaj segment je nešto, možda najbitnije u cijeloj priči. Jer, vlastita korist na kraju dana nije u cilju naše kompanije. Globalna korist za medije, indu-striju, klijente, njihove ciljne skupine je nešto čemu uistinu težimo’’, završio je Haris Kulović.

48

inMarketingjuli 2012 www.instore.ba

kAMPANJA kREIRAJ NAJBOLJU NECTAR REkLAMU, OSMIšLJENA U SARADNJI SA AGENCIJOM SAATCHI & SAATCHI

Nectar je oduvijek slušao potrošače, i bio dio njihove svakodnevnice, pri-lagođavajući se sva-

koj životnoj situaciju u kojoj se nalaze. Nastanak filozofije Nije svejedno vezuje se za vrijeme kada se na tržištu razlika izme-đu proizvoda svodila na razliku u pakovanju i cijeni, a stav ljudi prema kategoriji sokova i pre-ma životu bio isti: svejedno je.

Nije svejedno Nectar je odlučio da podstakne ljude da se približe brendu, osnaže njegovu poziciju i pokažu svoju kreativnost i duhovitost, a da time skrene pažnju javnosti da nije svejedno - da u našoj zemlji ima mnogo talentovanih ljudi koji imaju šta da kažu. Rješenje je bila ideja da potrošači sami osmisle i realizuju svoje kampanje.

Autor: agencija Saatchi & Saatchi, www.saatchi.rs

Situacija je zahtijevala potpuni obrt u načinu na koji ljudi raz-mišljaju.

Nectar je zato riješio da pro-mijeni opšteprihvaćeni ži-votni stav, edukuje potrošače dokazujući da ništa u životu nije svejedno, pa ni koji sok pijete. Trebalo je pokazati po-trošačima da uvijek imaju iz-bora i da svaki put kada kažu „svejedno“, oni zapravo gube jednu bitku, jer napraviti iz-bor znači izboriti se za sebe. Iz ovako postavljene filozofije brenda izveden je korporativ-ni slogan Nije svejedno, koji je veoma brzo ušao u svakod-nevni govor, kao uzrečica koja opisuje optimizam i pozitivan stav prema životu. Slogan je

zaživio i ljudi ga upotrebljava-ju u najrazličitijim situacijama u kojima je važno donositi od-luke, praviti svoje izbore.

Razvoj filozofije brenda

Još od 2003. godine, Nectar istrajava u primjeni uteme-ljene filozofije brenda koja glasi Nije svejedno. Pomjera-jući granice u komunikaciji, stvoren je jedan od najpre-poznatljivijih nacionalnih brendova. Međutim, kako se kompanija Nectar razvijala, a društvo mijenjalo, javila se potreba da se postojeći na-čin komuniciranja sa potro-

šačima modernizuje, a brend osvježi i još više približi lju-dima u svakodnevnim situa-cijama.

Uočeno je da jednosmjerna komunikacija sa potrošači-ma, iako kvalitetna i sa za-dovoljavajućim rezultatima, mora biti unaprijeđena dvo-smjernom komunikacijom koja bi omogućila ljubitelji-ma Nectara da osjete da su dio svog omiljenog brenda. Osim nedostatka dvosmjer-ne komunikacije, brend do tada nije uživao popularnost u digitalnom okruženju, koje

730 učesnika iz regije

950.000 posjeta web stranice

iz 149 zemalja

9,6 miliona pregleda stranice

Kampanja u brojkama


Pobjednica konkursa bila je Jelena Ilić iz Beograda. Sni-manje pobjedničke reklame sa timom profesionalaca predvođenim rediteljem Rašom Andrićem i Srđanom Žikom Todorovićem i Oljom Crnogorac kao glavnim akterima, za nju je bilo nezaboravno iskustvo. Duhovit scenario spota Tačno vrijeme prikazuje mladu ambicioznu i atraktivnu djevojku na konkursu – audiciji za posao, pred žirijem. Pokušavajući da se na sve načine dopadne žiriju kroz razne žanrove, na pitanje žirija: „Čime biste Vi zaista voljeli da se bavite?“, odgovara očekivano: „Ma svejedno, samo da me cela zemlja čuje“. U sljedećem kadru vidimo glavnu akterku kako usamljena u kancelariji, daleko od očiju ja-vnosti saopštava kao operater cijeloj zemlji tačno vrijeme, dokazujući jos jednom da, ipak, „nije svejedno“.

Prema Jeleninim riječima, na konkurs je motivisalo to što su Nectar sokovi omiljeno piće njene porodice. „Ideja je nastala nakon preobilnog maminog nedeljnog ručka, kada smo se brat i ja previjali, što od smijeha, što od otežanog varenja i nizali sve smješnije scenarije. Kada smo birali ideju, trudili smo se i da bude jednostavna za prikazivanje. Nije nam trebalo ništa osim telefona, kompjutera i mašte. Glumili smo brat i ja, a iza kamere je bio komšija Goran - Na-jmirnija Ruka Bloka 45. Jedino je bilo teško uzdržati se od smijeha! Ali čudo je šta se može postići sa dvjesta ponavl-janja!“, otkriva pobjednica.

Pobjednički spotse ubrzano širilo i postajalo sve bitnije. Pored toga, sajt kompanije bio je nedinami-čan, prevashodno namije-njen poslovnim partnerima, a brend nije bio prisutan ni na jednoj socijalnoj mreži. Sve ovo dovelo je do toga da se distanca između potroša-ča i brenda poveća.

Iz pomenutih razloga, a u duhu filozofije kompanije, Nectar je odlučio da pod-stakne ljude da se približe brendu i da pruži šansu svim kreativnim i duhovitim lju-dima, koji imaju ideje kako na najzanimljiviji način predstaviti neku životnu si-tuaciju u kojoj im nije bilo svejedno. Pred njima je bio zadatak da te ideje pretoče u televizijsku reklamu i opro-baju se u glumačkom i redi-teljskom zanatu.

Tok kampanje

Nectar je pozvao ljude da se angažuju i postanu dio svog omiljenog brenda. Njihov zadatak bio je da naprave nove reklame koje će poka-zati negativne posljedice sta-va „svejedno“, dokazujući da je u životu sve bitno i da ne smijemo dopustiti drugima da umjesto nas donose od-luke.

Otvoren je konkurs za naj-bolju Nectar reklamu, čime je ljudima data prilika da pokažu svoje viđenje filozo-fije Nije svejedno. Nagrada za najbolju ideju bila je 10.000 eura i realizacija ideje sa po-znatim ličnostima u glavnim ulogama, pod vođstvom poznatog filmskog redite-lja. Kako bi u konkurs bili uključeni i oni koji nisu di-rektno konkurisali za nagra-du, a konkurs dodatno po-pularizovan, ljudima je data mogućnost da se uključe u kampanju glasajući za ideju koja im se najviše dopada. Zadatak učesnika bio je da promovišu svoju reklamu i prikupe što veći broj glasova, što su oni činili na društve-nim mrežama i putem ličnih kontakata. Tako su energiju kampanji davali ljudi, a fi-lozofija brenda Nije svejedno širila se velikom brzinom putem interneta.

Odziv učesnika prevazišao je najoptimističnija očekivanja. Veliki broj ljudi slao je svoje kreativne ideje, sa željom da postanu dio svog brenda. Na kraju, pobjednička reklama emitovana je na nacionalnoj televiziji, a sve reklame koje su ušle u konkurenciju bile su dostupne za pregled.

Kampanja je pomogla bren-

du na mnogo načina, od ko-jih je bitno izdvojiti osnaži-vanje pozicije među mlađom populacijom, stvaranje imidža

modernog i inovativnog li-dera na tržištu, prisustvo brenda na društvenim mreža-ma i rast tržišnog učešća.

50

istorija brendajuli 2012 www.instore.ba

TRADICIJA DUGA VIšE OD 40 GODINA

Život kako ga piše Cedevita Prva Cedevita mogla se kupiti isključivo u apotekama, a prodavala se kao pomoćno ljekovito sredstvo. Bila je pakovana u staklenim bočicama, s mjericom za doziranje te uložena u kartonsku kutijicu.

Priča o CEDEVITI priča je o jed-nom od najuspješnijih i najdugo-trajnijih hrvatskih brendova. Ovaj

popularni vitaminski napitak prisutan je u hrvatskim domaćinstvima više od 40 godina, a svojom je kvalitetom osvojio srca ne samo domaćih potrošača već je uspješno prešao i granice Hrvatske.

Da je kompanija bila uvijek ukorak s vremenom dokazuje i činjenica da je Cedevita kao vitaminski instant napitak razvijena na valu brojnih naučnih radova i istraživanja o potrebi unosa vitamina u organizam. Prva Cedevita mogla se kupi-ti isključivo u apotekama, a prodavala se kao pomoćno ljekovito sredstvo. Bila je pakovana u staklenim bočicama, s mjeri-com za doziranje te uložena u kartonsku kutijicu. Uprkos tome što je zbog ova-kvoga pakovanja neodoljivo podsjećala na lijek, Cedevita je od samog početka

istorija brenda

TRADICIJA DUGA VIšE OD 40 GODINA

Život kako ga piše Cedevita Život kako ga piše Cedevita Život kako ga piše Život kako ga piše

Pripremio: Tomislav Ciliga, [email protected]

odlično prihvaćena pa je ubrzo prerasla u popularan proizvod široke potrošnje do-stupan u trgovinama, kakav poznajemo i volimo danas. Zato nimalo ne čudi da je Cedevita danas šesti najpopularniji brend u kategoriji roba široke potrošnje u regi-ji (prostor bivše Jugoslavije) te apsolutni tržišni lider u svom segmentu.

Vitamini i okusi

Jedan od kasnijih Cedevitinih rekla-mnih slogana glasi: Sva svježina, devet vi-tamina, ali valja naglasiti kako Cedevita od samog početka u svom sastavu ima 9 vitamina. Njena se formula kontinuira-no usavršava, sastav i količine vitamina prilagođavaju se naučnim preporukama, „dotjeruje“ se okus te se ugrađuju pri-rodne arome i boje, sve kako bi se uvažili zahtjevi potrošača.

Najstariji i bez sumnje najpopularni-ji proizvod iz Cedevita porodice vita-minskih napitaka onaj je s okusom na-randže. Nakon što su generacije mogle

uživati samo u jednom okusu, 1984. godine lansiran je novi okus – limun, a nekoliko godina kasnije u ponudu ulazi i grejp. Devedesete godine uvele su na tržište jabuku, šumsko te tropsko voće, a posljednjih godina lepeza okusa još je snažnije proširena, pa Cedevita porodi-cu tako čine i napitci s okusom crvene narandže, mandarine, brusnice, borov-nice i crne ribizle, limete te kao posljed-nje u nizu - breskve.

Uz brojne okuse, Cedevita u razvoju posvećuje pažnju i različitim dobnim te životnim grupama. Više od 25 godi-na na tržištu je i Cedevita light, koja je bez šećera te je idealna za dijabetičare. Od 1998. za najmlađe je osmišljena Ce-


devita KIDS, koja uz 9 vitamina sadrži i kalcij, a desetak godina sportašima je bila dostupna i Cedevita sport.

Proizvodnja i ambalaža

Prva proizvodnja odvijala se na jednoj mašini za proizvodnju granuliranih na-pitaka i iznosila 20 tona godišnje. Kako iz godine u godinu prodaja i potrošnja Cedevite raste, proizvodnja se također povećava te je već nakon deset godina iznosila 2.000 tona, devedesetih je bila 4.000, a danas se kreće oko 8.000 tona godišnje. Ovakvi značajni skokovi zahti-jevaju kontinuirano ulaganje, ne samo u povećanje kapaciteta proizvodnje, već i u razvoj i modernizaciju tehnologije i opreme. Iako skupa i sofisticirana, pro-izvodnja Cedevite danas ima nekoliko svjetski priznatih sistema kvalitete (ISO 9000 i 14000, HACCP, IFS), a Cedevita je i jedna od prvih robnih marki koje su dobile znak Hrvatska kvaliteta.

Usporedno s razvojem formulacije ra-zvija se i ambalaža te slobodno možemo reći da je po ovom pitanju Cedevita pre-valila zaista dalek put. Nakon staklenih „kinin“ bočica u kartonskim kutijama, uvedene su posebno dizajnirane staklene bočice koje su 70-ih zamijenile plastične smeđe bočice. O popularnosti ovog di-zajna dovoljno govori podatak da je Ce-devita nedavno u ograničenoj količini vratila na tržište ovo “kolekcionarsko“, retro izdanje. Nakon smeđih, policama trgovina zavladale su bijele plastične bo-čice, a njih su prije pet godina naslijedi-le ergonomski oblikovane bijele boce s otvorom za jednostavno doziranje. Tada je i sleeve etiketa zamijenila onu od pa-pira, čime je Cedevita dobila poseban izgled. Osim u bočicama, Cedevitu je moguće kupiti i u porodičnom pakova-nju, u vrećicama od 500 g i 1.000 g.

Od 2001. godine Cedevita je u vlasništvu

Atlantic Grupe. Novi vlasnik prepozna-je potencijal Cedevite, ali i samoga trži-šta, što rezultira ekspanzijom prodaje i proizvodnje. Na tržištu se pojavljuje niz inoviranih ili novih i atraktivnih proi-zvoda. Iako je u početku konzumacija Cedevite bila vezana uz domaćinstvo, 2003. godine ulaskom u HoReCa kanal započinje nova era ovoga popularnoga vitaminskoga napitka. Danas se u većini kafića u Hrvatskoj i regiji može uživa-ti u brojnim Cedevitinim okusima, a u tu svrhu osmišljena su i ugostiteljstvu prilagođena posebna pakovanja od 15 g dostatna za jedan osvježavajući napitak.

Uspjeh brenda Cedevita najbolje se ogleda u njegovoj dugotrajnoj popular-nosti kod potrošača, pri čemu su moder-ne inačice ovoga dugovječnoga napitka ostvarile iznimnu popularnost kod mla-đe populacije. Potvrđuje to i Cedevita GO!, lansirana prije tri godine (2009.), kao jedan je od najvećih projekata u istoriji kompanije. Cedevita GO! stvo-rena je za one nemirnijeg duha i pred-stavlja pionirski korak u sasvim novoj kategoriji napitaka tzv. „almost-ready-to-drink“. Uz inovativnu bočicu koja u svom čepu sadrži Cedevitu, posebnost ovog proizvoda je također i voda. Nai-me, okretanjem čepa, Cedevita se miješa s izvorskom vodom Kala, što ovaj napi-tak čini još kvalitetnijim i ukusnijim.

Dizajn i oglašavanje

Brojnim inovacijama i ulaganjima kon-tinuirano se pomlađuje stari brend, a otvaraju se novi kanali distribucije i nova tržišta. I sam dizajn Cedevite postupno se razvijao, uvijek nastojeći zadržati je-dinstven i prepoznatljiv retro logo.

Cedevita je među prvim brendovima na ovim prostorima shvatila važnost komu-nikacije s potrošačima, pa su tako neke od zapaženijih TV reklama i oglasa po-

četkom osamdesetih godina bile upra-vo za ovaj napitak. U svojim oglasima i spotovima Cedevita je uvijek naglašava-la zdravlje, zdrav način života te ekono-mičnost i pristupačnost ovoga napitka prikladnoga za cijelu porodicu. Legen-darni Cedevitini TV spotovi iz ‘80-ih i ‘90-ih godina rađeni su u saradnji s po-znatim muzičarima i sportistima (Novi Fosili, Goran Ivanišević). Stih „Ako te netko za zdravlje pita, reci samo Cedevita“, zasigurno spada u kultne trenutke ogla-šavanja na ovim prostorima.

Cedevita je predvodnik u novim oblici-ma promocije, te danas aktivno koristi svoje Facebook profile i aplikacije za mobilnu telefoniju. Za one najmlađe ove je godine osmišljena i maskota, lavić Vito kojeg djeca mogu pronaći i na cool tetovažama uz svako pakovanje Cedevi-te KIDS 15g.

Društveno odgovorno poslovanje

Cedevita pokušava sudjelovati u što više događanja koja potiču poboljšanje kva-litete življenja (humanitarne aktivnosti, edukacija ljudi o sportu i zdravom ži-votu). Sponzorstva sporta te raznovr-snih kulturnih i društvenih događanja od iznimne su važnosti za Cedevitu te kompanija s ponosom ulaže u uspješan košarkaški klub – KK Cedevita. Kom-panija aktivno sudjeluje i u obrazova-nju najmlađih te rado otvara vrata svoje tvornice učenicima osnovnih škola gdje ih upoznaje sa svojim proizvodnim pro-cesom.

Uz ovakav pristup i kvalitetu, dobar rezultat i nagrada ne mogu izostati. U ovomu slučaju nagrada je prije svega, više od četrdeset godina vjernosti zado-voljnih potrošača čiji je život, baš kako kaže i najnoviji promotivni slogan, zai-sta ispisala Cedevita.

