Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti...Iz Vrane i s njezina širega područja...

Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijestizbornik radova

Ogranak Matice hrvatske u Zadru

NakladniciOgranak Matice hrvatske u ZadruOpćina Pakoštane

Za nakladnikeBožidar ŠimunićMilivoj Kurtov

UrednikBožo Došen

UredništvoJosip DesnicaBožo DošenJosip LisacMarko Meštrov

RecenzentiSerđo DokozaAnte Uglešić

LekturaJosip Galić

Prijevod sažetaka na engleski jezikJadranka Ančić

SlogGrafikart d.o.o., Zadar

TisakTiskara Zelina

Naklada500 primjeraka

ISBN 978-953-247-109-0

Zadar, 2017.

Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti

zbornik radovasa znanstvenog skupa

Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti

održanog u Biogradu25. travnja 2014.

Marko RimacStanovništvo Vrane u svjetlu jedne seobe Morlakapočetkom Morejskoga rata 301

Krešimir Regan Plemićki grad Vrana 313

Lovorka Čoralić i Ivana Prijatelj Pavičić Ivan Vranjanin – mletački admiral u Lepantskome boju (1571.) 361

Filip Novosel Na granici Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva: Opsada Vrane i vojna revolucija na prostoru Dalmacije u vrijeme Kandijskoga rata (1645. – 1669.) 381

Vjeran KursarRat i mir na šibensko-zadarskom području u drugoj polovici 16. stoljeća i politika osmanske Porte 395

Grozdana Franov-Živković Stanje na mletačko-turskoj granici na području Vrane u 17. st. na temelju dokumenata pisanih hrvatskomćirilicom (bosanicom) i glagoljicom 411

Božo Došen Vlasi u Ravnim kotarima 439

Lovorka Čoralić i Maja KatušićBiograđani i Vranjani – vojnici u mletačkimprekomorskim kopnenim postrojbama (18. stoljeće) 455

Petar Runje Svećenici glagoljaši u Vrani (s posebnim osvrtom na Zablaće u srednjem vijeku) 475

Josip Lisac i Marijana Tomelić ĆurlinGovori vranskoga kraja 485

Andrija Mutnjaković Ranorenesansni arhitekt Lucijan Vranjanin (Luciano Laurana) 497

Izak Špralja Glagoljaško pjevanje u Vrani 519

Marcel Bačić Muzikalna ljepota Francesca Laurane 541

Božo DošenPredgovor 7

Božo Došen Pozdravna riječ sudionicima Znanstvenoga skupa “Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti” 13

Božidar Šimunić Pozdravna riječ na skupu o braći Vranjanima 17

Mladen ČirjakPozdravna riječ na skupu o braći Vranjanima 19

Stanko Josip Škunca Toma Ilirik iz Vrane – katolički reformator 15. i 16. st. 21

Željko Miletić Rimski akvedukt Vrana – Zadar 41

Radomir Jurić Srednjovjekovni spomenici na vranskome području 53

Ante Uglešić i Karla GusarDva srednjovjekovna groba s nalazišta Pakoštane – Crkvina 75

Mato Ilkić i Marko Meštrov Noviji nalazi novca iz srednjega i ranoga novog vijeka s područja Vrane 91

Ivna Anzulović Srednjovjekovna sela vranskoga distrikta (od 1409. g. do dolaska Osmanlija) 107

Zoran Ladić Kasnosrednjovjekovni stanovnici Zadra podrijetlom iz Vrane u zadarskim bilježničkim spisima* 179

Pavao Kero Župa Vrana 207

Tomislav Galović“Sancti Gregorii monasterium, cui Urana est uocabulum” 239

Juraj BalićTemplari u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na templare u Vrani 257

Milko Brković Bosanski kraljevski dvor i dalmatinski gradovi 271

Tomislav Galović Rogovska opatija i Vrana 283

91 90

braća vranjani i vransko područje tijekom povijesti

SummaryThis article analyzes the results of archaeological research at the site Pakoštane - Crkvina near the shore of Lake Vrana. Medieval church of St. Mary with two side rooms and a cemetery are discovered on the site and the entire complex is surrounded by a wall. This sacral complex prob-ably belonged to the medieval village Zablaće. Among these residues two interesting medieval graves stand out (graves 8 and 75). Both graves are stone tombs with multiple burials that on the basis of discovered remains can be related to the Templar administration of site mentioned in historical documents in the 13th century.

