BROJ 42 DOBRAVSKE NOVINE - Donja Dubrava Dobravskih novina.pdfponajviše pješaka i bicikli-sta i...

DOBRAVSKE NOVINEBROJ 42

13. 7. 2014.CIJENA 5 kn

H R V AT S K I I N F O R M AT I V N I G L A S N I K O P Ć I N E D O N J A D U B R A V A

5. GODIŠNJICA PUHAČKOG ORKESTRA AKTIVNOSTI CRVENOG KRIŽA

“DOBRAVSKI LJUK”U ZAGREBU

6

MLADE KOŠARKAŠKE NADE

24

225. GODINA NAŠE ŽUPE

7 11

16

DOM FLJOJSARA 18. SMOTRA MEĐIMURSKOG FOLKLORA

21 14

SRETAN BLAGDAN SVETE MARGARETESRETAN BLAGDAN SVETE MARGARETE

2

Poštovane Dobravčice i Dobravčani, zadovoljstvo mi je da vam se kao vaš op-ćinski načelnik mogu ponov-no obratiti putem „Dobrav-skih novina“ i predstaviti vam radnje, aktivnosti i pla-nove u prvom dijelu 2014. godine.

„Jedna lasta ne čini pro-ljeće“ poslovica je koja nam govori da bez timskog rada nema rezultata. Upravo su se u tom duhu odvijale sve aktivnosti i donosile odluke vezane uz napredak Opći-ne u razdoblju od početka 2014. do današnjeg dana.

Zahvaljujući dobroj pri-premi i postignutim dogo-vorima u jesenskom razdo-blju 2013., početkom ove godine počela se rješavati sva potrebna dokumentacija za realizaciju dogovorenih projekata. Tako je s ravna-teljicom Županijske uprave za ceste Međimurske žu-panije - Ljerkom Cividini dogovoreno da se krene u projekt izgradnje pješačko-biciklističke staze lijevom i desnom stranom na dijelu županijske ceste LC 20039, ulica Podravska od benzin-ske postaje do izlaza na ce-stu uz odvodni kanal HE Dubrava, kao i u izgradnju pješačko-biciklističke staze na djelu županijske ceste LC 2041, ulice 3. travnja od raskršća sa Zagrebačkom pa desnom stranom do spoja na postojeću stazu na izlazu iz Donje Dubrave prema Ko-toribi. Nogostupi su važni zbog sigurnosti prometa, a ponajviše pješaka i bicikli-sta i stoga njihova izgradnja ne smije biti nimalo upitna. Ujedno molim sve vozače da svoja vozila ne parkiraju na nogostupima jer time ome-taju prolaz pješaka i bicikli-sta.

Kao što se možete i sami uvjeriti, pješačko-biciklistič-ka staza u djelu Podravske je završena te je to prvih 300

metara nogostupa u pro-teklih 15 godina. Cjeloku-pna investicija u iznosu od 137.713 kuna financirana je po sporazumu između Op-ćine Donja Dubrava 54.079 kuna i Županijske uprave za ceste 83.634 kuna.

S obzirom da nam je od strane ŽUC-a odlukom ravnateljice dodijeljeno do-datnih 50.235,48 kuna ka-pitalne pomoći za uređenja parkirališta ili bilo kojeg sadržaja uz županijsku ce-stu na području Općine i budući da smo prethodno pripremili potrebnu doku-mentaciju, dogovoreno je da se ista sredstva utroše u nužno uređenje parkirališta upravo na dijelu vezanom

uz novi nogostup u Podrav-skoj ulici. Parkiralište je također završeno (potrebno

je završiti hortikulturu), a ukupna vrijednost investi-cije iznosi 120.661,66 kuna. Osim Općine kao vlasnika parkirališta i ŽUC-a, u fi-nanciranju istoga sudjeluje i vlasnica obližnjeg ugosti-teljskog objekta.

Mnogi postavljaju pita-nje je li upravo to parkirali-šte bilo potrebno i zbog čega se upravo u tom dijelu mje-sta odvijaju najznačajniji radovi? Sve ima neku svoju logiku pa je tako i ovaj dio, vjerujem, dobro isplaniran. Kao što ste već upoznati, u mjesecu rujnu, točnije od 8. 9. - 14. 9. 2014. godine na odvodnom kanalu HE Dubrava, na ulazu u naše mjesto, održat će se Svjetsko ribolovno prvenstvo kojem će, uz veliki broj natjecate-lja i njihove pratnje iz cije-

loga svijeta, prisustvovati i značajan broj navijača te posjetitelja. Stoga smatramo da je upravo zbog tog doga-đaj potrebno najviše urediti taj dio mjesta, kako bi svim posjetiteljima ostala u sje-ćanju najljepša moguća sli-

ka ulaska u našu Dobravu, što bi nam se moglo u bližoj budućnosti ostvariti povrat-kom barem dijela istih posje-titelja.

U sklopu toga te uz mali nagovor i poticaj Općine, INA je obavila moderni-zaciju već oronule benzin-ske postaje u našem mjestu (doduše nije nam prihvaćen prijedlog nadstrešnice u sklopu postaje), čiji je novi izgled pridonio cjelokupnom izgledu mjesta, a vjerujem i povećanju sigurnosti.

Ovim putem pozivam sve poduzetnike i obrtnike da ovaj događaj održavanja Svjetskog ribolovnog prven-stva na području naše Op-ćine u mjesecu rujnu isko-ristite kao poslovnu priliku. Odradite pripreme te po-sjetiteljima i natjecateljima ponudite svoje proizvode i usluge.

Što se tiče sigurnosti pro-metovanja, na inicijativu Općine od strane ŽUC-a na dijelu ceste u mjestu uz ka-nal HE Dubrava, postavlje-ni su dodatni metri zaštitne ograde pa i na dijelu gdje možda nekima ne odgovara. Molim sve korisnike te pro-metnice da ipak prije svega uzmu u obzir značenje si-gurnosti.

Zahvaljujući znanju i domišljatosti djelatnice Op-ćine Matee Dolenec, koja uz uobičajene administrativne poslove, obavlja prije svega i pripremu mnogobrojnih projekata i kandidiranje istih na raspisane natječa-je, dobivena su sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za projekt dovršenja termo fa-sade objekta Međimurska la-stavica u vlasništvu Općine u iznosu od 67.000,00 kn, dok će Općina izdvojiti do-datnih 17.387 kn. Taj će isti objekt, osim ljepšeg izgleda, uz konačni završetak moći poslužiti i za popratne sadr-žaje u sklopu spomenutoga događaja, a radovi će biti za-vršeni do sredine 8. mjeseca naravno, ove godine.

Uz sve ove radnje od stra-ne Općine, uz malo kašnje-nje, ali evo ipak ne prekasno, kreće i nastavak gradnje mo-sta na kanalu HE Dubrava kod Ribičkog doma, koji će isključivo kao projekt HEP-a, biti u funkciji do kraja 8. mjeseca ove godine.

Izgradnjom mosta, zavr-šetkom Nautičkog doma na skeli, plaže i terena za igre na pijesku, uređenjem Doma međimurske lastavice te uređenjem Ribičkog doma, a sve većim obimom kori-snika tog prostora (postav-ljen je eko WC u ljetnom razdoblju) kao i cestovnog prometa, Općina je pokre-nula projekt osvjetljenja tog dijela prometnice.

U postupku je priprema

RIJEČ NAČELNIKA

DOBRAVSKE NOVINE • BROJ 42 • 13. 7. 2014. • www.donjadubrava.hr

Pješačko-biciklistička staza u Podravskoj ulici

Parkiralište u Podravskoj ulici

3

tehničke dokumentacije i is-hođenje građevinske dozvole pa bi i radovi postavljanja rasvjetnih stupova led teh-nologije, u rasponu od 330 m od mlinskog kotača do Ribičkog doma sa strane Drave uz cestu, mogli za-početi uskoro. Značaj glede sigurnijeg prometovanja, korištenja objekata u blizini i ugođaja ulaska u Dobravu u večernjim i noćnim satima moći ćete sami procijeniti po završetku iste.

Projektiranje nogostupa u ulici Koprivnička na dije-lu državne ceste u dužini od 360 metara s lijeve strane, od raskršća kod benzinske pa do spoja na ulicu Brodar-ska, također je pri kraju pa bi prema sporazumu i uvje-tima o financiranju s HC – Tehnička ispostava Varaž-din, radovi mogli započeti odmah po ishođenoj građe-vinskoj dozvoli, a najkasnije početkom 2015.

Vezano uz gradnju no-gostupa u dužini od 980 m u ulici 3. travanja s tvrtkom „Rescon“ iz Čakovca pot-pisan je ugovor na 47.231 kuna za izradu projektne dokumentacije, koja je već u visokoj fazi pa se početak radova, po dobivanju gra-đevinske dozvole, očekuje početkom jeseni, a završetak ovisno o vremenskim uvjeti-ma. Financiranje je također dogovoreno prema sporazu-mu s Županijskom upravom za ceste koja je u svom pro-računu osigurala iznos od 255.000 kn.

Budući da u prethodnim godinama, usprkos sazna-nju da će to biti neophodno prilikom početka izgradnje kanalizacije u našem mjestu (početak 2016 g., a završe-tak kraj 2018 g.) nije obav-ljeno zemljišno katastarsko sređenje cesta, pristupilo se i tom projektu. Za proved-bu upravo tog geodetskog sređenja 19 km cesta kroz

Općinu (7,9 općinske, 6 km županijske, 5,5 državne), Općina će morati izdvojiti oko 240.000,00 kn u razdo-blju od dvije godine. Otva-ranjem bilo kakvog natječaja pokušat ćemo ovaj projekt kandidirati da se dio tih sredstava osigura putem su-financiranja, a s Upravom hrvatskih cesta (koja ima ovo uvršteno u svoj Plan nabave) smo u pregovorima,

kako bi 80% sufinancirali oni sami za dio državne ce-ste koja prolazi kroz Donju Dubravu.

Što se tiče infrastruk-turnih zahvata, moderniji izgled dobilo je i autobusno stajalište (ostakljenje 10.075 kn), a dio poslova oko uređe-nja obnove sjedalica i metal-ne konstrukcije volonterski su odradili i članovi udruge navijača.

Zbog sve većeg broja vozila i potreba stanara po-

jedinih ulica te na njihov zahtjev, izgrađena su dva nova parkirališta i to, u ulici M. P. Miškine te u ulici R. Šoštarića. U ulici M. Gupca na inicijativu i dobrovolj-nim radom stanara ulice uređen je i cvjetnjak dok je Općina financirala potreban građevinski materijal, kao i u ulici Brodarska gdje su stanari uredili dio parka, a Općina je također financi-rala strojni iskop i batudu. O svim većim financijskim rashodima na kraju novina informirat će vas detaljnije općinski pročelnik Ivan Šte-fić koji ove godine obilježava 30. godišnjicu neprekidnog rada u Općini, trudivši se da na najbolji način koliko je to moguće, svima vama pomogne u ostvarenju i rje-šavanju potreba vezanih uz Općinu.

Isto tako pozivam sve zainteresirane, koji uredno ispunjavaju obaveze prema Općini, da ukoliko žele ima-ti uvid u poslovanje Općine, bez ustručavanja dođu u općinske prostorije i zatraže pismeno ili usmeno uvid u željenu dokumentaciju.

Prekidom financiranja

javnih radova od strane dr-žave, bili smo primorani na određeno vrijeme zaposliti jednog komunalnog djelat-nika (planom zapošljavanja Općine predviđeno radno

mjesto) - Valenta Matulina, koji obavlja sve poslove ve-zane uz komunalne djelat-nosti Općine.

Stoga molim upravo sve vas da zbog uređenosti i zdravstvene sigurnosti (ustajala voda, visoka tra-va), koliko ste god u moguć-nosti održavate, osim svojih dvorišta i dijelove javnih po-vršina ispred svojih kuća ili u okolici te da na to upozori-te eventualno svoje susjede koji dolaze povremeno (viso-ka trava, stare ruševne kuće) ili problem prijavite Općini. Uređenjem i održavanjem u svom okruženju svi ćemo se ugodnije osjećati i pridoni-jeti ljepšem izgledu mjesta. Zahvaljujem se svima vama koji redovito odrađujete taj dio i koji ste se na poziv Op-ćine rado odazvali projektu „Zajedno za lijepu i zelenu nam Dobravu“ te se uklju-čili u uređenje svojih ulica i ponajviše samog centra mje-sta te prostora oko crkve.

U izradi je i prijedlog Izmjene i dopune prostor-nog plana pa će uskoro biti objavljen i poziv na javnu raspravu (kolovoz), na kojoj će se svi zainteresirani moći očitovati. Izradu prostornog plana financiraju Općina 60.752 kuna i Županija u iznosu od 60.000 kuna.

Odlukom Općinskog vi-jeća Općina će financirati kupnju udžbenika u vrijed-nosti od oko 18.000,00 kn za drugo i treće dijete osnov-noškolaca, koje će ustupi-ti Osnovnoj školi Donja Dubrava na raspolaganje. Glede ove odluke kao i za do-nošenje svih ostalih odluka, ovim se putem zahvaljujem predsjedniku Općinskog vi-jeća Zlatku Haramiji kao i svim vijećnicima (Tomi-slavu Jakupaku, Marijanu Pongracu, Damiru Vidovi-ću, Marinku Lisjaku, Ma-rijanu Vargi, Slobodanki Zvonar, Mihaeli Martinčić, Zoranu Horvatu, Mariju Mikulanu, Stjepanu Li-sjaku) koji su sudjelovali u radu Općinskog vijeća, i to gotovo pa u stopostotnom sastavu uz uvijek konstruk-tivnu raspravu.

U sklopu IPA projekta Mura Region EGTC s Op-ćinama Goričan i Donji Vi-dovec završena je i izrada Plana razvoja turizma kao

dokumenta koji će u raz-doblju za koje je i izrađen (2014. – 2020.), donositi dodatne bodove kod kandidi-ranja projekata, koji su kao važni predviđeni i koji će se, jedino kao takvi, moći i kan-didirati na raspisane natje-čaje u narednom razdoblju. Izrada Strategije razvoja Općine (u sklopu projekta Mura Region EGTC), koja je također obvezatna, je u postupku te će 17. i 18. 7. 2014. godine biti održane radionice na koju će ujedno biti pozvani svi zainteresi-rani, a ugovor je potpisan s tvrtkom „JAIĆ-CONSUL-TING d. o. o.“ iz Bjelovara na iznos od 48.500 kuna.

Projekt rekonstrukcije Dječjeg vrtića „Klinčec“, glede poboljšanja uvjeta boravka korisnika vrtića, u fazi je pripremne dokumen-tacije za ishođenje građevin-ske dozvole te će se izradom troškovnika uskoro znati financijska konstrukcija glede građevinskog dijela, a sredstva će se namaknuti kandidaturom na raspisane natječaje ministarstava. Već prethodni dio sredstava osi-guran je u općinskom prora-čunu kao i od strane Župa-nije, tj. obećanjem župana Matije Posavca s kojim Op-ćina i ja kao načelnik imamo izvrsnu suradnju, koja će uz sve one proceduralne posjete omogućiti konkretan dopri-nos razvoju našeg mjesta.

Zadovoljan učinjenim zahvaljujem se svim surad-nicima na pomoći u prvoj polovici godine, a vama po-štovani mještani čestitam Dan Općine i blagdan Svete Margarete te vam želim da ih ugodno i provedete.

Vaš načelnik,Dražen Miser

Zaštitna ograda

Dom Međimurske lastavice uskoro dobiva novo pročelje

Autobusna postaja u novom ruhu


4


U četvrtak, 3. travnja 2014. realizirali smo u matičnoj i po-dručnoj školi školski projekt pod nazivom „Zamjena ulo-ga“. Projekt se održava sva-ke druge godine i toga dana učenici i zaposlenici škole mi-jenjaju uloge, učitelji postaju

učenici, a učenici učitelji, do-mari, ravnatelji itd. Kako je to bilo ove godine te kako nam je protekao dan?

Zamjenski ravnatelj Leo Hajdinjak razgovarao je sa za-mjenicom župana Međimur-

ske župani-je Sandrom Herman te joj je trebao poslati do-pis o ma-ter i ja lnim potrebama škole. Mo-rate pri-znati, ni-malo lak

z a d a t a k ! Zamjenske pedagogi-nje provele su anketi-ranje uče-nika petog i sedmog razreda o korištenju i n t e r n e t a te koliko se učenici susreću sa cyber bullyingom (nasiljem na internetu). Za-mjenski domar imao je pune ruke posla s uređenjem škol-skog dvorišta, a zamjenski kuhar pomno je pratio da ne iskipi mlijeko. Sve u svemu,

bilo je vrlo živo! Osobito za-nimljivo bilo je u razrednoj nastavi gdje su zamjenski uči-telji zbog pomanjkanja visine koristili stolice kako bi mogli pisati po ploči. Toga dana svi su se odlično zabavili!

Od iduće školske godine (2014./2015.) uvodi-mo e-Dnevnike u našu školu i time se pridružu-jemo obitelji digitalnog svijeta.

Kako bismo osigurali uvjete za uvođenje e-Dnevnika, uvelike nam je u tome pomogla i Op-ćina Donja Dubrava te im se najljepše zahvalju-jemo na razumijevanju i doniranim sredstvima.

OSNOVNA ŠKOLA DONJA DUBRAVA

Školski projekt “Zamjena uloga”

Festival matematikeu Lipiku Na Državno natjeca-

nje LIK 2014. - izložbu iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna koje se održalo od 29. do 30. travnja u Zadru pozvana je i učenica osmog razreda naše škole Gabrijela Erdelji i njezina učiteljica likov-ne kulture Viktorija Ba-log Mikac. Gabrijela je pohvaljena za svoj rad.

Zamjenski ravnatelj i zamjenska pedagoginja

Zamjenski učitelji u zbornici

LIK - Državno natjecanje

Likovni rad Gabrijele Erdelji, 8. a

navijač.Poslije eki-

pnog natjeca-nja održano je i pojedinač-no natjecanje učenika. Peti razredi su se natjecali u ka-tegoriji „Naj-bolji rješava-telji računa“, a šesti razredi u kategori-ji „Najbolji r j e š a v a t e l j i linearnih jed-

nadžbi“. Šesti razredi su se natjecali zajedno sa sedmim i osmim pa se nije ni očekivao neki vi-soki plasman. Najbolji je bio Mislav Miser koji je bio 41. od osamdesetak natjecatelja. Među-tim, dobre rezultate ostvarili su učenici petog razreda. Filip Rafael bio je 4. , a Nika Fabić 5. od 51 natjecatelja, što je za svaku pohvalu.

Osim što su rješavali zadatke, učenici su se međusobno družili, igrali odbojku, razgledali Lipik, bili na sladoledu u Daruvaru i vidjeli još mnogo toga.

Umorni, ali i zadovoljni viđenim, vratili su se svojim kućama.

O s m e r o učenika naše škole sudje-lovalo je 23. 5. 2014. na jednom fe-stivalu. Nisu pjevali, već su rješavali m a t e m a t i č -ke zadatke. Naime, u Li-piku se toga dana održao „Festival ma-tematike“ na kojem su uče-nici grupno rješavali zadatke. Inače na samom festivalu sudjelovalo je oko 500 učenika iz 34 grada i 43 škole, dakle, impresivan broj sudi-onika.

Naša škola je prvi put sudjelovala na ta-kvom natjecanju, a predstavljale su nas dvi-je ekipe: ženska u kojoj su bile učenice Mirta Strbad, Barbara Čižmešija, Hana Horvat i Nika Fabić i muška ekipa u kojoj su bili učenici Mi-slav Miser, Filip Bogomolec, David Štirinić i Filip Rafael.

Voditelj učenika bio je učitelj matematike Anđelko Lisjak. Posebno se zahvaljujemo gos-podinu Vladimiru Fabiću koji je svojim autom vozio četiri učenice u Lipik te je bio naš glavni

Sudionici Festivala matematike

Ove školske godine vrlo smo uspješni bili i na po-dručju literarnog te dram-skog stvaralaštva. Članovi

dramske skupine naše škole i predstava „Šuma Striboro-va“ predloženi su za Držav-nu smotru LiDraNO 2014.

Čestitamo Niki Fabić, Riki Pahek, Davidu Đura-nu, Luki Čižmešiji, Ivoni

Čižmešija, Lori Golubić, Ta-jani Lukša i Marti Horvat te voditeljici skupine, učiteljici Tamari Žiga.

Za Državni LiDraNo predložena je i pjesma „Kra-ljice bijele“ učenice Nike Fa-

bić čiji je mentor bio učitelj Željko Kovač. Česti-tamo i njima te svim i nadalje želimo ostvari-vanje uspješnih rezultata.

LIDRANO

David Miser - učenik generacije

Najava!

5


Dan Škole obilježili smo škol-skom priredbom koja je održana u petak, 30. svibnja u školskoj sport-skoj dvorani u nazočnosti načelni-ka obiju općina, učenika, učitelja, mnogobrojnih roditelja te mještana Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Ravnateljica Škole Mirjana Ribić nagradila je najuspješnije učenike i učenice koji su sudjelovali na dr-žavnim i županijskim natjecanjima te njihove voditelje - mentore.

Ovogodišnji program obilovao je veselim pjesmama, plesovima i

scenskim igrama. Učenici su pred-stavili sve što su naučili ove školske godine, a mnogi od njih pokazali su da se u njima kriju prave pjevačke zvijezde. Tako su učenici Nino Mi-rić i Dora Bogomolec uz pratnju učenika Filipa Fabića i Domagoja Haramije, vrlo uspješno izveli „Do-bravsku vuljicu“. Pjevače je za na-stup uvježbala učiteljica Koraljka Jakupak-Popović.

Nakon priredbe oprostili smo se i od naše učiteljice Nade Bogojević koja je početkom ove školske godi-ne otišla u zasluženu mirovinu. Uz prigodni dar za sjećanje i želje da uživa u mirovini, mnogi od učitelja zahvalili su učiteljici Nadi što je bila

i njihova učiteljica likovne kulture, što ih je učila kako prepoznati lje-potu u stvarima i svijetu oko sebe.

OSNOVNA ŠKOLA DONJA DUBRAVA

Na nedavno održanom državnom natjeca-nju iz košarke koje se održalo u Poreču učenici naše škole, članovi Školskog sportskog druš-tva “Drava”, na teren su izašli u novoj opremi – u novim dresovima čiju je nabavu u potpu-nosti financirala Merima Kalinić Hraščanec, vlasnica trgovine „Merima“ iz Donje Dubrave. Ovom hvalevrijednom gestom dokazala je da vjeruje u donjodubravske osnovce i njihovu spremnost za osvajanje medalja. Ova genera-cija sportaša uskoro odlazi iz osnovne škole, ali dresovi ostaju u klubu za nadolazeće sport-ske generacije i uspjehe.

Učenici OŠ Donja Dubrava istrčali su i u no-vim trenirkama čiju je nabavu pomogla i Op-ćina Donja Dubrava te im se na tome najljepše zahvaljujemo.

Novi dresovi za ŠŠD “Drava”DAN OBITELJI I SPORTA

„Svijet oko nas i u nama“. Brošuru su ispred Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, pre-venciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Za-voda za javno zdravstvo Međimurske županije predstavile voditeljica Diana Uvodić-Đurić, dr. med. i Berta Bacinger Klobučarić, psiholog. Svi učenici od 1. do 4. razreda dobili su brošuru na poklon. Voditeljica Djelatnosti za zaštitu men-talnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko li-ječenje ovisnosti Diana Uvodić-Đurić, dr.med ukratko je predstavila rad Centra za ovisnost, Savjetovališta za djecu i mlade te Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoho-lizam.