52

licem u licejuli 2012 www.instore.ba

Privatne robne marke ugrožavaju brendove Siniša Mihajlović, direktor marketinga vode kruna i Vedrana Miličević, zamjenica generalnog direktora vode Nevra d.o.o, za InStore magazin odgovaraju na pitanja: kakav je bh. potrošač te da li su privatne robne marke prijetnja brendovima. Također su komentirali maržiranje na bh. tržištu, te govorili o investicijama, ulasku Hrvatske u EU, kao i o tome što misle o konkurentskim kompanijama.

Pripremila: Martina čavara

•Bh.potrošač je lojalan,neiskusan,ne-povjerljiv, štedljiv i racionalan.

•Usituacijiukojojsenalazibh.privre-da smatram da privatne robne još uvijek nisu ugrozile brendove u onoj mjeri u kojoj će to učiniti u skorijoj budućnosti. Privatne robne marke još uvijek nisu do-stigle svoju punu snagu s obzirom da su i trgovački lanci u BiH relativno mladi i mnogi od njih tek počinju sa razvojem privatnih marki. Vremenom će do izra-žaja doći sklonost potrošača, koja se po-kazala i u drugim zemljama, da se u peri-odima krize okreću jeftinijim, privatnim markama na uštrb konkurencije. Kada se tome doda i činjenica da je u daleko većem interesu trgovačkih lanaca da pro-daju privatne marke, a ne konkurentske jeftinije brendove, jasno je da će se udio privatnih marki na tržištu samo poveća-vati.

•MaržeuBiHsunedovoljnokontroli-sane od strane regulatornih institucija i samim tim podložne manipulacijama od strane trgovaca. Opšti utisak je da su marže previsoke što se odrazilo na jako visoke cijene i brojni su primjeri da su cijene pojedinih proizvoda u BiH najvi-še u regiji što je u nekim slučajevima ap-surdno. Naravno, zbog toga najviše trpe potrošači. S druge strane, ovo je slobod-no tržište i naravno da trgovci smatraju da imaju pravo da bez ograničenja marži-raju proizvode, međutim država mora da pooštri kontrolu i spriječi pojavu mono-polskih i oligopolskih udruženja.

• Iskustvo drugih zemalja koje su se ujednom momentu našle na granici EU je prije svega otvaranje novih kompani-ja i radnih mjesta jer je trend bio da se kompanije iz EU sele u granične zemlje zbog povoljnijih uslova poslovanja. Vi-djet ćemo da li će se to desiti i kod nas, teško je prognozirati u ovom momentu.

Lično očekujem još veći pritisak i uvoz iz Hrvatske, jer smatram da će njihove kompanije gubitak koji ostvare u trci sa novim konkurentima pokušati da nado-knade na bh. tržištu i u ostalim zemlja-ma bivše Jugoslavije koje još uvijek nisu u EU. Pod novim konkurentima mislim na činjenicu da će Hrvatska ulaskom u EU biti dio jednog velikog tržišta i da mogu očekivati dolazak stranih brendova u mnogo većoj mjeri nego dosad. Što se tiče kompanije Voda Kruna, ne očekujem bitnije promjene, bar ne u skorije vrije-me, vezane za ulazak Hrvatske u EU.

•VodaKrunajetrenutnozastupljenanatržištu Srbije i Crne Gore, ali ne u mje-ri u kojoj želimo, tako da nam je cilj da to unaprijedimo. Naravno, i na doma-ćem tržištu ima još uvijek mnogo posla pred nama i u narednim godinama nam je prioritet borba na tržištima ovih triju zemalja. Skoro svakodnevno se vode raz-govori sa zainteresovanim partnerima i iz drugih zemalja, međutim, plasman naših proizvoda na strana tržišta je izuzetno te-žak i skup posao i bez obzira koliko kvali-tetan proizvod bio to nije nikakva garan-cija za uspjeh. Mislim da u tom pogledu

neće biti napretka sve dok nam je ovako komplikovano stanje u državi, i politički i ekonomski.

•VodaKrunaredovnoinvestirauproi-zvodnju i radi na razvoju novih proizvo-da. Posljednji koji smo plasirali na tržište je Krunica, odnosno prirodna izvorska voda u pakovanju 0.25l sa sportskim čepom koji je namijenjen najmlađima. Planiramo da polako u proizvodnju uvo-dimo i aromatizovane vode kao i negazi-rane sokove.

•Nažalost,nisamimaoprilikudasede-taljnije, odnosno lično, upoznam sa kom-panijom Nevra i njenim proizvodima, što samo govori koliko je teško probiti se na tržištu BiH i koliko sporo teče distribuci-ja i ulazak u domaće markete. Međutim, ono što sam saznao u poslovnim krugo-vima i što se može pronaći na njihovom sajtu, jasno govori da se radi o ozbiljnoj kompaniji sa sjajnim proizvodima pred kojima je sigurno lijepa budućnost. U svakom slučaju, želim im sve najbolje i nadam se da ćemo u budućnosti voditi borbu za vodećim mjestima na domaćem tržištu, a da će nam uvozni proizvodi biti pratioci.

Siniša Mihajlović, direktor marketinga vode kruna


• Bh. potrošači kao niti bilo što drugo ne može se generalizirati. Velika je ra-zlika u kupovnoj moći među potrošači-ma u BiH, tako da je jako teško opisati u pet riječi bh. potrošača. Činjenica je da bh. potrošač danas uopće ne zaosta-je za „svjetskim“ potrošačima, vezano za osviještenost kada je u pitanju kvaliteta, asortiman, samo što naš standard ne do-zvoljava većini potrošača da si priušte sve ono što bi htjeli. Ono što smo mi shvatili kroz posao jest da je bh. potrošač u veći-ni slučajeva nepovjerljiv prema domaćim brendovima. Ko primjer toga, upravo je bh. voda. Pored činjenice da BiH leži na najboljim izvorima, mi godišnje kao dr-žava uvozimo preko 120 milijuna KM vode i pića. Dakle, još uvijek nije razvi-jena svijest bh. potrošača o kvaliteti do-maćeg.

• Sigurno je da privatne robne marke sve više dobivaju na popularnosti i postaju sve više zastupljene u skoro svim proi-zvodnim asortimanima, posebice u pre-hrani, stoga i postaju prijetnja brendovi-ma. Nekad su takvi proizvodi uglavnom bili na dnu polica, te u očima potrošača bili etiketirani kao „jeftino-nekvalitet-no“, s obzirom da je oduvijek bilo uva-ženo mišljenje da cijena predstavlja kva-litetu. Međutim, danas se često zapitamo postoji li uopće razlika između nekog brendiranog proizvoda i onog koji spada pod privatnu robnu marku. Često veliki proizvođači umjesto svog brenda stav-ljaju etiketu privatne robne marke, da bi izbjegli troškove dodatne proizvodnje. Tako da su privatne robne marke po-stale pravi trend, smatrajući se prilično kvalitetnim a u isto vrijeme jeftinim pro-izvodima. Njima je odskočna daska bila

recesija, kada cijena igra presudnu ulogu. Jeftiniji su, a sa kvalitetom nikako ne zao-staju brendiranim proizvodima. Pokazalo se da je razvoj privatnih robnih marki po-stao pravi potez u vremenu u kojem živi-mo. Ako nastavi ovaj trend, vjerujem da će privatne robne marke ugasiti mnoge brendove.

• Obzirom da se u BiH na tržištu uglav-nom slobodno formiraju cijene, sve će se svesti na potražnju, odnosno na kupovnu moć stanovništva. Do sada su trgovci vrlo često postavljali nerealno visoke marže. Međutim danas su i oni, obzirom na vri-jeme, prisiljeni smanjenjem marži boriti se za svakog kupca, a samim tim i svoj opstanak.

•Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgo-vinski partner BiH, obzirom da se i uvoz i izvoz najviše odvija sa tom zemljom. Ulaskom Hrvatske u EU doći će do pro-mjena u samoj privredi BiH. Na žalost, mislim da će to imati negativne poslje-dice, posebno na proizvođače koji su do sad svoje proizvode plasirali na to tržište. Svakako, najteže će biti kad je riječ o pre-hrambenim proizvodima s obzirom na EU kriterije. Doći će do carinskih opte-rećenja zbog kojih će biti ugrožena prof-tabilnost domaćih proizvođača, te će biti prinuđeni prodavati po nižim cijenama kako bi opstali. Mi smo početkom ove godine ušli u registar priznatih prirodnih izvorskih voda u Hrvatskoj, što znači da možemo plasirati svoje proizvode na tom tržištu. Međutim, ne znamo što će se de-siti kad RH postane članica EU, i da li ćemo ponovo morati provesti proces pri-znavanja, koji je jako zahtjevan i skup. Mi kao punionica prirodne izvorske vode,

kao i sve domaće punionice, nismo ni do sada bili zaštićeni. Posebno kada znamo koliko se uvoze voda i piće u BiH, a ni na koji način se ne potiče izvoz, stoga se sami moramo boriti za tržište unutar granica naše zemlje, a da ne spominjemo neko izvozno tržište. Očekujem negativ-ne posljedice za nas kao proizvođače na-kon ulaska Hrvatske u EU, ali isto tako očekujem od naše države da će nas zaštiti.

• Naša punionica je otvorena točno prije dvije godine, tako da smo relativno mla-da kompanija.

Još uvijek osvajamo domaće tržište, koje je i samo prezasićeno ovim proizvodima, ali na žalost najvećim dijelom iz uvoza. Što je apsurdno s obzirom da se radi o vodi, a općepoznato je da BiH ima naj-kvalitetnije izvore, tako da je i naš najveći adut do sada i bila kvaliteta koja nas je za kratko vrijeme dovela u krug prepo-znatljivih proizvođača voda na tržištu. Dakle, naš prioritetni cilj je dokazati po-trošačima kvalitetu našeg proizvoda na domaćem tržištu, a potom se širiti i na tržišta van granica naše zemlje. Trenutno izlazimo na hrvatsko tržište, a svakako da planiramo iskorake gdje god je moguće. Već vodimo pregovore sa kupcima u ze-mljama istočne Europe, pa se nadam da će nam to biti sljedeći iskorak.

• Otkad smo otvorili punionicu kon-stantno se investira u proizvodnju. Pored linija za punjenje, čiji broj povećavamo (upravo smo investirali u još jednu), in-vestiramo i u nove proizvode. Tako smo ove godine uveli novi proizvod, PET 0,6l sa bocom koja je idealna za sportaše i sve one kojima treba gutljaj više, ali za iste novce kao i PET 0,5l. Također, nudimo korištenje aparata za vodu, čija je popu-larnost sve veća tako da kontinuirano, sa širenjem tržišta, investiramo i u nove aparate, te polikarbonske boce. Kako ši-rimo svoje tržište, logičan slijed jeste da širimo i proizvodnju, ponudu i sve što je potrebno za prepoznatljivu prisutnost na tržištu.

•Okonkurenciji,svenajbolje,usvakomslučaju. Poštujemo ih kao proizvođače i nadamo se da ćemo i jedni i drugi uspje-ti na domaćem tržištu, posebice u borbi protiv tolikog broja stranih proizvođača, koji na žalost zauzimaju najveći dio naših polica. Također se nadamo i uspješnom izlasku na inozemno tržište, te znatnom stimuliranju povećanja izvoza u BiH. U svakom slučaju želimo uspjeh kako Kru-ni tako i Nevri, ali i svim onim domaćim kompanijama koje traže svoje mjesto na tržištu.

Vedrana Miličević, zamjenica generalnog direktora vode Nevra d.o.o.


logistika

ALAT kOJI OBEzBIJEđUJE ODRžIVOST POSLOVANJA

Šta je povratna logistika? Šta će nam sada još i to? Povratna logi-stika je tačno ono što joj i samo ime kaže. Ona se sastoji od svih aktivnosti, kao i logistika, s time

da se te aktivnosti obavljaju unazad. Da-kle, povratna logistika je proces kretanja dobara, od uobičajenih konačnih dostav-nih lokacija, prema početnim lokacijama, s ciljem očuvanja vrijednosti, odnosno pravilnog zbrinjavanja. Povratna logisti-ka se bavi povlačenjem oštećenih proi-zvoda, njihovom preradom, odnosnom popravkom. Bavi se i povlačenjem isprav-nih proizvoda zbog utjecaja i završetka sezone, opoziva ili zbog prekomjerne zalihe na prodajnim, odnosno tranzitnim mjestima. Sa povratnom logistikom po-vezane su i reciklažne aktivnosti, odlaga-nje zastarjele i neispravne opreme, kao i upravljanje opasnim materijalima.

kakav je obim povratne logistike?Vrlo je teško odrediti kakav je obim ak-tivnosti unutar ukupnih logističkih aktiv-nosti. On se značajno mijenja u zavisnosti od toga koja se industrijska grana proma-tra, ali se zna da je veliki i da iz godine u godinu raste. U pojedinim industrijama, trošak, kao i kvalitet povratne logistike je presudan za opstanak. Jedan od najboljih primjera za to je novinsko izdavaštvo, gdje procenat povrata (remitende) zna da bude i znatno viši od 50 posto. Sličan je slučaj i s nakladništvom i knjižarstvom. S druge strane, kvalitet povratne logistike je presudan i u industrijama gdje je poje-dinačna vrijednost proizvoda visoka, kao što je auto industrija.

Povratna logistika To je proces kretanja dobara, od uobičajenih konačnih dostavnih lokacija, prema početnim lokacijama, s ciljem očuvanja vrijednosti, odnosno pravilnog zbrinjavanja. Povratna logistika se bavi povlačenjem oštećenih proizvoda, njihovom preradom, odnosnom popravkom.

Autor: zoran kokanović Aktivnosti

Tipične aktivnosti povratne logistike su zbir procesa koje kompanije koriste pri prikupljanju i obradi oštećenih, korište-nih, suvišnih, odnosno zastarjelih proi-zvoda, kao i ambalaže, i ostalih materi-jala koji se koriste za pakovanje, odnosno dostavu.

VRSTA DOBRA AkTIVNOST UNUTAR POVRATNE LOGISTIkE

Pakovanja/ambalaža Ponovna upotreba

Popravak

Dorada

Recikliranje

Proizvod Povrat dobavljaču

Preprodaja

Prodaja na sniženju

Popravka

Dorada

Recikliranje

zbrinjavanje

Ako je proizvod ispravan i upotrebljiv, kompanija će da proba da ga preproda ili da ga proda na sniženju. Nakon toga će probati da vrati proizvod dobavljaču, po punoj nabavnoj cijeni. Ako se radi o sezonskom proizvodu, postoji moguć-nost čuvanja na zalihama do ponavljanja sezone.

Ukoliko proizvod ne može da bude pro-dat u zatečenom stanju ili ako postoji mogućnost povećanja njegove prodajne vrijednosti, kompanija može proizvod da prepakuje, doradi, popravi.

Ako proizvod ne može da se proda, bilo zbog lošeg stanja ili zakonskih ograniče-nja, kompanije će ga zbrinuti uz najmanje moguće troškove. Prilikom toga nastojat će da prodaju sve upotrebljive kompo-nente proizvoda, odnosno da recikliraju što veći dio prije konačnog zbrinjavanja otpada. Iste, odnosno slične aktivnosti će kompanije da preduzima i u korištenju sredstava za pakovanje, odnosno nosivoj ambalaži.

zašto povratna logistika?

Povratna logistika se sve više koristi unu-tar kompanija kao alat kojim se obezbje-đuje održivost poslovanja, a ne samo kao odgovor na trenutnu situaciju. Najbolji primjer za to su slučajevi opoziva pre-hrambenih ili farmaceutskih proizvoda, gdje samo brza i efikasna povratna logi-stika (naravno uz slijedljivost, odnosno mogućnost praćenja proizvoda od po-četka do kraja lanca snabdijevanja, to jest utvrđivanja specifične šarže proizvoda) dijeli kompanije od potpunog gubitka povjerenja potrošača i propasti. Dobro izgrađen sistem povratne logistike pove-ćat će i trošak promjene dobavljača, što je cilj svakog poslovnog modela.

Najčešći načini korištenja povratne lo-gistike, kao strateške poluge poslovanja kompanija su tržišni razlozi, pozitivna uloga kompanija u društvu, čišćenje na-bavnog kanala, zaštita marži i zakonske obaveze.

Tržišni razlozi

U zadnjih dvadesetak godina većina pro-izvođača, kao i prodavača je liberalizirala svoju politiku prihvatanja povrata, zbog sve većih tržišnih pritisaka. Logika je u ovom slučaju jasna, kompanije se vode načelom da je najvrijednije dobro zado-voljan kupac. Jedan od načina kako uči-niti kupca zadovoljnim je i prihvatanje proizvoda koje kupac više ne želi, odno-sno onih za koje kupac vjeruje da nisu ostvarili njegova očekivanja.


Liberalna politika povrata proizvoda se može pretvoriti u zloupotrebu, kada pro-izvođači postaju izloženi visokom riziku. Zbog toga sve više kompanija pokušava da zaoštri politiku povrata, balansirajući između povrata kao marketinškog alata i nivoa troškova koje on uzrokuje.