Dobronić, L. 1984. Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za likovne umjetnosti, knj. 11 = knj. 406.

Dobronić, L. 2002. Templari i ivanovci u Hrvatskoj. Zagreb: Dom i svijet.

Grgić, M. 1971. Benediktinski samostan u Vrani. Radovi Instituta JAZU u Zadru 18: 193–206.

Gusar, K.; Vujević, D. 2013. Grob 75 s lokaliteta Pakoštane – Crkvina. Archaeologia Adriatica 7, 1: 271–300.

Gušić, B. 1971. Starohrvatsko naseljenje Ravnih Kotara. Radovi Instituta JAZU u Zadru 18: 137–192.

Gutiérrez, L. I.; Fererro, A. F. 2008. Romanico zamorrano. Zamorra: Edilera.

Jelić, L. 1898. Povjesno-topografske crtice o biogradskom primorju. Viestnik Hrvatskoga arheologičkoga društva, n. s. 3: 33–126.

Jelovina, D. 1976. Starohrvatske nekropole: na području između rijeke Zrmanje i Cetine, Split: Čakavski sabor.

Jelovina, D.; Vrsalović, D. 1981. Srednjovjekovno groblje na “Begovači” u selu Biljanima Donjim kod Zadra. Starohrvatska prosvjeta III, 11: 55–136.

Kolanović, J. 1971. Vrana i templari. Radovi Instituta JAZU u Zadru 18: 207–227.

Kukuljević Sakcinski, I. 1886. Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci Sv. Ivana u Hrvatskoj. Zagreb: Tisak dioničke tiskare.

Pernauld, R. 2008. Templari: prava istina o tajnovitom viteškom redu. Zagreb: Verbum.

Petrinec, M. 1996. Kasnosrednjovjekovno groblje kod crkve sv. Spasa u Vrh Rici. Starohrvatska prosvjeta III, 23: 7–138.

Piteša, A. 2009. Katalog nalaza iz vremena seobe naroda, srednjeg i novog vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu. Split: Arheološki muzej Split.

Ralls, K. 2007. Knights Templar Encyclopedia. New Jersey: New Page Books.

Šlaus, M. 2013. Rezultati antropološke analize ljudskog osteološkog materijala s nalazišta Pakoštane – Crkvina, Stručni izvještaj EP – 217 – 02/13. Zagreb.

Templar. 2014. Templar. Encyclopedia Britannica Online.

URL: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/586765/Templar (30. 09. 2014.)

Uglešić, A. 2002. Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije. Zadar: Filozofski fakultet u Zadru – Zadarska nadbiskupija.

Uglešić, A.; Gusar, K. 2014. Rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja Crkvine u Pakoštanima (2006. – 2012.), u: Ćosić, V. (ur.). Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Glagoljica na biogradskom području održanoga 17. studenoga 2012. u Biogradu. Biograd – Zadar: Grad Biograd – Ogranak Matice Hrvatske u Zadru – Sveučilište u Zadru: 221–234.

Zekan, M. 1996. Pet srednjovjekovnih nekropola Bribira, u: Milošević, A. (ur.). Bribir u srednjem vijeku. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika: 41–54.