Drugi dio poslijepodnevna protekao je u sportskim aktivnostima roditelja i djece. Zajed-nički susret zaključen je slasnim grahom kojeg je po običaju pripremila školska kuharica Mili-ca Švenda.

Dan obitelji i sporta i ove je godine okupio velik broj roditelja. Obilježavanje smo s 15. svibnja zbog loših vre-menskih prilika premjestili na 21. svibanj, što se pokaza-lo punim pogotkom.

U prvom dijelu predstav-ljen je Centar za socijalnu skrb Čakovec - podružnica Obiteljskog centra - čija je uloga unapređenje kvalitete života obitelji. Voditeljica Li-dija Vinković, dipl. soc. rad-

nik i Jelena Ptiček - psiholog predstavile su rad Obiteljskog centra.

Njima se obitelji mogu obratiti ukoliko imaju potrebu za bilo kojim oblikom pomoći i podrške vezano uz razvoj i odrastanje djece, ostvarivanje skladnih obiteljskih i partnerskih odnosa ili osobnih poteškoća, a mogu dobiti i odgovarajuće pravne savjete.

Roditeljima je predstavljena brošura Zavo-da za javno zdravstvo Međimurske županije -

Roditelji i učenici na predavanju

Zajednička igra i druženje roditelja i djece

DAN ŠKOLE

Dora Bogomolec i Nino Mirić

Učiteljica likovne kultureNada Bogojević

Došao je kraj i osnovnom školovanju naših učenika koji su se u osnovnu školu upisali 2006. godine. Za svih ovih 8 godina oni su se trudili i postizali lijepe rezultate.

Kako i priliči, za kraj su napravili zajednič-ku fotografiju sa svojim učiteljima i djelatnici-ma škole.

Oni su najbolji

Najbolji od njih, koji su svih osam godina prošli s odličnim uspje-hom, su:

8. a - Leo Hajdinjak, Luka Horvat, Marta Horvat, Tamara Punči-kar, David Miser, Gabri-jela Erdelji;

8. b - Saša Kalinić, Domagoj Kuzmić, Kla-ra Strbad, Sabina Žinić, Dominik Kuzmić i Mire-la Kuzmić.Predstavljanje brošure Zavoda za javno zdravstvo MŽ

6


“ D O B R A V S K I L J U K ” U Z A G R E B UU subotu, 24. svibnja 2014. uče-

nice osmih razreda Nikolina Matu-lin, Tamara Punčikar, Marta Horvat i Marijeta Bogomolec sudjelovale su na Državnoj smotri projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja pod vodstvom mentorice Renate Heric, učiteljice geografije i povijesti.

Smotra se održala u Gornjograd-skoj gimnaziji u Zagrebu gdje su uče-nice prezentirale projekt u kojem su istraživale izvornu sortu dubravskog luka i na taj su način predstavile ovu izvornu sortu kao dio kulturne bašti-ne zavičaja iz kojeg dolaze. Ova neo-bična tema izazvala je interes članova povjerenstva, kao i nekih škola koje su slušale predstavljanje projekta, a učenice su za izvrsnu prezentaciju bile pohvaljene.

U nastavku pročitajte neka sazna-nja i zanimljivosti o dobravskom ljuku do kojih su naše učenice došle radeći na ovome projektu.

O LUKU

Latinski naziv za luk allium cepa u prijevodu znači jedan, jedinstven, a za to postoje dva razloga. Luk ima je-dinstvenu glavicu, za razliku od svog srodnika češnjaka, dok je drugi razlog taj što se sama glavica luka sastoji od više ujedinjenih, koncentrično poreda-nih listova koje čine glavicu luka. Sorte luka razlikuju se po boji, veličini i oku-su. U proljeće i ljeto tu je sorta mladog luka, koji ima slatkasti ili srednje jaki okus. U rujnu se bere luk većih glavica koje se suše pa nakon nekoliko mjeseci imaju suhu i lomljivu ljusku. Ima izra-žajnu aromu, a naziv je dobio prema svojoj boji - bijeli, žuti i crveni (ljubi-časti).

Luk potječe iz Azije, a uzgaja se preko 5 000 godina. Proširio se na pro-storu sjeverne Afrike i ubrzo po cijeloj Europi. Egipćani su posebno cijenili vrijednost luka tako što su njime pla-ćali radnike koji su gradili piramide, dok su faraoni stavljali luk u grobnice kako bi im kasnije poslužio u zagrob-nom životu. Popularnost luka ubrzo se povećala jer su ga koristili siromaš-ni slojevi ljudi kao dodatak jednostav-nim jelima. Nakon geografskih otkrića Europljani su prenijeli ovu biljku na američki kontinent. Danas je nezamje-njiv kod pripreme raznovrsnih jela ili kao sastojak salata.

Zbog današnjeg načina života, kada nam svakodnevni poslovi ostav-

ljaju sve manje vremena za pripremu hrane, skloni smo izbjegavati kuhanje tradicionalnih jela i uzgajanje povrća na svojim vrtovima. Često u tim situ-acijama kupujemo povrće ne znajući njegovo podrijetlo ili nam nije u na-vici čitanje deklaracija koje se nalaze uz proizvode. Ako se u našoj košarici i nađe luk, upitna je njegova kvalite-ta zbog načina uzgoja jer se u većini slučajeva kod uzgoja upotrebljavaju zaštitna sredstva.

Jedna od najkvalitetniji sorti luka je dobravski črljeni ljuk koji je na pro-stor Hrvatske došao vjerojatno u vrije-me osmanskih osvajanja. Vrlo je brzo postao glavni sastojak svih jela i uzga-jao se u većim količinama. Budući da nije bilo zaštitnih sredstava za zaštitu bilja od nametnika, stanovništvo se posvetilo uzgoju luka na ekološki na-čin koristeći isključivo vlastita znanja o uzgoju.

UZGOJ LUKA

S prvim pro-ljetnim danima počinje sadnja luka. Poštujući plodored, luk ne sadimo svake godine na isto mjesto, već mo-ramo potražiti drugu gredicu koja je većinu dana obasjana suncem, a sad-njom luka svake godine na drugo mjesto čuvamo ga od bolesti. Luk je biljka ko-rijenja isto kao i mrkva, krumpir, cikla ili njegov srodnik češnjak. Plod luka na-staje u području korijena pa je ra-dove oko takvih biljaka potrebno obavljati u dane koji su povoljni za skupinu bi-ljaka korijenja, a podatke o tome možemo prona-ći u sjetvenom kalendaru. Luči-ca se može saditi u dva razdoblja tijekom godine: u travnju i listo-padu. Kod sad-nje moramo

obratiti pozornost koje biljke sadimo na susjedne gredica. Preporuča se da se obavezno pokraj luka posije mrkva kako bi zaštitila luk od lukove muhe, a od sličnog nametnika luk štiti i mrkvu. Kad lučice niknu potrebno je pažljivo okopati gredice kako ne bi korov pre-rastao mlade stabljike luka, ali je po-trebno pripaziti na tek iznikle biljke da im ne oštetimo korijen. Također, gre-dicu je potrebno održavati dovoljno vlažnom za kontinuirani rast biljke te ako nema dovoljno padalina, potrebno je provoditi navodnjavanje.

Ako se pojavi lukova muha, biljku je potrebno zaštititi, kako muha ne bi oštetila stabljiku i potaknula sušenje biljke. Jedan od načina je da se u pla-stične čaše napunjene vodom stavi ne-koliko kapi ekološkog sredstva za pra-nje suđa te se čaše zakopaju do pola u zemlju. Čaše moraju biti žute boje koja će privući lukovu muhu. Jedan od mo-gućih načina zaštite je i prskanje gre-dice mlijekom pomiješanim jednom litrom vode.

Berba luka obavlja se u srpnju kada je njegova stabljika poluzelena i lakše će se isplesti u vijence. Ako ga skladištimo u vreće, one moraju biti prozračne kako bi se luk mogao sušiti. Mjesta na kojima sušimo luk moraju biti sjenovita i vjetrovita, a u najboljim uvjetima luku će biti potrebno oko mjesec dana da se osuši.

LJEKOVITA SVOJSTVA LUKA

Luk je od davnina poznat kao pri-

rodni antibiotik. Ovo svojstvo rezultat je zajedničkog djelovanja vitamina C i kvercetina prisutnih u luku, zbog čega je luk posebno poželjna namirnica u razdoblju prehlada i gripe. U luku se nalaze još krom, mangan, vitamin B6, folna kiselina, kalij, fosfor i bakar. Luk sadrži vrlo malo zasićenih masti, kole-sterola i natrija i ima samo 42 kcal/176 kJ na 100 g. Osobito jak miris luku daju tvari bogate sumporom, a specifičan okus posljedica je eteričnih ulja.

Svojim sastojcima luk pospješu-je probavljanje hrane. Veći unos luka može pomoći kod smanjenja razine glukoze u krvi, a krom koji se nalazi u luku pomaže stanicama da pravilno reagiraju na oslobođeni inzulin. Redo-vita upotreba luka i češnjaka u prehra-ni smanjuje povišeni krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, što posebno utječe na prevenciju od ateroskleroze te srča-nog i moždanog udara. Upotreba luka u prehrani dva ili više puta tjedno zna-čajno smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva. Pokazalo se da meso pripremano s lukom znatno smanjuje razinu kancerogenih tvari u odnosu na meso pripremano bez luka. Luk sma-njuje i upalne procese koji su poveza-ni s prehladom, te alergijsku reakciju odgovornu za napad astme. Osim na-vedenih utjecaja luka na zdravlje, luk još pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira crijevnu floru, jača imunitet i pročišćava organizam.

Neke osobe pate od intoleranci-je na luk (nesposobnost probavljanja luka) te se kod njih može javiti muč-nina, povraćanje ili proljev pa ga po-nekad treba izostaviti iz prehrane. Luk može izazvati i vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, nadutost i bolove u trbuhu zbog razvijanja veće količine plinova u crijevima kao posljedica raz-gradnje veće količine fruktoze iz luka. Zbog toga se javlja i neugodan zadah iz usta. Ove negativne nuspojave za-nemarive su u odnosu na sve predno-sti konzumacije luka u svakodnevnoj prehrani.

PRIPREMA JELA OD LUKA

Iako velik broj ljudi koristi luk kod pripreme raznih jela, mnogima njego-vo rezanje predstavlja problem zbog naviranja suza na oči. Zato se preporu-ča stavljanje luka u hladnjak prije nego što će se rezati. Luk se koristi u jelima na razne načine. Nezaobilazan je sasto-jak jela s duljom termičkom obradom, kao što su variva, pirjana jela od povr-ća i mesa, razne juhe i umaci. Crveni luk izvrstan je sastojak salata, hladnih umaka i sendviča, a od luka se može napraviti i sok koji se dodaje mlijeku za sprečavanje žgaravice, a pomiješan s medom odlično je alternativno sred-stvo protiv kašlja. Svježe ocijeđeni sok crvenog luka (bez dodatka soli) dobro je sredstvo protiv opadanja kose, za ot-klanjanje boli i oteklina pri ubodu ose.

RECEPTI ZA JELA S LUKOM Autori:

učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Građanskog odgoja

Učenice na Državnoj smotri projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja

Predstavljanje projekta „Dobravski ljuk“

Krumpir salata s lukom 1

Sastojci:krumpir - 1 kgbučino ulje - 3 žliceocat - 3 žliceluk - 1 veći komad

Priprema:Kuhani krumpir ohladiti, narezati na ploške, posoliti, dodati ocat, ulje i pomiješati

Krumpir salata s lukom 2

Sastojcikuhani krumpir - 6 većih komadacrveni luk - 1 komadkiseli krastavci - 5 komadasok od limuna, majoneza - 2 žlicečvrsti jogurt - 2 žliceperšin, sol, papar, ulje

Priprema:Kuhani krumpir izrezati na kolute, luk izrezati na rezance, a krastavce na manje komadiće. Sve pomiješati i dodati limunov sok, ulje, majonezu jogurt i začine.

Grah salata s lukom

Sastojci:grah - 0,5 kgluk - 2 do 3 komadaocat, bučino ulje, sol

Priprema:U kuhani i ohlađeni grah narezati luk, dodati ulje, ocat i sol te sve po-miješati.

Junetina s lukom

Sastojcijunetina - količina po željiluk - količina po željibučino uljeocat, sol

Priprema:Kuhanu junetinu ohladiti i narezati na kockice. Luk narezati na tanke rezance. Sve zajedno posoliti, dodati bučino ulje i ocat te pomiješati.

Svinjski odrezak s umakom od luka i vina

Sastojci (za 2 osobe)svinjski odrezak - 2 komadaglavice crvenog luka - 2 srednje ve-likerajčica - 2 komadasvježi šampinjoni - 7-8 komadakukuruzno pecivo - 2 komadacrno vino - 100 mlsol, papar, ulje Priprema:Na malo vrućeg ulja pržiti luk nare-zan na kolute i očišćene šampinjone narezane na tanke ploške te pirjati dok ne omekšaju. Kad omekšaju, staviti sa strane. U tavi na malo ulja na naglo ispeći svinjski kare koji se prethodno posoli i popapri. Vratiti luk i gljive na vatru te začiniti solju i paprom. Sve još malo pirjati da se začini povežu te dodati crno vino. Prokuhati jednu minutu na laganoj vatri. Pecivo prerezati po sredini, rajčicu izrezati na kolute i poslaga-ti po pecivu. Na rajčicu staviti topli odrezak, a preko njega umak od luka i vina.

Seljačka tava s lukom

Sastojci (za 6 osoba)crveni luk - 500 gmljeveno meso - 500 gkrumpir - 500 grajčica - 4 komadamaslac - 20 gjušni temeljac - 1 dcljaja - 6, ulje, sol, papar

Priprema:Luk očistiti i narezati na kolutiće. Krumpir oguliti i narezati na tanke ploške. Rajčice narezati na osmine. U tavi na maslacu prepržiti mljeve-no meso, začiniti solju i paprom te dodati kolutiće luka i začine. Sve za-jedno zaliti jušnim temeljcem i krat-ko prokuhati. U vatrostalnu posudu prebaciti pirjani luk i meso i po tome posložiti ploške rajčice i krumpira. Na sve to razbiti jaja na oko i po želji još začiniti. Peći u pećnici na 170 C° 10 do 15 minuta.

Tjestenina s lukom

Sastojcitjestenina - 1 kgluk - 2-3 glaviceulje, sol, vegeta

Priprema:Tjesteninu skuhati i ocijediti. Na ulju prepržiti luk narezan na ploške do smeđe boje. Pečeni luk zajedno sa uljem staviti na kuhanu tjesteninu te dodati sol i vegetu prema ukusu.

Punjeni luk

Sastojcismeđa riža - 200 gluk - 6 glavica (srednje veličine)svježa paprika - 200 gsir - 100 gulje - 3 žlicečešnjak - 2 češnjavrhnje - 50 mlvegeta

Priprema:Luk u ljusci oprati, a gornji dio luka prerezati. Sredinu luka izdubiti i nasjeckati. Izdubljeni luk staviti u vatrostalnu posudu, dodati 100 ml vode i peći u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 20 minuta. Na ulju prepe-ći nasjeckani luk i papriku narezanu na kockice. Dodati protisnuti češnjak i pirjati podlijevajući s malo vode oko 5 minuta. Rižu skuhati u posolje-noj vodi, ocijediti i dodati pirjanom povrću. Posipati vegetom, sve dobro izmiješati pa ovim nadjevom nadje-nuti luk. Preostali nadjev rasporediti u vatrostalnoj posudi između glavica luka, zaliti vrhnjem i nastavite peći još 15 minuta.

Krumpir s pečenim lukom

Sastojcikrumpir - 500 g, luk - 2 glaviceulje, sol, vegeta, peršin

Priprema:U posoljenu vodu staviti cijeli krum-pir da se skuha. Za to vrijeme na ulju prepržiti sitno nasjeckani luk. Ohla-đeni krumpir naribati na luk, dodati sol, vegetu i peršin po želji.

“Kolač” od luka i špeka

Sastojcioštro brašno - 300 gmlijeko - 300 mlkvasac - 20 g šećer - prstohvatjaja - 3sol - prstohvatmaslac - 50 gcrveni luk - 500gulje - 1 žlicakiselo vrhnje - 200 mlšpek - po želji

Priprema:Tijesto zamijesite kao za pizzu od 300 g oštrog brašna, 300 ml mlakog mlijeka, kvasca, prstohvata šećera, jednog jaja, prstohvata soli, 50 g ma-slaca.

Nadjev:Špek (domaći dimljeni ili kupljeni debljine oko 2 cm) izrezati na štapiće i lagano pirjati s tri glavice crvenog luka na jednoj žlici ulja. Kad se to preprži, ostaviti da se lagano ohladi te dodati kiselo vrhnje. Toj masi do-dati 2 umućena jaja, sol po ukusu i mljeveni papar. Sve to pomiješati i rasporediti po tijestu. Peći kao pizzu.

7


Od osnivanja Puhačkog orkestra Općine Donja Du-brava prošlo je gotovo šest godina. Tijekom tih šest godina uspjeli smo gotovo ni iz čega (osim sjećanja na nekadašnju Vatrogasnu li-menu glazbu) stvoriti jed-nu respektabilnu i cijenjenu Udrugu, koja je izuzetno tražena, kako u Donjoj Du-bravi tako i šire, da svojim nastupima uveličava razno-vrsna događanja.

U prošlom broju “Do-bravskih novina” svoje smo javljanje završili pozivom na već tradicionalni „Božić-ni koncert“ na kojem smo, zajedno s našim gostima – Limenom glazbom iz Be-lice, obilježili svoju petu go-dišnjicu postojanja. Nasto-jali smo vam pokazati sve što smo naučili proteklih pet godina. Vi ste nas za to nagradili svojim dolaskom, velikim pljeskom i dobro-voljnim prilogom. Cijeli Puhački orkestar i njegovo rukovodstvo najljepše vam se zahvaljuje na tome!

Dana 16. veljače 2014. obavljena je inventura, tj. popisana je sva imovina Puhačkoga orkestra Općine Donja Dubrava. Ustanovlje-no je da Orkestar trenutač-no raspolaže 31 instrumen-tom na kojima uče svirati 34 njegova člana. Osim sa-mih instrumenata Orkestar raspolaže i drugom imovi-

nom kao što su: notne knji-žice, lirnice, stalci za note, DVD-ovi, slike, knjige itd. Do sada smo obavili neko-liko popravaka glazbenih instrumenata te ovom prili-kom pozivamo naše glazbe-nike da paze na njih jer su isti veoma skupi.

SASTANAK S RODITELJIMA

Tijekom mjeseca veljače održali smo sastanak s rodi-teljima s ciljem traženja mo-dela daljnjeg financiranja te rješavanja ostalih aktualnih problema. Ovom se prili-kom rukovodstvo Orkestra zahvaljuje svima onim ro-diteljima koji su se odazvali sastanku, no na žalost ta-kvih je bilo izuzetno malo. Ovakav nedolazak većega broja roditelja na sastanak

pokazatelj je nezainteresi-ranosti za rješavanje pro-blema kojih Orkestar ima, što je jako loše za daljnje funkcioniranje i opstojnost Puhačkoga orkestra u na-šem mjestu. Ne budemo li rješavali probleme, isti će nas pregaziti.

PUHAČKI ORKESTAR OPĆINE DONJA DUBRAVA

5 nam je godina već!

KUPNJA FLAUTE

Unatoč teškoj financij-skoj situaciji uspjeli smo kupiti još jedan glazbeni instrument – flautu. Uspje-lo nam je to zahvaljujući dobrotvornim sredstvima prikupljenim na „Božićnom koncertu“ te sponzorstvima gospodina Đure Pačandi-ja iz Rijeke te župana Me-đimurske županije Matije Posavca. Ovom se prilikom zahvaljujemo svim mješta-nima i sponzorima na do-nacijama pomoću kojih smo uspjeli povećati imovinu Puhačkoga orkestra.

ODRŽANI NASTUPI

26. siječnja - Nastup na svetoj misi u našoj župnoj crkvi uz prijenos HRT-a

16. veljače - Nastup na

humanitarnoj priredbi u Prelogu (nastup četiri klari-neta)

2. ožujka - Pratnja kar-nevalske povorke ulicama Donje Dubrave

1. svibnja - Prvomajska budnica ulicama Donje Du-brave

4. svibnja - Obilježavanje sv. Florijana - zaštitnika Va-trogasaca

31. svibnja - Nastup na Godišnjoj skupštini KLA „Osmijeh“ (nastupila su 3 člana orkestra)

PLANIRANI NASTUPI

- Smotra puhačkih orke-stara i limenih glazbi Međi-murske županije u Nedeli-šću (29. lipnja)

- Pratnja smotre KUD – ova u Donjoj Dubravi (28. lipnja)

- „Božićni koncert“

Uz ove nastupe ruko-vodstvo Orkestra planira održati i nekakvo druženje.

Na kraju bismo se želje-li zahvaliti svima koji nam pomažu u našem radu. Hvala Bogu još uvijek ima ljudi koji znaju cijeniti naš rad i kulturne vrijednosti koje promiče Puhački orke-star Općine Donja Dubrava jer: „Ono što pčele znače pri-rodi, to glazba znači čovjeku!“.

Svako dobro povodom blagdana Svete Margarete žele vam članovi i rukovod-stvo Puhačkog orkestra Op-ćine Donja Dubrava.

RUKOVODSTVO I ČLANOVI PUHAČKOG ORKESTRA

Peta godišnjica rada Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava

Nastup u mjesnom parku

Budnica za 1. svibnja

8


MINUS NA TERMOMETRU ZALEDIO SIRENU

Protekle zime je zbog ni-skih temperatura „stradala“ vatrogasna sirena. Zaleđi-vanje sirene nije samo zna-čilo nemogućnost oglašava-nja požarne opasnosti već i trajni kvar na samoj sireni, što je trebalo hitno sanirati.

Stoga je organizirana akcija skidanja sirene s kro-višta Vatrogasnog doma, njezin popravak te njezina ponovna montaža. Posao su obavili članovi našeg druš-tva uz pomoć pripadnika Javne vatrogasne postroj-be iz Čakovca i specijalnog vozila (auto-ljestve). Cijena cijelog posla iznosila je ne-što više od 5 000 kuna što je, usprkos znatnijem financij-skom izdatku, ipak mala ci-jena za pravovremeno ogla-šavanje požarne opasnosti i brzu intervenciju vatroga-saca.

GODIŠNJI PREGLED HIDRANATA

Redovni godišnji pre-gled hidrantske mreže izvr-šile su ekipe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donja Dubrava, a uočeni nedostat-ci prijavljeni su općinskim čelnicima koji će poduzeti potrebne korake da se svi hidrantski priključci ospo-sobe i da budu, zlu ne tre-balo, ispravni za korištenje.

Nedostatci su uočeni na sljedećim hidrantima:

Ovom prilikom želimo napomenuti da je tri hi-dranta nemoguće koristiti, a tako i provjeriti, jer su tik uz njih napravljene ograde ili građevine. To je hidrant (broj 5) na autobusnom sta-

jalištu u centru mjesta, hi-drant (broj 18) u Ulici Matije Gupca te jedan hidrant (broj 42) u Ulici braće Radić.

SMOTRA VOZILA

Ove je godine održana 5. po redu Smotra vozila Va-trogasne zajednice područja (Donja Dubrava, Donji Vi-dovec, Kotoriba, Sveta Ma-rija i Donji Mihaljevec). Na Smotri je sudjelovalo dva-naest vozila (jedna auto-ci-sterna, tri navalna vozila, šest vozila za prijevoz ljud-stva, jedno tehničko vozilo i jedno zapovjedno vozilo). Cilj ove akcije je pokaza-ti mještanima općina, koje čine ovu Zajednicu područ-ja, kojim tehničkim sred-stvima raspolažu vatrogasci

za tehničke intervencije i, srećom ih je mali broj, gaše-nje požara.