Pozitivna uloga kompanije u društvu

Kompanije koriste povratnu logistiku kako bismo ih prepoznali kao subjek-te kojima je stalo do dobrobiti društva. Poznat je primjer unutar automobilske industrije o prikupljanju olupina iz naše prirode, kao i sađenje drveća po površi-nama nastradalim u požarima.

čišćenje nabavnog kanala

Povratna logistika se koristi i kako bi se očistile zalihe kod kupaca, što omoguća-va tim kupcima da naruče nove proizvo-de. Ta je politika uobičajena za sezonske proizvode, kao i u trgovini tekstilom, odnosno u granama gdje se proizvod na prihvatljiv način prepakuje, odnosno pre-pravi.

zaštita marži

Korištenje povratne logistike, kao mjera zaštite kompanijske marže, usko je pove-zana s čišćenjem nabavnog kanala. Čišće-njem zaliha svojih kupaca, kompanija na kvalitetniji način upravlja raspoloživom količinom proizvoda, koje može kvali-

tetnije da usmjerava kroz svoje prodajne kanale, tamo gdje je ta roba stvarno po-trebna. To omogućava bolje upravljanje cijenama proizvoda, što u krajnjoj liniji rezultira zaštitom marži.

zakonske obaveze

Često su kompanije „motivisane“ da počnu da osmišljavaju kvalitetne načine povratne logistike zakonskim ograniče-njima, odnosno kaznama koje dobijaju. Kako će troškovi neselektivnog zbrinja-vanja otpada sve više i više rasti, kao i ka-zne, a uz to i nivo negativnog publiciteta, kompanije će sve pažljivije da razmatraju

ove izazove. Pogotovo jer je ekološko po-našanje u modi, pa se može koristiti kao dodatni marketinški alat.

Sukob između trgovaca i dobavljača?

Trgovci i dobavljači imaju često drugači-je, ili čak i suprotne interese kod uprav-ljanja povratima. Tri su moguća spora u situacijama kada trgovci žele da vrate robu. To su stanje u kojem se proizvodi nalaze, njihova vrijednost, kao i dužina, odnosno samo razdoblje organizovanja povrata.

Sa stanovišta trgovca, do većine ošteće-nja dolazi prilikom transporta do njiho-vih prodajnih mjesta, a razlozi neisprav-nosti proizvoda su isključivo greške u proizvodnji. Sa druge strane, dobavljač često sumnja da trgovac zloupotrebljava povrate, kako bi izbjegao greške u plani-ranju količina, ili kako bi prikrio greške u manipulacijama proizvodom na pro-dajnom mjestu, koje dovode do njegovog oštećivanja.

Jednom kad je stanje proizvoda zajednič-ki dogovoreno, često dolazi do nespora-zuma po kojoj se cijeni proizvod vraća. Trgovac će insistirati na punom iznosu povrata, dok će dobavljač na sve mogu-će načine nastojati da umanji taj iznos. I kada se taj iznos konačno utvrdi, brzina i način povrata novca se može pojaviti kao novi izazov.

Na kraju, tu je i period u kojem bi tre-balo obaviti povrate. Trgovci će uvijek požurivati povrate u što kraćem roku i sa što manje priprema, dok će dobavljači insistirati na vremenu pripreme povrata. Često se javlja i problem obračunskog perioda, kada će obje strane nastojati da im se sporna roba ne vodi na stanju.


OPTIMIzACIJA POSLOVANJA UkRšTANJEM PODATAkA O POSJETAMA I O PONAšANJU zAPOSLENIH

kombinovanjem podataka možemo steći bolji uvid u frekvenciju posjeta radnji i prodaja u odnosu na aktivnosti naših zaposlenih, i samim tim ih bolje organizovati.

Veća zarada, bez ulaganja

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Postoji jedna oblast u ko-joj je dobar kompjuterski program nenadmašan.

I to vrlo zanimljiva oblast za svakog preduzetnika, jer omo-gućuje da se ostvari povećanje zarade bez dodatnog ulaganja novca.

To je oblast optimizacije, procesa kojim poboljšavamo učinak sredstava (ili resursa) kojima već raspolažemo: naših zaposlenih, naše robe, fi nan-sija. Povećanje zarade kroz optimizaciju je tajna uspjeha mnogih radnji i kompanija sa kojima sarađujem, a svima je zajedničko jedno: optimizaci-je koje su izvršili bazirane su na paketima kvalitetnih infor-macija, dobijenih iz malopro-dajnog softvera.

kako započeti optimizaciju?

Optimizacija radnog vremena prodavaca je veoma važna, a istovremeno i relativno laka za izvođenje, tako da predla-žem da počnete od nje.

Ova optimizacija se može

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft. www.logosoft.rs

kontakt:

Logosoft d.o.o.

Bulevar Milutina Milankovića 110, 11070 N.Beograd

e-mail: offi [email protected] ; [email protected]

web: www.logosoft.rs

izvesti korištenjem dvije jed-nostavne a vrlo korisne funk-cije dobrog programa za ma-loprodaju: evidencije radnog vremena i brojača posjeta. Kombinovanjem podataka koje nam ove dvije funkcije nude, možemo steći bolji uvid u frekvenciju posjeta radnji i prodaja u odnosu na aktivno-sti naših zaposlenih, i samim tim ih bolje organizovati. Ovi podaci nam mogu dati tačnu sliku o tome kada je u našoj radnji najveća posjeta – po minutama i satima, i to za sva-ki dan u sedmici; kada su naj-veći pazari ili kada su periodi sa najvećim brojem pojedi-načnih kupovina – i da li se ovi periodi poklapaju sa najvećom posjetom ili ne. I ono što je za nas vrlo važno – šta u tim (a i svim ostalim) periodima rade naši zaposleni?

Na primjer, ako nam izvještaji kažu da imamo odličnu pro-daju u nekom periodu, dok su oba naša prodavača aktivna, a da prodaja značajno pada baš u trenutku kada jedan od

prodavača odlazi na pauzu ili u magacin, onda bismo opti-mizaciju počeli tako što bi tog prodavača zadržali na prodaji i tako malo produžili period u kome je prodaja odlična. Prodavač bi druge aktivnosti mogao da obavlja u periodima kada je posjeta i prodaja sla-bija – a na te periode će nam također ukazati naši izvještaji.

šta je evidencija radnog vremena?

To je dio programa za malo-prodaju koji pamti sve aktiv-nosti koje su radnici u pro-davnici obavljali za vrijeme radnog dana. Funkcioniše jednostavno: u softveru su unaprijed defi nisane sve ak-tivnosti koje zaposleni obav-lja tokom radnog vremena: najčešće su to prodaja, rad u magacinu, utovar/istovar ili prijem robe, administracija i pauza. Softver također pamti i sve naše zaposlene.

Za unošenje podataka o aktiv-nostima zaposlenih zadužena je jedna osoba po smjeni – šef smjene. Kada zaposleni za-počne neku od djelatnosti, šef smjene će u softveru „kliknu-ti“ prvo na ime zaposlenog, a zatim i na aktivnost. Program će to automatski povezati sa vremenom u kome se aktiv-nosti događaju, izračunati nji-hov početak, a kasnije i kraj i trajanje. Iako ovakvi programi rade u tzv. „realnom vreme-nu“, podaci koji se preskoče mogu se i naknadno upisati.

Moram da napomenem i ovo: osim toga što ovaj program obezbjeđuje važne informaci-je za vas, on također utječe i na ponašanje vaših zaposlenih, popravljajući njihovu radnu disciplinu. Također, program vam pomaže i u nagrađivanju zaposlenih, jer omogućava izračunavanje bonusa, provi-zija i naknada za prekovreme-ni rad.

šta su brojači posjeta?

To su elektronski uređaji sa senzorima koji se postavljaju na ulaz radnje, i broje svaki ulaz i izlaz mušterije. Time nam omogućuju podatke o tome koliko je kupaca bilo u radnji u svakom trenutku. Po-stoji više različitih vrsta ovih uređaja na tržištu, ali svi vam mogu pružiti ovu informaciju (a neki i mnogo više).

Ova vrsta softverske pomoći može već kod preduzetnika sa jednom do dvije radnje doni-jeti iznenađujuće dobre rezul-tate, dok bi kod srednjih i ve-likih prodajnih lanaca trebalo da je obavezna.


VIšEkRAkA kUkA – JOš JEDNO RJEšENJE zA UšTEDU PROSTORA

Blister pakovanja su idealna za postavljanja proizvoda na najrazličitije pozicije, postoji mnogo načina kako to možete iskoristiti, a evo još par ideja.

Stimulišite vezanu kupovinu

u maloj radnji: kako opremiti radnju

Autor: Dragan Bjelić, izvršni direktor, Belem www.belem.co.rs

I rako smo o konceptu cross merchandaisinga već nešto govorili u jednom od pret-

hodnih brojeva, ovog puta bih želio da vam predstavim jedno od rješenja koje se odnosi is-ključivo na blister pakovanja, a koje je lako primjenjivo u većini maloprodajnih obje-kata. Na tržištu postoje dosta različitih fabričkih rješenja koja obično nisu praktična kada treba da ih postavite u objekat, pogotovo kada su u pitanju mali objekti, ali kon-cept višekrakih nosača (mul-tihook) je izuzetno praktičan i možete ga postaviti na naj-različitije pozicije u objektu i na taj način stimulisti vezanu kupovinu. Primjenom ovog koncepta možete čak ciljano raditi nabavku najrazličitijih kućnih pomagala ili komplen-tarnih proizvoda da bi ste na taj način kroz koncept vezane kupovine povećali obim pro-daje u objektu.

Za početak da probamo da na-

pravimo razliku između njih i klasičnih nosača za blister pa-kovanja. Klasične kuke može-te postavljati obično na panele na gondoli koji su za to na-mijenjeni. Ovaj tradicionalni koncept vas usmjerava tako da vam roba bude sortiratirana logičnim redosljedom, pa se primjenom ovog koncepta če-sto dešava da komplementarni proizvodi ne budu postavljeni jedni pored drugih, već u ra-zličitim dijelovima objekta. Tako je normalno da se desi da kesa za pečenje bude pro-storno udaljena od mesare, a velika je vjerovatnoća da biste nekom od kupaca koji kupuje meso mogli prodati i kesu za pečenje, jer on svako to meso mora na određeni način da pripremi. Ili na primjer, alat-ke za ljuštenje povrća svako nećete moći lako da izložite u odjeljku gdje vam je zele-niš... Koncept višekrakih kuka vam otvara niz mogućnosti za promociju proizvoda, tako da proizvode možete da istaknete baš na onim mjestima gdje će njihova upotrebna vrijednost biti jasno uočljiva, a samim tim i vjerovatnoća da će kupac posegnuti za tim proizvodima je veća.

Evo par razloga zašto je više-kraka kuka zanimljivo rješenje koje vam može uvećati proda-ju:

- Omogućava unakrsno izlaganje komplemntarnih proizvoda

Primjenom viškrakih kuka možete stimulisati prodaju

komplentarnih proizvoda, tako što ćete pažljivo birati proizvode koji se međusobno uparuju, a koji obično u radnji budu na policama prostorno udaljenim (npr. kese za meso možete držati u mesari, otva-rač za vino u odjeljku gdje se prodaju alkoholna pića, vlažne maramice pored pelena i slič-no);

- Idealno sredstvo za pro-mociju novih proizvoda

Viškrake kuke su idealno rješenje za promociju novih proizvoda zato što izbacuju proizvode van gondola i na taj način skreću pažnju na njih. Njihovom primjenom možete promociju raditi bilo u odjelj-ku u kojem ti proizvodi logič-no stoje, bilo u odjeljku gdje se nalaze proizvodi uz koje se oni najčešće koriste;

- Omogućava iskorištava-nje „praznog“ prostora

Ovi nosači najčešće popunja-vaju prostor koji se generalno ne može lako iskoristiti. Na taj način se može na postoje-ćem prostoru izložiti znatno veći broj artikala. Kako male radnje obično pate od nedo-stataka prostora, svaki sistem koji omogućava da se postoje-ći prostor što bolje iskoristi i da se na njemu izloži veći broj artikala, je vredan razmatra-nja.

Višekarke kuke osim fabričkih rješenja mogu biti rađene i od varenih žičanih elemenata, koje možete raditi po potre-

bi i mjeri tako da se one sa-vršeno uklope u vaš objekat. Prođite kroz objekat, uočite prazna mjesta na koja možete postaviti kuke i razmislite o ti-povima proizvoda koji bi se tu uklopili. Pogledajte šta vam je od prostora neiskorišteno i sa kojim proizvodima biste mo-gli da uvećate asortiman na tim pozicijama. Nemojte se libiti da ako imate dobru po-nudu za neke proizvode, koje generalno ne bi ste držali u ponudi, a koje možete izložiti na ovaj način. Ovako izloženi proizvodi će skretati pažnju na sebe i sigurno će se bolje prodavati nego da su izloženi negdje na gondoli.

Iako dosta ovakvih ili vrlo sličnih elemenata možete dobiti od distributera i proi-zvođača, nemojte se oslanjati samo na njih, jer vas to stavlja u pasivan položaj da ističete samo one proizvode koje vaši dobavljači imaju želju da ista-knu. Budite proaktivni, pratite želje vaših kupaca i vaš osjećaj, jer vi plaćate prostor i razmi-šljate šta biste mogli prodati. Samo na taj način ćete izbje-ći gomilanje robe i povećati obrt, što je jedini siguran put za uvećanje zarade.


u maloj radnji: predstavljamo STR

MALA RADNJA NA PERIfERIJI

Prije sedam godina, Marinko krešić je sa zadnjih 4.000 maraka otpremnine odlučio zaploviti u poduzetničke vode. „Kolega mi je posudio robu, a sjećam se da sam od oca tražio 100 maraka kako bi kupcima imao vratiti kusur“, prisjeća se Marinko teških početaka.

Kad su kupci susjedi

Pripremila: katarina Sulić

Na početku je radio i po 15 sati dnevno, što se nije znatno promije-

nilo ni danas. Kaže kako se-dam godina nije uspio otići na more. Minko, kako ga od dragosti zovu mještani, da-nas ima dvije radnice, stalne vjerne mušterije i preko 3.000 artikala, lijepo izloženih u su-vremeno opremljenoj radnji od 50 kvadrata.

Po njegovim riječima, otva-ranje tržnih centara je, kao i svugdje, donijelo velike pro-mjene u načinu poslovanja. „Znatno je manji promet i kupci kod mene kupuju samo ono što su zaboravili kupiti u tržnom cen-tru. Uostalom, što možete plani-rati kada znate da je prosječna potrošačka korpa mojih kupaca od 10 do 15 maraka“. Na od-godu robu najčešće uzimaju penzioneri, kaže Marinko, do-

dajući da im stvarno nije lako izgurati mjesec sa mizernim mirovinama.

S obzirom na veličinu trgo-vine, zaista se radi o zavidnoj ponudi prilagođenoj lokaci-ji na kojoj se prodavaonica nalazi. U nabavci robe, po-djednako se oslanja i na ko-mercijaliste, kao i na vlastitu nabavu, pogotovo voća i po-vrća. Nerijetko ode na vele-

tržnicu u Čapljini i, radi oštre konkurencije, zaračuna samo minimalnu maržu. „Jednom prilikom, kupac mi je predbacio razliku u cijeni jabuka između

moje radnje (1,70 KM) i vele-tržnice u Čapljini (1,50 KM).“

Za razliku od nekih drugih malih radnji u tom dijelu grada još uvijek nema većih tržnih centara, ali je zato po-jačana konkurencija u većem broju malih radnji.

U svojoj ponudi nema robu lokalnih proizvođača, budući je smješten na periferiji Mo-stara, gdje svaka druga kuća

ima svoje vlastite proizvode (vino, med, rakija itd.)

Jedan od većih problema predstavljaju mu lanci nabave gdje, s obzirom na male ko-ličine, ne može da kod proi-zvođača ili distributera dobije cjenovni popust. „Tržni centri uzimaju robu na veliko čime su automatski privilegirani kod dobavljača.“ Mišljenja je da bi kod svakog proizvoda na sni-ženju trebala biti navedena prvobitna cijena i zatim cijena nakon sniženja.

„TV kampanje pratim, ali ipak glavni katalizator ponude je upit mojih kupaca. Mislim da se često desi da reklama progura i neki manje kvalitetan proizvod, koji na prvu poluči dobre prodajne rezultate. Međutim, takvi re-zultati su kratkog daha i kupci se

ponovno vraćaju starim isproba-nim brendovima“.

Na muci se poznaju junaci

Za vrijeme vanredne situa-cije u kojoj se našao grad, tj. velikih snjegova koji su ga zatrpali u veljači ove godine, mnogi Marinkovi sumještani ostali su odsječeni i bez mo-gućnosti da izvrše nabavku osnovnih potrepština. S obzi-rom da je naš sugovornik po-nosni vlasnik jednog starijeg, ali sigurnog terenca, Minko je bio najtraženiji dobavljač tih dana. „Baterija na mobitelu mi se znala isprazniti do podneva. Ljudi su stalno molili za pomoć. Došao bih do najbliže moguće točke i izvršio dostavu. Znao sam po šest dana ne izlaziti iz auta. Brašno, jaja, mlijeko, kruh, sve je to trebalo dostaviti do mojih mušterija“.