Mato Ilkić Odjel za arheologiju Sveučilište u Zadru

Marko Meštrov Agencija Han Vrana

Noviji nalazi novca iz srednjega i ranoga novog vijeka s područja Vrane

Rad tematizira brojnu i raznovrsnu numizmatičku građu iz razdoblja od 13. do 18. stoljeća koja je prikupljena pojedinačno u Vrani i njezinoj bližoj okolici. Riječ je o do sada neobjavljenim nalazima. Za većinu su poznata točna mjesta pronalaska. Najvi-še novca pripada Mletačkoj Republici. Zastupljene su i monete iz Akvileje, Ferrare, Padove i Verone. Brojni su i nalazi pfeniga iz Austrije i Bavarske. Slijede komunalne kovanice grada Splita. Nađen je i novac Dubrovačke Republike te Turskoga Carstva. Svi ti numizmatički nalazi važni su, među inim, i za bolje i cjelovitije poznavanje mo-netarnih struktura čiji je novac bio u optjecaju na području Vrane tijekom srednjega i ranoga novog vijeka.

ključne riječi: novac iz ranoga novog vijeka, srednjovjekovni novac, Vrana (sje-verna Dalmacija).

Iz Vrane i s njezina širega područja potječe 45 pojedinačnih numizmatičkih nalaza iz srednjega i ranoga novog vijeka koji do sada nisu bili publicirani. To je znatno više nego što je do sada bilo poznato u stručnoj literaturi. Ko-vanice su uglavnom dobro očuvane, a nalaze se u dvije privatne zbirke, i to u Pakoštanima i Vrani. Prikupljene su unutar vranske utvrde (kat. br. 11) i Maškovića hana (kat. br. 13, 16–22, 43, 44) te drugdje u mjestu (kat. br. 14, 26, 27, 39, 40, 45), ali i izvan njega, na položaju Vadila južno od lokali-teta Crkvina na zapadnoj obali Vranskoga jezera (kat. br. 1–3, 5–9, 12, 15, 23–25, 28-38, 41, 42) te na položaju Vrbice u Jankolovici (kat. br. 4, 10). Sve te kovanice, kao i one već objavljene,1 pridonose boljem poznavanju

1 Podosta raznovrsnoga novca iz srednjega i ranoga novog vijeka otkriveno je arheološ-kim istraživanjima lokaliteta Crkvina uz Vransko jezero. O tome vidjeti u: Baraka i Šu-ćur 2010: 357–368; Gusar i Vujević 2013: 228–230, 242–244, T. I; Uglešić i Gusar 2014:

Izvorni znanstveni rad

93 92


optjecaja novca u srednjem i ranom novom vijeku. Pružaju i nove podatke o numizmatičkoj topografiji.