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Rukovodstvo Dobrovolj-nog vatrogasnog društva vodi brigu o školovanju i usavršavanju svojih člano-va. Samo u ovom razdoblju četvorica naših članova ste-kli su nova zvanja. Veseli nas činjenica da su ispitani vatrogasci postali dvojica mladih članova i jedan sta-riji: Čižmešija Dino i Harča Miroslav te Franjo Čituš dok je Žinić Tomislav uspješno položio ispit za vatrogasca 1. klase.

VATROGASNO NATJECANJE

DJECE I MLADEŽI

Na Krbulji je 18. svibnja održano natjecanje djece i mladeži Vatrogasne za-jednice područja koju čine

mjesta Donja Dubrava, Ko-toriba, Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec.

Na natjecanju je nastu-pilo 8 ekipa (šest muških i dvije ženske).

Najuspješniji natjecatelji u kategoriji „djeca – muš-ki“ bili su domaćini: ekipa DVD Donja Dubrava, dok je u ženskoj kategoriji naj-uspješnija bila ekipa DVD Donji Mihaljevec.

U kategoriji mladeži – među muškim ekipama – prvi su bili natjecatelji DVD Sveta Marija, a u ženskoj konkurenciji najuspješnija

je bila ekipa DVD Donji Mi-haljevec.

Svi natjecatelji triju prvo-plasiranih ekipa po katego-rijama za osvojeni plasman primili su medalje koje će im ostati u trajno vlasništvo kao sjećanje na ovo natjeca-nje koje je – od ove godine – spojeno s Memorijalom „Mario Rusak“.

Ovo natjecanje je bila svojevrsna generalna pro-ba za županijsko natjecanje koje se održalo u subotu, 24. svibnja, u Pretetnicu. Na natjecanju su naše ekipe ostvarile solidne rezultate zauzevši pozicije u gornjem dijelu poretka, ali bez prvih mjesta, što nas obvezuje na više treninga i vježbi slje-deće godine kad je izborno

natjecanje za državno pr-venstvo.

Natjecateljsku sezonu – za ovaj dio godine – završili smo u Donjem Mihaljevcu 14. lipnja gdje je održan 2. kup Donjeg Mihaljevca na kojem je naša ženska ekipa osvojila treće mjesto.

Svim natjecateljima, nji-hovim mentorima i rodite-ljima naših natjecatelja že-lim zahvaliti na uloženom trudu.

NE DAJ, BOŽE, DA OVA ZNANJA

IKADA ISKORISTIMO!

DVD Sveta Marija bila je 27. travnja organizator jav-

ne pokazne vježbe „Sveta Marija 2014“.

Cilj vježbe bio je anga-žiranje i koordinacija rada Stožera zaštite i spašavanja, provjera sustava pozivanja te praktičan rad na gradnji zaštitnih nasipa od strane članova Vatrogasne zajed-nice područja koju čine va-trogasci iz Donje Dubrave, Kotoribe, Donjeg Vidovca, Svete Marije i Donjeg Miha-ljevca.

Stvorena je pretpostavka nailaska velikog vodenog vala koji je prijetio prelije-vanjem i probijanjem nasi-pa te su u pomoć pozvani pripadnici civilne zaštite i vatrogasci da povise posto-jeće nasipe, utvrde mjesta mogućeg proboja nasipa te

izgrade zaštitne „bunare“.

Vježbi se odazvao velik broj sudionika koji su se osobno iskušali u punjenju vreća pijeskom i pravilnoj gradnji „zečjih“ nasipa. Naknadna analiza vježbe pokazala je da su vatrogas-ci osposobljeni i za takve intervencije te da se na njih može računati i u sličnim si-tuacijama, a mnogi su sudi-onici priznali da su tek tada naučili kako pravilno puniti i slagati vreće s pijeskom u nasip. No, zajednička je misao svih sudionika ipak bila: „Ne daj, Bože, da ova znanja ikada iskoristimo!“.

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJA DUBRAVA

NOVOSTI IZ VATROGASNOG SVIJETA

Dino Čižmešija, Miroslav Harča, Franjo Čituš, Tomislav Žinić

Ekipa DVD Donja Dubrava s mentorima na natjecanjuVZP u Donjoj Dubravi

Natjecatelji u Donjem Mihaljevcu

9


DJEČJI VRTIĆ “KLINČEC” DONJA DUBRAVA

RAD VRTIĆA

obilježili i Dan vode, Dan planeta Zemlje te radosni dočekali prvi dan proljeća i blagdan Uskrsa.

Puno smo vremena pro-vodili u šetnjama uz rijeku

Dravu, skupljajući usput kamenje za naše aktivnosti. U nekim kraćim šetnjama priključuju nam se i naši ja-sličari.

Početkom mjeseca lip-

nja organizirali smo izlet u barokni grad Varaždin u kojem smo posjetili Muzej kukaca, stari grad Varaž-din, katedralu te se prošeta-li korzom. Ručali smo u Mc Donald´su te na kraju posje-tili CineStar, u kojem smo pogledali crtani film “Tvrd orah”.

Na kraju mjeseca lipnja imali smo završnu priredbu na kojoj smo se oprostili od još jedne generacije predš-kolaca. Najveći su pljesak na priredbi dobili jasličari koji su pokazali što su sve naučili sa svojim tetama.

Na kraju da se osvrnem i na rad logopeda u našem vrtiću. Logopedinja u naš vrtić dolazi jednom tjed-no prema rasporedu. Neki predškolci su svoje govor-ne poteškoće savladali, a iz razgovora s roditeljima do-bivamo njihove pozitivne reakcije i zadovoljstvo.

Također, u našem smo vrtiću organizirali i pro-gram ranog učenja engle-skog jezika koji je polazilo 14 djece. Ovim bih se putem svim roditeljima zahvalila na dobroj suradnji.

Svim mještanima Opći-ne Donja Dubrava želimo sve najbolje povodom Dana Općine i blagdana Svete Margarete!

Ravnateljica vrtićaDubravka Horvat

upoznali pravila ponašanja u prometu. Ovim se putem zahvaljujem gospodinu Darku Miseru na besplat-nom prijevozu do Preloga.

U skupinama smo još

Od božićnog javljanja Dječji vrtić „Klinčec“ imao je niz aktivnosti. Odradi-li smo božićnu priredbu te smo s veseljem dočekali veliki kršćanski blagdan - Božić. U skupinama smo provodili aktivnosti veza-ne uz zimu. Obilježili smo i Valentinovo na kojem su se djeca međusobno darivala malim poklonima.

Ove smo godine sudje-lovali u fašenjskoj povorci kroz naše mjesto zamaski-rani u pizze. Maske smo izrađivali zajedno s rodite-ljima na radionici.

Posjetili smo predsta-vu u Prelogu naziva “Pro-metna priča” na kojoj smo

KRATAK PREGLED VATROGASNIH

AKTIVNOSTI

U prvom polugodištu ove godine, na sreću, nismo imali mnogo posla. Spome-nuli bismo jedan požar ku-hinje koji se dogodio 18. ve-ljače, jedan požar otvorenog prostora na polju Orešec (2. travnja) te jedanaest tehnič-kih intervencija: tri ispum-

pavanja vode iz podruma, sedam iz cijevi za pumpu i jednog bunara.

Stoga smo imali prilike više vremena posvetiti se natjecanjima od kojih spo-minjemo malonogometni turnir vatrogasaca u Koto-ribi održan 10. svibnja na kojem je naša ekipa osvojila 3. mjesto, natjecanje djece i mladeži VZP održano 18. svibnja te Županijsko natje-

canje djece i mladeži održa-no u Dunjkovcu 24. svibnja na kojem smo sudjelovali s tri ekipe.

Aktivno smo se uključili i u javnu pokaznu vježbu održanu 27. travnja u Svetoj Mariji.

Sudjelovali smo i na ne-koliko proslava obljetnica prijateljskih nam društava, 1. lipnja smo hodočastili

u Mariju Bistricu, a 2. lip-nja smo ugostili polaznike Dječjeg vrtića „Klinčec“.

Usto smo dopunili i na-bavili novu zaštitnu opre-mu na što je utrošeno više od 20 000 kn, a u planu je popravak i obnova stare sprežne šprice.

Na dan sv Florijana, uz mimohod po mjestu uz pratnju članova Puhačkog orkestra, prisustvovali smo Svetoj misi, a na Tijelovo su naši članovi, već tradicio-nalno, bili aktivni sudionici procesije.

Kad god je mjesnim

udrugama zatrebala naša pomoć, uvijek smo spremno priskočili. Tako smo pomo-gli u organizaciji fašenjske povorke, prvomajske bud-nice Puhačkog orkestra te na smotri dravskih plovila u organizaciji dubravskih „fljojsara“.

Sve ove aktivnosti do-nijele su nam 3. mjesto na bodovanju Vatrogasne za-jednice Međimurske župa-nije u kategoriji središnjih društava.

„Vatru gasi, brata spasi!“Zapovjednik

Vladimir Žinić

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJA DUBRAVA

S najmlađima iz vrtića

Vatrogasna vježba

10


Svi znamo da su nam naši učitelji, a i roditelji, uvijek govorili da se tru-dom i marljivošću može puno toga postići. Tako je i nama godina počela radno. Naime, već u siječnju naše su se žene počele okupljati i izrađivati kostime za pred-stojeći fašenjk. Odbor za fa-šenjk ozbiljno se prihvatio posla. Od ideje do realiza-cije radilo je puno ruku čla-nica Udruge žena, njihovih

mama i baka. Trebalo je me-tre i metre plastičnih traka isplesti u atraktivne halji-ne, slatke torbice, trakice za kosu, naušnice, kape... Trud se isplatio. Naši „AFŽ-ko-madi“ dobili su prvu na-gradu. Tri prve nagrade osigurala je Općina, kao i sredstva za najljepše dječ-je maske, čije biranje svake godine organizira Udruga žena.

Slijedila je skupština koju smo ove godine organizira-le zajedno s proslavom 8. marta. Nakon radnog dije-la skupštine, nastavljeno je druženje u kavani „Opera“ zajedno sa ženama iz Do-njeg Vidovca. Zahvaljujemo se načelniku i predstavnici-ma mjesnih udruga koji su došli na našu skupštinu i odali priznanje za naš rad. Čestitka za 8. mart i cvijeće za sve članice bilo je ugod-no iznenađenje od „mladeži AFŽ-a“, kako mi u šali na-zivamo naše mlade članice.

Dana 16. 3. 2014. žene su posluživale na skupštini DVD-a Donja Dubrava.

Da trud donosi uspjeh, pokazalo se i na izletu 12. i 13. travnja. Glavnu ulogu odigrala je, kao i nekoliko godina unatrag, naša glavna organizatorica izleta Katari-

na Frančić. Izlet je bio jako, jako dobar. Posjetile smo Beč, Bratislavu, Eisenstadt, gradić Rust na Neusiedler jezeru i Sopron. Na povrat-ku smo ručale u restoranu „Levanda“ u Kópházi, ma-lom mjestu blizu Soprona. Vlasnik restorana, gradi-šćanski Hrvat, bio je jako ljubazan i ponudio se da nam govori o povijesti Hr-vata na tim prostorima te da nas provede kroz grad Sopron.

Dana 27. 4. slijedio je BI-MEP 2014. za koji smo opet organizirale dežurstva na punktu u dvorištu palače „Zalan“.

Dan majki, 11. svibnja obilježile smo pogledav-ši predstavu „Ljubav“ u Hrvatskom narodnom ka-zalištu u Varaždinu i dru-ženjem u „DG-sportu“ u Prelogu. Također smo po-

sjetile grobove naših pokoj-nih članica, a starije, koje nisu mogle s nama, obrado-vale smo cvijećem.

Nedavni nemili događaji u Slavoniji nisu nas ostavili ravnodušnima pa smo na račun Hrvatskog crvenog križa uplatile 1 000 kn, a u mjesni Crveni križ donira-le smo veću količinu pitke vode.

Ove godine održala se

Smotra međimurskog fol-klora u Donjoj Dubravi na kojoj su žene, kao i za svaku Smotru, posluživale hranu. Slijede nam Dobravske ulič-ne igre i Dani Općine.

Svim mještanima Donje Dubrave čestitam blagdan Svete Margarete i Dan Op-ćine.

Predsjednica Udruge žena Bernarda Miser

UDRUGA ŽENA DONJA DUBRAVA

TRUD SE I OVAJ PUT ISPLATIO

DONJA DUBRAVA - HARDEGSEN

Hrvatsko-njemački susretDobrovoljno vatrogasno

društvo Donja Dubrava i Dobrovoljno vatrogasno društvo iz njemačkog grada Hardegsena imaju dugogo-dišnju suradnju.

Ovogodišnje uskrsne blagdane sa svojom je obite-lji u Donjoj Dubravi proveo tamošnji vatrogasni čelnik i predsjednik Gradskog vijeća grada Hardegsena – gospo-din Frank Schonlau.

Ovaj je susret, između

donjodubravskih općinskih čelnika i gospodina Schonlaua, još prošle godine dogovorio naš predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Haramija.

U prijateljskoj atmosferi razgovaralo se o mogućoj su-radnji na području gospodar-stva, zapošljavanja, investira-nja i EU fondova.

Gospodin Schonlau upo-znao nas je s mnogobrojnim njemačkim iskustvima, a po-sebno s korištenjem sredstava

iz EU fondova. Naime, grad Hardegsen izgradio je sred-stvima iz europskih fondova bioplinsku energanu te se otada cijeli grad koristi bio-plinom iz biootpada.

Građani Hardegsena imaju čist okoliš i jeftiniju energiju te nisu energetski ovisni o ruskom plinu, ista-knuo je gospodin Schonlau.

Antun Benko

Izlet u Eisenstadt

Osvojena prva nagrada na Dobravskom fašenjku

Izborna Skupština Udruge žena

11


Uloga je Crvenog križa pomaganje razvoja huma-nitarnih djelatnosti, koordi-nacija njihovim operacijama pomoći žrtvama prirodnih katastrofa (potresi, poplave, požari…).

I naše Društvo se uklju-čilo u dvodnevnu akciju prikupljanja humanitarne

pomoći za poplavljene u Posavini. Ovoj humanitar-noj akciji odazvao se velik broj mještana. U dogovoru s Gradskim Crvenim kri-žem Čakovec prehrambeni proizvodi, kemijske potrep-štine, deke, posteljina i osta-lo utovareno je u vatrogasni kombi i vozilo firme „Bali“

i otpremljeno na županjsko područje. Zahvaljujemo svi-ma koji su se uključili u hu-manitarnu akciju.

U suradnji s Gradskim Crvenim križem u lipnju organizirali smo akciju do-brovoljnog darivanja krvi. Odazvalo se 35, a 31 dari-

vatelj dao je krv. Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva RH za krvi i krv-nim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama izrađuje se godišnji kalen-dar akcija prema potrebama zdravstva. Godišnje se pri-kupi oko 180 000 doza krvi.

Ozljede i bolesti ugro-žavanju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek - darivatelj krvi. Stoga po-kažite plemenitost, budite darivatelj krvi i otkrijte naj-bolji dio sebe.

Naši članovi Marija Šte-fić, Elizabeta Jankoci, Đuro Hraščanec i Ivan Varga pri-mili su zahvalnice za huma-nitarni rad u Gradskom CK Čakovec.

Uoči Uskrsa Gradski Crveni križ osigurao je 15 paketa prehrambenih proi-zvoda za 15 potrebitih obi-telji koje su podijelili naši članovi. U travnju za naše članove i njihove obitelji or-ganiziran je posjet Toplica-ma Sveti Martin.

Posjetite nas u prostoru Crvenog križa gdje prima-mo i dajemo odjeću i obuću svima koji su u potrebi.

PripremilaTerezija Hrašćanec

Klub liječenih alkoholi-čara „Osmijeh“ trenutačno pohađa 13 obitelji i 3 samca iz Donje Dubrave, okolnih nam sela te iz susjedne Po-dravine.

Na redovitim tjednim sastancima održavaju se ra-zne aktivnosti.

Također, vrlo se rado uključujemo u aktivnosti koje se provode u našem mjestu, a posebno se raduje-mo akcijama koje se provo-de na razini Saveza klubova liječenih alkoholičara Međi-murske županije.

Naš je klub osnovan da

„utopljenicima“ pruži spa-sonosnu ruku jer ispali ljudi iz čamca su recidivisti kojih nažalost ima.

Takvi pojedinci nisu bili čvrsti u apstinenciji, a tu čvrstinu im nije pružila obitelj. Molimo takve ljude da potraže pomoć u našem klubu, da nam se pridruže

jer svaki klupski sastanak završava osmijehom, a smi-jeh je pola života.

U radu kluba pomaže nam naš terapeut Ivan Do-lenec, dr. med. kojeg neki u svojim životnim pričama oslovljavaju kao čarobnja-ka, kao anđela čuvara zbog čega je zaslužio veliko po-

štovanje svih onih koji su kroz 15 godina prošli klu-bom, a i onih od prije 25 godina kada je gosp. Dole-nec bio inicijator osnivanja Kluba „Zdravi život“ Sveta Marija.

KLA „Osmijeh“

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA - OGRANAK DONJA DUBRAVA

HUMANITARNA AKCIJA

ZA POPLAVLJENE

Članice Crvenog križa na okupu

KLUB LIJEČENIH ALKOHOLIČARA “OSMIJEH”

KLUB JE ČAMAC KOJI IZNEMOGLIMA PRUŽA RUKU SPASA

RADNO VRIJEME CK

Ljetno radno vrijeme 17:00 – 18:00 sati

Zimsko radno vrijeme 15:00 – 16:00 sati

PRVI I TREĆI PONEDJELJAK U MJESECU

Prikupljanje pomoći za poplavljene

Članovi KLA “Osmijeh” Jedan od naših susreta

12


Početkom 2014. godi-ne završeno je ažuriranje članstva i počela se pri-kupljati članarina. Naši su članovi sudjelovali u fašenjskoj povorci zama-skirani u Dobravske du-hove i Sulejmana 22.

U ožujku 2014. odr-žani je izvještajni sabor UDVDR-a ogranka D. Dubrava. Na njemu smo usvojili izvješće o radu te financijsko izvješće za 2013. godinu, kao i pro-gram rada te financijski plan za 2014. godinu.

Od 19. do 30. svibnja, 10 dana po dva školska sata, održan je informa-tički tečaj za branitelje u informatičkoj učionici Osnovne škole D. Dubra-

va. Dvadeset naših pola-znika uspješno je završilo tečaj te dobilo potvrde. Ovom se prilikom želimo zahvaliti ravnateljici OŠ Donja Dubrava - gospođi Mirjani Ribić te predava-čima - Mihaeli Martinčić, Mariju Štefiću i Mladenu Hunjadiju - što su nam prenijeli svoja informatič-ka znanja.

Dana 25. lipnja sudje-lovali smo na županij-skom natjecanju vete-rana i djece veterana u

Mihovljanu, natječući se u disciplinama kuglanju, boćanju, malom nogome-tu, streljaštvu, potezanju užeta, beli i pikadu. Djeca veterana natjecala su se u likovnoj radionici, mo-deliranju, pikadu i stol-nom nogometu. Dražen Balog i Stefanija Golub u likovnoj radionici, Emil Kovač i Dominik Hara-mija u stolnom nogome-tu, Domagoj Haramija i Petar Jakupak u pikadu, plasirali su se na državno natjecanje djece dragovo-

ljaca i veterana, koje će se krajem kolovoza održati u Savudriji u trajanju od 3 dana.

Svim članovima ogran-ka i mještanima Donje Dubrave čestitamo Sve-

tu Margaretu - zaštitnicu župe i Dan općine Donja Dubrava.

„ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO I POSLIJE RATA“

Predsjednik UDVDR-a D. Dubrava:

Neven Lisjak

UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA (UDVDR) - OGRANAK DONJA DUBRAVA

Informatički tečajza članove UDVDR-a

UDRUGA NAVIJAČA DONJA DUBRAVA

Na županijskom natjecanju u Mihovljanu

Podjela diploma o završenom informatičkom tečaju

Dobravski duhovi i Sulejman 22.

Članovi Udruge navi-jača Donja Dubrava rado su se odazvali pozivu Općine Donja Dubrava za uređenje autobusne postaje u centru mjesta.

Izvršili smo bojanje metalne konstrukcije na

stanici te bojanje sjedali-ca.

Uoči nadolazeće sezo-ne kupanja sa zadovolj-stvom smo uredili pro-stor kupališta na Dravi.

Obnovili smo odboj-

kaški teren novim pije-skom, postavili mrežu, crtama označili polja te popravili sjenila na plaži.

No to nije sve! Ove smo godine kao novinu izradili mali pješčanik za djecu koji će zasigurno razveseliti najmlađe.

Svakako želimo ista-knuti da je Cilj Udruge u drugoj polovici godine, ukoliko se ukaže potreba, sudjelovanje u brojnim aktivnostima potrebnih za razvoj Donje Dubrave.

Također, u planu Udruge je rad s mlađim osobama te uključivanje istih u rad Udruge.

PredsjednikRobert Toplek

AKTIVNOSTI UDRUGE NAVIJAČA U PRVOJ POLOVICI GODINE

Uređenje autobusne postaje

13


Sudjelovanje Udruge obrtnika i poduzetnika

na projektu „EGTC Mura Region“

Na održanoj skupštini Udruge obrtnika i podu-zetnika Donje Dubrave 15. ožujka 2014. godine, uz članove udruge, skupštini su prisustvovali i Dragutin Mikulan, zamjenik načelni-ka Općine Donja Dubrava, Slavko Faltak, predsjednik Obrtničke komore Međi-murske županije i ravnate-ljica Osnovne škole Donja Dubrava, Mirjana Ribić.

Na skupštini je podne-seno izvješće o njezinom radu, a donesen je i pro-gram rada za 2014. godinu. Također, predstavljene su internetske stranice Udruge na kojima se mogu pregle-davati svi događaji vezani uz rad obrtnika i poduzet-nika, informacije o tečajevi-ma i radionicama te sadržaj našeg DVD-a “Ja, majstor!”. Stranice se mogu pogledati na: www.donjadubrava.hr/obrtnici. Stranice je izradio Marko Ljubek.

Sudjelovanje Udruge obrtnika i poduzetnika u sklopu projekta „EGTC Mura Region“ turističko razvojne strategije općina Donja Dubrava, Donji Vi-dovec i Goričan

Udruga obrtnika i podu-zetnika uključila se u pro-jekt „EGTC Mura Region“ turističke razvojne strate-gije općina Donja Dubrava, Donji Vidovec i Goričan. Udruga je kandidirala tri turističko-gospodarska pro-jekta: oreška vinska cesta, spomenik čižmi s trdom sarom i čižmarski muzej. Orešec je dobravska zipka. Prema nekim saznanjima „Dobrava je počela iz Oreš-ca“. Ako se obnove zname-nitosti Orešca: ropočka sta-za, ropočka koča, zdenec s

čigom, stara koča, zdenčec (zviralek) pri stari koči i žota jama te ako se tome do-daju novi sadržaji za rekre-aciju i odmor – cikloturizam i škola u prirodi - Ropoče bi moglo biti dubravska turistička destinacija. Ako imamo 300 godina staru tradiciju čizmarstva, koja je do danas u Dubravi saču-vana i koje je dala zalog za idućih 100 godina, zašto ne bi to okapitalizirali te kroz čižmu stvorili novi imidž Dubravi, i to postavljanjem spomenika čižmi s trdom sarom. Također, tradiciju staru 300 godina trebalo bi sačuvati i ostaviti za budu-ća pokoljenja i kroz čižmar-ski muzej. Udruga obrtnika i poduzetnika uključivat će se u sve projekte iz domene gospodarstva.