Za gladna čovjeka nema stara kruha, jedna je od izreka koje stoje na policama u radnji, a za dobra trgovca nema mala prometa, dodali bismo na kra-ju ove priče.

Znatno je manji promet i kupci kod mene kupuju samo ono što

su zaboravili kupiti u tržnom centru. Uostalom, što možete

planirati kada znate da je prosječna potrošačka korpa mojih

kupaca od 10 do 15 maraka. Na odgodu robu najčešće uzimaju

penzioneri, kaže Marinko, dodajući da im stvarno nije lako izgu-

rati mjesec sa mizernim mirovinama.

Naziv radnje: MinkoVlasnik: Marinko KrešićAdresa: Mostar, CimPočetak rada: 2005.zaposlenih: 3

60

periskopjuli 2012 www.instore.ba

Ili znaš, il’ te znaju

Fraza spomenuta u naslovu, a mnogi to smatraju, predstavlja jedina dva načina kako bh. stu-denti mogu položiti ispit. Ali evo raspust je tu, barem za one

koji su znali ili bili znani. Vrijeme je da derneci počnu, a najbolji povod za to, u svakom slučaju, jeste Sarajevo film festi-val. U ovih devet dana glamura, filmova, muzike, proslava, Sarajevo postaje, čini nam se, centar svijeta. Osjećamo se po-nosno što smo građani ovog grada, što i nije čest slučaj.

Sa ovako velikim događajem, ili što bi mi rekli eventom, zasigurno cvjetaju tu-rizam, ugostiteljstvo i maloprodaja. Me-đutim, usluga u većini objekata i dalje ostaje, slobodno mogu reći, primitivna. Upravo o ovom primitivizmu i neznanju pišem ovaj put. Navest ću samo nekoli-ko primjera ugostitelja, maloprodavača, gradskog servisa, i njihovog ponašanja, ne samo prema građanima Sarajeva, nego i prema turistima, za koje stvarno ne zna-mo što ne dolaze u još većem broju jer im dajemo sve.

Najbolje je da pratimo jedan dan mlade osobe koja je kao turista došla u Sarajevo. Radi lakšeg opisa, reći ćemo da se zove Robi i da dolazi iz Italije. Plativši sobu 12 eura, Robi je očekivao barem mini-malne uslove. Ujutro je na recepciji pi-tao zašto svjetlo u kupatilu ne radi, te je na „tečnom“ engleskom dobio odgovor: „What you want, for this money you want light in every corner!?“. Posramljen, izla-zi na ulicu, ali nije dao da mu to pokvari raspoloženje. Hodajući Baščaršijom, gle-dao je sve ljepote našeg glavnog grada. Tada odluči da sjede u obližnji kafić, da se odmori te da popije dobar macchiato. Naruči on jedan, sa saharin šećerom i flaširanom vodom. Deset minuta nakon toga dolazi konobar sa espresso kafom, malim mlijekom pored i dva bijela šećera, te se duboko izvinjava jer nema flaširane

vode, pa je on donio onu iz česme. Robi onakav kakav jest, šta će, popije i krene svojim putem, malo dalje od centra gra-da, da popravi mobitel. Ušavši u tramvaj, vidio je revizore koji su povišenim tonom objašnavali nešto jednoj djevojci, držeći njenu voznu kartu u ruci. Ona je kasni-je sjela do njega, i objasnila mu kako je ona iz Belgije, te da je taman kupila kartu kada su revizori ušli, i nisu joj dozvolili

da kartu poništi. Tražili su od nje da plati nešto dodatno, jer se nepropisno vozi-la. Robi je malo smiri, ipak je u Saraje-vo došao da se odmori, i obećao je sebi da mu odmor ništa neće pokvariti. Kroz par minuta izašao je iz tramvaja, pozdra-vio Adelbert, tako se zvala, i zaputio se prema odredištu. Ispred objekta gdje se prodaju i popravljaju mobiteli, sjedio je zaposlenik. Robi objasni kvar mobitela, reče da mu se to dogodilo i prošle godi-ne, jer ima problema sa mrežom, i da je platio popravak 20 KM. Sreća, tu bi neki stariji gospodin, koji je Robiju i proda-vaču pomogao oko konverzacije. E, sad, Robi nije siguran da li je to prodavač za-ista rekao ili je ovaj pogrešno preveo, ali odgovor je bio sljedeći: „Sine dragi, ne bi ti ja ustao odavde za manje od 60 KM“. Uze mobitel, sad već pomalo ljut, te se odluči vratiti u hostel. Usput će samo svratiti da kupi sok za osvježenje, žvake, maramice i čokoladicu. Sabirao je on sve što kupo-vao u tom trenutku u prodavnici, jer mu je ostalo razmjenjeno samo 5 KM. Sabra on da će mu četiri namirnice koštati 4,18 KM i da će imati dovoljno. Nekim ču-dom to bi na kasi 4,60 KM, pa on da ne bi ostao potpuno bez keša, odluči plati-ti karticom. Žena mu se samo nasmija, i objasni mu da ne prima kartice na iznose manje od 5 KM. Vidi on da je vrag od-nio šalu sa današnjim danom, plati 5 KM koje je imao kod sebe, uze stvari i krenu prema svojoj sobi...

Svaka sličnost sa stvarnim ljudima i do-gađajima je sasvim slučajna...

Iako je navedena priča izmišljena, svi događaji opisani u njoj predstavljaju svakodnevnicu našeg grada. Dok mnogi drugi gradovi u svijetu turistima većinu stvari opraštaju, želeći da oni dođu opet, mi imamo drugačiju strategiju: “Uzmi mu što više sada, on ima para, k’o da će on opet dolaziti“. Nažalost, ovo se prečesto događa, i dosta negativno znamo utjecati na ljude, čak do te mjere da odluče da se više nikada ne vrate u Sarajevo.

Svaka nam čast za Festival, popratne do-gađaje i ponašanje većine, ali moramo naći načina kako nekim domaćim „po-duzetnicima“ objasnimo da moraju imati malo dugoročnije vidike. Iako je Gilbert K. Chesterton rekao da su turisti ljudi koji vide samo ono što žele da vide, ne treba da nam to bude vodilja, nego se svi trebamo truditi da to što oni vide bude nešto najbolje što su vidjeli do sada.

Autor: kenan Uštović

Dok mnogi drugi gradovi u svijetu turistima većinu stvari opraštaju, želeći da oni dođu opet, mi imamo drugačiju strategiju: “Uzmi mu što više sada, on ima para, k’o da će on opet dolaziti“.


periskop iz regije

POGLED Iz SLOVENIJE POGLED Iz HRVATSkE

Zelena ekonomija za budućnost

Mobilnost, logistika, distribucija i ... BDP

Europska komisija je krajem maja Slo-veniju upozorila da kasni sa struk-turalnim reformama i pokretanjem

privrednog rasta. Preokret u Briselu po-slije pobjede Hollanda u Francuskoj i uz novu recesiju u EU je očit. Društvenu ne-uravnoteženost može odvratiti samo sta-bilan rast i ubrzan izvoz. Ali gdje i kako izvoziti, ako se zna da svjetska trgovina opada pa je MDS već drugi put ljetos sni-zio godišnju ocjenu svjetskog privrednog rasta, kako za 2012., tako i za 2013.

Ocjena privredne situacije za drugu po-lovinu ove i sljedeću godinu stalno slabi. Glavni uzroci za zastoj u EU su poveza-nost zaduženosti država i banaka. U SAD i u Japanu, prije svega je riječ o presporoj fiskalnoj konsolidaciji. U državama BRIC visok rast zaustavljen je razvojnom ne-srazmjernošću između određenih sektora i regija. Većinu brine visoka cijena i regi-onalna neizvjesnost kada se govori o pro-izvodnji nafte.

Konferencija UN o razvoju (Rio + 20) ni poslije dvadesetak godina nije riješila razvojne suprotnosti savremenog svije-ta, ali napredak u razumjevanju „zelenog biznisa“ uspkos tome, je velik. Hiljade kompanija diljem svijeta danas razvija strategije za očuvanje okoline i politike koje podrazumijevaju „zelene“ standarde. Vlade danas razumiju bolje nego prije, da je izlaz iz sadašnje krize povezan sa zele-

Piše: prof. dr Bogomir kovač Autor: Prof. dr sc. Mladen Vedriš

Olimpijske igre u Londonu, kako procjenjuju organizatori, povećat će broj prijevoza raznim oblicima

transporta po gradu i na linijama pod-zemne željeznice za oko 2 miliona novih dnevnih vožnji. Stadioni i natjecanja su u raznim dijelovima grada; odsjedanje u hotelima je isto disperzirano, zatim pri-jemi, zabavni i društveni život... Mobil-nost je vezana uz stanovnike Londona, turiste, poslovne ljude, uglavnom, mali Babilon. Istovremeno i ništa manje važ-no, tu je izazov ukupne logistike opskr-be: pomislimo na količine prehrambenih proizvoda i pića, suvenira, te svih roba i proizvoda raznih kategorija i cijena, koji bivaju u svakom trenutku dostupni svim tim kategorijama kupaca i potrošača. Za-tim, isto tako važno pitanje: odvoženje sekundarnih sirovina. I, tako od 0 do 24 sata, i onda sve opet ispočetka.

Procjena je da već danas u gradovima živi skoro polovina stanovnika Zemlje; kroz otprilike dva desetljeća ta će se propor-cija povećati za 70 posto. Veliki gradovi ostvaruju sve značajnije udjele u BDP-u, kako na nivou nacionalnih ekonomija, tako i u ukupnom globalnom ekonom-skom poretku. Održiva infrastruktura, te logistika, postaju ključna tema razvojnih strategija, operativnih planova i proved-benih finansijskih kalkulacija.

Naravno, kao i uvijek, pitanje je što i kako može učiniti jedna zemlja veličine

nim reformama i stalnim razvojem. Po-slovni ljudi i političari znaju da je sadašnji model razvoja previše labav, da bi preži-vjeli poslovno i civilizacijski.

Postoji i tamna strana mjeseca. Obaveze dogovorene u Riu de Janeiru 1992. go-dine, u vezi klimatskih promjena i od-govornosti industrijskih država prema sniženju štetnih emisija u okoliš, nisu se obistinile. Do 2020., u prosjeku će biti dostignuta 3 stepena Celzijusa viša tem-peratura planete, a to je čini najvišom u zadnjih 3 miliona godina. Protokol iz Kyota propao je zbog sebičnosti bogatih, usljed čega su najviše ugrožene slabije ra-zvijene države.

A baš slabije razvijene države BRIC su u zadnjem periodu počele sa snižavanjem štetnih emisija, obazirujući se na BDP i planiranjem drugih ekoloških projekata. Brži privredni napredak u tim državama je povezan sa višim emisijama, a uz to su problemi sa zagađenjem u manje razvi-jenim državama danas veći. Problem se usložnjava sa prognozama da će upravo te države 2050. prehranjivati čak 8 milijardi ljudi. Odgovor je jasan. Manje razvijeni-ma treba radikalno sniženje emisija na BDP jedinicu. Razvijeni nemaju prava da ih zbog toga tjeraju u nerazvijenost niti da im prodaju zastarjelu tehnologiju. Ra-zvijeni su tu da omoguće tehnološki ra-zvoj tih slabije razvijenih država, koje im zauzvrat otvaraju tržišta bez posebnih ra-zvojnih troškova. Razvijeni dobijaju nova tržišta, a oni manje razvijeni čistu proi-zvodnju. Svi zajedno tako možemo dobiti trajniji razvoj.

Zelena ekonomija je biznis budućnosti. M. Porter govori o novoj paradigmi. Ako biznis koristi ljudima, zajednici i očuva-nju okoline, to koristi svim sudionicima, znači društvu kao cjelini. Porter nudi princip „podijeljene vrijednosti“. Kad će maksimiranje vrijednosti kompanija steći takvu društvenu diobu, kapitalizam će postati narodni kapitalizam ili jedno-stavno - novi socijalizam. Utopija postaje realnost preživljavanja.

63

POGLED Iz HRVATSkE


Poznajući kormilara i sve članove posade, ne bih se baš kladio da će nova vlada održati srpski eko-nomski brod na površini. Prije bih potražio pojas za spasavanje.

Aktivnost je roba koja najviše donosi. (arapska poslovica)

POGLED Iz SRBIJE

SRBIJA U POSTIzBORNOM VAkUMU

Sto dana Autor: Milan ćulibrk, urednik u NIN-u

Nije više uopšte bitno da li će defi-cit budžeta Srbije za 2012. godinu biti za 300 ili 600 miliona eura veći

od planiranih 1,2 milijarde eura! Čak ni po kojoj će kamati morati da se do-datno zaduži zemlja u kojoj je javni dug već odavno premašio zakonom propisani maksimum od 45 i već se popeo na 53 posto bruto društvenog proizvoda. Sada je jedino važno da li će iko te pare htjeti da pozajmi novoj vladi da pokrije minus u državnoj kasi!

Ovo upozorenje Vladimira Vučkovića, člana Fiskalnog savjeta, niko izgleda nije čuo. A izrečeno je pred 200 privrednika i predstavnika svih političkih stranaka, kako onih koje su bile u prethodnoj, tako i onih koje će formirati novu vladu.

Niko se, također, nije pretjerano uzbudio ni kada je, teška srca, praktično prizna-jući da je pogrešno projektovao osnovni dokument ekonomske politike, odlazeći premijer i ministar finansija Mirko Cvet-ković na istom skupu priznao da će defi-cit biti bar za 300-350 miliona eura veći od projektovanog. I to, kako je Cvetković objasnio, ne zbog prekomjerne potrošnje, već zbog manjih prihoda, što je direktna posljedica nerealnog optimizma. Budžet za ovu godinu je, naime, projektovan na osnovu očekivanog privrednog rasta od 1,5 posto, a sada je gotovo izvjesno, mada to od zvaničnika niko ne želi da prizna, da će 2012. proći u znaku recesije.

Da zlo bude veće, samo u drugoj polovini

Hrvatske, ali, atraktivno prometno-logi-stički pozicionirana. Kao spoj kontinen-ta, srednje Europe s ključnim pomorskim pravcem: luka Rijeka. Drugačije rečeno, najbrža i najkraća veza EU destinacija s ostatkom svijeta. Podaci govore da je prostorna udaljenost luke Rijeka i Sue-skog kanala približno 1.250 nautičkih milja; udaljenost do luka Sjevernog mora je gotovo tri puta duža. Stoga, plovidba od Sueza do luka Sjevernog ili Baltičkog mora je, vremenskim i nautičkim milja-ma mjerena, isto tako trostruko duža. Istodobno, promet najveće europske luke Roterdam je 370 miliona tona godišnje, a svih luka sjevernog Jadrana zajedno tek 40 miliona tona.

Sve prošle godine i već gotovo tri deset-ljeća galopirajućeg procesa globalizacije, impresivne stope rasta BDP-a i ukupne stope zaposlenosti bile su nadmašivane stopama rasta međunarodne trgovine koja je u znatnoj mjeri bila poticajni fak-tor tog ukupnog razvoja.

Kako povezati ove dvije tačke: zahtjeve urbanog življenja i kompatibilnost me-đunarodnih proizvodnih i trgovačkih tokova. Rješenje je pronađeno u inter-modalnom prometu koji spaja više oblika prijevoza: morski, kontinentalni, riječni i zračni u funkcionalnu cjelinu, s logi-stičkim korištenjem vrijednog urbanog prostora (savremeni oblici uskladištenja i distribucije) i uspostave on time koncep-ta, kako u servisiranju potreba industrije, tako i opskrbe svih potreba stanovništva.

Dodatna priča, a isto tako investicijska razvojna mogućnost, su novi kapaciteti i pravci energetske opskrbe: plin, nafta i derivati s pripadajućom infrastrukturom.

Čini se da je svijet podijeljen između bit-ke s aktualnom ekonomskom krizom i novih zahtjeva i mogućnosti koje ta kriza otvara, a što pruža mogućnosti razvoja na drugoj strani. Sve to potaknuto je novim i novim potrebama stanovništva, koje želi živjeti i ugodnije i atraktivnije: počev od standardnog oblika turizma do velikih sportskih događaja uživo ili na TV-u, pa do grijanja zimi, hlađenja ljeti, do novog automobila…

Kako u tim procesima sudjelovati kao ak-tivan partner: država – lokacija, kompa-nija – konkurentska sposobnost, te lično – svojim znanjima i poduzetničkim vje-štinama, a ne samo kao korisnik tih pro-cesa i usluga, pravo je pitanje za sve one koji razumiju da prava poslovna sezona obuhvata i onu turističku i olimpijske igre i druga natjecanja; proteže se poput prostranog kontinenta iznad kojeg sunce nigdje ne zalazi.

godine za podmirivanje svih planiranih rashoda, u budžetu će nedostajati skoro 900 miliona eura, a otprilike je toliki bio minus i u prvih šest mjeseci. Uz to, nova vlada morat će negdje da „nađe“ još dvije milijarde eura da bi kreditorima, uglav-nom stranim, platila obaveze koje dospi-jevaju za naplatu do kraja godine.