Većina ovdje obrađenih numizmatičkih nalaza iskovana je u Veneciji. Među njima je najstariji zdjeličasti denar (piccolo o denaro, scodellato) duž-da Iacopa Contarinija (1275. – 1280.) (kat. br. 1). Njegov nasljednik, dužd Giovanni Dandolo (1280. – 1289.) zastupljen je istom vrstom sitne kovanice (kat. br. 2). Oba primjerka potječu s položaja Vadila. Tu je nađen i soldin (soldino) iskovan za dužda Andree Contarinija (1368. – 1382.) (kat. br. 3). Takva nominala, ali od dužda Michelea Stena (1400. – 1413.), otkrivena je i na Vrbicama u Jankolovici (kat. br. 4). Najbliži analogni primjerak nađen je na Crkvini (Gusar i Vujević 2013: T. I, 5). S Vadila, položaja koji se naslanja na taj arheološki lokalitet uz zapadnu obalu Vranskoga jezera, potječe još niz različitih mletačkih moneta. Tako duždu Francescu Foscariju (1423. – 1457.) pripadaju dva nešto krupnija srebrnjaka (grosso o grossetto) (kat. br. 5, 6) i soldin (kat. br. 7), kakav jedan potječe i sa susjedne Crkvine (Baraka i Šućur, 2010: 366, sl. 6). Slijede soldini dužda Nicolòa Trona (1471. – 1474.) (kat. br. 8) i dužda Agostina Barbarige (1486. – 1501.) (kat. br. 9). Na položaju Vrbice u Jankolovici nađen je polusolad (bezzo, o mezzo soldo) iskovan za dužda Andree Grittija (1523. – 1539.) (kat. br. 10). Isti primjerak otkriven je i u Kuli Atlagić (Šeparović 2010: 372, br. 12). Dužd Marcantonio Memmo (1612. – 1615.) zastupljen je soldinom iz utvrde u Vrani (kat. br. 11). Slijede soladi (soldo da 12 gabattini) dužda Francesca Contarinija (1623. – 1624.) s Vadila (kat. br. 12), dužda Giovannija Cornera (1625. – 1629.) iz Maškovića hana (kat. br. 13) i dužda Francesca Erizza (1631. – 1646.) s nepoznatoga nalazišta u Vrani (kat. br. 14). Otkrivene su i anonimne mletačke kovanice iz 16. stoljeća, i to bagatin (bagattino) na položaju Vadili (kat. br. 15) te sre-brnjak u vrijednosti dvije gazete (da due gazzette o grossetto) u Maškovića hanu (kat. br. 16). Unutar te najzapadnije osmanlijske građevine nađen je i veći broj različitih mletačkih bakrenjaka iz 17. i početka 18. stoljeća. To su dva solda (gazzetta) (kat. br. 17), solad (kat. br. 18) i polusolad (kat. br. 19) kovani za Dalmaciju i Albaniju. Slijede dva solda, tj. gazeta (kat. br. 20) i solad (kat. br. 21) za vojsku i Peloponez (Armata et Morea) te dva solda (gazzetta) za Krf, Kefaloniju i Zakint (kat. br. 22). Takvi bakrenjaci, osobito oni u vrijednosti dva solda kovani za mletačke posjede u Dalmaciji i Albaniji, uobičajena su pojava na našem području.2

230, sl. 14. Objavljeno je i nekoliko slučajno nađenih kovanica s područja Vrane. O tome vidjeti u: Ilkić i Vukušić 2012: kat. 182, 183, 185, 203, 204.

2 Ukratko o bakrenom novcu za mletačke posjede u Dalmaciji i Albaniji vidjeti u: Rengjeo 1980: 28–29; Dolenec 1993: 98–99. O nalazima takvih kovanica u sjevernoj Dalmaciji vidjeti, primjerice, u: Ilkić i Vukušić 2012: 201, kat. 96–153.

mato ilkić, marko meštrov noviji nalazi novca iz srednjega i ranoga novog vijeka s područja vrane

S područja Vrane potječe ponešto srednjovjekovnih moneta i iz drugih dijelova sjeverne Italije, i to iz Akvileje, Ferare, Padove i Verone. Na po-ložaju Vadila nađeni su denari akvilejskih patrijarha Antonija II. Panciere (1402. – 1411.) (kat. br. 23) te Ludovika II., vojvode od Teka (1412. – 1420.) (kat. br. 24, 25). Takav novac nije rijedak u sjevernoj Dalmaciji,3 a otkriven je i duboko u unutrašnjosti.4 Markiz Niccoló III. d’Este (1393. – 1441.) zastupljen je bagatinom s nepoznatoga nalazišta u Vrani (kat. br. 26). Koliko nam je poznato, to je prva takva kovanica s područja sjeverne Dalmacije. Iz Vrane je i zdjeličasti denar Republike Padove (1271. – 1328) (kat. br. 27), kakvi su već nađeni na njezinu području, i to na lokalitetu Crkvina (Baraka i Šućur 2010: 365, sl. 2; Gusar i Vujević 2013: 229–230, kat. br. 4, T. I, 4). Analogni primjerak potječe i iz Galovca (Belošević, 1992: T. XXXIII, 6). S Vadila su i tri zdjeličasta denara iskovana u Veroni za cara Svetoga Rimskog Carstva Fridrika II. (Federico II di Svevia) (1218. – 1250.) (kat. br. 28–30). Primjerak iste vrste već je poznat iz Vrane (Ilkić i Vukušić 2012: 201, kat. br. 182).