Udruga obrtnika i podu-zetnika Donja Dubrava u suradnji s Općinom Donja Dubrava organizirala je 10. svibnja 2014. godine skup “Si čižmari pod svojom za-stavom”. Inicijator okup-ljanja bili su živući čižmari predvođeni Antunom Ben-kom. „Nam dobravskim čižmarom (šujstrom) velika je čast što je sačuvana zasta-va dobravskog čižmarskog ceha iz polovice 18. stolje-ća i koja je danas stara 250 godina“, riječi su koje su se mogle čuti na održanom skupu. Navedenom doga-đaju prisustvovao je župan

Međimurske županije Ma-tija Posavec, predsjednik obrtničke komore Slavko Faltak, općinski čelnici Op-ćine Donja Dubrava pred-vođeni načelnikom Dra-ženom Miserom, Mirjana Ribić, ravnateljica osnovne škole Donja Dubrava, Ivan Kušter, predavač u Va-raždinskoj srednjoj školi, prof. Dragutin Feletar koji je iznio podatke vezane uz tradiciju obrtništva.

Na skupu je bio izve-den i kratak scenski prikaz čižmarskog zanata u neka-dašnjem verkštatu (radioni-ci) koji nas je vratio 80 go-dina unatrag. Uloge inaša i kalfe odigrali su učenici OŠ Donja Dubrava – Filip Mi-rić, Dominik Horvat i Filip Bogomolec. Uvježbala ih je Renata Dolenec, njihova učiteljica hrvatskog jezika prema tekstu Antuna Ben-ka. Svim sudionicima sku-pa Općina Donja Dubra-va za sjećanje je poklonila dubravski suvenir - čižmu s trdom sarom - čuvaricu naše kulture. Zahvaljujemo se svima koji su pomogli u organizaciji skupa.

Svim mještanima Donje Dubrave čestitamo Dan Op-ćine i blagdan Svete Marga-rete.

Predsjednica UdrugeMarijana Štefić

U Donjoj Dubravi se 5. srpnja 2014. održao jedan od najznačajnijih ovogodišnjih povijesnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj. To je među-narodni znanstveni skup „350. obljetnica smrti Ni-kole Zrinskog VII. i pada Novog Zrina“, na kojem se podnosi 15 znanstve-nih izlaganja o toj temi. Glavni organizatori znan-stvenog skupa su Zrinska garda Čakovec, Družba „Braća Hrvatskoga Zma-ja“, Vojno učilište Petar Zrinski Zagreb i Matica hrvatska Čakovec, a po-krovitelj je prof. dr. sc. Ivo Josipović, predsjed-nik Republike Hrvatske. Na skupu sudjeluju broj-ni gosti iz Međimurja, Podravine, Varaždina i Zagreba. U počasnom odboru su između osta-lih: mons. Josip Mrzljak, biskup Varaždinske bi-skupije, akademik Zvon-ko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije zna-nosti i umjetnosti Zagreb, general-pukovnik Slavko Barić, Vojno učilište Pe-tar Zrinski Zagreb, prof. dr. sc. Nevio Šetić, Veli-ki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Ma-tija Posavec, župan Me-đimurske županije, Ivan Pal, dožupan Koprivnič-ko-križevačke županije i drugi, a supredsjednici Znanstveno-organizacij-skog odbora su prof. dr. sc. mons. Juraj Kolarić i prof. dr. sc. Dragutin Fe-letar.

Sudionici znan-stvenog skupa su najprije položili vijence na spo-

menik Novomu Zrinu na

Muri i Nikoli Zrinskom

VII. u središtu Donje Du-

brave. Zatim su uslijedila

znanstvena izlaganja u

auli Osnovne škole, a refe-

renti su bili iz Mađarske,

Slovenije i Hrvatske. Prvi

dio skupa je posvećen Ni-

koli Zrinskom VII. i nje-

govoj ulozi u obrani od

Osmanlija, u kulturnom

i političkom životu tadaš-

nje Hrvatske te u gospo-

darskom razvoju Međi-

murskog vlastelinstva u

to doba. U drugom dijelu

govorilo se o novim sa-

znanjima o slavnoj utvrdi

Novi Zrin na Muri, koju

je izgradio Nikola Zrin-

ski VII. od 1661. do 1664.

godine. Povijest te utvrde

razrađena je sa svih aspe-

kata, a iznijeti su i podaci

o najnovijim arheološkim

istraživanjima na tom lo-

kalitetu. Održavanje ova-

ko velikog međunarod-

nog znanstvenog skupa

u našem mjestu veliko je

priznanje Općini Donja

Dubrava.

Petar Feletar

UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA

AKTIVNI OBRTNICIMeđunarodni

znanstveni skup o Novom Zrinu i

Nikoli Zrinskom VII.

Skupština Udruge obrtnika i poduzetnika

Scenski prikaz čižmarskog zanata

Nikola Zrinski VII.

Novi Zrin

14


Početkom godine, 25. si-ječnja, održali smo redov-nu izvještajnu skupštinu u našim prostorijama u zgra-di “Zalan”. Već dan nakon skupštine, 26. siječnja, na poziv župnika Mirka Pila-ja, uveličali smo svetu misu koju je izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija.

Pozivi za nastupe stizali su u sve većem broju i tre-balo se primiti u kolo, koje je sve veće jer su nam stigli novi plesači i plesačice pa je trebalo učiti plesati i pjevati. Već 31. siječnja uključili smo se u kulturni događaj „Noć muzeja“, izloživši i predsta-vivši mušku i žensku sveča-nu narodnu nošnju iz Donje Dubrave.

Veljača je započela na-stupom naših pjevača i tam-buraša 1. veljače u Donjem Kraljevcu na predsmotri za ovogodišnju 30. Međi-mursku popevku. Dragica Čižmešija je izvela pjesmu “Protuletje lepo”, Saša Šte-fić - Sale “Vu Dobravi”, a zajedno su otpjevali “ Moj Đurinec”. Sve tri pjesme su izvedene uz pratnju tamburaša KUD-a “Seljač-ka sloga” Donja Dubrava pod vodstvom prof. Antu-na Horvata. Vidoslav Vido Bagur, koreograf, posjetio je našu Slogu 7. veljače, s ciljem uvrštavanja KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Du-brava u program 48. Među-narodne smotre folklora u Zagrebu (srpanj, 2014.). Pri-sustvovao je probi vježba-nja izvornih međimurskih plesova. Snimio je nekoliko

plesova, pjesama i instru-mentala, kako bi se odabrala kola kojima će se naš KUD predstaviti u Zagrebu. Bio je oduševljen plesom, pje-smom, sviranjem i atmos-ferom koja vlada na probi.

Dan poslije, 8. veljače, čla-novi naše Sloge predstavili su svečanu mušku i žensku nošnju u Općini Novigrad Podravski u organizaciju KUD-a Delovi, u Delovima.

Ožujak smo započe-li sudjelovanjem na „Do-bravskom fašenku“ čiji smo organizator i na kojem smo osvojili treće mjesto za efektnu masku veselih pan-tomimičara. Izuzetan smo uspjeh postigli na 19. KAM-u (festivalu Kazališnih ama-tera Međimurja) u Prelogu s predstavom “Ljubav i kalamper” autora Stjepana Škvorca.

Na tradicionalnoj Uskrš-njoj priredbi nastupile su sve sekcije KUD-a. U sasta-vu čak deset parova, prvi su se put predstavili naši mladi plesači: Mateja Dod-lek, Marijeta Bogomolec, Jelena Rašanec, Viktorija Duhović i Filip Mirić. Tam-buraši su izveli set polki sjeverozapadne Hrvatske, a nakon njih su Silvija Žinić i Nino Klobučarić izveli pje-smu “Vu pšenici belje ruže cvetejo”. Glumac Marko Karloci izvrsno se snašao u ulozi pripovjedača s pri-čom “Laž” koja je izmami-la publici osmijeh na lice. Zahtjevna koreografija Ra-žanca izvedena je u novim nošnjama. Dramska sekcija predstavila se komadom “Ljubav i kalamper”, Dra-gica Čižmešija odpjevala je, uz pratnju tamburaša, “Moj Đurinec”. Kao šećer na kraju, u koreografiji Bu-njevca predstavili smo nove

atraktivne nošnje. Posebne čestitke idu našim mladim plesačima koji su svojim upornim radom savladali tri različite koreografije. Već dan poslije, 21. travnja, naša je dramska sekcija nastupa-

la sa svojom predstavom u susjednom Legradu.

Na sam rođendan naše Sloge, 10. svibnja, uspješ-no smo realizirali, četvrtu po redu, akciju sakupljanja sekundarnih sirovina. Sred-stvima dobivenim za “staro željezo” financirana je na-bava stalaka za mikrofone, novih mikrofona i ostalog nedostajućeg pribora za tamburaše te kulisa za dam-sku sekciju. Zahvaljujemo se Denisu Hajdinjaku koji nam uvijek pomaže kod radnih akcija te našoj po-dupirajućoj članici Snježani Balažinec, vlasnici Krčme „Poljdi“, koja nam u svakoj akciji ustupi prostor i djelo-mično sponzorira radne ak-cije. Također, veliko hvala svim mještanima Dobrave na donacijama. Istog smo dana sudjelovali u manife-staciji “Si čižmari pod svo-jom zastavom”. Zahvalju-jemo se gospodinu Antunu Benku na pozivu. Veliko nam je zadovoljstvo i čast što plešemo u čižmama s tr-dom sarom. Isto tako mora-mo spomenuti da nam gos-podin Benko svake godine izradi po jedan par čizama s trdom sarom pa mu i za to veliko hvala.

U svibnju je aktivno po-čela s probama i sekcija Dječjeg folklora pod vod-stvom Nine Klobučarića. I oni su već sudjelovali na našoj Smotri u mimohodu. Mlade snage čine: Eva Ba-lažinec, Ivana Balent, Dora Bogomolec, Dora Čmrlec, Lorena Dokleja, Marija Du-hović, Lucija Golub, Simona Mikulan, Iva Strbad, Mirta Strbad, Luka Čižmešija, Do-magoj Haramija i Antonio Miser.

Dana 8. lipnja održana je jubilarna 30. Međimurska popevka na koju se Sloga plasirala s pjesmom „Moj Đurinec“. Prvu je pjesmu (“Ova pesem je spisana”) na prvoj popevki 20. lipnja 1971. odpjevala Dobravčica Vera Štefić (rođ. Jadan) koja je, od strane organizatora, posebno pozdravljena. Po-pevku je svojom nazočno-šću uveličala naša primado-na Elizabeta Toplek - Teta Liza, koja je godinama bila sudonica „Popevke“ te je i

ona pozdravljena.

Dana 15. lipnja putova-li smo u Ogulin kako bi-smo predstavili Međimur-sku županiju na 18. smotri izvornog folklora Karlo-vačke županije “Igra kolo”. Nino Klobučarić, Marijeta Bogomolec i Damir Vidović su bili na prijemu kod gra-donačelnika Ogulina. Nino Klobučarić je pozdravio sve nazočne na dobravskom govoru. Predstavili smo se izvornim Međimurjem. Za nastup folkloraše je pripre-mio Nino Klobučarić, a tam-buraše prof. Antun Horvat.

Na sastanku Odbora za međimurski i koreografi-

rani folklor Zajednice kul-turno umjetničkih udruga Međimurske županije, 18. lipnja, Božica Kivač je iza-brana za predsjednicu Od-bora i time je ušla u Upravni odbor Zajednice.

Marko Karloci – najbolji glumac Kazalištnih ama-

tera Međimurja 2014.

Predstava „Ljubav i ka-lamper“ izvedena na 19. KAM-u naišla je na odu-ševljenje publike, a i samog žirija - glumice i redateljice Barbare Rocco te redatelja Roberta Raponje, ujedno i državnog selektora. U pred-stavi glume Marko Karloci, Đurđa Rusak, Zlatko Međi-

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SELJAČKA SLOGA” DONJA DUBRAVA

DINAMIČNO PRVO POLUGODIŠTE 2014.

KUD „Seljačka sloga“ i koreograf Vido Bagur

Uskršnja priredba

Nastup na 30. Međimurskoj popevki u Nedelišću

Slogaši u maskama veselih pantomimičara

15


murec, Vlado Čmrlec i Šte-fica Kovač, koja je progla-šena najboljom sporednom ženskom ulogom za ulogu susjede Vere te je nomini-rana za najbolju režiju. Naj-bolja muška uloga festivala pripala je Marku Karlociju za ulogu Miške, gazde hiže. Predstava je zauzela treće mjesto na festivalu (od uku-pno 23 izvedene) te je pred-ložena za državnu smotru kazalištaraca.

U izvješću selektora Ro-berta Raponje o predstavi Stjepana Škvorca „Ljubav i kalamper“ izvedenoj na KAM-u 2014. godine stoji: „Ljubav i kalamper autora Stjepana Škvorca izvela je nadahnuto družina KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Du-brava. Tu se u vrlo promi-šljenoj i jednostavno osmi-šljenoj predstavi dogodilo jedno scensko čudo. Marko Karloci je svojom interpre-tacijom pomalo naivnog, a opet ljubomornog muža, pružio publici nezaboravne trenutke užitka te ostvario ulogu za pamćenje. Ulo-gu koja nadmašuje okvire amaterizma. Njegova ge-sta, pogledi, tijelo, prirodno upućene rečenice odisale su čežnjom za iskrenošću, ljubavlju i dobrotom. Reda-teljica predstave, Štefica Ko-vač, zabljesnula je u ulozi susjede Vere. Riječ je o pra-voj amaterskoj kazališnoj poslastici.“

40 godina smotre međimurskog folklora

(1974. – 2014.)

Osamnaesta po redu Smotra međimurskog fol-klora održana je 28. i 29. lip-nja u Donjoj Dubravi. U dva je dana Donjom Dubravom prošlo oko 800 sudionika. Sudjelovalo je 19 međimur-skih i 3 gostujuća društva (dva iz Karlovačke i jedno iz Zagrebačke županije). Okupljanje sudionika bilo je u subotu u prostorima OŠ Donja Dubrava. Mimohod je krenuo do zgrade “Za-lan”, gdje je bilo otvorenje. Smotru je otvorio načelnik Dražen Miser puštanjem golubice. Gostima se obra-tio predsjednik skupštine Zajednice kulturno umjet-ničkih udruga Međimurske županije Željko Jančec, žu-pan Međimurske županije Matija Posavec te predsjed-nik KUD-a “Seljačka sloga“ Damir Vidović. Mimohod po Dobravi je pratio Pu-hački orkestar Općine Do-nja Dubrava. U nedjelju je mimohod zastao u središtu D. Dubrave, u parku, u ko-jem je svako društvo izvelo kratki program. Posebno zahvaljujemo našoj Teti Lizi koja je svojim dolaskom i u subotu i u nedjelju uveličala našu smotru.

Nastupe folklornih sku-pina pozorno je pratio se-lektor Hrvatskog sabora kulture Ivan Ivančan koji će najboljima otvoriti vrata za nastupe na većim mani-festacijama diljem Hrvat-ske. Na kraju nastupa svih društava okupljenima se obratio predsjednik Zajed-nice kulturno umjetničkih udruga Međimurske žu-panije, Dejan Buvač, koji je zadovoljan što je konačno i kultura Međimurja dobila svoje mjesto na HRT-u, koji je snimao nedjeljnu sveča-

nost Smotre.

Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli da se ova Smotra održi. Smotra je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Međimurske županije i Op-ćine Donja Dubrava. Uz or-ganizatora i domaćina smo-tre KUD-a „Seljačka sloga“

Donja Dubrava, suorganiza-tor je bila i Zajednica kultur-no umjetničkih udruga Me-đimurske županije. Želimo se zahvaliti djelatnicima OŠ Donja Dubrava, a posebno spremačicama Sanji Mikor i Jacinti Balog. Zahvaljujemo se i članovima te članicama Puhačkog orkestra Opći-ne Donja Dubrava, Udruzi

žena Donja Dubrava, DVD-a Donja Dubrava, „Međi-murskoj lastavici“ Donja Dubrava, Teniskom klubu „Dubravčan“ i Udruzi navi-jača „Donja Dubrava“. Hva-la i našim sponzorima, a to su: MEĐIMURJE-PLIN d. o. o. Čakovec, MEĐIMUR-SKE VODE d. o. o. Čako-vec, MURAPLAST d. o. o. Kotoriba, JIL sokovi Donja Dubrava, MEGA-PLAST Donja Dubrava, PILANA RUSAK Donja Dubrava, FOTO-VIDEO FRANČIĆ Donja Dubrava, Trgovina „AS“ Donja Dubrava, „Stu-dio M“ Donji Kraljevec i TEHNODOM d. o. o. Donja Dubrava. Zahvaljujemo se i pojedincima koji su nam pomogli, a to su prof. dr. sc. Dragutin Feletar, Željko Ko-vač, prof. i Damir Međimu-rec te volonterima Gabrijeli Detelj, Martini Detelj, Ma-teji Dolenec, Klari Dolenec, Valentini Premec i Igoru Mikoru. Veliko hvala svi-ma koji su na bilo koji način bili uključeni u ovogodišnju smotru.

Trenutno traju pripre-me za nadolazeću Među-narodnu smotru folklora u Zagrebu na kojoj ćemo biti 18. i 19. srpnja, u izravnom prijenosu HRT-a.

Monika Vidović

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SELJAČKA SLOGA” DONJA DUBRAVA

Marko Karloci – najbolji glumac KAM-a 2014.

Dramska družina

18. Smotra međimurskog folklora

16


Župa svete Margarete osnovana je 1789. godine. Poznato je da je austrijski car i hrvatski kralj Josip II. djelovao pod utjecajem pro-svjetiteljstva u drugoj polo-vici 18. stoljeća. Provodio je različite reforme, naročito na crkvenom području, koje su nazvane „jozefizam“. Proveo je regulaciju župa tako da na oko tisuću vjer-nika bude jedan župnik, a za više vjernika da se ime-nuje kapelan. Dokinuo je, nažalost, mnoge samosta-ne i bratovštine, njihovu je imovinu dao prodati i od tog je novca ustanovio Vje-rozakonsku zakladu (kon-grua) iz koje su novi župni-ci i kapelani trebali dobivati plaću.

Zagrebačka biskupija prigodom regulacije župa 1789. godine, brojala je 612 551 katolika, imala je 241 župu i 235 kapelana. Prema projektu predviđeno je da u Zagrebačkoj biskupiji bude 328 župa te ukupno 295 ka-pelanskih mjesta.

Župa Donji Vidovec ne-posredno prije osnutka no-vih župa izgledala je ovako: Donji Vidovec 1 300 duša, Kotoriba 1 725, Donja Du-brava 2 057, Sveta Marija 1 319, Donji Mihaljevec 628 i Čukovec 190 - ukupno 7 219 duša.

Nove župe uskoro su do-bile svoje župnike. Najprije je 29. studenoga 1789. go-dine Ladislav Bukovec pre-uzeo Kotoribu. Sutradan, 30. studenoga Placid Kligor počeo je upravljati Svetom Marijom, a Donja Dubrava je 7. veljače 1790. dobila žu-pnika Eustahija Jambrešića. Napomenimo još da je Za-grebačkom biskupijom tada upravljao biskup Maksimi-lijan Vrhovec (1787. – 1827.) koji je imao široke poglede i planove u pastoralu, kulturi i prosvjeti te prometnom i ekonomskom napretku Hr-vatske.

Filijalom sv. Margarete u Donjoj Dubravi uprav-ljao je župnik iz Donjeg Vi-

dovca. On je po ugovoru s mještanima samo četiri puta godišnje morao dolaziti u Donju Dubravu na svetu misu i to na blagdane: Sveta Margareta, Sveti Josip, Ivan Nepomuk i Sveti Florijan.

Osnutkom župe došlo je novo razdoblje.

Župnik Eustahije Jam-brešić (1790. – 1797.) bio je rodom iz Međimurja. Zaređen je za svećenika pavlinskog reda 1776. go-dine. Bavio se pastoralom i umjetnošću te je počeo obnovu kapele svete Mar-garete koja je postala župna crkva, a koju je prekrio hra-stovim daščicama. Općina je darovala novom župniku jednu staru drvenu zgradu u kojoj je on uredio župni stan. Nije dobivao lukno, koje je još ubirao župnik iz Donjeg Vidovca te je zbog siromaštva 1797. godine na-pustio župu.

Župnik Danijel Stakić (1797. - 1800.) pokrenuo je sudski proces kako bi prav-

nim putem isposlovao kod državnih službi da mu se dodijeli kongrua - propisa-ni doprinos za uzdržavanje župnika iz Vjerozakonske zaklade.

Župnik Antun Vučak (1800. – 1834.) niže je škole završio u Varaždinu, a više u Zagrebu te je govorio hr-vatski i njemački jezik. Go-dine 1803. podigao je novu župnu kuriju, 1822. obnovio tri oltara i nabavio dva veća zvona. U njegovo je doba manji potres 1827. godine oštetio crkvu. Seoski školski učitelj obavljao je i orguljaš-

ku službu pa je župnik na trošak zajednice nabavio orgulje.

Za župnika Tomu Jelen-čića (1834. – 1856.) rodom iz Goričana kažu da je bio bolji ekonom nego svećenik. Kao mađaron vrijeđao je 1848. vojsku bana Jelačića koja je prelazila Dravu, zbog čega je proveo pola godine u ta-mnici u Varaždinu. Svađao se sa župljanima i vrijeđao ih u crkvi pa su ga tužili crkvenim vlastima. Nakon istrage bio je lišen župe.

Župnik Mihael Legin (1856. – 1873.) rodom iz Pre-loga bio je vrijedan i marljiv svećenik. Prvi je počeo pi-sati „Spomenicu župe Do-nja Dubrava“, koja je dobar izvor informacija o životu župe. Godine 1858. sagrađe-na je škola uz „mnogo truda i izdataka“ župnika, a grad-nji se protivio veliki župan Virag (vjerojatno Mađar). Godine 1860. naručio je sli-ku Žalosne Gospe koja je sačuvana i nalazi se u novoj crkvi na zidu s lijeve strane

pokraj oltara Lurdske Gos-pe. Župnik Legin je uveo u svojoj župi blagdan Sedam žalosti Blažene Djevice Ma-rije da vjernici ne moraju hodočastiti u Kotoribu jer je tamo bio župnik mađaron. Na Josipovo 1864. uskrsnu ispovijed obavilo je 1 100 vjernika koji su došli i iz su-sjednih župa. Župnik Legin piše u „Spomenici“ da je toga dana ispovjedio barem 200 vjernika. „Spomenicu“ piše latinski, a pozdrav pri-godom krizme koji je obavio 10. lipnja 1868. biskup Ivan Kralj hrvatskim jezikom

(„Spomenica“, str. 102-104). Zagrebački nadbiskup Josip Mihalović imenovao je 22. rujna 1871. Mihaela Legina vicearhiđakonom časne po-krajine Donjeg Međimurja.

Dušobrižnik i mlado-misnik Stjepan Horvat, ro-dom iz Gornjeg Vidovca, dodijeljen je 5. rujna 1872. za suradnika župniku Legi-nu. Poslije smrti Legina, 19. ožujka 1873., župom uprav-lja suradnik Stjepan Horvat.

Josip Štefan bio je župnik od studenoga 1873. godine. Do tada je upravljao župom Rasinja, no uskoro se razbo-lio i umro 26. prosinca 1876.

Antun Molnar bio je žu-pnik od 10. svibnja 1877. do 12. prosinca 1881. Došao je iz Lepoglave. Dao je obno-viti sve postojeće kipove te je pred crkvom 1879. podi-gao kip Presvetog Trojstva koji i danas postoji. Veliki potres u kojem je jako stra-dala i crkva, dogodio se 9. studenoga 1880. Nakon što je obavio najnužnije po-pravke, Molnar je imeno-

van župnikom u Prelogu i arhiđakonom Donjega Me-đimurja pa je prešao u Pre-log.