Čak i ako nova vlada bude hrabrija od svih prethodnih i na prvoj sjednici usvoji radikalni program štednje i počne da radi na dugoročnom programu strukturnih reformi, od kojih se do sada bježalo kao đavo od krsta, male su šanse da ove godi-ne budžetski deficit može biti ispod 6,5 posto BDP-a. A to je za 50 procentnih poena iznad okvira koji je bio dogovoren sa MMF-om, prije nego što je početkom februara, neposredno pred raspisivanje majskih izbora na svim nivoima, „zamr-znut“ aranžman iz predostrožnosti sa tom finansijskom institucijom.

Bivša vlada svo vrijeme se igrala žmurke, krijući podatke o stanju u javnim finansi-jama, poput djece koja u strahu zažmire i misle da je opasnost – prošla. Stari mini-stri još žmire, a novima se realnost neće ni malo svidjeti. Pogotovo što će privred-nici, kojima je voda odavno došla do grla, hitno od njih tražiti mjere za spasavanje. Za razliku od svih prethodnih, nova vla-da neće imati 100 dana. Ma ni 100 sati. Morat će da djeluje odmah. Ukoliko ne želi da se ekonomski brod, kojim uprav-lja, zakuca u podvodne hridi.

Jedino što je za novu vladu u prilično ka-tastrofalnoj situaciji pozitivno je što prak-tično nema šta da izgubi. Svi su svjesni da je brod već počeo da tone. Ukoliko uspije da ga nekako zakrpi i očuva na površini, to će moći da predstavi kao veliki uspjeh. No, poznajući kormilara, ali i sve članove posade, od mornara do malog od palube, ne bih se baš kladio u to. Prije bih potra-žio pojas za spasavanje. Uostalom, još su svježa sjećanja na sve što srpski ministri mogu da urade. Kako ovi što se, okrivlju-jući sve za svoj poraz, pakuju, tako i oni koji će se useliti na njihova mjesta.

64

inStore u razgovoru sa…juli 2012 www.instore.ba

PR managerima kako na najbolji mogući način prezentirati kompaniju, javnosti pokazati da ste drugačiji od osta-lih? kako reagirati u kriznim situacijama i savladavati uvijek nove izazove, zadaci su koje mogu ispuniti samo iskusni, dinamični, elokventni i odani…

Pripremila: katarina Sulić

Irmela Cero, kLAS D.D. SARAJEVO Irmela je menadžer marketinga i odnosa s javnošću Klas d.d. Sarajevo od 2007. go-dine. Bogato radno iskustvo je stjecala na TV OBN, u printanim medijima, a potom i marketinškim agencijama. Irmela ističe kako je za uspješnu realizaciju bilo kojeg projekta potrebna uspješna ekipa. Pojedi-nac je tu samo karika u lancu. Marketing tim Klasa do sada je realizirao mnogo kvalitetnih i društveno odgovornih proje-kata. “Klas, kao lider mlinsko-pekarske indu-strije BiH, borac je za afirmaciju i legitimnu zaštitu domaće proizvodnje, pa se sa drugim kompanijama u okviru ove industrije borimo za legislativno uređenje tržišta. Poznato je da je sivo tržište u našoj branši veoma izaženo, te da njegova vrijednost doseže čak 475 miliona KM. Stoga smo se ove godine (kada obilježa-vamo i 110 godina Klasa) aktivno uključili u javne rasprave o poreskoj reformi u BiH. Zagovaramo smanjivanje ili ukidanje stope PDV-a na hljeb i brašno, te ukidanje cenzu-sa u obuhvatu obveznika PDV, uz obavezno rasterećenje privrede od velikih državnih na-meta. Smatramo da bi time bili izjednačeni uslovi poslovanja za sve privredne subjekte u BiH, a sivo tržište, kao kočnica razvoja pri-vrede i ekonomije, značajno smanjeno. Najve-ću bi korist bi imali građani BiH, jer bi dobili povoljnije cijene osnovnih prehrambenih arti-kala“, ističe Irmela zadovoljna što je dije-lom uspješnog i dinamičnog tima.

Hrvoje Miletić, EUROVIPMiletić je odmah po završetku studija počeo raditi u kompaniji Eurovip, koja je prepoznatljiva po mnogim proizvo-dima, no u prvom redu Cafe Brazil. Nakon mjesta voditelja prodaje u četiri godine koliko je zaposlen u Eurovipu, počeo se baviti marketingom i odnosi-ma s javnošću. “Najveći dio radnog vre-mena provodim na pronalaženju novih načina kako bi naše proizvode što više pri-bližili potrošačima, kako bi potrošači imali što bolju sliku o našim proizvodima i o sa-moj kompaniji. Trenutno smo preokupirani sa realizacijom marketinških projekata, koji bi se trebali ostvariti u narednih par mjeseci. Za dobro obavljanje posla uz dobro poznavanje temeljnih postavki, te uz veli-ku profesionalnost u poslu, vrlo važno je i posjedovanje inspiracije i kreativnost. Moj najveći adut je profesionalnost u poslu, te kreativnost, važna je dodatna edukacija, sposobnost za reagiranje u kriznim situa-cijama i dobre pregovaračke sposobnosti“, zaključuje Hrvoje koji se raduje izazo-vima u kompaniji koja je među liderima na tržištu kave u BiH. Uz kvalitetu pro-izvoda kojeg su prepoznali potrošači, praćenja novih trendova, do ovog rezul-tata došlo se i kvalitetnim radom svih službi u kompaniji, pa tako i uz pomoć kvalitetnog marketinškog djelovanja.

Alisa Teletović, JAMI

Alisa je marketing manager u kompani-ji Jami od trećeg mjeseca prošle godine, gdje je zadužena i za odnose s javnošću. Prije toga je živjela i radila u Australi-ji, gdje je stekla dragocjeno iskustvo u dizajnu, umjetnosti i promocijama. Ali-su ispunjava dinamičan posao u Jamiju gdje do kraja može iskoristiti svoje po-tencijale. „Jami d.o.o. je posvećena svojim potrošačima i vrijedno radi da kvalitetom svojih proizvoda zadrži potrošače. Odabir kvalitetnih namirnica uz tradicionalne re-cepte bosanske domaće kuhinje uspijeva da dosegne i tržište van Bosne i Hercegovine, izvozeći u zemlje EU kao i prekookeanske zemlje. Trenutno završavamo novo pako-vanje smrznute hrane Pizzete, brzi snack za cijelu familiju. Izbacili smo na tržište Nove Pizze, sad imamo 5 vrsta. Sve više i jače brend komunicira jasnu viziju brze dobre hrane i stvara pozitivne asocijacije u svijesti potrošača“, ističe Alisa. Osmijeh, komunikacija i rad, samo rad, vještine su dobrog PRovca, smatra Alisa, uz to njeni aduti su produktivnost i fleksibil-nost. Zaključuje kako je svaki posao bio bitan i prijašnja iskustva joj uvelike po-mažu u svakodnevnom poslu.


PR članak

kAO HLJEB I MLIJEkO

Sve što ste željeli znati o tome kako prodavati zubne paste Tržište zubnih pasti je, uz tržište proizvoda za njegu kose i gelova za tuširanje, najveće tržište lične njege.

Autor: Branimir zoraja, senior brand manager Plidente, Atlantic Grupa

Zubne paste su jedan od malobrojnih proizvoda, kao što su hljeb i mlijeko, koji se koriste svakodnevno, redovito, više puta na dan. Ali, za razliku od ove dvije namirnice, njihova prodaja češće je ovisna o životnom standardu, čak higijenskoj kulturi pa i kvaliteti stomatološke služ-

be. Per capita potrošnja zubnih pasti i četkica još je mala pa kategoriju očekuje dugoročan rast.

Tržište zubnih pasti je, uz tržište proizvoda za njegu kose i gelo-va za tuširanje, najveće tržište lične njege (personal care). Zubne paste su dio šire kategorije oralne higijene u koju ubrajamo, osim zubnih pasti, zubne čet-kice (mehaničke, električne i baterijske te in-terdentalne), dentalne proizvode za dodatnu higijenu (vodice za usta, dentalne čačkalice i konac, dentalne pastile i gume za žvakanje) i proizvode za umjetna zubala (denture care).

Tržište zubnih pasti je jedno od najkompe-tetivnijih tržišta higijene i kozmetike. Pet najvećih proizvođača u srednjoj i istočnoj Europi: Colgate, P&G, Glaxo, Unilever i Henkel prodaju 80 posto svih zubnih pasti. Prema nezavisnim istraživačkim agencijama, Plidenta je u 2011. bila jedini brand u doma-ćim vlasništvu lider na nekom od EEC tržišta (Hrvatska).

Zbog velike konkurencije na tržištu zubnih pasti ni jedan liderski brend u pravilu nema više od 25 posto tržišta, a da bi se postigao takav tržišni udio, potrebno je izložiti široki asortiman koji po-kriva sve potrebe čišćenja, njege i zdravlja zubi i zubnog mesa.

Zubne paste možemo podijeliti u 7 segmenata: paste protiv zubnog karijesa (anti cavity), naslaga (antiplaque), kamenca (an-titartar) i preosjetljivih zubi (hipersensibility). Osim ovih, postoje posebni segmenti za njegu zubnog mesa (gum protection), izbje-ljivanje mrlja (whitening), dječije (kids toothpaste) i multifunkci-onalne (multiple benefi t) zubne paste. Najprodavaniji segmenti zadnjih godina su, osim zubnih pasti protiv karijesa, all-in- one i whitening paste. Karijes je i dalje, nakon prehlade, najrašire-nija bolest na svijetu, te pogađa 90 posto cjelokupne populacije. Plidenta je prošle godine prva na svijetu lansirala novu gene-raciju antikarijes pasti Pro-t-action s probiotičkim bakterijama Lactobacillus paracasei, koje smanjuju uzročnike karijesa, bak-terije Streptococcus mutans za 52 posto. Rast multifunkcional-nih i white proizvoda dokazuje da su potrošači postali svjesni da upotrebom proizvoda s dodanim vrijednostima mogu unapri-jediti svoje i zdravlje svoje porodice. Jako je bitno da trgovina

kao medij iskomunicira pravilno tu činjenicu. Multifunkcional-na pasta mora imati 3 ili više aktivnih sastojaka koje djeluju i na zube i na desni, kao što su u Plidentinom asortimanu, Pliden-ta Sinergal (6 sastojaka), Multi White (4) ili Day&Night (3). Djelovanje whitening pasti trebalo bi se temeljiti na hemijskoj kompleksaciji kao kod Plidente Extra White, umjesto pukoj abraziji, što treba unaprijed pitati proizvođače.

Svako ko želi kvalitetno prodavati zubne paste i razviti desti-nacijsku prodaju treba znati da je oralna higijena komplek-sno područje koje ne obuhvaća samo prodaju robe, nego ima i društvenu i edukativnu implikaciju, jer loša oralna higijena izaziva ogromne fi nancijske izdatke države. Kategoriju oralne

higijene treba postaviti u „tri koraka“: pranje i čišćenje (četkice i paste) i dnevna njega (vo-dice za usta, dentalni pribor i granični proi-zvodi za higijenu usne šupljine koji se koriste između pranja). Brand menadžer zubnih pasti zna da ni jedna zubna pasta neće imati tržišni udio veći nego što ga ima zub u ustima. Na primjer, Plidenta nudi 15 vrsta zubnih pasti s 30 redovnih i akcijskih pakovanja. Udio na polici zubnih pasti u pravilu je tržišni udio. Nezavisno o profi lu kupaca koji dolaze u pro-dajno mjesto treba uvijek ponuditi najmanje 2 – 3 SKU-a u svakom segmentu (a još više u onim najvećim), kako bi svaki kupac imao mogućnost izbora paste koja najviše odgova-ra njegovim potrebama ili komunikacijskom mentalitetu. Profesionalna preporuka, infor-macije na pakovanju i in-store oglašavanje najvažniji su izvori informacija o zubnim pastama. Polica zubnih pasti mora uvijek biti

puna. Pravilan merchandising zubnih pasti je najsličniji pekari. Ako nađete u pekari zadnju štrucu hljeba, vjerojatnije ćete pitati „jesu li možda kifl e svježije“.

Private label do sada nije pokazao svoje prednosti u ovoj ka-tegoriji. Kvalitetne zubne paste nisu skup proizvod. U pravilu koštaju manje od toaletnog papira ili tuceta jaja. Iako je zubna pasta tradicionalni prozivod, u ovoj kategoriji takav je tempo inovacija da ćete teško pronaći SKU stariji od tri godine, koji nije formulacijski ili ambalažno promijenjen. Inovacije mije-njaju navike potrošnje pa trgovci koji nemaju dovoljno znanja o trendovima i formulacijama i ne ulažu u dizajn, čine zapra-vo antipropagandu značaja kategorije. Ako se odlučite za private label, kontaktirajte kvalitetne all-in-one proizvođače kao što je Plidenta, koji će vam ponuditi stručni savjet o vrsti i pro-mocije zubne paste u vašoj trgovini.

vo antipropagandu značaja kategorije. Ako se odlučite za private label, kontaktirajte kvalitetne all-in-oneproizvođače kao što je Plidenta, koji će vam ponuditi stručni

mocije zubne paste u

66

inPoslovijuli 2012 www.instore.ba

Planiranje godišnjih odmora

Jedan od zadataka svake HR službe je vođenje planova o odsustvima zaposle-nih. Jednako je bitno i za velike i za male strukture da se plan godišnjih odmora pripremi na adekvatan način. Stoga je uloga HR-a da pravovremeno i brižljivo analizira sve aspekte poslovanja, procije-ni sve faktore i uoči potencijalne rizike. Svaka kompanija bi, pored stavki defi-nisanih u Pravilniku o radu, trebalo da

Ljeto i HR Možda se na prvi pogled čini da je ljeto period velikog mirovanja i da ne donosi mnogo mogućnosti, zbog smanjenog obima posla i godišnjih odmora. Međutim, ovakav stav je samo djelimično tačan, jer je ljeto period koji pruža brojne mogućnosti koje su tokom ostatka godine limitirane, naročito u oblasti ljudskih resursa.

Autori: Nataša Savić i Mina čandrlić, HIL International Srbija, www.hill.rs

ima i neku vrstu opšteg plana godišnjih odmora koji sadrži načelne informacije o dužini trajanja odmora, načinu planiranja i prijavljivanja, ali i dio koji će definisati koji zaposleni smiju da se „preklope“ na godišnjem odmoru a koji ne, zatim koji je ključni period za poslovanje u toku ljet-nog perioda kada je neophodno da zapo-sleni na određenim pozicijama budu na svom radnom mjestu. Takav načelni plan mora posjedovati određenu fleksibilnost u odnosu na potrebe i želje zaposlenih. Ukoliko su svi unaprijed upoznati sa ovim smjernicama, bit će mnogo jedno-stavnije uklopiti konkretne želje pojedi-

naca sa onim što je planom definisano i potražiti kompromisna rješenja tamo gdje je neophodno, a kako bi obje strane bile zadovoljne.

Da bi period godišnjih odmora, ali i dru-ga planirana i neplanirana odsustva po-jedinaca sa svojih radnih mjesta bili što bezbolnije amortizovani, neophodno je vršiti rotacije zaposlenih u firmi. Na ovaj način dobijamo više osoba u kompaniji koje mogu po potrebi da preuzmu aktiv-nosti i zadatke zaposlenog koji nedosta-je. Rotacijom nije neophodno pojedinca uvoditi u najsitnije detalje i povjerljive informacije, već je dovoljno uputiti ih u


ključne zadatke određenog radnog mje-sta, onoliko koliko je dovoljno da prili-kom nečijeg odsustva kompanija nastavi nesmetano da posluje. Također, nije ne-ophodno rotirati sve zaposlene po svim sektorima, već samo zaposlene u okviru jednog sektora ili između sektora koji bli-sko sarađuju. Naravno, sam plan rotacija zavisi i od broja zaposlenih u kompaniji, odnosno u pojedinačnim odjeljenjima.

Također, treba voditi računa da se pri-mopredaja posla između zaposlenih koji odlaze i onih koji se vraćaju sa odmora pažljivo pripremi. U idealnim situacija-ma potrebno je da zaposleni koji blisko sarađuju provedu zajedno barem sedmi-cu dana između svojih godišnjih odmora. Na taj način pojedinac koji dolazi sa od-mora ima dovoljno vremena da od kolege prikupi sve važne informacije i preuzme projekte i druge zadatke. Kolega, sa dru-ge strane, na zasluženi odmor odlazi ra-sterećen i bez pritiska, jer zna da će sve aktivnosti koje zahtijevaju pažnju i pra-ćenje tokom njegovog odsustva biti pod kontrolom.