Na vranskome području nađeno je podosta kasnosrednjovjekovnih pfeniga iskovanih za različitu svjetovnu i duhovnu gospodu iz Austrije i Njemačke, odnosno Bavarske.5 Svi ovdje prikazani komadi potječu s polo-žaja Vadila. Jedan takav srebrnjak pripada austrijskom vojvodi Ladislavu Posthumnom (1439. – 1457.) (kat. br. 31). Otkrivena je i kovanica salz-burškoga nadbiskupa Friedricha IV. (1441. – 1452.) (kat. br. 32). Iz Mün-chena potječe pfenig bavarskoga vojvode Ernsta I. (1397. – 1438.) (kat. br. 33). Nađene su i dvije bavarske kovanice Heinricha IV. Bogatoga (1393. – 1450.), prva iz Öttinga (kat. br. 34), a druga iz Landshuta (kat. br. 35). Posljednjoj je od njih analogna jedna s Crkvine (Gusar i Vujević 2013: 230, T. I, 6). Vremenski slijedi pfenig Ludwiga IX. Bogatoga (1450. – 1479.) iskovan u Öttingu (kat. br. 36). Isti primjerak već je poznat iz Vrane (Ilkić i Vukušić 2012, kat. 185). Zastupljen je i Augsburg, i to pfenigom iskova-nom za biskupa Petera von Schaumburga (1424. – 1469.) (kat. br. 37).

3 Kovanice patrijarha Antonija II. Panciere pojedinačno su nađene u Podgrađu (Ilkić i Vu-kušić 2012: kat. 26) i na Glavicama u Staroj Povljani (Ilkić i Vukušić 2012: kat. 25). Po-znati su nam i neobjavljeni primjerci s Bribira i iz Novigrada. Kovanice patrijarha Ludo-vika II. potječu iz Galovca (Ilkić i Vukušić 2012: kat. 30), Kule Atlagić (Šeparović 2010: 371–372, br. 16.) i Zadra (Ilkić i Vukušić 2012: kat. 31). Jedan neobjavljeni primjerak nađen je na području Staroga Paga.

4 Primjerice, novac Akvilejskoga patrijarhata otkriven je u Sotinu (Ilkić 2010: 387, kat. 42, T. III, 7) i Vukovaru (Mirnik 1984: 223–233; Mirnik 1994: 85–123). Takve kovanice brojne su u Mađarskoj. O tome vidjeti u: Gyöngyössy 2004: 138–159.

5 Kustos Arheološkoga muzeja u Zagrebu Miroslav Nađ ustupio nam je teško dostupnu literaturu o srednjovjekovnim kovanicama s područja Austrije i Bavarske, na čemu mu najljepše zahvaljujemo.

95 94


Otkriveni su i splitski denarići, tj. parvuli. Jedan je s Vadila (kat. br. 38), a dva su s nepoznatoga nalazišta u Vrani (kat. br. 39, 40). Svi pripadaju prvoj vrsti autonomnoga novca grada pod Marjanom, datiranoj oko sredine 13. sto-ljeća.6 Takav novac uobičajen je u sjevernoj Dalmaciji. Pojedinačno je nađen u Begovači kod Biljana Donjih (Jelovina i Vrsalović 1981: 105, 106, Tab. LII, 93), Jagodnji (Mirnik 1987: 89; Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 17–19), Kuli Atlagić (Šeparović 2010: 371, br. 19), Ljupču (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 15; Ilkić i drugi 2014: 78, kat. br. 28), Ninu (Belošević 1999: 110, T. XXXI, 2; Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 14), Ostrovici (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 12), Podgrađu (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 10, 11, 13), Tinju (Pešić i Meštrov 2011: 290, Tablica 1, 3) i Zadru (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 16). S Vadila su i dva kasnosrednjovjekovna bagatina kovana u Veneciji za komu-nalne potrebe grada Šibenika (kat. br. 41, 42). Takve kovanice na sjevernodal-matinskom području otkrivene su i u Zadru (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 22) te na Molatu (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 21). U Vrani je nađen i novac Dubrovačke Republike iz ranoga novog vijeka. Riječ je o srebrnim dinarićima koji su otkriveni unutar Maškovića hana (kat. br. 43, 44). Najbliži analogni primjerak potječe iz Tinja (Pešić i Meštrov 2011: 290, Tablica 1, 4).