Đuro Pecek bio je župnik od početka 1881. do 31. pro-sinca 1881., kada je imeno-van župnikom Svetog Jurja u Trnju.

Župnik Franjo Cimer-man (1882. – 1912.) kao kapelan u Legradu imeno-van je župnikom u Donjoj Dubravi. Bogata židovska obitelj Hirschler dala ga je dovesti svojim kolima i priredila ručak za obojicu upravitelja župe - dosadaš-

njeg Peceka i novog Cimer-mana. Čim je preuzeo župu, najprije je popunio „Spome-nicu“ od Leginove smrti do svog dolaska. Kao upravi-telj župe imao je mnogo bri-ga. Župnik Molnar poslao je 1878. Ministarstvu molbu da se dogradi soba za kape-lana na kojega tako brojna župa ima pravo. Pozitivan odgovor zbog sporosti ad-ministracije stigao je tek 1882., a nakon potresa 1880. trebalo je popraviti kuriju pa je i to bila briga novog župnika.

Od 1861. Međimurje je bilo pod Mađarskom vla-šću te je mađarski jezik bio proglašen službenim jezi-kom u uredima i školama. Narod ga nije razumio pa su se sporazumijevali preko tumača. Kad je grof Apony 1906. godine postao mini-strom prosvjete, odlučio je mađarizaciju provoditi i preko Crkve. Izdao je zakon po kojem djeca trebaju mo-liti na mađarskom jeziku. Taj je zakon pogodio mno-

ŽUPA SV. MARGARETE DONJA DUBRAVA

225. GODINA ŽUPE SVETE MARGARETE

U DONJOJ DUBRAVI

Sveta potvrda

17


ŽUPA SV. MARGARETE DONJA DUBRAVAge svećenike u Međimurju. Franjo Cimerman, župnik u Donjoj Dubravi također je bio pogođen tim zakonom, ali ga uglavnom nije provo-dio.

Župnik Ivan Jakopec (1912. – 1926.) rodom iz Sa-mobora, za svećenika je za-ređen 1907. Bio je kapelan u Sv. Ivanu Zelini i Draškov-cu, od 1912. upravitelj, a od 1914. župnik Donje Dubra-ve. Zanimljivo je spomenuti da je 1918. dao tiskati svete sličice s pozivom na koriz-menu ispovijed i pričest s naslovom „Pozivnica na ko-rizmenu ispovijed i pričest u Dubravi dol. 1918“. Na gornjem dijelu je prikazan lik Isusov koji prima greš-nike, a ispod nje tekst: „Do-đite k meni svi koji boluje-te, koji ste opterećeni i ja ću Vas okrijepiti“.

Godine 1921. župnik je u „Spomenicu“ zapisao da je u velikoj brizi za grad-nju crkve: „Predložio sam narodu sabiranje novca po Međimurju za gradnju nove crkve, ali se nitko nije našao tko bi išao sabirati“. Razočaran nemogućnošću gradnje crkve, župnik je predložio da se Župa Do-nja Dubrava opet spoji sa župom Donji Vidovec. Du-hovni stol mu je odgovorio da se to pitanje odgađa za neko vrijeme te da se: „Ne smije napustiti nada da će Vaši župljani ipak uvidjeti potrebu da žrtvuju što više budu mogli, kako bi doš-lo do gradnje nove crkve“. Zbog bolesti župnika, Nad-biskupijski duhovni stol ša-lje dopis da je župi određen za pomoć bivši svećenik Đakovačke biskupije Ivan Perhoč.

Župnik Petar Lichtenber-ger (1931. – 1935.) počeo je upravljati župom Donja Dubrava 10. listopada 1931. godine. Bio je vrlo revan žu-pnik u Donjem Vidovcu. U Dubravu je dolazio kolima ili biciklom tri puta tjedno služiti svetu misu. Godine 1932. osnovano je Djevojač-ko društvo Srca Isusova.

Župnik Ivan Knez (1935. – 1941.) 1. rujna 1935. godine preuzima župu. Rodom je bio iz Kotoribe. Dva tjedna nakon njegova dolaska, bila je sveta potvrda na koju je došao nadbiskup Stepinac. Župnik Ivan Knez počeo je akciju prikupljanja priloga za izgradnju nove crkve. Na intervenciju nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca ban dr.

Viktor Ružić dao je načiniti plan za novu crkvu. Uglav-nom se na tlocrtu i dimen-zijama slijedio plan koji je već dala načiniti mađarska vlada. Banska je uprava obećala dovršiti nacrt za crkvu po arhitektu Đuri Pe-uliću. Sama gradnja počela je 21. veljače 1938. godine. Za dvije je godine bila do-vršena. Dana 10. studenoga 1940. crkvu je posvetio sam zagrebački nadbiskup Aloj-zije Stepinac. Za uspomenu je ostala fotografije na kojoj su, uz nadbiskupa, i člano-vi odbora za gradnju crkve. Kanonik Mihovil Kanoti, župnik Ivan Knez, kantor Ivan Horvat koji je dao veli-ki doprinos u izgradnji, Fra-njo Štefić - trgovac, graditelj crkve Imbro Kanoti, Ivan Jakupak, Valent Hrašća-nec, Stjepan Mikulan, Ivan Klarić, Rudolf Žinić, Josip Peranec, Ivan Kralj, Andri-ja Kovač, Ivan Čmrlec i vlč. Drago Feletar.

Slovenca Janka Breznika (1941. – 1968.) je nadbiskup zagrebački dr. Alojzije Ste-pinac primio u svoju nad-biskupiju jer su nacisti iz Slovenije prognali mnoge svećenike. Župnik Janko junački se borio protiv ma-đarskih pjesama u crkvi. Na početku 1943. godine napi-sao je u „Spomenici“: „Ova je godina u znaku borbe za narodni jezik“. Zapisao je da mu je općinski bilježnik zaplijenio 80 hrvatskih ka-tekizama. Nakon tiranije mađarskih okupatora, došla je komunistička diktatura.

Svećenicima su bili određi-vani porezi iznad njihovih mogućnosti pa su župnici završavali u zatvoru. Žu-pnik Breznik bio je vrlo po-božan i zauzet svećenik te je činio usluge svima koliko je god mogao.

Župnika Ivana Matijevi-ća (1968. – 1970.), nasljed-nika dugogodišnjeg župni-ka Janka Breznika, vjernici nisu baš najbolje prihvatili. Njegova je želja bila graditi novi župni stan, ali je Kon-zervativni zavod proglasio stari farof vrijednim spome-nikom kulture. Zbog toga Matijević nije bio zadovo-ljan pa se zamijenio s biv-šim dubravskim župnikom Ivanom Knezom.

Župnik Ivan Knez (1970 . – 1982.) ponovno se vratio i župljani su ga jako dobro primili. Svojim djelovanjem u župi pokazao je marljivost i požrtvovnost u gradnji cr-kve pa je još punih 12 go-dina, do svoje zlatne mise, bio u D. Dubravi. Otišavši u mirovinu 1. listopada 1982., župnik Knez se preselio k sestri u Varaždin.

Župnik Milan Lončarić (1982. - 1989.) rođen je u Po-dravskim Sesvetama. Neko je vrijeme bio u Velikoj Pi-sanici, nakon čega je došao u Donju Dubravu. Započeo je s intenzivnim vjeronau-kom, postavio je temelje za proširenje farofa te je izgra-dio novu vjeronaučnu dvo-ranu. U lipnju 1983. profe-sor Ivančić je održao misije. Za njegovo je vrijeme otac Luka Ciromotić održao Ma-

rijanske duhovne vježbe. Godine 1986. počeo je obno-vu župne kurije provodeći sanaciju od vlage.

Župnik Mirko Pilaj (1989. do danas - 25 godina) rodom sam iz Dragoslavec Sela, župa Gornji Mihalje-vec - Međimurje. U svib-nju 1989. dolazim u Župu Donja Dubrava, a vlč. Mi-lan Lončarić odlazi u župu Orehovica na kojoj sam bio privremeni upravitelj. Po dolasku u župu, sljedeće nedjelje je bila prva sve-ta pričest, za mjesec dana sveta potvrda, a za svetu Margaretu (13. srpnja) 200 godišnjica župe na koju do-lazi zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Godine 1990. već se počela stvarati samostalna Hrvatska pa se vjera mogla slobodno izra-žavati. Po prvi put su za pr-vopričesnike sašivene bijele haljinice. Godine 1991. izvr-šeni su značajni radovi na župnoj crkvi - nove instala-cije, lusteri, uređen okoliš, obnova crkve iznutra. Po prvi su put na svetoj po-tvrdi, 24. svibnja 1992., svi potvrđenici bili isto obučeni - crvene košulje i crne hlače, odnosno crvene bluzice i crni šos, što je ostalo tradi-cija do danas. Godine 1996. uveden je priključak vode u crkvu, elektrificirana zvona, na župnoj kuriji promijenje-ni su svi prozori, parketi po sobama. Godine 1997. uve-deno je centralno grijanje u crkvu te je postavljen novi razglas. Godine 1999. po-duzeti su veliki radovi na

prekrivanju župne crkve. Popustio je stari strop pa je crkva temeljito obnovljena iznutra. Godine 2000. apo-stolski nuncij Svete Stolice u Hrvatskoj na proštenje svete Margarete predvodio svetu misu i propovijedao. Godine 2004. obnovljen je zvonik župne crkve u koji je stavljena povelja za spomen budućim naraštajima. Dana 23. siječnja 2005. bio je prije-nos svete mise iz naše župe na Hrvatskoj televiziji. Dana 14. travnja 2013. mješoviti crkveni zbor je proslavio 80 godišnjicu djelovanje, a svetu misu je predvodio Varaždinski biskup Josip Mrzljak. Dana 26. siječnja 2014. ponovno su bile ka-mere Hrvatske televizije u našoj crkvi koje su prenosile svetu misu u 11:00 sati. Uz Župni zbor, na svetoj misi je sudjelovao i Puhački orke-star Općine Donja Dubrava, vatrogasci te Seljačka sloga u narodnim nošnjama.

Na blagdan Svete Mar-garete naši svećenici - msgr. Blaž Horvat i otac dr. Vladi-mir Horvat Isusovac - pro-slavit će svoj zlatni jubilej misništva. Njihovom slavlju priključit će se vlč. Nikola Benko koji ima 40. godina misništva i mojih 25. godina župnikovanja u župi.

Svima vama čestitam 225. godišnjicu Župe sveta Margareta i molim za njezin zagovor.

Vaš župnikMirko Pilaj

Prva sveta pričest

18


ZLATNA MISA MSGR. BLAŽA HORVATA I DR. SC. VLADIMIRA HORVATA

SLAVLJE DVOJICEDOBRAVSKIH DUHOVNIKA

Na blagdan Svete Margarete 13. srpnja 2014. dobravska crkva biti će mjesto velikoga crkvenog slavlja. S početkom u 11:00 sati 50. godiš-njicu svoje prve (mlade) svete mise slave dvojica istaknutih hrvatskih crkvenih dostojanstvenika msgr. Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale i isusovac dr. sc. Vladi-mir Horvat, filozof, kulturni povje-sničar i filolog. Na njihovoj zlatnoj misi očekuje se mnoštvo Dobravča-

na, ali i gostiju iz crkvenih i kultur-nih krugova Varaždinske biskupije, Međimurja i Hrvatske.

Msgr. Blaž Horvat prvi je Dobravčan koji je izravno od rim-skoga pape dobio naslov monsinjo-ra (papinog kapelana), što je veliko priznanje njemu i Varaždinskoj bi-skupiji, ali i rodnoj mu Donjoj Du-bravi. Blaž Horvat rođen je 31. si-ječnja 1939. Roditelji Franjo i Marija bili su poljoprivrednici, a Blaž je bio treći od petero djece. Nakon pučke škole u Donjoj Dubravi završio je gimnaziju Interdijecezanske vjerske srednje škole u Zagrebu 1957., a po-tom i Bogoslovni fakultet. Za sve-ćenika je zaređen 29. lipnja 1964., a mladu je misu održao u dobravskoj crkvi 12. srpnja 1964. Kao kapelan služio je u Župi svetog Nikole u Va-raždinu do 1966., a potom je župnik u Belecu (do 1971.), Svetom Jur-ju u Trnju (do 1987.), Kotoribi (do 2002.) te u Koprivnici (do 2008.). Varaždinski biskup Josip Mrzljak imenovao ga 2008. rektorom kate-drale Marijina Uznesenja u Varaž-dinu. Svuda gdje je službovao bio je omiljen župnik i duhovni pastir. Cijeli život držao se svojeg osobnog stava koji je izrekao još u mladomi-sničkom intervjuu „Glasu Koncila“: „Dnevno molim za sve one među koje ću doći i s kojima ću se susreta-ti u životu“.

Dr. sc. Vladimir Horvat, pater isusovac, jedan je od vodećih hrvatskih intelektualaca što ih je dala naša crkva i ugledni hrvatski filolog, povjesničar i profesor re-ligijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Za-grebu. Rođen je u Donjoj Dubravi 21. ožujka 1935. u uglednoj obitelji orguljaša i kantora Ivana Horvata i majke Terezije. Početkom mađar-ske okupacije 1941. obitelj Horvat izbjegla je u Koprivnicu, gdje je Vla-dimir završio pučku školu. Nakon što su partizani ubili njegovog oca, upisuje Nadbiskupsku klasičnu gi-mnaziju u Zagrebu koju završava 1952. godine. Dvogodišnji isuso-vački novicijat završava u Zagrebu, gdje je maturirao 1957. godine. Do 1963. studirao je filozofiju i teolo-giju na Filozofsko-teološkom insti-

tutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za župnika je zaređen 1964., a mladu je misu služio iste godine u Donjoj Dubravi. Zbog nemogućnosti ta-kva studija u Zagrebu, književnost studira od 1965. do 1970. na Filo-zofskom fakultetu u Beogradu (u to je doba bio kraće i kateheta u Sara-jevu). Na sjemeništarskoj gimnazi-ji na Fratrovcu u Zagrebu počeo je predavati 1969., a od 1973. do 1975. prefekt je đaka u Dubrovačkom sje-meništu. Nakon što je magistrirao kod prof. Jure Kaštelana, povjereno mu je vodstvo Hrvatske katoličke misije u Parizu. Tu pokreće kato-lički bilten „Naš glas“, a napisao je i znanstvenu knjigu o stradanju Alojzija Stepinca, koja je bila u svi-jetu prekretnica u reafirmaciji ovog blaženika. Prigodom posjete Hrvat-ske 1985. jugoslavenske su mu vla-sti oduzele putovnicu, zbog čega se nije mogao vratiti u Pariz pa je bio poslan u isusovačku rezidenciju u Beograd. Tu se posvetio izučavanju prinosa znamenitog filologa Barto-la Kašića te je otkrio Kašićev hrvat-sko-talijanski rječnik iz 1599., što je bila prekretnica u izučavanju povi-jesti jezika. Kasnije je bio pročelnik

Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču. Pater Horvat objavio je de-setak zapaženih knjiga i velik broj znanstvenih radova. Uza svu svo-ju zauzetost znanstvenim radom, pater Horvat cijeli je život prakti-cirao službu i kontakte s ljudima u mnogim župama, a u srcu je uvijek nosio svoju rodnu Dobravu, o čijoj župi je napisao opsežnu povijest.

Msgr. Blažu Horvatu i dr. sc. Vladimiru Horvatu zahvalju-jemo se za sve što su učinili hrvat-skom narodu i rodnoj Dobravi i od srca im čestitamo zlatnu misu!

Dragutin Feletar

U Istočnom Međimurju jedino Donja Dubrava ima relativno novu župnu crkvu. Ona je izgrađena na mjestu stare barokne crkve svete Margarete, koja je građena neposredno pred pro-glašenje Donje Dubrave samostalnom župom 1789./1790. godine. Baroknu crkvu gradio je tadašnji županik Jakov Hunjadi između 1776. i 1782. godine. Ona je služila vjernicima sve do 1912. godine, kada je najprije zatvorena zbog opasnosti za vjernike, pa je potom i srušena. Tadašnji župnik Ivan Jakopec poduzeo je sve kako bi što prije počela izgradnja nove crkve, a 1914. poznati arhitekt Goll dovršio je i potrebne nacr-te. Došao je Prvi svjetski rat i izgradnja crkve je odgođena. Prikupljanje sredstava i iz-gradnju nove crkve pokrenuo je mla-di ambiciozni župnik Ivan Knez tek u godinama pred Drugi svjetski rat. Iako su sami Dobravčani dobrovoljnim ra-dom i prijevozima doprinijeli izgradnji crkve, trebalo je prikupiti i velika nov-čana sredstva. Na kraju je izgradnja cr-

kve stajala 450.000 tadašnjih dinara, od čega je dobravska općina zajmom osi-gurala 140.000 dinara. Ostalo su najviše prikupili sami mještani, pa i Dobravča-ni iz svijeta, te crkvene i svjetovne insti-tucije. Crkva bi koštala i znatno više da radove nije vodio priznati dobravski majstor - zidar Imbro Kanoti. Nacrte za

crkvu u stilu kasne moderne izradili su hrvatski arhitekti Đuro Peulić i Antun Kolar. Za izgradnju crkve tada se za-uzeo i hrvatski ban dr. Viktor Ružić, a u Donjoj Dubravi je 9. lipnja 1937. odr-žana javna rasprava o izgradnji crkve, kojoj je bio nazočan i banski izaslanik

Adalbert Štimac. Tadašnji načelnik dr. Zalan je pak u općinskom poglavarstvu jedva progurao odluku da se sufinan-cira izgradnja crkve te da se započne s izgradnjom. Gradnju je tada podržala i kotarska vlast iz Preloga. Tako su mje-štani 21. velječe 1938. počeli s dovozom šljunka i pijeska na gradilište kraj par-ka Presvetog Trojstva. Banski arhitekt Đuro Peulić iskolčio je temelje crkve 11. srpnja 1938. čime je započela i sama iz-gradnja. Betoniranje temelja započe-

to je 24. kolovoza 1938., a iz Slovenije su 5. i 6. rujna 1938. došli posebni mi-neri koji su ekrazitom čistili duboke temelje za zvonik. Na završetku prve sezone izgradnje 6. studenoga 1938., kada su potpuno dovršeni betonirani temelji, upriličena je velika svečanost polaganja temeljca na kojoj se skupilo desetak svećenika i gotovo cijelo selo. Posvetu je predvodio dekan Donjo-međimurskog dekanata vlč. Kristović, a bio je nazočan i izaslanik kotarskog načelnika iz Preloga Josip Keglević. U prosincu 1938. u velikoj iskopanoj jami kod gradilišta pogašeno je 150 metrič-kih centi živoga vapna, kako bi bilo do-voljno materijala za pravljenje žbuke, kada u proljeće 1939. započne zidanje crkvenih zidova. Vodstvo zidarskih ra-dova obavljao je dobravski zidar Imbro Kanoti, jer je na predloženu cijenu dao 15 % popusta (ostala dvojica majstora Antun Vitković i Mijo Pačandi ponudi-li su 13 %). Izgradnjom je rukovodio cr-kveni odbor, a crkva je dovršena do je-seni 1940. godine. Izgrađena je crkvena zgrada duga 33 m, široka 14 m i visoka 9 m, dok je zvonik visok 31 m. Kada su 10. studenoga 1940. priređene velike svečanosti posvete cr-kve, vanjska fasada još nije bila ožbu-kana. Novine „Hrvatska straža“ pišu da je preuzvišeni gospodin nadbiskup Alojzije Stepinac došao u Donju Dubra-vu 9. studenoga 1940., a crkveni zbor pod ravnanjem kantora Ivana Horva-ta otpjevao mu je „Došli smo došli“ i „Vuprem joči“. Na večer su Dobravča-ni priredili veliku bakljadu u središtu mjesta. Obred posvete crkve trajao je 10. studenoga 1940. od 7 do 10:30 sati. Oko tri sata poslije podne prenijeta su u procesiji Sveta otajstva iz stare crkve-ne dvorane kraj školske zgrade u novo-sagrađenu crkvu. Svečanostima je bilo nazočno više od 4.000 ljudi. Među nji-ma su bili i prečasni kanonik Mihovil Kanoti iz Varaždina, dr. Pernar, izasla-

nik dr. Mačeka, izaslanik Čazmanskog kaptola g. Ehrenreich, narodni zastu-pnik Petković, kotarski načelnik g. Fundak, načelnik dobravske općine dr. Zalan i mnogi drugi. Uz nadbiskupa Stepinca misu je služilo 15 svećenika.

Dragutin Feletar

KAKO JE GRAĐENA ŽUPNA CRKVA 1938. - 1940.

Msgr. Blaž Horvat

Pater dr. sc. Vladimir Horvat

Zlatomisnik pater Vladimir Horvat iznosi sjećanja na susrete s papom Ivanom Pavlom II. u Parizu i u Rimu (na slici)

Od 50 godina svećeništva 10 sam proveo u Parizu na Hrvatskoj katoličkoj misiji. Papu Ivana Pavla II. mi smo jedini svečano dočekali na glavnom Trgu sloge s 40 zastava i velikim citatom:

„Uvijek vjerna Hrvatska“, što ga je oduševilo. Kod pozdrava počeo sam francuski, a on mi je stisnuo ruku i rekao: „Govori mi hrvatski!“.

Također, kada smo 1999. završetak Kašićeve godine priredili u Rimu, papa je na općoj audijenciji pozdravio sve sudionike Međunarodnog skupa o Bartolu Kašiću, a ja sam mu poklonio svoju knjigu „Bartol Kašić –

otac hrvatskoga jezikoslovlja“.

Betonski temelji za novu crkvu

Betoniranje temelja (28.9.1938.)

Svečanost posvećenja temelja (6.11.1938.)Crkveni odbor koji je vodio

izgradnju crkve (10.11.1940.).Na slici su kardinal Alojzije Stepinac (u sredini), s njegove desne strane sjede kanonik Mihovil Kanoti i kantor Ivan

Horvat, a s lijeve župnik Ivan Knez, trgo-vac Franjo Štefić i

graditelj crkve Imbro Kanoti

19

Godinu 2013. ispratili smo edukativnom šetnjom na Otok ljubavi i Donje po-lje. Vježbali smo snalaženje u prirodi, prepoznavanje tragova divljih životinja i ovladavanje strahom od njih. Također, željeli smo postati vještiji u prepozna-vanju dijelova šume i Drave i u stvarnom okruženju, a ne samo na kartama.

Krajem prosinca 2013. otvorili smo jednu izlož-bu, kako ne bismo preki-nuli tradiciju priređivanje kulturnoga događaja uoči blagdana, kada je većina članova ZEUS-a, a i mnoš-tvo drugih posjetitelja slo-bodna od obveza. Izložba naslova „Ideja“ otvorena je u prostoru „San Marina“ te su na njoj sudjelovala čak tri izlagača. U vitrini sada pri-vremeno zatvorenog „San Marina“ izložene su manje skulpture životinja od dr-veta (lane, gavran, fazan) našega sumještanina Bran-ka Lisjaka - Liskeca, a na zi-dove je mladi par umjetnika iz Ludbrega - Petar Podve-

zanec i Dijana Črepinko - postavio svoje slike i crteže rađene tehnikama akvarela, akrila, ulja i suhoga pastela s temama bliskim istočnoj filozofiji mira.

Umjesto duže govoran-cije kao uvod u raspolože-nje za razgled izložbe, pri-premljen je kratak recital pjesama „Djevojčici mjesto igračke“ Antuna Gustava Matoša i „Povratak“ Do-briše Cesarića. Pjesme je uz pratnju gitare kazivao du-gogodišnji pjesnik i recitator Alojz Grginić iz Ludbrega. Samo otvorenje izložbe bilo

je svojevrsni novitet. Bila je to mala „kulturna poslasti-ca“ koja se u neformalnom dijelu nastavila uz zvukove gitare. Uživali smo!