Dobar period za rad HR službe

Vrijeme godišnjih odmora je odličan pe-riod za HR službe, odnosno za osobe koje su zadužene za vođenje brige o zaposle-nima. Ljetni periodi su jako pogodni za procjenu efikasnosti i efektivnosti pojedi-naca. S obzirom da kompanije u tim pe-riodima uglavnom posluju sa smanjenim brojem zaposlenih, mnogo je lakše pro-

cijeniti pojedince i uočiti nedostatke u njihovom radu. Smanjena je mogućnost da neko svoje mane i greške prikrije pod nivo tima ili grupe, te se učinak pojedinca može preciznije procijeniti. Na osnovu uočenog, uloga HR službe je da isplani-ra i u daljem radu sprovede neophodne korektivne mjere kako bi se učinak po-jedinca doveo do zadovoljavajućeg nivoa, što se primarno čini kroz različite obuke, savjetovanja i treninge.

Tokom ljetnog perioda otvara se i do-voljno prostora za posvećivanje brige o zadovoljstvu zaposlenih, i pružanje po-moći pojedincima kako bi prevazišli sve prepreke i teškoće sa kojim se suočavaju u svakodnevnom radu. Ljeto generalno važi za jedan opušteniji i rasterećeniji pe-riod, i tada su i zaposleni spremniji da sa svojim menadžerima i HR službom podi-jele više informacija, da budu otvoreniji i iskreniji.

HR službe mogu na taj način sačiniti i neku vrstu polugodišnje analize, sprove-sti neophodna prilagođavanja godišnjih planova i korigovati uočene nedostatke kako u svom radu, tako i u radu pojedi-načnih timova. Takav polugodišnji pre-sjek će svakako pozitivno utjecati na re-zultate na kraju godine.

Nadoknaditi zaostatak

Ljeto je, također, dobar period da se na-doknade sve nagomilane obaveze. To-kom godine sigurno ste odlagali neke

obaveze za koje niste imali vremena, a koje nisu bile od krucijalnog značaja za poslovanje kompanije. Najčešće su to ra-zličite administrativne i slične aktivnosti koje same po sebi ne zahtijevaju sve vaše kompetencije da bi se privele kraju, ali su svakako sastavni dio vašeg posla. Ljetni period je idealno vrijeme da se posvetite i tim obavezama. Ukoliko smatrate da vam je preveliki zalogaj da sve to sami odra-dite, možete se osloniti i na mogućnosti koje pružaju trainee i internship progra-mi. Pružite priliku mladim ljudima da osjete atmosferu korporativnog rada i iskoristite njihovu energiju i motivaciju da zajedničkim snagama nadoknadite za-ostatak. Oni će sigurno mnogo naučiti i biti zahvalni na pruženoj šansi, a vama će njihova pomoć mnogo značiti.

Istovremeno, ukoliko kompanija ima u planu otvaranje novih radnih mijesta koja ne zahtijevaju specifična, iskustvom stečena, znanja i vještine, onda možete spojiti lijepo sa korisnim. Kroz ove pro-grame ćete procijeniti ko su najbolji po-jedinci koje želite zadržati u svojoj struk-turi, možete im se sa više elana posvetiti i uputiti ih u sve procese. U prijatnoj i rasterećenoj atmosferi, bez vremenskog pritiska, mladi ljudi će se najbolje uklopi-ti u tim. Do jeseni, kada će se sve ponovo ubrzati, bićete spremni i vi i oni da se no-site sa velikim brojem poslovnih obaveza i aktivnosti i da zajedno postignete i pre-mašite postavljene ciljeve i planove.

68

regijajuli 2012 www.instore.ba

CEEMEA BUSINESS GROUP: EkONOMSkI POkAzATELJI U PRVOJ POLOVINI 2012.

CEEMEA Business Group sprovela je u junu istraži-vanje pod nazivom CEE business benchmarking survey koje daje prikaz ekonomske situacije u prvoj polovini 2012. na tržištima centralne i istočne Europe. Uku-pno je 160 članova učestvovalo u ovom istraživanju.

U nastavku dajemo rezultate za tržište Bosne i Hercegovine. Rangirana je među ukupno 22 tržišta centralnoistočne Europe, s tim da je u nekim rangiranjima prvo mjesto najgora, a u nekim najbolja pozicija.

BiH: Najvažniji rezultati

•19.mjesto-popitanjurastaprihoda

•12.mjesto-popitanjurastaprofita

•12.odnosno14.mjesto-popitanjuprojekcijeza2013,zarastprihoda, odnosno profita

•Nije rangirana-poprioritetimana srednji rokzaulaganjau centralnoj i istočnoj Europi nije interesantna ni za jednu kompaniju

•21.mjesto (1. jenajbolje) -popitanjuplanovazazapošlja-vanje radnika u 2012-2013: samo 1 posto kompanija planira nova zapošljavanja

•21.mjesto(1.jenajgore)–popitanjukresanjapotrošnjepoglavi stanovnika: 2 posto kompanija

•9.mjesto(1.jenajgore)–popitanjunaplatepotraživanja:20posto kompanija ima problem sa naplatom

•16.mjesto(1.jenajgore)–popitanjutrendadasepotrošačiokreću ka jeftinijim proizvodima: 18 posto kompanija je za-bilježilo taj trend

•17.mjesto(1.jenajgore)–popitanjusmanjenjatroškovapro-daje i za marketing: samo 4 posto kompanija

•Petpostokompanijaizsvihsektoraplanirapromjeneposlov-nih partnera/route-to-market: najniži zabilježen procenat

Pritisak u svim sektorimakontakt: [email protected]

Bosna i Hercegovina: Prodaja i profit 2011-13

Bosna i Hercegovina: Rezultati po sektorima 2012

Bosna i Hercegovina: Prognoze po sektorima 2013


Prirodna bjelina Zadivljujuća bjelina Blistava bjel

ina

Pronađite

najbolje rješenje za vas

Stručna rješenja za bjelji osmijeh

Zadivljujuća bjelina Blistava bjelina

Želite bjelji osmijeh?

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

COLGATE Whitening A4 Portrait-press Acrobat 4.pdf 1 2.8.2012 13:54:16


humanost na djelu

Luka Rajić poklonio 100 hiljada kM bolnici u konjicu

Poznati poduzetnik iz Hrvatske, Luka Rajić se prilikom posje-te rodnom gradu Konjicu tradicionalno susreo s načelnikom opštine Emirom Bubalom te posjetio Centar za hemodijalizu Opšte bolnice Konjic, za koju već niz godina izdvaja dona-cijska sredstva. Luka Rajić je tom prilikom direktorici Opšte bolnice Konjic, Suzani Sokolović Begić simbolično uručio ček na 100.000 KM, za dva aparata za dijalizu koje je donirao Centru za hemodijalizu.

Direktorica Sokolović-Begić se zahvalila na donaciji, te na-glasila kako je Rajić dugogodišnji donator bolnice, a upravo njegovim donacijama omogućeno je pokretanje i otvaranje Centra, te nabavka sve potrebne opreme tokom godina. U za-dnjih nekoliko godina je donirano 150.000 KM, a zajedno s posljednjom donacijom, ukupna donacija za Centar za hemo-dijalizu iznosi 250.000 KM.

zajednička akcija Crvenog krsta i Mercatora BH Crveni krst Kantona Sara-jevo i opštine Tuzla, u sa-radnji sa Mercatorom BH su organizovali akciju pri-kupljanja namirnica i dru-gih kućanskih potrepština za socijalno ugrožene po-rodice.

Akcija prikupljanja pomoći trajala je 22. i 23. juna u tri prodajna objekta u Sarajevu, u DP Supermarketu na Šipu, Supermarketu Mercator Alipaši-no Polje i Hipermarketu Mercator u Ložioničkoj ulici, a u Tuzli u Hipermarketu Tuzla i Supermarketu Tuzlanka. Svi kupci navedenih trgovina i građani Sarajeva i Tuzle, su imali mogućnost da direktno pomognu sugrađanima kojima je po-moć prijeko potrebna, tako što su mogli donirati prehrambe-ne i druge proizvode tako što će, uz redovne kupovine, kupiti jedan ili više dodatnih proizvoda i staviti ih u korpe članova Crvenog krsta. Prikupljene namirnice u ovoj akciji, aktivisti Crvenog krsta će uručiti ugroženim porodicama po spiskovi-ma opštinskih organizacija Crvenog krsta sa područja Kanto-na Sarajevo i Tuzle.

konzum u Tuzli donirao 10.000 kM Centru za djecu s višestrukim smetnjama u razvoju Konzum je, povodom otvore-nja Velpro Cash&Carry centra u Tuzli, donirao 10.000 KM tuzlanskom udruženju Koraci nade, centru za djecu s više-strukim smetnjama u razvoju. Koraci nade je centar koji svojim korisnicima omogućuje uspješnije uključivanje u društvenu za-jednicu, te ih samim tim osposobljuje za bolji kvalitet života. Oko 150 korisnika dobi 0-28 godina, zajedno sa svojim rodite-ljima, kroz razne programe podrške, uči kako najbolje upotrije-biti sposobnosti koje imaju.

Konzum je ovom donacijom, kao i nebrojeno mnogo puta do sada, pokazao kako pažljivo osluškuje potrebe lokalne zajednice u kojoj posluje, te adekvatno odgovara na njih. Ujedno u svim segmentima svog poslovanja Konzum posluje kao društveno odgovorna kompanija koja daje svoj doprinos u zaštiti okoline, pomaganju najugroženijih segmenata društva te partnerskoj sa-radnji sa zajednicama u kojima posluje.

Vrijednu donaciju je uručio Dragan Baškarad, direktor kompa-nije Konzum, dok je u ime Centra Koraci nade, donaciju primila direktorica Jasmina Krivošija koja je tom prilikom izjavila: “Naš Centar zavisi od donacija kompanija koje poput Konzuma prepozna-ju važnost opstanka jednog ovakvog programa za lokalnu zajednicu. Zahvaljujem se u ime više od 150 korisnika ovog Centra, njihovih roditelja, uposlenika i volontera, jer ovakva vrijedna donacija nam pomaže da istrajemo, te nam ulijeva nadu da ćemo zajedno s Kon-zumom, podići svijest u zajednici o potrebama djece i mladih s inva-liditetom”.

Petrol donirao gorivo SOS Dječijem selu BiH Petrol BH Oil Company je SOS Dječijem selu u BiH uručila donaciju u gorivu u vri-jednosti od 2.000 konvertibilnih maraka.

Donacijom nove generacije visokokvalitetnih pogonskih goriva Q Max, Petrol želi slijediti svoje poslovno opredjeljenje koje se zasniva na praćenju potreba lokalne zajednice u kojoj posluje i svakako društveno odgovornom djelovanju u toj zajednici.

Aleksandar Malahovsky, direktor Petrol BH Oil Company d.o.o. je prilikom uručenja donacije izjavio: „Slijedeći Petrolovu viziju, osim što konstantno radimo na razvoju i poboljšanju kvaliteta naših proizvoda i usluga, vodimo računa o ljudima i okolini, a upravo ta nastojanja se najbolje dokazuju na ovakvim primjerima djelovanja i učešću u humanitarnim akcijama tamo gdje je pomoć najpotrebni-ja“.

Povodom uručenja ove donacije, koja će znatno olakšati po-trebe transporta SOS Dječijih sela u BiH, Amir Omanović, nacionalni direktor SOS Dječjeg sela u BiH je izjavio: „Naša misija je da sudjelujemo u životu zajednice i reagujemo na potrebe najugroženije djece i mladih u društvu. Da bi uspjeli u našoj misiji neophodno je da udružimo snage sa članovima zajednice kako bismo zajednički doprinijeli kvalitetnijem odrastanju, odgoju i obrazovanju djece povjerene nam na brigu. Petrol BH Oil Company je jedan od tih partnera koji na isti način vodi svoje poslovanje i na naše zado-voljstvo inkorporira društveno odgovorno djelovanje kao sastavni dio svog poslovanja“.

72

trendovijuli 2012 www.instore.ba

VIRTUELNI MARkET

“Op-cup” kupovina korejanci imaju jako gust dnevni raspored, jer su većinom na radnom mjestu ili putuju tamo. Teško im je pronaći vrijeme za kupovinu te im Tesco pruža pomoć u obliku virtuelnih marketa.

Autor: Marko Hrastar

Britanski trgovački gigant Tesco, osmislio je fantastič-nu inovaciju – HomePlus virtuelne prodavnice – gdje umjesto da kupci idu u market, market dođe do ku-paca. Na stanici metroa Seolleung u metropoli Južne Koreje, Seulu, nalijepljeni su posteri koji prikazuju

Tescove proizvode sa QR kodovima. Prolaznici, koji se odlu-če za kupovinu u takozvanoj virtuelnoj trgovini, proizvod kupe tako što svoj „pametni telefon“ postave blizu već spomenutog dvodimenzionalnog koda, a tada im Tescov servis iste dostavi kući. Posteri, zbog što veće autentičnosti, nalijepljeni su tako da podsjećaju na police u klasičnom marketu. Tako, dok čekaju metro, kupci mogu obaviti ovaj, često dugotrajan, zadatak.

Ako kupci narudžbu preko telefona dostave prije 13 časova, Tesco im robu dostavi istog dana u večernjim satima.

Sedam stubova i šest kliznih vrata predstavljeno je posterima, na kojima su kupcima predstavljene slike proizvoda svakod-nevne upotrebe u prirodnoj veličini kao što su mlijeko, jaja, umak za tjestenine, maramice, digitalne kamere, svježe voće i povrće i mnogo drugih proizvoda – njih ukupno oko 500. Sve što treba napraviti prije kupovine, u ovoj modernoj trgovini je instaliranje potrebne aplikacije na pametni telefon, preko ko-jeg se onda izvrši uplata preko HomePlus aplikacije. Proizvode Tesco dostavi kući istog dana. Otkad se market otvorio (august 2011.), aplikacija HomePlus ostvarila je povećanje prodaje i to čak za 130 posto. Prema navodima vodećih ljudi iz HomePlusa, njihova je mobilna aplikacija sa online sajtom, osvojila više od


900 hiljada korisnika, što kompaniji sedmično donosi 22 hiljade eura.

D. W. Seol, izvršni predsjednik zajedničkog projekta kompani-ja Tesco i HomePlus, na početku lansiranja tehnološko napred-ne trgovine je rekao: “Veoma sam ponosan. Uvijek smo imali viziju o što jednostavnijoj kupovini, koja je prikladna našim kupcima, a ovaj market je još jedan korak prema tom cilju. To je pobjeda korejske trgo-vačke industrije, a ta je trenutno vrh što se tiče tehnoloških inovacija.” Iz HomePlusa objašnjavaju da su stanicu Seolleung kao testnu izabrali zbog toga što dnevno tamo prolazi čak 200 hiljada ljudi. Južna Koreja ima 15,4 miliona stanovnika, koji koriste pametne telefone, što je oko 30 posto stanovništva. Stručnjaci na polju telekomunikacija procjenjuju da će taj udio za tri-četiri godine porasti na 70-80 posto. Bitno je naglasiti i to većina stanica u Seulu ima besplatni wi-fi sistem, što je naravno preduslov za in-stalaciju aplikacije HomePlus. Ali svaka medalja ima dvije stra-ne, pa tako i ovaj šoping svoju tamnu stranu. Za kupovinu pet proizvoda ćete potrošiti 5 do 10 minuta i odmah se postavlja pitanje da li su ljudi stvarno spremni žrtvovati toliko vremena u gužvi metroa višemilionskog grada. Osim toga, nekim kupcima je malo neugodno da svi prolaznici vide što to oni stavljaju u svoju korpu – oni tako gube privatnost. Tesco je uradio istraži-vanje i nakon toga su se odlučili postaviti nove virtuelne trgovi-ne. Tako su u februaru ove godine trgovački posteri krasili više od 20 autobuskih stanica širom države, a Tesco ih je (naravno!) planirano postavio i blizu univerziteta, gdje je veća posjećenost mladih, koji koriste pametne telefone.

Ovakav način prodaje moguće je proširiti i na ostatak svijeta. Sve u svemu, ljudi više ne mogu bez mobilnog telefona i ako možemo QR kod skenirati u magazinu, novinama i lifletima, valjda ćemo to moći i putem billboarda! Tako ne čudi činjeni-ca da su se ove godine virtuelne trgovine otvarale kao na po-kretnoj traci. Prvi je koncept preuzeo britanski online trgovac Ocado i već krajem augusta prošle godine u centru Londona, odnosno ispred supermarketa One New Change, predstavljena je virtuelna trgovina na zidu. “Virtuelni market je hrabar potez naše kompanije i lično sam uzbuđen. Nadam se da će ova „prozorska kupovina“ postati hit, a u skladu sa uspjehom ćemo odlučiti kako na-staviti dalje ovim pristupom ka kupacima u ostalim krajevima Velike Britanije,” rekao je suosnivač Ocada, Jason Gissing. Zanimljivo je da je poslije dobijanja dozvole za virtuelnu trgovinu sa Oca-dom, ugovor potpisao i francuski trgovački gigant Carrefour.