Iz Vrane je i osmanlijski mangir, bakrenjak iskovan u Saraju (Sarajevo) za vladavine sultana Sulejmana II. (1687. – 1691.) (kat. br. 45).7 Posve isti primjerak već je poznat s vranskoga područja (Ilkić i Vukušić 2012: 200, kat. 204). Općenito, kovanice toga turskog sultana nisu česte u Hrvatskoj. Poznati su nam nalazi njegovih mangira još samo iz Osijeka (Lukić 1986: 106, 107, Sl. 2) i Sotina (Ilkić 2011: 129, kat. br. 39).

Više od polovice ovdje prikazanih moneta potječe s Vadila (kat. br. 1–3, 5–9, 12, 15, 23–25, 28–38, 41, 42), položaja u zapadnom priobalju Vranskoga jezera. Gotovo su sve iz razdoblja prije turskih osvajanja. Treba ih, vjerujemo, dovesti u vezu sa Sv. Marijom na Crkvini,8 sakralnom građe-vinom koja je pripadala srednjovjekovnom Zablaću, selu koje je stradalo kada je Vrana osvojena od strane Osmanlija (Jelić 1898: 121). S Vrbica9 potječu dvije kovanice (kat. br. 4, 10). One su za sada prvi numizmatički

6 O komunalnom novcu grada Splita vidjeti u: Rengjeo 1959: 39-42; Dolenec 1993: 66, 68; Dimnik i Dobrinić 2008: 84, 85, 204, 205.

7 Vrsni poznavatelji osmanlijskoga novca Slobodan Srećković i Amer Sulejmanagić pomo-gli su nam nizom korisnih savjeta, na čemu im najljepše zahvaljujemo, kao i Šimi Čirjaku koji nam je ustupio za objavu novac turskoga sultana Sulejmana II.

8 O arheološkom lokalitetu Crkvina vidjeti u: Baraka 2009: 182–193; Baraka i Šućur 2009; Uglešić i Gusar 2009: 515–517; Borzić i drugi 2013: 44–45; Uglešić i Gusar 2014: 221–234.

9 Podatke vezane za srednjovjekovnu prošlost Vrbica vidjeti u: Jelić 1898: 67, 68, 77, 80, 86, 96–98, 109.


nalazi s toga položaja u Jankolovici. Unutar hana Jusufa Maškovića10 ot-kriven je novac samo iz ranoga novog vijeka (kat. br. 13, 16–22, 43, 44), što se logično i moglo očekivati s obzirom na to da je tada i podignuta ta osmanlijska građevina. Iz utvrde je samo jedna kovanica (kat. br. 11). Pripada razdoblju kada je Vrana bila u turskim rukama.11 Iz Vrane je još šest raznovrsnih numizmatičkih nalaza (kat. br. 14, 26, 27, 39, 40, 45), no, nažalost, bez sačuvanih podataka o točnom mjestu pronalaska.

Gledajući u cjelini, većina moneta nađenih u Vrani pripada Mletačkoj Republici (kat. br. 1–22, 41, 42). Datiraju iz razdoblja od 13. do 18. sto-ljeća. Otkrivene su i srednjovjekovne kovanice iz još nekih gradova u sje-vernoj Italiji, i to iz Akvileje (kat. br. 23–25), Ferrare (kat. br. 26), Padove (kat. 27) te Verone (kat. br. 28–30). Slijedi podosta raznovrsnih kasnosred-njovjekovnih pfeniga kovanih za duhovnu i svjetovnu gospodu iz Austrije i Bavarske (kat. br. 31–37). Nađen je i komunalni novac grada Splita iz sredine 13. stoljeća (kat. br. 38–40). Zastupljeni su i dubrovački dinarići (kat. br. 43, 44) te turski bakreni novac (kat. br. 45), svi iz 17. stoljeća.