U siječnju ove godine većina ZEUS-ovih člano-va sudjelovala je čamcima udruge u tradicionalnom zimskom raftingu, koji se svake godine organizira u suradnji s varaždinskim Rafting klubom „Matis White Water“ i hrvatskom podružnicom najveće svjet-ske fondacije za očuvanje prirodnog svijeta WWF-om iz Zagreba na relaciji od HE Dubrave do Legrada ili 15 km uzvodno od Varaždi-na s pristajanjem u centru varaždinskog Rafting klu-ba. Na zimskom se spustu okupilo oko 150 sudionika iz cijele Hrvatske, a po prvi je put na njemu sudjelovala i rafting ekipu iz Mađarske. Spuštalo se kanuima, kaja-cima i rafting-čamcima te je cijeli spust, uz osigura-nje Hrvatske gorske službe spašavanja, trajao 4 sata. Naša se ekipa tijekom cije-log trajanja spusta trudila popularizirati pjesmu tete Lize „Deca, moja deca“.

Drugoga veljače, uoči Svjetskoga dana močvarnih staništa, sudjelovali smo u pohodu uz poplavna pod-ručja Mure u Kotoribi. Sam događaj pješačenja kojim se simbolično podiže svijest o potrebi zaštite područja Mure od 2000. godine, or-ganizira društvo TABRIH i Međunarodni odbor za zaštitu rijeke Mure. Doga-đaj je, uz brojne sponzore i potporne udruge, orga-nizirala Javna ustanova za zaštitu prirode „Međimur-ska priroda“ sa sjedištem u Križovcu. Cilj pohoda bilo je uvrštenje močvarnih po-dručja uz Muru na popis zaštićenih močvara Ram-sarske konvencije, a poru-ka pohoda bila je da se na Muru umjesto hidroelek-trane stavi zaštita u sklopu

UNESCO-vog rezervata bi-osfere Mura-Drava-Dunav. Propješačeno je oko 14 kilo-metara, a na pohodu su su-djelovali i gosti iz Slovenije.

Iako motivacija članova za sudjelovanje na „Dobraf-skom fašenjku“ varira iz go-dine u godinu, zahvaljujući originalnim idejama naše-ga potpredsjednika Dejana Fundaka ove smo se godine okupili oko provokativne i starinski duhovite ideje u većem broju. U fašenjskoj povorci predstavili smo se kao udruga „Dobrafski je-boči“ pripremivši čak i pri-godni petominutni skeč. Rješavajući pitanje natali-teta u selu te nadomješta-jući nevoljne i nespremne dečke, glumili smo profitnu udrugu koja po narudž-bi pruža uslugu stvaranja malih beba. Na balu maski u kavani „Opera“, osim simpatija gledatelja, našoj je ekipi pripalo i zasluženo drugo mjesto.

U subotu, 26. travnja udruga ZEUS je očistila dio između dubravskoga mosta i kafića „Poljdi“ koji nam svake godine za čišćenje dodjeljuje Općina. U sklopu akcije „Zelena čistka“ čistili smo i dionicu od dubrav-skoga mosta prema Otoku ljubavi. Vremenski uvjeti i raspoloživost članova ome-la je kakav veći pothvat koji kao udruga znamo organi-zirati povodom „Zelene čis-tke“ na području Dubrave ili Kotoribe. Za ovakve je akcije naša dugoročna nada da će, nakon duže prakse i proljetnoga općinskog či-šćenja, i akcije „Zelene čis-

tke“ postati rijetke ili čak nepotrebne.

Istu subotu, na dan „Ze-lene čistke“, naša je udruga u prostorima KUD-a „Se-ljačka sloga“ u centru Donje Dubrave održala izbornu skupštinu. Uz prisustvo predstavnika drugih udru-ga iz našega mjesta, naši su članovi ukratko izvijestili o aktivnostima od ožujka prošle godine. Iz godišnjega izvještaja o radu moglo se saznati da su vježbali jogu, proučavali reiki, planinarili na Kalnik, istraživali šumu u okolici Donje Dubrave, organizirali dvije izložbe kipova, slika i crteža ama-terskih umjetnika, s drugih trideset ljudi uskočili u Dra-vu na Dan rezervata biosfe-re Mura-Drava-Dunav i još mnogo toga.

Prije same skupštine svi su članovi bili pozvani da se opredijele za sudjelovanje u sastavu neke od postojećih sekcija udruge - menad-žment projekata, organiza-tori događaja, art sekcija te sekcija novinarstva i komu-nikacije s drugima udruga-ma. Budući da je skupština bila izborna, udruga ZEUS ponešto je izmijenila ruko-vodstvo. Novi predsjednik udruge postao je Nenad Čižmešija, potpredsjednik Dejan Fundak, a u funkci-ji tajnika tradicionalno je ostao osnivač ZEUS-a - Go-ran Čižmešija. Najavljene su ambicioznije aktivnosti i veći proračun za tekuću go-dinu.

Predvođen novim koor-dinatorom WWF-ov projekt „Čuvari rijeka“ produžen je na novo trogodišnje raz-doblje. „Čuvari rijeka“ (Ri-verwatch) je kampanja u Hrvatskoj koja je dio veće-ga međunarodnog projekta „Zaštita europske linije ži-vota“. Za potrebe kampa-nje izabrano je šest udruga koje se bave eko-zaštitom i koje provode vrijeme na vodi. Udruge su dobile uni-forme, opremu i određene dionice rijeka te zadatak da u određenim vremenskim razmacima čamcem prije-đu svoju dionicu i fotogra-firaju izgled obale i rijeke.

Pazi se na (i)legalne radove na rijekama, na sve slučaje-ve devastacije ili pozitivne promjene, a provode se i opažanja promjena flore i faune. Cilj je da se na vrije-me „uhvate“ počeci i plano-vi radova te da se istraže i spriječe eventualne deva-stacije. U RH najgore i naj-češće slučajeve devastacije provode upravo Hrvatske vode, a inspekcije su malo-brojne pa WWF pridaje ve-liku važnost funkcioniranju ovoga projekta upravo u našoj zemlji.

Posljednjih mjesec i pol ZEUS, predvođen grafičar-kom Kristinom Pongrac i tajnikom ZEUS-a Goranom Čižmešijom, surađuje sa čakovečkim arhitektom Lo-random Klemenčićem na projektu turističkoga preu-ređenja dravske obale u šet-nicu na potezu od staroga mosta do mosta koji je još u izgradnji. Prijedlog uređe-nja obuhvaća ideje uređenja lučice za čamce kod staroga mosta, postavljanje koševa za smeće, klupica, info-plo-ča, sadnju aleje hrasta, hor-tikulturno uređenje te po-stavljanje dječjega igrališta i Kristininih većih mozaika od dravskih oblutaka.

Za Margaljetsko prošte-nje mjestu spremamo novu izložbu fotografija. Fotogra-fije na temu prirodnih ljepo-ta izložit će naš sumještanin Dragan Mikulin. Izložba će biti postavljena u kafiću „Stop“ polovicom srpnja. Nadamo se pozitivnoj reak-ciji publike.

Za Margaljetsko prošte-nje svim mještanima želimo ugodno španciranje i vrije-me koje neće biti odraz ne-povoljnih promjena global-ne klime!

Zeusovci

ZAŠTITARSKO - EKOLOŠKA UDRUGA “SENJAR”

U planu je šetnica i intenzivniji rad na projektu „Čuvari rijeka“


Pohod uz poplavna područja Mure u Kotoribi

Istraživački izlet na Otok ljubavi

Siječanjski zimski spust

Akcija „Zelena čistka“

20


Dugogodišnjim istra-živanjem, proučavanjem i monitoringom izvornih pasmina malih životinja na području Međimurja, uočio sam malog međimurskog psa posebnog izgleda. Pro-učavajući kinološku litera-turu, zaključio sam da nema

registrirane pasmine pasa sličnoga fenotipa. Zamolio sam poznate kinologe Dra-gutina Matulica i Branka Horvata iz Kotoribe, da za-jednički radimo na projek-tu spašavanja i očuvanja te stvaranja nove pasmine. Od tadašnjih vlasnika pasa do-

znajemo da se takav tip psa uzgaja preko stotinu godina te da ga ovisno o području uzgoja zovu „hrčičar“ ili „štakoraš“ jer je bio izvan-redan lovac. Uz ove osobine bio je i dobar čuvar dvori-šta, a što je posebno važno nije uništavao druge male domaće životinje. Zbog nje-gove vanjštine, živahnosti, pokretljivosti i privrženosti vlasniku, dao sam mu na-ziv mali međimurski pas - međi.

Da bismo zaštitili međija i spasili ga od izumiranja, odnosno, pretapanja u neku drugu pasminu, već imeno-van tim Matulic D., Horvat B., Čižmešija V. s još neko-liko entuzijasta, započeo je rad na standardizaciji. Tako je povijesnog datuma 12. veljače 2003. godine u sklopu Udruge uzgajivača malih životinja „Međimur-ska lastavica“ sa sjedištem u Donjoj Dubravi, formira-na sekcija uzgajivača malog međimurskog psa - međija. Izrađena je potrebna doku-mentacija, radni standard pasmine, obrazac upisnika prvoupisanog primjerka, uvjetna rodovnica i matična knjiga pasmine. Također, započelo se s animiranjem uzgajivača za držanje me-đija. Na sreću, od samog je početka velik broj vlasnika međija pristao na uključi-vanje u kontrolirani uzgoj.

U narednih sedam godi-na dobrim timskim radom i strogom selekcijom te tek nakon šeste generacije kontroliranog uzgoja, do-bivamo prve homozigotne jedinke. Zadovoljni posti-gnutim uzgojem preko 200 pasa i pasminski ustaljenim svojstvima međija, program prijavljujemo Hrvatskom kinološkom savezu kao krovnoj kinološkoj organi-zaciji.

Na našu veliku radost Hrvatski kinološki savez, uz male korekcije, prihvaća naš program. Dana 30. pro-sinca 2010. godine na sjed-nici Izvršnog odbora HKS-a mali međimurski pas - međi priznat je kao 7. hrvatska autohtona pasmina pasa. Budući da je od 1. srpnja 2009. godine formiran Ma-tični klub uzgajivača malog međimurskog psa – međija u sklopu Kinološkog druš-tva „Međimurje“, pasmina dobiva pravo upisa u Hr-vatsku uvjetnu rodovnu knjigu (HUR) HKS-a s mo-gućnošću izlaganja na svim izložbama u Hrvatskoj.

Međi se u sve većem bro-ju pojavljuje na kinološkim izložbama diljem Hrvatske, a po nekoliko primjeraka se uzgaja u Švicarskoj, Austri-ji i Sloveniji. Svake godine redovito održavamo uzgoj-ni pregled i smotru međija

u dvorištu palače „Zalan“ u D. Dubravi. Ovom pri-godom pozivam sve zain-teresirane da u nedjelju, 5. listopada, posjete specijalnu izložbu međija s dodjelom titule „najljepši pas pasmi-ne CAC-HR“. Do sada je u matičnu knjigu upisano 530 primjeraka međija, a želja nam je da registriramo 800 jedinki, što je i uvjet za priznavanje pasmine kod Međunarodne kinološke fe-deracije (F. C. I.). Na kraju zahvaljujem se svima koji su nam pomogli u provo-đenju programa te odabrali međija kao svog najboljeg prijatelja.

Voditelj uzgojaVladimir Čižmešija

KINOLOŠKO DRUŠTVO “MEĐIMURJE” - MATIČNI KLUB UZGAJIVAČA MALOG MEĐIMURSKOG PSA

MALI MEĐIMURSKI PAS „MEĐI“

U udruzi su u tijeku proljetno-ljetne aktivnosti koje smo predvi-djeli u godišnjem planu rada.Tako smo iza godišnje skupštine podije-lili prstenje za ovu uzgojnu sezonu te naručili novo za narednu sezo-nu. Slijede nam aktivnosti uređenja

skladišnog prostora i okoliša, koje provodimo uz ostale radne akcije jer se gotovo uvijek ima nešto za napraviti. Nadamo se da će ove godine na našem objektu biti napravljena i fasada. Za vrijeme održavanja Svjetskog ribolovnog prvenstva planiramo održati pokaznu izložbu u sklopu našeg doma.

U subotu, 28. lipnja 2014. održali smo tradicionalni susret Pernati i dla-kavi te 3. Memorijalni susret „Bojan Zvošec“. Družili smo se uz razgovor o uzgoju i izlaganju te smo razmjenjivali iskustava. Na meniju je, uz do-bru kapljicu, bio i izvrstan gulaš koji su pripremili Đuro Golubić, Branko Mesarić te Miljenko Zvonar, a kvalitetu potvrđuje činjenica da je kotao ostao prazan. Svim članovima i uzgajivačima želimo sretnu i uspješnu uzgojnu sezonu te što više šampiona na izložbama.

Svim mještanima Općine Donja Dubrava želimo sretan blagdan Svete Margarete.

TajnikMiljenko Zvonar

UDRUGA UZGAJIVAČA MALIH ŽIVOTINJA “MEĐIMURSKA LASTAVICA”

Radno prvo polugodište

Uzgajivači malih ži-votinja i Novi Zrin

Povodom obilježava-nja 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskog i pada Novoga Zrina te održa-vanja međunarodnog znanstvenog skupa na tu temu, želio bih iznijeti primjere kako uzgajivači malih životinja pridono-se očuvanju povijesnih vrijednosti ovoga kraja. U spomen na Novi Zrin, utvrdu Zrinskih na Muri (1661. - 1664.) te povije-snu legendu i spomen na karizmu Zrinskih, kao i na vjekovnu borbu hrvatskoga naroda za slobodu, isti naziv nose dva poznata uzgajališta hrvatskih izvornih pa-smina pasa.

Prije dvadeset godi-na kod Međunarodne kinološke federacije (F. C. I.) pod brojem 98/94 registrirano je uzgajali-šte „Od Novoga Zrina“ hrvatskih ovčarskih pasa i malog međimurskog psa (međija) u vlasništvu

Vladimira Čižmešije iz Donje Dubrave.

Vrijedi spomenuti da su u tom uzgajalištu oču-vane i sljedeće hrvatske pasmine malih životi-nja: golubovi, međimur-ska lastavica i hrvatski gušan, dravska guska, kokoš hrvatica i hrvat-ski veliki bijelo-opaljeni kunić. Uzgajivači Branko Horvat iz Kotoribe tako-đer je registrirao uzgaja-lište „Von Novi Zrin“ F. C. I. 129/07. Kinološka pravila nalažu da psi uz-gojeni u tim uzgajivačni-cama u rodovnicama, uz ime, imaju upisan i na-ziv uzgajivačnice (npr. Medo Od Novoga Zri-na ili Amica Von Novi Zrin).

Utvrda Novi Zrin spominje se i u dijelu teksta svečane himne Udruge uzgajivača ma-lih životinja „Međimur-ska lastavica“ koji glasi:

Na najdražem faločkuzemlje horvatske

v cvetnjakumed dvema vodamimed dvema vodami

Z pepela Novoga Zrinarodila se fticabela golubica

međimurska lastavicameđimurska lastavica

Nadam se da su i ove sitnice mali doprinos očuvanju povijesnih vri-jednosti ovoga kraja pa vas pozdravljam s po-znatom uzrečicom Niko-le Zrinskog koja je stajala nad ulazom u Novi Zrin: „Malo sreće i ništa više!“.

Vladimir Čižmešija

Campi – prvoupisani mužjak međija

Ljiljana Friščić iz Donjeg Vidovca

sa svojim ljubimcemPovjerenstvo za ocjenjivanje na uzgojnom pregledu

21


NAUTIČKI KLUB “FLJOJSAR”

DRAVA – DOM FLJOJSARAPrije nego krenem s izvje-

šćem o radu Nautičkog kluba „Fljojsar“ za prvu polovicu ove godine, želim srdačno po-zdraviti sve članove, simpati-zere i buduće članove te čitate-lje „Dobravskih novina“.

Ova 2014. godina za Na-utički klub „Fljojsar“ bila je ujedno i izborna godina. Na skupštini u veljači izabrano je novo rukovodstvo kluba za naredne 4 godine. Na prijed-log dosadašnjeg predsjedni-ka Dražena Misera, koji je tu dužnost obavljao osam godina te uz potporu ostalih članova Nautičkog kluba „Fljojsar“, ukazano mi je povjerenje i čast, da me kao dugogodišnjeg ak-tivnog člana izaberu za novog predsjednika kluba.

Za dopredsjednika smo izabrali Miroslava Duhovića , a blagajnu je preuzeo Mario Horvat (svi dugogodišnji čla-novi). Za tajničke je poslove imenovana Sonja Ivančić. Iza-bran je i Upravni odbor koji po novome broji 13 članova: Darko Punčikar, Miroslav Du-hović, Sonja Ivančić, Mario Horvat, Dražen Miser, Vedran Klarić, Zoran Habjan, Ivan Ma-gić, Damir Šafar, Josipa Dole-

nec Punčikar, Natalija Habjan, Miroslav Horvat. Ovim se pu-tem svi zajedno zahvaljujemo dosadašnjem predsjedniku Draženu Miseru na nesebič-nom zalaganju, uloženom tru-du i slobodnom vremenu (koje zbog funkcije načelnika koju obnaša, ima sve manje). Sigur-ni smo da će gospodin Miser, kao član predsjedništva i dalje pomagati klubu, jednako kao i svih ovih godina - svojim ra-dom i zalaganjem te uvijek do-brodošlim savjetima.

Posebno smo ponosni na sve veći interes pripadnica ljepšega spola, koje su prepo-znale naš rad i aktivnosti. Mo-žemo se pohvaliti s 15 učlanje-nih žena i djevojaka, od kojih pojedine već aktivno i ravno-pravno sudjeluju u Upravnom odboru te u ostalim radnim aktivnostima kluba.

Početkom ožujka ekipa ve-slača Nautičkog kuba „Fljoj-sar“ na čelu s kapetanom Mrkom, sudjelovala je na do-bravskom fašenjku, a svi za-jedno zabavili smo se nakon mimohoda u kavani „Opera“ uz jelo, pjesmu i ples te neizo-stavnu dobru kapljicu.

Dolaskom sve ljepših i sun-čanijih dana - krajem ožujka - oko dvadesetak članova kluba, zajedno sa svojim obiteljima te nekolicinom simpatizera, oba-vilo je proljetno čišćenje obale Nautičkog doma. Također, uz višesatni rad i trud pojedinih članova zavarili smo i kon-strukciju na privezištu čamaca koje je sada ponovno sigurna za korištenje. Nakon napornog radnog dana, uz roštilj i okre-pu, nastavili smo druženje do u kasno u predvečerje.

Početkom travnja počeli su i dugo planirani radovi na bu-dućem „domu fljojsara“. Svaki slobodan vikend ekipa entuzi-jasta iz redova kluba te pokoji simpatizer, koristili su svaku minutu slobodnog vremena da bi naš budući dom što prije poprimio željeni oblik. Po za-vršetku radova fljojsari će ima-ti jedinstveni objekat - kuću Nautičkog kluba na vodi. Iako nam je završetak radova na ovom prekrasnom budućem Nautičarskom domu prioritet, ni ostali planovi za ovu godinu nisu zanemarivi.

I ove smo godine povodom 1. svibnja organizirali 6. po redu Smotru dravskih plovila na kojoj su sudjelovali ponosni vlasnici čamaca iz Donje Du-brave, ali i drugih sredina. Ve-lik broj posjetitelja imao je pri-liku upoznati se s radovima na skeli, tj. budućem Nautičkom domu. Na vodenu avanturu do ušća, gdje se spajaju Mura i Drava kod Legrada, isprati-li su nas puhači, ali i vodeni mlazovi članova DVD-a Donja Dubrava. Po povratku autobu-som iz Legrada, svi sudionici spusta uživali su u ugostitelj-skim sadržajima i odličnom prvomajskom grahu.

Na žalost većine naših čla-nova kao i prošle godine, kada smo morali zbog vodostaja odustati od spusta do Vuko-vara, ove nas je godine u tome spriječila poplava u Slavoniji.

Nadamo se da nam pustolo-vina, već dugo iščekivanog spusta do Aljmaša i Vukovara, sljedeće godine neće biti uskra-ćena nadmoću sila prirode.

U planu je za ovu godinu i sudjelovanje na natjecanjima u organizaciji prijateljskih nam klubova Moto-nautičkog klu-ba „Vidovski zlatari“ iz Do-njeg Vidovca – „Lov na zlatar-ski prsten“, koje će se održati u kolovozu na derivacijskom kanalu HE Dubrava te na na-tjecanju „Lov na labuđe pero“ u organizaciji NK „Labud” iz Preloga u srpnju. Vjerujemo da ćemo ove godine biti još bo-lji ili da ćemo barem ponoviti prošlogodišnji odličan uspjeh naših ekipa na spomenutim natjecanjima.

U srpnju ćemo organizi-rati 7. po redu natjecanje u ekipnom veslanju na deriva-cijskom kanalu HE Dubrava te drugo po redu natjecanje u ženskom ekipnom veslanju. Prošle godine četiri ženske ekipe svojim su sudjelovanjem probile led te izazvale veliku pozornost mještana Donje Du-brave i okolnih mjesta. Stoga ove godine očekujemo još veći odaziv prijavljenih ekipa i bo-dreće publike.

Na kraju drage mještanke i mještani Donje Dubrave, česti-tamo Vam od srca Dan Općine i blagdan naše zaštitnice Svete Margarete.

Predsjednik:Darko Punčikar

Početkom svake nove kalendarske godine naša Udruga organizira ubiranje članarine za tekuću godi-nu te upis novih članova. Usprkos tome što su neki naši stariji članovi preminu-li, zbog neprestanog učla-njenja novih, članstvo naše Udruge iz godine u godinu raste. Trenutačno imamo 380 članova. Novi se člano-vi u Udrugu umirovljenika mogu učlaniti i tijekom go-dine te koristiti mnoge po-

vlastice koje Udruga nudi.Prema starom običaju

uoči dobravskog fašenjka Udruga umirovljenika je za sve sudionike fašenjske povorke i posjetitelje po-služivala kuhano vino i čaj. Na poziv Općine rado se odazivamo akcijama čišće-nja našega mjesta. I ove smo godine, kao i prošle, očistili dionicu od gostione „Mlin“ do ulaza u Donju Dubravu.

Godišnju skupštinu odr-žali smo 6. travnja 2014. u

kavani “Opera“ uz vrlo do-bar odaziv naših članova i predstavnika drugih udru-ga. Nakon službenog dijela skupštine, zabavili smo se uz pjesmu i ples.

S Maticom umirovljenika u Čakovcu sudjelovali smo na natjecanju Međimurske županije. Naše članice po-stižu vrlo dobre rezultate u igranju pikada te kuglanju na visećoj kuglani, dok su muški članovi uspješniji u kuglanju na stazi te u strije-ljanju zračnom puškom.

Isto tako proslavili smo s našim slavljenicima njiho-ve 50. i 60. godišnjice braka. Velikom slavlju pridružio se i predsjednik RH - gos-

podin Ivo Josipović - po-klonivši svim slavljenicima ruže. Nažalost, naših se 6 slavljeničkih parova zbog bolesti nije moglo odazvati ovoj svečanosti. Njih ćemo uskoro posjetiti s pokloni-ma u njihovim domovima.

U prvom smo polugodi-štu organizira-li jedan izlet u toplice, a drugi planiramo tije-kom izlaženja ovoga lista, i to u Mariju Bistri-cu s kupanjem u „Termama Jezerčica“ u Donjoj Stubici.