Novitet je preplovio i preko oceana, a od klasične kupovine nisu se prvi umorili Amerikanci – prve „dvodimenzionalne police“ u aprilu 2012. postavila je online trgovina well.ca iz Toronta, u Kanadi. Kupci su proizvode ‘zgrabili’, naravno, a iz razloga što trgovac za dostavu ne zaračunava proviziju. Predsjednik uprave online marketa well.ca i suosnivač, Ali Asaria ponosano poru-čuje: „Mi smo idealna šansa za sve koji ne žele čekati u redu samo zbog kupovine jedne zubne paste ili paketa pelena. Želimo se proširiti i izvan Toronta.”

S obzirom na to da se sve prisutnije tendencije prema kupovini putem telefona i da su ljudi širom svijeta umorni od prepunih kolica, popunjenih parking mjesta, dugih redova na kasama, mogli bi i kod nas uskoro vidjeti nešto slično. Na potezu su trgovački lanci.

HomePlus se za dobijanje Tescovog povjerenja natjecao sa konkurentskom komapnijom E-mart.

74

na mjestu događaja juli 2012 www.instore.ba

INSTORE PREDLAžE NEkE OD VODEćIH SAJMOVA U REGIJI I SVIJETU.

HRANA I PIćE OSTALA ROBA šIROkE POTROšNJE

kOzMETIkA

AGRADatum: 25.-30.augustMjesto: Gornja Radgona, SlovenijaAGRA je tradicionalno najveći sajam po-ljoprivrede i prehrane u Sloveniji, kao i u cijeloj regiji. Ove godine održava se po 50. jubilarni put sa novitetima i predstavljanjem izlagača sa svih kontinenata. Povodom te godišnjice, predstavit će se i Europska komi-sija sa putujućom interaktivnom izložbom koja prikazuje život na selu, a veliki izlagački prostor bit će specijalno namijenjen temama - hrana, okolina i razvoj sela. Kao i uvijek, bit će mnogo nove mehanizacije, a uz bo-gato predstavljanje povrća i raznih biljaka, interesantno je to da će biti izloženo više od 30 vrsta krompira.

zagrebački međunarodni jesenji sajamDatum: 19.-23. septembarMjesto: Zagrebački sajam, Zagreb, HrvatskaOvaj sajam je mjesto dobre poslovne komu-nikacije, na kojem izlagači predstavljaju svo-je najnovije proizvode i usluge iz segmenta roba široke potrošnje, a uspostavljanje po-slovnih kontakata otvara mogućnost širenja i na tržišta u regiji. Zbog svog profila i atrak-tivne ponude, sajam je zanimljiv i širokoj i poslovnoj publici.

Visitor Registration Tradexpo ParisDatum: 07-11. septembarMjesto: Parc des expositions du Bourget, Pariz, FrancuskaTradexpo Paris je jedan od vodećih događaja sa sveobuhvatnim uvidom u tržište robe ši-roke potrošnje za domaćinstva. Ovaj sajam pruža jedinstvenu priliku za susrete sa doba-vljačima i kupcima, pa je odlična šansa za sve preduzetnike i kompanije da se predstave rame uz rame sa vodećim proizvođačima sv-jetski poznatih brendova, kao i za pronalaže-nje novih kupaca i trgovaca. Na sajam Tra-dexpo Paris pozvani su posjetioci i izlagači iz cijelog svijeta.

InterCHARM UkraineDatum: 20-22. septembarMjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, UkrajinaMeđunarodni sajam kozmetike, Inter-CHARM je najveća ukrajinska manifestacija koja obuhvata sve segmente u ovoj industri-ji. Više od 500 izlagača iz 20 zemalja, 50.000 profesionalnih posjetioca i kupaca, 26 obra-zovnih treninga. Ako želite da se nađete među najuspješnijim igračima na tržištu, da dobijete potpunu predstavu o ukrajinskom tržištu lične njege, lansirate novi proizvod ili prezentujete svoje proizvode, ostvarite B2B kontakte sa kupcima i potencijalnim distributerima, dobrodošli ste na deseti In-terCHARM-Ukraine sajam.

Beyond Beauty ParisDatum: 10-12. septembarMjesto: Paris Expo Porte de Versailles, Versaj, FrancuskaBeyond Beauty Paris je jedan od najvećih eu-ropskih sajmova u industriji proizvoda za ličnu njegu. Moda, estetika, kozmetika i kosa bitni su faktori na ovom sajmu koji organi-zuje ITEC France.

Istanbul food-TechDatum: 20-23. septembarMjesto: Tuyap Fair Convention & Congress Center, Istanbul, TurskaIstanbul Food-Tech pruža one stop platfor-mu za posjetioce koji žele da se upoznaju sa radom kompanija uključenih u industriju hrane i pića, osiguranje kvaliteta, pakovanja, sistema za upravljanje, proizvodnju i procese inžinjeringa, maloprodajna rješenja, higijene i sigurnosti hrane, laboratorijske opreme, aparature za proizvodnju hrane, agencija za zapošljavanje, kao i onih za istraživanja i ra-zvoj.

Meat & PoultryDatum: 17-20. septembarMjesto: Expocentre Fairgrounds, Moskva, RusijaMeat & Poultry je sajam koji se tradicionalno održava u Moskvi. Više od 200 kompanija učestvovat će na ovoj sveobuhvatnoj sajam-skoj platformi, a organizator je ITE Group Plc.

Hogatec EssenDatum: 02-05. septembarMjesto: Essen Exhibition Centre, Esen, NjemačkaHogatec Essen je jedan od najsveobuhvatni-jih sajmova, koji se bavi industrijom hrane i pića. Sajam traje četiri dana, a organizator je Messe Essen GmbH. Hogatec Essen je veliki događaj, koji omogućava izlagačima priliku za plasman svojih proizvoda. U pita-nju je i novi koncept kada je o organizaciji sajmova riječ, a uključuje i segmente indu-strije hrane i pića koji se bave dizajnom, pa će u potpunosti zadovoljiti potrebe svakog posjetioca.

SlavaktoDatum: 17-19. septembarMjesto: Jaarbeurs Utrecht, Utreht, HolandijaSlavakto je sajam na kojem učestvuju vodeći igrači iz mesno-prerađivačke industrije. Ovaj sajam predstavlja platformu uz pomoć koje će kompanije-izlagači biti u mogućnosti da promovišu svoje proizvode, a ovim putem mogu doprijeti do novih tržišnih segmenata, kao i teritorija. Slavakto izlagačima pruža je-dinstvenu priliku da dođu u kontakt kako sa velikim brojem klijenata, kao i kupaca iz raz-ličitih dijelova svijeta, a posebno iz zemalja poput Holandije, Belgije i Njemačke. Sajmu će prisustvovati više od 8.300 posjetioca.

World food MoscowDatum: 17-20. septembarMjesto: Expocentre Fairgrounds, Moskva, RusijaWorld Food Moscow Exhibition je međuna-rodni sajam za industriju hrane i pića, koji se organizuje već 21 godinu za redom. I ove godine pruža dobavljačima u industriji hra-ne i pića priliku da se susretnu sa kupcima na jednom od najvećih svjetskih brzorastućih tržišta - Rusiji.

Macfrut International Conventions & ExhibitionsDatum: 26.-28. septembarMjesto: Cesena Trade Fair Distric, Cesena, ItalijaMacfrut International Conventions & Exhibi-tions je sajam na kome se možete upoznati sa tehnologijama i uslugama za proizvodnju, uređajima, marketingom i transportom u in-dustriji voća i povrća. AMBALAžA

LogInternDatum: 25-27. septembarMjesto: Nuremberg Exhibition Centre, Nirmberg, NjemačkaLogIntern se može pohvaliti činjenicom da je jedan od najvećih i najprofitabilnijih saj-mova u industrija ambalaže u Njemačkoj. Ovo je mjesto gdje se predstavljaju sve vrste ambalaže i štamparskih mašina, materijala, sistema i proizvoda pod jednim krovom. Izlagači imaju priliku da se sretnu sa donosi-ocima odluka u svim segmentima industrije ambalaže.

Packtech Expo BalkanDatum: 26-29. septembarMjesto: Beogradski Sajam, Beograd, SrbijaPacktech Expo Balkan je internationacionalni sajam ambalaže, mašina i opreme sa pre-ko 390 izlagača iz 30 zemalja. Predstavlja platformu za izlaganje ambalaže i uređaja, mašina za pakovanje i opremu, sistema za pakovanje, konfekcijskih pakovanja itd. Za četiri dana, koliko traje ovaj sajam, struč-njaci iz svih krajeva svijeta, vezanih za ovu industriju, predstavljaju opremu i materijale za pakovanje, dizajn naljepnica i etiketa.


PR članak

NOVOST Iz MERCEDESOVOG PROGRAMA BRIGE O kUPCIMA

AUTOline d.o.o., glavni zastupnik Daimlera AG u u BiH, pripremio je još jednu atraktivnu pogodnost u okviru svog programa brige o kupcima u Bosni i Hercegovini. U saradnji s Aerodromom Sarajevo, za sve vozače Mercedes-Benz automobila rezervisana su besplatna parking mjesta, čime se još jednom potvrđuje da je usmjerenost ka kupcima jedan od temelja poslovanja marke Mercedes-Benz. Pozitivno iskustvo komforne, ugodne i sigurne vožnje u Mercedesu se na ovaj način nastavlja i prilikom potrage za parking mjestom na najprometnijem bh. aerodromu.

Besplatan parking na Aerodromu Sarajevo

Zbog povećanog prometa na sarajevskom aerodromu broj parking mjesta često je nedovoljan, što uz trenut-ne visoke temperature doprinosi dodatnim frustraci-jama i nervozi vozača. Mercedes-Benz je stoga svojim kupcima obezbijedio posebnu pogodnost, a ujedno i

nagradu za njihovu vjernost - besplatno parking mjesto na ae-rodromu. Tabla na ulazu u parking, kao i putokaz, usmjerit će vozače Mercedesa na prostor sa pet obilježenih parking mje-sta za njihove ljubimce. Tako će ugodno moći kupiti aviokarte, dočekati poslovnog partnera ili voljenu osobu, te obaviti neku drugu obavezu na aerodromu uz obezbijeđeno parking mjesto i tri besplatna sata parkiranja.

Jedan od najprepoznatljivijih vozača Mercedes-Benza, Enis Bešlagić, prvi je iskusio zadovoljstvo rezervisanog besplatnog parking mjesta, te ugodno iznenađen izjavio: “Mercedes-Benz stvarno u kontinuitetu brine o svojim kupcima pa nije ni čudo što mu je slogan The best or nothing”.

Informacije o Mercedes-Benz vozilima i novosti kompanije

Daimler AG dostupne su na www.media.daimler.com

kontakt: Đenita Grcić, tel.: +387 (0)33 953 077,

[email protected]

„Veliko nam je zadovoljstvo što smo ostvarili saradnju sa kompani-

jom AUTOline, glavnim zastupnikom Daimlera AG za BiH, jednim od

lidera u automobilskoj industriji, koji je prepoznao ulogu brendi-

ranja i oglašavanja u svrhu promocije i boljeg pozicioniranja na

tržištu svojih proizvoda i usluga“, navodi se u saopštenju službe

Odnosa sa javnošću Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Aerodrom Sarajevo konstantno nastoji poboljšati nivo usluge

kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj djelatnosti.

“Veliko nam je zadovoljstvo da je kvalitet usluga koje pruža

Međunarodni aerodrom Sarajevo prepoznala i kompanija AUTOline.

Ono na čemu smo se bazirali u posljednje vrijeme je poboljšanje

nivoa usluga koje pružamo našim korisnicima i poslovnim part-

nerima. Primjera radi, nedavna odluka o brendiranju trake za prtl-

jag pokazala se kao odličan potez, što pokazuje da je Aerodrom

Sarajevo spreman za sve vrste inovativnog oglašavanja. Činjenica

da kroz Aerodrom Sarajevo u prosjeku prođe više od dva miliona

ljudi godišnje dovoljno govori o samoj funkcionalnosti prostora za

promotivno oglašavanje. Nadam se da će i ova usluga, besplatan

parking za vozače Mercedesa, doprinijeti poboljšanju usluga koje

pružamo našim korisnicima”, rekao nam je Darijan Veličan, mar-

keting manager Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

76

vjerovali ili nejuli 2012 www.instore.ba

Farmeri u Francuskoj su riješili da svoje krave “časte” najkvalitetnijim vinom, jer žele da dobiju najkvalitet-niju govedinu u Europi. Tako krave dnevno piju dvije boce visokokvalitetnog vina. Kažu da je ova praksa već rezul-tirala stvaranjem posebne oznake za meso ovakvih krava, nazvane Vinbovin, a koje se već smatra najboljom govedinom i koje se služi u najboljim restoranima u Parizu. Eksperiment je počeo u Lunel-Vielu, u regiji Her-ault na jugu Francuske, gdje su tri krave dobijale lokalno vino u toku četiri mjeseca. Jean-Charles Tastavy, koji je došao na ovu ideju, rekao je da je vino kravama služeno u mješavini ječma, sijena i grožđa. Brzo je shvatio da su krave veoma sretne, a kasnije i da je njihovo meso veoma

Amerikanci Brandon Lee i Christopher Sweeney prive-deni su na kanadskoj granici zbog ilegalnih čokoladnih jaja, koje su carinici pronašli u njihovom automobilu. Na-kon kraćeg puta u Vanku-veru, oni su željeli da počaste prijatelje i porodicu nekim poklonom, pa su im ku-pili Kinder jaja, koja ima-ju igračku unutra. Prema riječima muškaraca, carinici

Nakon što je naslijedio Karla Lagerfelda na mjes-tu kreativnog direktora za Coca-Cola Light, Jean Paul Gaultier predstavio je tri red-izajnirane Coca-Cola flašice. Dvije su prepoznatljivog Gaultierovog stila-prugice i korzeti, dok treća flašica izaziva posebne provokacije. Ograničena serija Coca-Co-

Na otvaranju supermar-keta Pris u njemačkom gra-du u Schleswig-Holsteinu, upriličena je neobična pro-mocija - prvih sto mušterija koji su došli bez odjeće, mo-gli su da iznesu iz radnje šta god hoće! Stotinak “golaća" je uletjelo u supermarket, gdje im je bilo dozvoljeno da uzmu robu u vrijednosti od po 270 eura. “Zaprepašten

Klimatske promjene koje se dešavaju u posljednje vrijeme donose više temperature, što ugrožava proizvodnju po-jednih namirnica. Među po-tencijalno ugroženim namir-nicama su: čokolada, med, grožđe, kikiriki, paste, kafa i pivo. U izvještaju koji je obja-vio Internacionalni centar za tropsku agrokulturu, navodi se da glavni proizvođači u Gani i Obali Slonovače upo-zoravaju na sve više tempera-ture te da će čokolada postati luksuz. Također, pčela je sve manje, a sve vlažnije zime i kišna ljeta im otežavaju saku-pljanje polena, što dovodi do njihovog izgladnjivanja. Francuska gubi svoju idealnu klimu za proizvodnju grožda. Pošto je ukus vina rezultat balansa šećera i kiselina u groždu, prava temperatura za njegov uzgoj je ključna. Što se tiče kikirikija, us-ljed prošlogodišnjih visokih temperatura, proizvodnja je opala, a ukoliko tempera-tura nastavi da raste, očekuje

Slastičarna Bloomsbery iz Dubaija napravila je na-jskuplji kolač na svijetu pod nazivom Zlatni feniks, a njegova cijena je oko 1.000 dolara, prenijeli su svjetski mediji. Ova poslastica se sas-

znaju krave šta valja

Privedeni zbog kinder jaja

Nova Coca-Cola ambalaža

Besplatna kupovina za gole

Prijete da nestanu

“zlatani” kolač sočno. “Krave su uživale u vinu i rado su ga pile”, rekao je jedan od farmera na čijoj je farmi prošle godine urađen eksperiment. Također, jedan od kuhara koji je imao priliku da priprema ovo meso izja-vio je da ono ima specifičnu teksturu i da će ga svi najbolji restorani u Parizu sigurno htjeti.

toji od 23 karatnog jestivog zlata, zrna vanile iz Ugande, kakaa iz Italije i organskog brašna iz Velike Britanije, a jede se zlatnom kašičicom. Za degustaciju ovog kolača, slastičarima treba 48 sati da ga naprave. “Iako su se i ra-nije pojavljivali veoma skupi kolači, ovaj je jedinstven jer je u postupnosti jestiv, dok su pre-thodni bili punjeni dijamantima i drugim skupim predmetima”, objasnio je generalni direktor kompanije Bloomsbery.

su pretražili njihov auto i priveli ih, kada su otkrili ova čokoladna jaja, koja su, inače, zabranjena u Americi. Zabra-na postoji jer bi mala djeca mogla da progutaju igračkice i da se tako zadave, pa bi zbog “uvoza” Lee i Sweeney mogli da dobiju veliku kaznu. Inače, američka carina ima podatak da je tokom 2011. godine zaplijenjeno 60.000 Kinder jaja.

se porast cijene putera od kikirikija.