10 O hanu Jusufa Maškovića vidjeti u: Petricioli 1971: 379–388. 11 O Vrani pod Turcima vidjeti u: Traljić 1971: 343–377; Spaho 1990: 431–436.

Literatura

Baraka, J. 2009. Pakoštane – Crkvina, rezultati arheoloških istraživanja, u: Tomičić, Ž.; Uglešić, A. (ur.). Zbornik o Luji Marunu. Šibenik – Zagreb – Zadar: 182–193.

Baraka, J.; Šućur, J. 2010. Pakoštane – Crkvina. Hrvatski arheološki godišnjak 6: 518–519.

Baraka, J.; Šućur, J. 2010. Numizmatički nalazi s arheološkog lokaliteta Pakoštane – Crkvina. Archaeologia Adriatica 4: 357–368.

Beierlein, J. P. 1897. Die Medaillen und Münzen des Gesammthauses Wittelsbach auf Grund eines Manuscripts von J. P. Beierlein, bearbeitet und herausgegeben vom K. Conservatorium des Münzkabinets. München.

Beierlein, J. P. 1901. Die Medaillen und Münzen des Gesammthauses Wittelsbach auf Grund eines Manuscripts von J. P. Beierlein, bearbeitet und herausgegeben vom K. Conservatorium des Münzkabinets. München.

Belošević, J. 1992. O rezultatima istraživanja lokaliteta ‘Crkvina’ u selu Galovcu kod Zadra u 1990. godini. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 30, 17: 79–92.

Belošević, J. 1999. Srednjovjekovno groblje u okolišu crkve Sv. Križa u Ninu. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 37, 24: 105–154.

Bernardi, G. 1975. Monetazione del Patriarcato di Aquileia. Trieste.

Borzić, I.; Čelhar, M.; Fabijanić, T.; Gusar, K.; Ilkić, M.; Radić Rossi, I.; Vujević, D. 2013. Pakoštane – Crkvina, u: Uglešić, A.; Fadić, I. (ur.). 50 godina Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Zadar: 44–45.

Corpus Nummorum Italicorum VI-VIII, X, Roma.

Dimnik, M.; Dobrinić, J. 2008. Medieval Slavic Coinages in the Balkans. Numismatic History and Catalogue. London.

Dolenec, I. 1993. Hrvatska numizmatika. Zagreb.

Fiala, E. 1903. Collection Ernst Prinz zu Windisch-Grätz. III. Band: Münzen und

97 96


Medaillen von Deutschland und von der Schweiz. Prag.

Gusar, K.; Vujević, D. 2013. Grob 75 s lokaliteta Pakoštane – Crkvina. Archaeologia Adriatica 7: 223–246.

Gyöngyössy, M. 2004. Münzen des 15. Jahrhunderts aus Aquileia im mittelalterlichen ungarischen Geldumlauf. Acta Archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae LV, 1–2: 138–159.

Ilkić, M. 2010. Arheološka topografija srednjovjekovnog Sotina, u: Šeparović, T. (ur.). Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa ‘Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština’ u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače – Split 3. – 6. studenog 2009. Split: 383–401.

Ilkić, M. 2011. Novac s područja Sotina iz razdoblja ranoga novog vijeka, u: Dobrinić, J. (ur.). Zbornik radova 6. međunarodnoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj. Rijeka: 127–139.

Ilkić, M.; Kožul, P.; Ćurković, I. 2014. Numizmatički nalazi s područja Općine Ražanac, u: Dobrinić, J. (ur.). Zbornik radova 7. međunarodnoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj. Rijeka: 76–93.

Ilkić, M.; Vukušić, M. 2012. Prilog poznavanju optjecaja novca u srednjem i ranom novom vijeku na području sjeverne Dalmacije, u: Šeparović, T. (ur.). Dani Stjepana Gunjače 2. Split: 197–236.