U nadi za

bolje drugo polugodište s više aktivnosti i druže-nja, svim umirovljenicima i mještanima želimo sretan Dan Općine i blagdan Svete Margarete.

Za Udrugu umirovljenika, tajnica Franciska Horvat

UDRUGA UMIROVLJENIKA DONJA DUBRAVA

Porast broja članovau Udruzi umirovljenika

Smotra dravskih plovila za 1. svibnja

Radovi na uređenju skele

Radna akcija čišćenja obale

22


Početak 2014. godine za dobravske je ribiče počeo i više nego radno. Imali smo brojne radne akcije, tako da je unu-trašnjost Ribičkog doma do 8. veljače kompletno uređena. Kao što je bilo pla-nirano, zidovi su obojeni u cijeloj unu-trašnjosti objekta, postavljene su police i na njima su izložena sva osvojena od-ličja i pehari. Naš dobravski umjetnik i soboslikar Branko Lisjak oslikao nam je zid sa zaštitnim znakom „Štuke“, a znak s ponosom nosimo i na našim ka-pama, majicama i trenirkama. Dođite i uvjerite se kakvu preobrazbu je doži-vio naš Ribički dom.

Što se manifestacija tiče, sudjelovali smo u fašenjskoj povorci na kojoj smo bili zamaskirani u Dobravske štopline. Na poziv Općine odazvali smo se akciji proljetnog čišćenja relacije od Ribičkog doma do Vidovskog mosta. Očistili

smo natjecateljsku stazu i sav oko-liš oko prostora gdje inače boravimo. Budući da smo se odazvali u velikom broju (bilo nas je oko 40 – tak), bila je to prilika da odradimo i našu zacrtanu kapitalnu investiciju. Naime, izbeto-nirali smo terasu ispred pečenjarnice, tako da odsada naši gosti itekako mogu uživati u pogledu na pripremanje na-ših specijaliteta. Preuređeni su i WC-i koji su dobili rasvjetu.

U svibnju smo uredili kuhinju, u ko-joj smo obojili zidove te ju kompletno obložili keramičkim pločicama. Bila je to ujedno i naša zadnja kapitalna in-vesticija. U tako uređenim prostorima Ribičkoga doma zaista je lijepo raditi i družiti se.

Sudjelovali smo na KUP – u Međi-murja gdje smo osvojili treće mjesto i time osigurali odlazak na III. zonu. Na-tjecanje se održalo na Šoderici. Od 15 ekipa iz triju županija osvojili smo de-veto mjesto. Odrađena su i prva tri kola Prve međimurske lige, gdje su se naši natjecatelji Zlatko Mirić, Josip Hunjadi, Mihael Hunjadi i Andrej Horvat plasi-rali u sredinu ljestvice, a cilj je da se do kraja godine približimo samom vrhu.

Da sa susjedima njegujemo dobre odnose, svjedoči i naš odlazak u Le-grad, gdje smo predstavljali „Štuku“ na njihovoj etno manifestaciji Leskov prot. Da pojasnimo, riba se lovila po-

moću štapa od bambusa ili lijeske, a plo-vak je bio od guščjeg pera. Kako je bilo? Ni ne pitajte! Legrađani su se maksimalno potrudili biti dobrim doma-ćinima.

Prvo naše krcato polugo-dište završili smo s društve-nim kadetskim natjecanjem. Natjecalo se 11 naših kadeta. Najbolji u ulovu ribe bio je Lovro Žinić s 2 723 grama ribe, drugo mjesto osvojio je Nino Mi-rić s 1 342 grama ulovljene ribe, dok se na treće mjesto plasirao Vilim Čituš. On je ulovio 555 grama ribe. Naši stal-ni sponzori ni ovaj put nisu zakazali. Zato se zahvaljujemo trgovini „Štuka“ i pekari „Sjemenka“ koji su svojim pro-izvodima nagradili sve sudionike na-tjecanja.

Prvo natjecanje u drugom polugo-dištu bit će društveno seniorsko na-tjecanje. Bit će to prilika da naši mladi ribiči bodre u lovu ribe svoje roditelje. Na kraju, svakako vas podsjećamo da ne zaboraviti da se 13. i 14. rujna na

našoj stazi od Dubrave do Svete Mari-je sastaju ribiči iz cijeloga svijeta. Stoga dođite na natjecanje kako bismo gosti-ma ukazali gostoprimstvo, da u svoje zemlje odnesu što ljepše dojmove iz Međimurja i s 61. Svjetskog prvenstva u lovu ribe na plovak. Ako sada to pro-pustimo, tko zna hoćemo li opet imati priliku.

Na kraju, provedimo svi zajedno ove blagdanske dane i Dane Općine u duhu naše zaštitnice, sv. Margarete. Ri-biči od srca žele da vam ti dani budu u znaku obitelji, dobroga raspoloženja, druženja i da u svoj jelovnik svakako uvrstite dravsku ribu.

Dragi Dobravčani, BISTRO!Predsjednik ŠRD „Štuka“

Andrej Horvat

USPJEŠNO DO MARGALJETE

„NA 35 STANOVNI-KA JEDAN MAJSTOR ŠUSTER“, pisalo je u “Večernjem listu” od 24. svibnja.

Izrada čižmi naše je povijesno i gospodar-sko blago te predstavlja tradiciju staru preko 300 godina. Gospodin Kušter iz Varaždina, oduševljen onim što je čuo na skupu čižmara, upitao je: „Znate li što to znači 300 godina tradicije? Stvarno znači mnogo, a još više znači ako se održi kao što se održala u Donjoj Dubra-vi. Ne samo tradicija, već i ceško zlamenje – zasta-va dobravskog čižmar-skog ceha iz polovice 18. stoljeća.“.

U ono je vrijeme bilo

toliko čižmara da su mogli osnovati svoj ceh. Drugi cehovi kao svoje zlamenje imaju vrčeve, a čižmari su si mogli priu-štiti zastavu jer su najvje-rojatnije bili najjači i naj-bogatiji ceh.

Ono što je pisalo u “Večernjem listu” nije priča, već stvarnost jer je od ovog obrta kroz stolje-ća na stotine Dubravčana živjelo te osiguravalo eg-zistenciju za svoje obitelji.

Iako je mnogo toga u posljednje vrijeme nesta-lo, ostala je tradicija izra-de čižme s trdom sarom – čuvarica našeg kulturnog nasljeđa te naš zalog za budućnost.

Čižme izrađene u Do-njoj Dubravi jamstvo su za očuvanje našeg boga-tog kulturnog nasljeđa u idućih 80 do 100 godina.

Iako već u poodmakloj dobi, u Donjoj Dubravi je još uvijek 13 živih čižma-ra koji su izučili čižmarski ili šujsterski zanat. Njih se 9 okupilo pod svojom zastavom – zastavom dobravskog čižmarskog ceha – da bi evocirali us-pomene na prošle dane. Najmlađi među njima danas ima 68, a najstariji 90 godina. Pridružili su im se i čižmari (šujstri) iz Preloga i Varaždina.

Dobravski čižmari za svojeg su patrona (zaštit-nika) uzeli svetu Marga-

retu, ujedno i zaštitnicu naše župe. Obuli su joj čižme te joj okolo nogu postavili čižmarsku me-štriju, što je lijepo vidljivo na slici. Zastava je prona-đena zahvaljujući dr. sc. Dragutinu Feletaru koji ju je opisao u „Pregledu ra-zvoja obrta u Donjoj Du-bravi u 18., 19. i 20. stolje-ću“. Zahvaljujući obitelji Benko, slikaru Franji Mu-staču Medarovom, Stje-panu Lisjaku – Piteku i Marijani Štefić, zastava je obnovljena i sačuvana za buduće naraštaje.

Ova je zastava naše povijesno blago, i to ne samo dubravsko već i međimursko te hrvatsko.

Čižma je tijekom sto-

ljeća „hranila na stotine dubravskih obitelji, gra-dila kuće, školovala dje-cu te održavala standard srednjeg građanskog slo-ja“. Naša je zadaća čižmu i uspomenu na nju saču-vati za nadolazeće na-raštaje. Iako već imamo suvenir čižmu s trdom sarom, trebali bismo joj podići i spomenik, sličan onima u Kotoribi, Belici, Murskom Središću i Štri-govi te Donju Dubravu predstavljati i preko ovog jedinstvenog kulturnog i tradicijskog proizvoda.

Sem Dobravčanom se najljepše

za Sveto Margaljeto želiAntun Benko

UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA

SI ČIŽMARI POD SVOJOM ZASTAVOM

Zastava dobravskog čižmarskog ceha

Okupljeni čižmari ispod svoje zastave

Dobravska čižma

ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “ŠTUKA” DONJA DUBRAVA

Najuspješniji na kadetskom natjecanju – Vilim Čituš, Lovro Žinić i Nino Mirić

Nema straha za budućnost sportskog ribolova

23


Kratki intervju s uspješ-nim nogometašem - Leom Hajdinjakom te mladim ko-šarkašima braćom Krešom i Karlom Klipić-Vučković.

Leo Hajdinjak je od-ličan učenik i nogometaš koji ove godine završava 8. razred. Svoju nogometnu karijeru počeo je graditi u SŠD „Drava“, NK „Međi-murje“ te trenutačno u NK „Slaven Belupo“. S Leom smo porazgovarali o školi, nogometu i velikim plano-vima za budućnost.

* Kako to da si odabrao nogomet kao svoj sport?

Leo: Tata je bio nogome-taš i kada sam bio mali, uvi-jek me vodio na nogomet-ne utakmice. Taj sport mi se počeo sviđati i tako sam krenuo trenirati nogomet.

* Idu li nogomet i učenje skupa?

Leo: Većinom mi trenin-zi oduzimaju cijelo poslije-podne pa je bilo i mnogih ranih ustajanja prije nastave kako bih sve naučio, ali uz veliku volju i trud sve se može uskladiti. Evo, i osmi

razred prošao sam s odlič-nim uspjehom.

* Reci nam nešto o svo-jim planovima za buduć-nost. Nešto se priča o Ita-liji?

Leo: Da, istina je to što se priča. Uskoro iz NK „Sla-ven Belupo“ odlazim u Ita-liju, gdje ću igrati za klub „Brescia Calcio“. Želio bih što prije zaigrati za senior-sku momčad, a svakako mi je velika želja zaigrati u pr-voj talijanskoj ligi Serie A. Nadam se i pozivu iz repre-zentacije.

* Što bi poručio nogome-tašima koji bi željeli posti-ći tvoj uspjeh?

Leo: Poručio bih im da moraju imati svoj cilj i ako ga žele postići, moraju se jako truditi i odreći se mno-gih stvari, a najviše trebaju trenirati jer trening je naj-važniji.

* Hvala ti, Leo, i želimo ti puno uspjeha!

(Intervju napravila: Marijeta Bogomolec, 8. b)

MLADE SPORTSKE NADE DONJE DUBRAVE

NOGOMET i KOŠARKANAŠ SU ŽIVOT

Karlo i Krešo Klipić-Vučković su blizanci, uče-nici 8. b razreda koji za-jedno treniraju košarku u Košarkaškom klubu „Du-bravčan“. Kao najbolji igrači nastupili su sa ŠŠD „Drava“ i na Državnom na-tjecanju u Poreču. S njima smo porazgovarali o školi, košarci i budućim planovi-ma.

* Recite nam od kada postoji vaša ljubav prema košarci?

Karlo: Otkada znam za sebe, volim košarku, ali tre-nirati smo je počeli u 4. ra-zredu.

* Je li vas tko nagovorio ili ste sami odlučili trenira-ti?

Karlo: Košarku sam po-čeo trenirati svojom željom.

Krešo: Nije bilo nika-kvog nagovaranja, a ni puno razmišljanja – košar-ka je oduvijek bio naš sport broj jedan.

* Koliko puta tjedno imate trening? Utječu li tre-ninzi na vaš uspjeh u školi?

Karlo: Treninge imamo tri put tjedno, a vikendom igramo utakmice.

Krešo: Iako se može čini-ti da nam treninzi oduzima-ju puno vremena, košarka

nam ipak ostavlja dovoljno vremena i za učenje te ne utječe na uspjeh u školi.

* A škola? Volite li ško-

lu? Kakvi ste učenici?Krešo: Ma ne znam…

Školu baš i ne volim previ-še, ali se trudim i vrlo dobar sam učenik.

Karlo: Moglo bi biti i puno bolje, samo da se malo više potrudimo, ali dobro je - četvorka je dobra ocjena.

* Tko vam je najveća po-drška?

Krešo: Iako nas i kod kuće podupiru, ipak nam je najveća podrška trener Dar-ko Varga.

* Znamo da svi sportaši vaših godina imaju svoje uzore. Možemo li znati tko su vaši?

Karlo: Meni je uzor Allen Iverson, dok Krešo više voli Derricka Rosea.

* Kako je na treninzima ili utakmicama?

Karlo: Naravno da ima svega i svačega, od lijepo-ga do ružnoga. Međutim, pamte se samo rezultati, a sve ono lijepo ili manje li-jepo što se događa na uta-kmicama i u svlačionicama

ostaje među nama. Krešo: Kao što izreka

kaže: „Što se dogodi u Las Vegasu, ostaje u Las Vega-su!“.

* Kako biste se opisali kao igrači?

Karlo: I jedan i drugi igramo na poziciji beka, a tu

igrač treba biti brz i koordi-

niran.

Krešo: Moramo biti

okretni, spretni i biti spre-

mni za ekipu ostaviti srce

na terenu.

* Kakva su vam očekiva-nja za ovu sezonu?

Karlo: Želimo napredo-

vati. Trenutačno igramo u

juniorskoj ligi, iako smo ka-

deti, a cilj nam je biti što bo-

lji i približiti se vrhu tablice.

Krešo: Trenutačno smo

na sredini ljestvice, ali želja

nam je doći do doigravanja.

* Kako stojite s faceboo-kom, internetom i društve-nim mrežama?

Karlo: Kao i svi mladi

danas, imamo svoje profile.

A ostalo, pa ne znam…

Krešo: Ja sam na interne-

tu dosta vremena, dostupan

nam je i na mobitelima, ali

ne bi se moglo reći da smo

ovisni o njemu.

Karlo: Ma, mislim da ga

koristimo u onolikoj mjeri

koliko nam je potrebno.

* I za kraj - kakvi su vam planovi za budućnost?

Karlo: Najprije planiram

završiti srednju školu, mož-

da smjer ekonomist, uz to

redovito trenirati, a kasnije

ćemo vidjeti.

Krešo: Ja planiram upi-

sati smjer fizioterapeut tako

da se kasnije mogu priklju-

čiti košarkaškom timu i kao

njihov fizioterapeut te tako

ostati vezan uz košarku i

nakon što je aktivno presta-

nem trenirati.

(Intervju napravile:

Marijeta Bogomolec

i Nikolina Matulin, 8. b)

Leo Hajdinjak

„Za ekipu smo spremni ostaviti srce na terenu“

Krešo i Karlo Klipić-Vučković

24


MLAĐI KADETI

Početkom godine naši mlađi kadeti su sudjelova-li na turniru „Podćetrtek“ (Slovenija). Tamo je nastu-palo 6 ekipa (3 iz Slovenije, 1 iz Italije i 2 iz Hrvatske). Turnir se odigravao u dvije

skupine gdje su naši mlađi kadeti zauzeli odlično dru-go mjesto te osigurali na-stup u polufinalu.

U polufinalnoj utakmici naši su mlađi kadeti pora-zili jednu od najjačih ekipa mlađih kadeta u Sloveniji - KK „Šmarje“ s uvjerljivih 18 bodova razlike. Treba na-glasiti da je navedena ekipa u slovenskoj ligi na vrlo vi-sokom trećem mjestu.

U finalnoj utakmici naši su dečki odmjerili snage s drugom najjačom ekipom u Sloveniji - KK „Maribor“ te tijekom utakmice dosta na-mučili suparničku ekipu, ali nažalost na kraju utakmice našim je dečkima ponestalo snage te su izgubili s 3 poe-na razlike.

Što se tiče regularne se-zone, klub nije imao pre-velika očekivanja od ekipe mlađih kadeta, zbog novih, tj. nadolazećih košarkaških nada kojima je potrebno barem dvije sezone da se uigraju i steknu status favo-rita za prvo mjestu u našoj ligi te plasman na minimal-no poluzavršnicu Hrvatske. Naši su mlađi kadeti zauze-li odlično 6 mjesto u ligi od ukupno 13 ekipa te time sve iznenadili svojim velikim uspjehom u debitantskoj se-zoni.

JUNIORI

Najviše je uspjeha za-bilježila ekipa juniora koji su u svojoj juniroskoj ligi bili daleko najmlađa ekipa. Naša juniorska ekipa bila je sastavljena od mlađih ka-deta, kadeta i svega trojice pravih juniora. To ih nije spriječilo da pokažu svu svoju borbenost, želju za pobjedom i talent. Na kra-ju regularnog djela sezone sav njihov trud se isplatio i naši su se dečki plasirali u poluzavršnicu (TOP 20) juniorske lige Hrvatske, što je izniman razultat s ob-zirom na njihove godine.

Ekipu juniora je predvodio naš kapetan Patrik Blaže-ka te sljedeći igrači: Marko Hanić, Filip Balog, Karlo Klipić-Vučković, Krešo Kli-pić-Vučković, Domagoj Ku-zmić, Andrej Matotek, Da-vid Miser, Ivan Lisjak, Josip Lisjak, Borna Valpatić, Filip Tišler, Josip Milosavljević. Taj je uspjeh ostvaren pod trenerskom palicom Darka Varge. Od naših se dečki sljedeće sezone očekuje jos jedna stepenica više, a to je završnica prvenstva Repu-blike Hrvatske.

SENIORI

Ekipa seniora, od koje

se najviše očekivalo u pro-tekloj sezoni, da konačno nakon dvije godine donesu pehar prvaka u Donju Du-bravu i tako prekinu vlada-vinu KK „Međimurje Glo-betka“, nažalost u svojem naumu nije uspjela zbog radnih i studentskih obveza naših igrača. Zbog toga smo ekipu seniora prije početka sezone morali pomladiti mladim nadama iz ekipe ju-niora.

Tijekom cijele sezone naši su seniori odigrali ne-koliko vrhunskih partija i time svima pokazali da se mladost može nositi s isku-stvom, međutim, u ključ-nim utakmicama iskustvo suparničkih ekipa ipak je pobijedilo mladost. Među-tim, to nas nije obeshrabrilo već nam je dalo poticaja da još više i jače treniramo za sljedeću sezonu i za izazo-ve koji će biti stavljeni pred ekipu seniora.

Na kraju sezone naši su kadeti zauzeli solidno treće mjesto s kojim su zadovoljni s obzirom na nevolje koje su nas pratile tijekom cijele se-zone. Ovim bismo se putem zahvalili treneru Kristijanu Krušelju koji je odvojio svo-je slobodno vrijeme da od-vede momčad na pravi put.

ZAHVALE

Ovim bismo se putem za-hvalili svim igračima,upravi kluba i roditeljima koji su o svojem trošku vozili naše igrače na gostujuće uta-kmice tijekom cijele sezone. Veliko hvala našim sumje-štanima koji nam svojim dobrovoljnim novčanim prilozima pomažu u razvo-ju našeg malog kluba.

Također bismo se zahva-lili i našim sponozorima: Općina Donja Dubrava, OŠ Donja Dubrava, BIMEL - Brljak d. o. o., Motomeha-nika Miser, Farma Muškat-ljin, VT- Montaža, Ga - ma team d. o. o., Bali d. o. o, Vulkanizacija Vlado, Varga Tekstil, Mont Mural, MB Computers, Udruga navija-ča Donja Dubrava, Kavana „Opera“, Branko Heterlen-di (Bata), Saša Štefić (Sale) i svim bivšim igračima koji na bilo koji način pomažu u radu našeg kluba.

Schisen!Uprava kluba

KOŠARKAŠKI KLUB “DUBRAVČAN”

Ove godine najmlađi opet ostvarili

najzapaženije rezultate

Mlađi kadeti

Juniori

Seniori

25


Poštovani čitatelji “Do-bravskih novina”!

Kako vam je od prije po-znato, završilo je ligaško natjecanje u svim kategori-jama. Dok podvučemo crtu, možemo reći da je iza nas još jedna uspješna sezona. U nekim kategorijama možda se i moglo napraviti malo više, no ponekad je potreb-no i dosta strpljena, pogo-tovo kod mlađih uzrasta, da bi neki rezultat došao na vidjelo.

Bilježimo povijesni uspjeh u kategoriji limača koji su se prvi put uključili u sustav natjecanja. U svojoj su prvoj sezoni limači osvo-jili odlično treće mjesto pod vodstvom trenera Benjami-na Brljaka. U 12 odigranih utakmica osvojili su 20 bo-

dova, uz gol razliku 33-28. U limače polažemo velike nade za dobar rezultat i u drugoj godini koji se može ostvariti samo kontinuira-nim i predanim radom.

U kategoriji mlađih pio-nira, pod vodstvom trene-ra Radovana Međimurca, osvojeno je 6. mjesto. U 12 odigranih utakmica osvojili su 7 bodova, uz gol razliku 14-61. U ovoj kategoriji pri-mijeti se nedostatak igrača, tj. smjena generacije. Bolje rezultate u toj kategoriji oče-kujemo kroz sezonu - dvije.

Veliki su rezultat ove godine postigli juniori, pod vodstvom trenera Tihomira Vitkovića. Na kraju sezone zauzeli su prvo mjesto. U 14 odigranih utakmica osvojili

su 39 bodova, uz gol razliku 79-16. Velike nade polagali smo u juniore u Cup natje-canju, no nažalost već u 1/8 finala žrijeb je bio nemilo-

stiv te nam je dodijelio NK Međimurje, koji su kasnije i osvojili to natjecanje. Sreća nam je izmakla i na turniru

NOGOMETNI KLUB “DUBRAVČAN”

USPJEŠNA NOGOMETNA SEZONAprvaka liga, gdje smo ne-sretno poraženi na jedanae-sterce u polufinalu završni-ce. Sve u svemu, bila je ovo uspješna sezona za juniore.

U kategoriji seniora bilo je puno uspona i padova tijekom sezone. Prvi dio prvenstva seniore je vodio Nestić Tihomir, a zadnje 4 utakmice Dominik Brljak i Zoran Štefić. U drugom di-jelu, nakon poraza u Pod-brestu, dovodimo iskusnog trenera Damira Materić koji je napravio dobar posao te su na kraju seniori zauzeli 7 mjesto s istim brojem bo-dova kao i šesto plasirana

ekipa Omladinca. U 30 odi-granih utakmica osvojili su 43 boda, uz gol razliku 50-52. Najbolji strijelac seniora je Benjamin Brljak koji je uz dosta ozljeda tijekom sezo-ne postigao ukupno 17 po-godaka. Nakon završetka sezone, uprava kluba htjela je produžiti suradnju s tre-nerom Maretićem, no uz iz-dašniju ponudu on prelazi u NK Nedelišće. Uprava je brzo reagirala te je dovela novog trenera koji će svo-ju prvu utakmicu voditi za „Dobravsko proštenje“ pro-tiv NK Vidovčana.

Veterani NK „Dubrav-čana“ niti ove godine nisu sudjelovali u ligaškom na-tjecanju, već prema svojem

planu odigravaju prijatelj-ske utakmice. Ove su godi-ne bili vrlo uspješni te do izlaska ovih novina odigrali ukupno 7 utakmice i zabi-lježili isto toliko pobjeda. Do kraja ove godine u pla-nu je odigrati još nekoliko utakmica. Trener ekipe ve-terana je Slobodan Žinić.