Italija bi uskoro mogla da bude prinuđena da uvozi os-novne sastojke od kojih se pravi pasta, pošto će klimatske promjene onemogućiti uzga-janje durum pšenice u toj zemlji. Ako temperature i dalje budu u porastu, Italija bi bez ove vrste pšenice mo-gla da ostane do kraja vijeka.

Ljubitelji kafe imaju razloga da se zabrinu, jer izvještaj kompanije Starbucks, upo-zorava da bi ovaj proizvod mogao da nestane usljed klimatskih promjena. Ništa manje straha ne ostaje ni piv-opijama, jer bi u Njemačkoj uskoro moglo da dođe do smanjene proizvodnje zbog nestašice vode. Ječam, ključni sastojak, može se gajiti jedino uz pomoć vode, a drugi sasto-jci poput pšenice zabranjeni su striktnim pravilima, koja jasno definišu šta se može koristiti u proizvodnji piva u Njemačkoj.

sam, nismo očekivali da će se ovoliko ljudi odazvati ak-ciji”, rekao je menadžer Nils Strendorf, koji je morao da pozove policiju da bi kon-trolisala gole kupce. Oni su u radnju puštani u grupama od po 20, a uglavnom su iznosili slatkiše, piće i druge sitnice. Većina kupaca bili su Danci, koji često kupuju alkohol “preko grane”, jer je jeftiniji.

la Light ambalaže pojavila se u prodaji širom Europe početkom jula.


fOTO VIJEST

U Ginisovu knjigu rekorda je krajem juna ušla ogromna slika napravljena od zrna kafe. Ovo “umjetničko djelo”, koje se inače nalazi u parku Gorky u Moskvi, prikazuje lice žene i šoljicu kafe. Njena površina je 30m2, teška je 240 kilograma, a napravljena je od oko milion zrna kafe.

Umjetnik, vajar i režiser Arkadij Kim, autor je slike nazvane Awakening (Buđenje). Prethodni rekord je iznosio 25m2, a držao ga je umjetnik iz Albanije.

Raskošna večernja haljina napravljena od gumenih bombona u duginim bojama krasi naslovnicu magazina Twelv, privlačeći ljubitelje visoke mode i slatkiša. Ovu neobičnu ideju da naprave ovakvu haljinu dobili su čelnici ovog časopisa, Hissa Igarashi i Sayuri Marakumi, inspirisani radom dizajnera Alexandera McQueena i

Haljina od gumenih bombona njegovom kolekcijom iz 2008. godine. “Šivenje” haljine tra-jalo je tri sedmice, a da bi mo-gla da se obuče potrebno je čak tri pomagača. Za izradu ove haljine bilo je upotrije-bljeno 50.000 bombona. Ob-lik haljine dizajniran je žicom, pa je postavljeno platno, a onda je svaki gumeni medo lijepljen posebno.

Leatherhead Food Re-search, nezavisna britan-ska istraživačka kompanija, upotrijebila je 222 dobra savjeta nutricionista koji su odobreni od strane Europ-ske komisije i napravila jelo za koje smatraju da je najz-dravije na svijetu. Posao nije bio ni malo jednostavan, ali Poll Berimen, direktor ove kompanije kaže da su, na kra-ju, uspjeli to da urade za sed-micu dana. Najzdraviji obrok na svijetu, koji je zamišljeno da se služi kao obrok u avi-onima, sastoji se od tri jela.

Da su žene sve ljepše, što je kriza veća, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Teksasu. Ekonomski teška vremena podstiču prodaju proizvoda za uljepšavanje i dizajnirane garderobe, budući da žene posvećuju više pažnje dobrom izgledu i privlačenju partnera, pokazalo je to američko istraživanje. Samim tim, ekonomska kriza pozi-tivno utječe na kozmetičku industriju, a taj fenomen naziva se “efekat karmina”. “Iako i muškarci i žene sman-juju potrošnju kao odgovor na recesiju, postoji izuzetak, a to je trošenje na proizvode

Najzdravije jelo na svijetu

Ljepše u inat krizi

Prvo jelo je svjež i dimljeni losos sa hljebom od različitih sjemenki, koji je bogat vlakni-ma. Nakon toga se jede pi-letina sa sočivom i mješanim povrćem i zelena salata sa maslinovim uljem. Za desert je na meniju mliječni žele sa orasima i karamelom.

Naučnici ističu da je svaki od sastojaka tu zbog nekog razloga, počevši od omega-3 ulja, koja su dobra za holes-terol, preko proteina za mišićnu masu pa do oraha koji poboljšavaju elastičnost krivnih sudova.

za uljepšavanje. Žene imaju povećanu želju da kupuju takve proizvode u vrijeme recesije. Iako zbog toga štede na drugim stvarima, one žele da ulažu u proizvode koji ih čine atraktivni-jim”, navela je asistentkinja Hrišćanskog univerziteta u Teksasu. Prodaja kozmetike za njegu tijela, šminke i par-fema u Americi uvećana 2011. godine za 11 posto u odnosu na prethodne godine. Kina, Meksiko i Argentina, također, su prošle godine zabilježili dvocifreni rast prodaje proiz-voda za uljepšavanje, dok je u Britaniji i Francuskoj taj rast iznosio 9, odnosno 3 posto.

78

svijet u brojkamajuli 2012 www.instore.ba

PROIzVODI zA SUNčANJE čINE SAMO 2 POSTO TRžIšTA U kATEGORIJI LIčNE NJEGE, ALI JE OVA kATEGORIJA, Uz DEzODORANSE, zABILJEžILA NAJzNAčAJANIJI RAST U PERIODU 2006. – 2011

Prodaja kozmetike za zaštitu od sunca porasla je sa 8,7 milijardi dolara u 2010. na 9,3 milijardi dolara u 2011., a neki od razloga su ekstremne vremenske prilike i sve češća upozorenja na obaveznu zaštitu pri izlaganju suncu. kupci sada traže više za svoj novac, a prisutna je i potražnja za privatnim robnim markama. Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com

Mjesto pod suncem

Apsolutni rast 2006.-2011.

>500 milijardi dolara

100-500 milijardi dolara



$0-10 milijardi dolara

Pad

2006 – 2011

Segment lične njege ostvario je rast od 5 posto na godišnjem nivou, dok su proi-zvodi za sunčanje pretekli druge kategorije sa 7 posto rasta. Bez obzira na krizu, i u budućnosti se očekuje brži rast od ostatka kategorije u cjelini, obzirom da su potrošači sve svjesniji štetnosti sunčevih zraka. Potencijal kategorije leži u prelazu ove kategorije u segment proizvoda za svakodnevnu upotrebu (njega kože i kose, baby program), a ne samo sezonsku, što će svakako utjecati na rast u budućnosti.

Rast u kategoriji proizvoda za ličnu njegu

% CAGR 2006-2011

Milijardi dolara

0

0

20

1 2 3 4 5 6 7

40 60 80 100 120

8

njega kože

njega kose

boje za kosu

parfemi

oralna njega

gelovi za tuširanje

muška kozmetika

dezodoransi

setovi

zaštita od sunca

baby kozmetika

sredstva za depilaciju

Market size 2011 % CAGR 2006-2011

Sjeverna Amerika – Istočna Europa Snažan oporavak kategorije, zabilje-žen u 2011. godini, može se pripisati ekstremnim vremenskim uslovima u ovom dijelu svijeta tokom 2010.


Apsolutni rast 2006.-2011.

PL bilježi rast udjela na razvijenim tržištimaGlobalni udjel PL-a u kategoriji proizvoda za zaštitu od Sunca je 6,5%.

Privatne robne marke snažno se razvijaju na zapadnim tržištima, posebno u Sjever-noj Americi. Međutim, ovo još uvijek nije globalni trend, prije svega zbog nedostat-ka povjerenja od strane potrošača, ali i ograničene dostupnosti u mnogim regijama. Potrošači u SAD-u skloniji su testiranju privatnih robnih marki proizvoda za sun-čanje, i nastavili su sa kupovinom i u post-recesijskom periodu jer su bili zado-voljni učinkom proizvoda i nisu mijenjali svoje kupovne navike.U zapadnoj Europi, privatne robne marke igraju značajnu ulogu, a potrošači im vjeruju, što je dokazano u često sprovođenim anketama.U Njemačkoj PL ima udio od 20% (Aldi 5%, Rossman 7%), a u Španiji 19%.

Udio privatnih robnih marki po regijama 2006 - 2011

Sjeverna Amerika

Vrije

dnos

t %

1816141210

86420

Zapadna Europa Australazija Istočna Europa Bliski Istok i Afrika

Latinska Amerika

2006

2011

Pacifička Azija

Zapadna Europa Pad prodaje posljedica je teške ekonomska krize, pogotovo na tržištu u Španiji.

Kina i Južna Koreja su također dobro pozicionira-ne, ali SAD pokazuje da se zapadna hemisfera ne smije zanemariti.

Brazil Zahvaljujući dvocifrenom rastu, ova zemlja, čuvena po plažama i velikom broju sunčanih dana, osigurala je trećinu globalnog rasta tržišta.

Bliski istok – Afrika Iako se prodaja proizvoda za sunčanje u ovim regijama još detaljno ne analizira, prodaja ipak raste u skladu sa opštim trendom razvoja svijesti o štetnosti sunčevih zraka, naročito u zemljama poput Južne Afrike i Irana.

Australija Programi upozorenja o obaveznoj zaštiti prili-kom izlaganja suncu snažno utječu na stabilnu prodaju u ovom dijelu svijeta. Dobra prodaja bilježi se i zahvaljujući tome što se proizvodi kupuju svakodnevno, a ne sezonski.

80

vox populijuli 2012 www.instore.ba

Prijatelji se, kažu, poznaju u nevolji. A može li veća nevolja biti od toga da ti u sred onih tropskih vrućina koje su uslijedile neposredno nakon sibirskih hladnoća, na sred raskrsnice, na onom semaforu za skretanje lijevo koji traje tri sekunde i kroz čije zeleno svijetlo prođu dva auta, da ti, dakle, tu stane auto. Mislim, može, naravno, ali u tom trenutku jadnom čovjeku koji se topi na plus trideset i sjedi u Golfu dvojki, garantovano ništa gore ne pada na pamet. Uglavnom, on stoji, ostali trube, psuju, granaju rukama i zaobilaze ga. Nije zgodno, priznajem, zaobići tako pozicioniran auto, ali njemu je valjda najgore. Gore nego nama koji se samo topimo. Smeta me

ta nesolidarnost. U njoj vidim strašno otuđenje za koje smo se do jučer zaklinjali da se nama nikada ne može desiti. Ne može se nama, govorili smo, desiti da nam čovjek umire na ulici a da mi pored njega prolazimo. Evo – umrlo čovjeku auto, on je očito na rubu moždanog udara, panično telefonira, upalio sva četiri, a mi ne samo da prolazimo, nego još i stajemo na žulj trubeći kao sumanuti. Nisam ja neka sad dobrica dobrić ali, iz mog Francuza ugodno rashlađenog klimom, jednostavno više nisam mogla gle-dati kao se čovjek pati. Stanem na proširenje i ja upalim sva četiri i krenem. Da guram, ako treba. Da šlepam, ako ima sajlu. Da ga branim, ako ko izađe da ga bije. Prilazim, on priča na telefon. Čekam da završi. Ne prisluškujem, ali je jasno da priča sa BIHAMK-ovim službenikom. Daje registraciju, lo-kaciju, kaže ne zna šta je. Nešto puklo. Ne traži majstora. Samo nekoga da ga odvuče. Onda malo šuti. Pa, kaže da nije član. Po načinu na koji mu se mijenja ionako izgubljeni izraz lica shvatam kako neće ići tako lako. Pa ko-liko, pita. Pedeset maraka, ponavlja. Pedeset maraka, ponavlja još jednom. Čekajte, a šta je sa onim što plaćamo u sklopu registracije. Onom cifrom koja bi nam trebala obezbijediti jednu pomoć godišnje. Ništa. Pa dođi-te, kaže nakon pauze. Platit ću. Šta da radim, sad kad sam nemoćan. Još malo šuti, a ja zamišljam službenika u klimatiziranom uredu koji odgovara na pozive i kojeg se malo tiče to što čovjek stoji na sred ceste. Potpuno izgubljen. Potpuno mokar. I potpuno nemoćan. Nekako zamišljam sebe. Ubijeđenu da sam sa onih osam maraka koje sam pri registraciji vozila dala obezbijedila to da mi jednom, zlu ne trebalo, dođu i pomognu. Očito sam se jako prevarila. Čak sam prije nekoliko dana, sasvim slučajno, na radi-ju slušala objašnjenje kako je tih osam maraka upravo za to namijenjeno. Očito sam jako u krivu. Nudim čovjeku svoju pomoć, on se zahvaljuje, kaže da će doći, da ne treba. I ne odolijeva da ne prokomentariše kako je strašno to što će mu, povrh svega, još i naplatiti nešto za šta je bio siguran da ima pravo. Kažem da mi je žao. On se još jednom zahvaljuje. Ja odlazim u svoj auto. On ostaje da čeka. Sasvim sam sigurna da postoji objašnjenje za šta služi tih osam maraka koje dajemo pri registraciji. I znam da osam maraka nije neka velika cifra. To su četiri kafe, ili pet flaša vode koje su čovjeku u Golfu bile mnogo potrebnije. Ali se, prema podacima Dnevnih novina godišnje na osnovu tih osam maraka sakupi 7,2 miliona maraka. Koje vam, očito, neće pomoći na cesti. Kad vam je pomoć potrebna. I kad vam umjesto prijatelja treba neko dovoljno profesionalan da obavi posao za koji je i te kako plaćen.

Emina Hodžić, TV novinarkaMnogi je poznaju kao lice sa TV ekrana gdje sa velikim uspjehom radi u sportskoj redakciji FTV-a. Vodi rubriku sporta u sklopu centralnog dnevnika. Emina Hodžić za InStore nam otkriva svoje kupovne navike te šta svakodnevno mora imati u svom frižideru. “Pošto sam davno odselila od

roditelja za sve se brinem sama, tako je i kupovina sastavni i nei-zostavni dio moga dana. Tržni centri su preplavili grad i to mi je jako drago jer se jedan nalazi blizu stana, drugi blizu posla,...“, govori nam Emina koja ipak priznaje da male radnje imaju neki specifičan šarm koji je samo njima svojstven.

Količina namirnica koju planira uzeti određuje mjesto ku-povine, malu radnju ili tržni centar. “Moj ritual svako jutro je čaša prirodnog soka, uz neizostavan hljeb. Te namirnice ku-pujem u granapu dok, ako pravim spisak, onda idem u tržni centar isključivo zbog veće ponude ‘istih različitih artikala’, kaže Emina Hodžić koja otkriva kako joj svakodnevna kupovina ne predstavlja nikakvo opterećenje. Pogotovo, ako prona-đe vremena za kuhanje. „Onda se zaista posvetim i pazim da ništa ne nedostaje.“

Ono što joj smeta u kupovini su gužve i neljubaznost oso-blja pojedinih tržnih centara. „Recimo, kupim 2-3 stvari, a ispred mene su pune korpe. Također, ne znam da li bih to nazvala neljubaznošću ili nekulturom..., ali smeta mi osoblje koje i ne podigne glavu i bez pozdrava otkuca artikle. Ali, ja to riješim tako što to kažem ‘Dobar dan’ ili ‘Dobro veče’, pa se valjda po-stide, a već sljedeći put na toj kasi nemam taj problem’’, završila je Emina.

Brankica Rudan, TV voditeljicaVoditeljica Jutarnjeg programa na televiziji Sarajevo je jedno od naj-poznatijih lica koja građane Sarajeva pozdravljaju u rano ujutro. Brankica Rudan već duži niz godina uspješno radi u Jutarnjem programu ove tele-vizijske kuće. U razgovoru za InSto-re, Brankica otkriva svoje kupovne navike i sve što podrazumijeva pro-ces kupovine.

Kako sama ističe, dnevna kupovina uglavnom predstavlja nabavku osnovnih životnih namirnica. „Najčešće i svakod-nevno kupujem u samoposluzi u komšiluku i to je obično hljeb, mlijeko, mliječni proizvodi, a u frižideru što se mene tiče, uvijek mora biti pavlake“, ističe Brankica, koja nam otkriva da voće i povrće voli kupovati na tržnicama te da je sretna kad us-pije pronaći vremena da ode do najbliže tržnice i podmiri svoje domaćinistvo ovim proizvodima.

Što se tiče tržnih centara, u njima kupuje jedino kada traži nešto određeno. Za sebe voli reći da nije tip žene koja uživa u kupovini. „Ja nisam od kupoholičarki koje uživaju u šopingu i kupovini. Kada je hrana u pitanju, više uživam spremajući je u kuhinji“, s osmijehom kaže Brankica koja, za kraj, spomi-nje kako u kupovini ne troši mnogo vremena te kupovine obavlja brzo i jednostavno. Kako kaže, mnogo joj je pamet-nije trošiti vrijeme na bitnije stvari u životu.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario Trojer

Pomoć, kad ti treba

Piše: Vedrana Seksan

vox populi

Broj43(BiH)-p.60

Documents

Transcript of Broj43(BiH)-p.60