Što se tiče infrastruktu-re kluba, uloženo je dosta sredstava u zamjenu vanj-ske stolarije te u uređenje unutarnjih prostorija. Do sada je na novo uređena tro-fejna sala, a do kraja godine u planu je uređenje hodnika te sudačkih prostorija. Za potrebe treniranja i natjeca-nja mlađih kategorija, ure-dili smo pomoćno igralište te postavili zaštitnu ogradu iza golova na jednoj strani. U skladu s mogućnostima kluba, do kraja će se godine postaviti zaštitna mreža i na drugoj strani igrališta.

U novoj natjecateljskoj sezoni želja nam je priklju-čiti još kategoriju pionira te bi time bila zaokružena jed-

na cjelina s mlađim katego-rijama. To bi bila lijepa slika našega mjesta jer se, ne bilo koji klub, može pohvaliti s toliko kategorija i brojem djece koja se bave sportom tj. nogometom.

U mjesecu srpnju, točnije 4./5. 7. 2014. organiziramo tradicionalne Seoske igre. Ove su godine igre ponešto izmijenjene.

Tjedan iza Seoskih iga-ra, točnije u subotu 12. 7., u planu je odigravanje revi-jalne nogometne utakmice između Gornjeg i Donjeg kraja.

Nogometni klub „Dubravčan“

Poz. Naziv kluba Statistika Gol raz. Bodovi1. Graničar (N) 12 11 1 0 106:9 342. Omladinac (NSR) 12 8 0 4 46:28 243. Dubravčan 12 5 5 2 33:28 204. Čukovec 77 12 5 4 3 35:42 195. Trnava 12 2 4 6 17:36 106. Dinamo (P) 12 2 2 8 17:73 87. Borac PMP 12 0 2 10 18:56 2

Poz. Naziv kluba Statistika Gol raz. Bodovi1. Trnava 12 10 2 0 79:8 322. Dinamo(D) 12 10 2 0 45:15 323. Mladost (Pal) 12 5 2 5 25:32 174. Mladost (I) 12 4 3 5 48:34 155. BSK 12 3 2 7 26:30 116. Dubravčan 12 2 1 9 14:61 77. Čukovec 77 12 1 2 9 24:81 5

Poz. Naziv kluba Statistika Gol raz. Bodovi1. Dubravčan 14 13 0 1 79:16 392. Mladost (SM) 14 10 0 4 76:36 303. Kraljevčan 38 14 8 3 3 34:23 274. Naprijed 14 7 2 5 37:48 235. Galeb 14 4 4 6 26:41 166. Vidovčan 14 3 2 9 34:52 117. Mladost (Pal) 14 3 1 10 35:52 108. Trnava 14 1 2 11 25:78 5

Poz. Naziv kluba Statistika Gol raz. Bodovi1. Kraljevčan 38 30 20 3 7 86:38 632. Polet (P) 30 18 6 6 88:46 603. Trnava 30 17 7 6 55:30 584. Mladost (SM) 30 15 10 5 58:40 555. Hodošan 30 16 4 10 78:64 526. Omladinac (DS) 30 12 7 11 72:61 437. Dubravčan 30 12 7 11 50:52 438. Galeb 30 11 7 12 60:61 409. Vidovčan 30 11 5 14 49:59 3810. Croatia 30 11 5 14 44:67 3811. Dubrava 30 9 5 16 46:76 3212. Borac PMP 30 9 4 17 52:65 3113. Budućnost (P) 30 8 7 15 41:58 3114. ČSK 30 8 6 16 37:59 3015. Graničar (N) 30 8 5 17 45:57 2916. Drava (DM) 30 7 8 15 45:73 29

MLAĐI PIONIRI - - - SKUPINA A

JUNIORI - - - SKUPINA C

SENIORI - - - 2. MEĐIMURSKA LIGA - ISTOK

LIMAČI - - - SKUPINA A

Detalj s juniorske utakmice

Atraktivna obrana Tomice Međimurca

Veterani

Uprava kluba

26


Kuglački klub „Dubrav-čan“ nije uspio osigurati op-stanak u 2. HKL-Sjever. Se-zonu je završio na zadnjem mjestu sa samo 5 osvojenih bodova. Iako je to najvažniji događaj, pogledajmo i osta-le kronološkim redom.

Igrači „Dubravčana“ na-stupili su na tradicionalnom Božićnom turniru u Kopriv-nici koji organizira tamoš-nji kuglački savez. Dok se muški dio ekipe ne može pohvaliti vrednijim rezul-tatima, ženski dio je bolje odradio svoj nastup. Prvo mjesto među rekreativkama je osvojila Nikolina Hrešć s 254 srušena čunja, a Marina Dolenec treće u istoj konku-renciji s rezultatom 218.

Božićni turnir se održao i kod nas. Nastupilo je četr-desetak igrača i igračica. Za razliku od proteklih, ove je godine većina medalja osta-la kod kuće. Najuvjerljivi-ji su bili registrirani igrači domaćeg kluba, a prvo je mjesto osvojio Davor Fabić. Titulu prvaka si je osigurao prvenstveno s najboljim či-šćenjem dana. Blizu njega su ostali Josip Čižmešija i Željko Šimunić. Prvo i treće mjesto među rekreativci-ma je također ostalo v Do-bravi zahvaljujući bivšim kuglačima „Dubravčana“, Mihajlu Žiniću i Marijanu Miriću. Preko Drave u Ko-privnicu je otišla samo sre-brna medalja. Među žena-ma ništa novo u odnosu na turnir u Koprivnici. I ovaj je put slavila Nikolina Hrešć ispred Marine Dolenec. Zla-ta Žvorc je ponovila uspjeh iz prošlogodišnjeg turnira. Kavana „Opera“ i ovaj je put besplatno ustupila ku-glanu. Bolji rezultati po ka-tegorijama:

Ove je godine na red doš-la Izborna skupština kluba. Skup je otvorio predsjednik Antun Horvat, a nakon iz-bora radnog predsjedništva vođenje skupa je preuzeo Dario Lukša. Izvještaj o radu u protekloj godini pro-čitao je predsjednik kluba, a o financijskom poslovanju blagajnik Dario Lukša. Da je saldo žiro računa i blagaj-ne oko 1.200,00 kuna te da su financije vođene ured-no, potvrdio je predsjednik Nadzornog odbora Ivan Varga. U ime verifikacijske komisije Branko Horvat je potvrdio da je na skupštini prisutno dovoljno članova. Plan rada i financijski plan za 2014. je pročitao pred-sjednik kluba. Predviđeni prihodi i troškovi iznose 38.400,00 kuna. Nakon što je dana razrješnica starim odborima, jednoglasno je prihvaćen prijedlog sastava novih:

Predsjednik kluba je uru-čio zahvalnice istaknutijim sponzorima i to: Damiru Dominiću, Valentini Miku-lan, Allianzu d. d., Josipu Vučeniku i Ivanu Novaku. Tajnica kluba Marina Dole-nec je predala nagrade igra-čima: Josipu Čižmešiji kao najboljem igraču u prošloj sezoni i Saši Štefiću kao naj-boljem vozaču. Nagradu je dobio i predsjednik Antun Horvat jer je najviše častio u prošloj sezoni.

Par dana kasnije, na sa-stanku Izvršnog i Nadzor-

nog odbora, Antun Horvat je ponovno izabran za pred-sjednika kluba. Dugogodiš-nji blagajnik Dario Lukša je postao predsjednik Nad-zornog odbora, dok će ga na financijama zamijeniti dosa-dašnja tajnica Marina Dole-nec. Novi tajnik je postao Davor Fabić, dok je Nikola Rusak novi predsjednik Ste-govnog suda. Predsjednik, tajnik i blagajnica su ujedno i ovlašteni potpisnici doku-menata. Antunu Horvatu ovo je 6. mandat na čelu kluba. Predsjednik je od 1994. godine. Prije toga 6 je godina bio tajnik.

Za razliku od prvenstva, više je uspjeha bilo u Kup natjecanju. Plasmanom u županijsko finale osiguran je nastavak u regionalnom natjecanju. Uz malo više sreće mogla se preskoči-

ti prva prepreka i to ekipa „Sirele“ iz Bjelovara na nji-hovoj kuglani.

Na finalu Pojedinačnog prvenstva MKS-a imali smo dva predstavnika. Nažalost je Miser morao otkazati na-stup zbog ozljede, iako je izborio nastup u kvalifika-cijama, a Josip Čižmešija i Davor Fabić osvojili su 13. i 14. mjesto u županiji.

U ovogodišnjem prven-stvu su za „Dubravčan“ nastupali sljedeći igrači (u zagradi je broj odigranih

utakmica): Željko Šimu-nić (20), Franjo Miser (14), Dražen Cenko (18), Josip Čižmešija-Čiči (20,5), Da-vor Fabić (18,25), Saša Šte-fić (18), Nikola Rusak (6,5), Tomislav Hrašćanec (6,25), Branko Horvat (8) i Josip Čižmešija-Soso (2,5). Na trenerskoj poziciji su se ti-jekom prvenstva izmijeni-la trojica: Dražen Cenko, Branko Horvat i Saša Štefić. Ako pogledamo statistiku, najbolje prosjeke ukupnih rezultata imaju:

Ostali statistički pokaza-telji:

Prvenstvo je bilo “izgu-bljeno” već u prvom dijelu. Loše su se odigrale utakmi-ce koje su se “morale” dobi-ti tako da bljeskovi u una-prijed otpisanim susretima nisu donijeli korist. Sada treba sakupiti snagu da se u nižem rangu natjecanja ostvare ponovno vidljivi re-zultati, a to znači minimal-no pehar u ekipnom dijelu.

KUGLAČKI KLUB “DUBRAVČAN”

POVRATAK

najbolji prosjek u pune Željko Šimunić 361,5najbolji prosjek čišćenje Josip Čižmešija 176,8najmanji prosjek promašaja Josip Čižmešija 3,8najveći rezultat u pune Dražen Cenko 400najveći rezultat čišćenje Željko Šimunić 236najmanje promašaja Franjo Miser 0najveći ukupni rezultat Čižmešija, Šimunić 596

1. Davor FabićDubravčan 2582. Josip Čižmešija-Čiči Dubravčan 2553. Željko ŠimunićDubravčan 2494. Predrag Turk Željezničar ČK 2435. Damir Grašić Zanatlija ČK 2426. Nikola Rusak Dubravčan 2427. Ivica Punčikar Željezničar ČK 2388. Vlado GrošanićKoprivnica 2379. Zvonimir Turk Željezničar ČK 23310. Dražen Cenko Dubravčan 232

REGISTRIRANI IGRAČI

1. Mihajlo Žinić 2492. Boris Ivaniš 2433. Marijan Mirić 2374. Hrvoje Grotić 2335. Mišel Perenc 2316. Franjo Šajn 2257. Zoran Čituš 2218. Đuro Žinić 2209. Darko Harča 21810. Andrija Bogomolec 215

NEREGISTRIRANI IGRAČI

1. Nikolina Hrešč 2182. Marina Dolenec 2083. Zlata Žvorc 2024. Biserka Friščić 1835. Dragica Leto 180

ŽENE

Antun Horvat, Josip Čižmešija-Milanov, Dražen Cenko, Nikolina Hrešć, Marina Dolenec, Davor Fabić, Branko Horvat, Tomislav Hraščanec i Željko Šimunić

IZVRŠNI ODBOR

NADZORNI ODBOR

Dario Lukša, Josip Čižmešija, Saša Štefić

STEGOVNI SUD

Franjo Miser, Nikola Rusak, Josip Radmanić

1. Željko Šimunić 535,02. Josip Čižmešija 532,03. Dražen Cenko 529,34. Davor Fabić 527,45. Franjo Miser 524,8

1. Željko Šimunić 535,92. Josip Čižmešija 531,53. Davor Fabić 527,7

1. Dražen Cenko 538,22. Željko Šimunić 533,93. Josip Čižmešija 532,5

Božićni turnir – članovi s medaljama

Željko Šimunić – igrač sezone

Utakmica „Zanatlija“ – „Dubravčan“

od toga na domaćoj stazi u Koprivnici najbolji su:

dok je na ostalim kugla-nama situacija sljedeća:

Slijedi odmor uz povre-mena druženja, a jedno je već održano nakon proljet-ne akcije čišćenja. Treninzi na koprivničkoj kuglani će početi u kolovozu, a poče-tak prvenstva u 3. HKL-RS (Varaždin) bit će poznat u približno isto vrijeme. Po-zivamo potencijalne mlađe igrače da nam se pridru-že na treninzima i da na-kon pauze od dvije godine „Dubravčan“ ponovno ima predstavnike u mlađim ka-tegorijama. Zahvalili bismo se svima koji su nam pomo-gli na bilo kakav način.

Predsjedništvo KK “Dubravčan”

27


PODACI IZ OPĆINE

OPĆINSKA STATISTIKA

MJESEČNI PRIHODI

TROŠKOVI I IZVRŠENI RADOVI

Prihod od poreza na dohodak 104.800,00 Svi ostali prihodi 83.015,00

187.815,00

MJESEČNI TROŠKOVI

Sufinanciranje Dječjeg vrtića „Klinčec“ 35.221,00Bruto ugovor o djelu načelnika 4.500,00Bruto ugovor o djelu zamjenika načelnika 1.500,00Bruto plaća tajnika Općine 7.079,00Bruto plaća višeg stručnog suradnika 6.480,00Troškovi javne rasvjete 4.703,00Vojni i civilni invalidi rata Jankoci Klara 395,00Troškovi telefona, plina, vode, smeća 1.838,00Knjigovodstvene usluge Općine 2.500,00

64.216,00

Tisak Monografije Općine i Župe Donja Dubrava Izmjene i dopune Prostornog plana Općine Elaborat o procjeni vrijednosti nekretnina Sol za posipavanje cesta Priprema Monografije – Meridijani Zamjena stakla na autobusnoj stanici Slivna vodna naknada za 2014. godinu Izrada projekata staze i parkirališta Podravska Osiguranje općinske imovine Sanacija građevinskog deponijaCijevi za površinsku kanalizacijuIzgradnja pješačko-biciklističke staze PodravskaIzgradnja parkirališta u ulici PodravskaPostava parketa u prostoriji Općine

434.639,19

MJESEČNI I VEĆI TROŠKOVIOPĆINE DONJA DUBRAVAod 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.

RB IME I PREZIME ADRESA IME I MAJKE I OCA

POPIS ROĐENIHod 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.

Nikolina Čižmešija Podravska 11 Magdalena i Anđelko Čižmešija [5. 12.2013.]---1. David Bogomolec Vinogradarska 32 Silvija i Franjo Bogomolec2. Ela Međimurec M.P. Miškine 50 Martina i Danijel Međimurec3. Leonarda Zvonar Nov. žrtava 5 Ivana i Tomislav Zvonar4. Lea Rusak Murska 2 Sanja i Nikola Rusak5. Nela Mihaljac Krbulja 34 Marijana i Mario Mihaljac6. Ela Horvat Krbulja 13 Izabela Zvonar Horvat i Ivan Horvat7. Anja Haramija Brodarska 12 Anita i Ivica Haramija

RB IME I PREZIME ADRESA GOD. ROĐ.

POPIS UMRLIHod 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.

1. Janjatović Antun Trg Republike 13 1946.

2. Čižmešija Ladislav Pavleka Miškine 80 1929.

3. Jakupak Mijo Murska 6 1936.

4. Brljak Cecilija Josipa Slavenskog 6 1928.

5. Dolenec Rudolf Začretje 6 1966.

6. Vučenik Mijo Podravska 41 1951.

7. Čižmešija Antun Stari kraj 6 1922.

8. Rusak Petar Zagrebačka 13 1931.

9. Lukša Josip Prilaz 8 1944.

10. Dornik Josip Krbulja 25 1936.

11. Čižmešija Ivanka Trg Republike 7 1929.

12. Špoljar Jelica Murska 28 1932.

13. Hobor Elizabeta Braće Radića 9A 1940.

14. Štefić Ružica Rudi Šoštarića 1 1946.

15 Matotek Josip Dravska 5 1936.

16. Mikulan Paula Matije Gupca 21 1926.

17. Gebeješ Izidor Murska 9 1980.

18. Kranjec Mirko Krbulja 24 1942.

POPIS VJENČANIHod 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.

1. Dubravka Čituš , Matije Gupca 37 i Goran Munka, Kotoriba

2. Tadeja Markušić, Novembarskih žrta-

va 12 i Robert Toplek, Podravska 44

3. Aleksandra Atieh, Rijeka i Krešimir Horvat, Trg Republike 13

4. Mario Lisjak, 3. travnja 5 i Mirela Srnec, Donji Vidovec

5. Martin Žinić, Novembarskih žrtava 21 i Andreja Furdi, Domašinec

Podatke pripremio: Ivan Štefić

50.006,2537.500,005.500,006.125,00

27.000,0010.075,00

9.279,725.500,007.660,805.650,007.567,50

137.713,26120.661,66

4.400,00

Moje ime je Katarina. Rođena sam Dobravčica, ali sad živim u Bosni i Hercegovini, više od 400 km daleko od svog rodnog mje-sta. Najsretnija sam kad mogu doći u našu crkvu na misu i za-pjevati na blagdan Svete Mar-garete, naše prekrasne svetice i zaštitnice.

Teško je bilo živjeti s malo ze-mlje, a obitelj je bila brojna. Kako smo odrastali, tako smo odlazili u svijet pronaći bolji život, ali rodni kraj nismo zaboravljali. Naše djetinjstvo je bilo siromaš-no, ali lijepo i sretno, uz naše ro-ditelje i obitelj.

Moj pokojni brat Alojz je oti-šao u Australiju i tamo je i umro. No njegove kćeri Maria i Anita žele upoznati očevo rodno mje-

sto. Tako je Maria sa svoje troje prekrasne djece bila u posjeti 2012. godine, a ove godine dolazi i Anita zajedno sa svojim supru-gom. Također, sada već pokojna sestra Cecilija živjela je u Slavo-niji i tamo odgojila svoje troje djece, na način da i oni i njihova djeca vole i posjećuju Donju Du-bravu kad god su u mogućnosti.

Sestra Marija je također otišla živjeti u Australiju i tamo stvori-la lijep i uspješan život. I ona je naučila svoju djecu da vole rodni kraj majke. Svoj talent za slikanje na platnu moja sestra Marija je otkrila u tzv. zlatnim godinama, tako da zidove naših kuća sada krase slike dobravskog mosta, starog melina, huncvuta, luka, papriša i domaćih kokica.

I ja sam naučila svoju kćerku Ljiljanu da voli Dobravu, pa je na starom gruntu Sabolovih napra-vila vikendicu, tako da vrlo često dolazi iz Zagreba gdje živi i radi.

Eto, svi četvoro smo otišli ži-vjeti među druge narode i običa-je, prihvatili smo ih i prilagodili se životu kakav nam je sudbina namijenila, ali nikad nismo zabo-ravili rodni kraj.

Ovo pišem jer želim da svi znaju da: „Međimurec može oti-ći iz Međimurja, al’ Međimurje uvijek ostaje u njemu, u njego-vom srcu!“.

Volim napredne ljude u Do-njoj Dubravi. Sretna sam kada dođem i vidim da je nešto novo uređeno i da se vrlo često održa-vaju prekrasna sportska, kultur-na i druga događanja, gdje moji Dobravčani mogu pokazati svoj talent.

Posebno se želim zahvaliti svojoj sestrični Gabrijeli, koja nam je uvijek bila podrška i po-moć te sestrični Elizabeti i nje-zinom suprugu Marku, koji su meni i mojoj po svijetu rasutoj obitelji uvijek javljali sretne (ili tužne) novosti iz rodnog mjesta.

Mogla bih ja još puno pisati, ali znam da moram ostaviti mje-sta i drugima da saznaju novosti iz rodnoga kraja.

Unaprijed vam se zahvalju-jem na povjerenju.

Vaša Dobravčica,

Katarina Malešević (rođena Feletar)

RODNI KRAJ NE ZABORAVLJAJ!

Rođeni u Donjoj Dubravi, prosuti po cijelom svijetu!

NAKLADNIK:Dražen Miser

TISAK:Tiskara “Baltazar”Koprivnica

DOBRAVSKE NOVINE

Hrvatski informativni glasnik Općine Donja Dubrava

Broj 42

13. 7. 2014.

Cijena 5 kn

UREDNIŠTVO:Marko Ljubek, Anita Fabić, Ivan Štefić, Mladen Hunjadi

FOTOGRAFIJE:Foto-video Frančić, Mladen Hunjadi, Dragutin Feletar

OPĆINA DONJA DUBRAVATrg Republike 13

40328 Donja Dubrava

Tel: 040 / 689 - 033Tel/Fax: 040 / 688 - 919

[email protected]

www.donjadubrava.hr

I ove godine dana 4. i 5. srpnja 2014. održa-ne su tradicionalne četvrte po redu Seoske igre „Dobrava 2014“. Organizator ovih igara ponov-no je bio Nogometni klub „Dubravčan“ Donja Dubrava. Održavanje igara financijski je potpo-mogla Općina Donja Dubrava.

Prvoga dana, u petak, započelo se s igrama - malim nogometom i graničarima te su se odi-grale utakmice po skupinama. Te dvije discipli-ne nisu se bodovale u ukupnom poretku. Finale u tim disciplinama igralo se u subotu. Prvo mje-sto u malom nogometu osvojila je ekipa „Gornji kraj“, druga je bila ekipa „Beverly Hills“, dok je treće mjesto osvojila ekipa „Prvomajska“. Naj-bolji strijelac u malom nogometu bio je Stani-slav Žinić s osam postignutih pogodaka. U igri graničara prvo je mjesto osvojila ekipa „Gornji Kraj“, drugo „Proljeteri“ dok je treća ekipa bila „Prekop United“.

Drugoga dana, u subotu, prvo se odigrala za-vršnica u malom nogometu. U 14 sati počelo je službeno otvorenje igara. Voditeljica igara bila je Janja Kovač. Nakon uvodnoga govora, prisut-nima se obratio načelnik Općine Donja Dubrava Dražen Miser.

Poslije načelnikova pozdrava na scenu su stupili prošlogodišnji pobjednici – ekipa „Pre-kop United“ koji su vratili prelazni pehar. Kra-tak govor održao je predstavnik njihove ekipe Vladimir Fabić. Otvorenje igara su uveličali i članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Du-brava.

Od ove su godine u igre uvedene i neke pro-

4. SEOSKE IGRE - kiša odgodila finale

mjene - neke igre su izbačene, a neke su dodane. Ovogodišnje ekipe natjecale su se u sljedećim igrama:

- Bacanje kamena, - Skakanje u vreći, - Štafetna dječja utrka, - Nošenje mlinčenjaka, - Utrka s balama, - Utrka s kocenjem, - Povlačenje užeta.

Igre su se odvijale svojim tokom, no naža-lost završetak igara spriječila je jaka kiša, i to u zadnjoj disciplini - potezanju užeta u muškoj i ženskoj kategoriji. Završnica ove igre nastavit će se druge subote, 12. 7., prije revijalne nogo-metne utakmice između Donjeg i Gornjeg kraja. Tek ćemo tada saznati ukupnog pobjednika če-tvrtih po redu „Seoskih igara“.

Trenutni poredak bez zadnje discipline izgle-da ovako:

Skakanje u vrećiUtrka s balama

Povlačenje užeta

Uz besplatni grah organizatora, za prehranu sudionika brinule su se i

vrijedne članice „Udruge žena“, na čelu s predsjednicom Bernardom Miser,

koje su pekle languše.

Nošenje mlinčenjaka

BROJ 42 DOBRAVSKE NOVINE - Donja Dubrava Dobravskih novina.pdfponajviše pješaka i bicikli-sta i...

Documents

Transcript of BROJ 42 DOBRAVSKE NOVINE - Donja Dubrava Dobravskih novina.pdfponajviše pješaka i bicikli-sta i...