Jelić, L. 1898. Povijesno-topografske crtice o biogradskom primorju. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva 3: 33–126.

Jelovina, D.; Vrsalović, D. 1981. Srednjovjekovno groblje na ‘Begovači’ u selu Biljanima Donjim kod Zadra. Starohrvatska prosvjeta III, 11: 55–135.

Koch, B. 1994. Corpus Nummorum Austriacorum I. Wien.

Lukić, H. 1986. Nalazi novca XVI i XVII stoljeća iz nekropole na Križanićevom trgu u Osijeku. Numizmatičar 9: 103–109.

Mirnik, I. 1984. Novac akvilejskih patrijarha iz Vukovara i optjecaj akvilejskih denara u našim krajevima, u: Majnarić-Pandžić, N. (ur.). Arheološka

istraživanja u istočnoj Slavoniji i Baranji. Zagreb: 223–233.

Mirnik, I. 1987. Nalazi starog novca u Benkovcu i okolici, u: Medini, J.; Petricioli, I.; Pekić, M. (ur.). Benkovački kraj kroz vjekove I. Benkovac: 83–100.

Mirnik, I. 1994. Skupni nalaz akvilejskih denara 15. st. iz Vukovara. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 26–27: 85–124.

Papadopoli, N. 1893–1919. Le monete di Venezia I–III. Venezia.

Petricioli, I. 1971. Han Jusufa Maškovića. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru XVIII: 379–388.

Pešić, M.; Meštrov, M. 2011. Srednjovjekovni i novovjekovni novac iz fundusa Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, Dobrinić, J. (ur.). Zbornik radova 6. međunarodnoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj. Rijeka: 287–299.

Rengjeo, I. 1959. Corpus der mittelalterichen Münzen von Kroatien, Slavonien, Dalmatien und Bosnien. Graz.

Rengjeo, I. 1980. Hrvatsko-dalmatinski novci. Obol 32: 27–30.

Spaho, F. Dž. 1990. Vrana u turskoj vlasti, u: Batović, Š. (ur.). Biogradski zbornik. Zadar: 431–436.

Srećković, S. 1987. Osmanlijski novac kovan na tlu Jugoslavije. Beograd.

Šeparović, T. 2010. Numizmatički nalazi na groblju kod crkve sv. Petra u Kuli Atlagića nedaleko Benkovca. Archaeologia Adriatica 4: 369–384.

Traljić, S. M. 1971. Vrana i njezini gospodari u doba turske vladavine. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru XVIII: 343–377.

Uglešić, A.; Gusar, K. 2010. Pakoštane – Crkvina. Hrvatski arheološki godišnjak 6: 515–517.

Uglešić, A.; Gusar, K. 2014. Rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja Crkvine u Pakoštanima (2006. – 2012.), u: Ćosić, V. (ur.). Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Glagoljica na biogradskom području održanoga 17. studenoga 2012. u Biogradu. Biograd – Zadar: 221–234.


1 Venecija, dužd Iacopo Contarini (1275. – 1280.), piccolo o denaro, scodellato, 13,5 mm; 0,24 g, CNI VII, str. 45, br. 19-20, Vrana, Vadila. Av. X IA•9T•DVX. U središtu križ. Rv. [X S]•MARCVS[•]. U središtu križ.

2 Venecija, dužd Giovanni Dandolo (1280. – 1289.), denaro o piccolo scodellato, 12 mm; 0,23 g, CNI VII, str. 50–51, br. 40–45, Vrana, Vadila.Av. X •IO•D[A•DVX•]. U središtu križ. Rv. X •S•MA[RCVS•]. U središtu križ.

3 Venecija, dužd Andrea Contarini (1368. – 1382.), soldino con leone in soldo, 14,8 mm; 0,51 g, CNI VII, str. 96, br. 16, Vrana, Vadila.Av. + ANDR’9 - [TA]R’DVX. Dužd sa zastavom ulijevo. Lijevo u polju F. Rv. +•S•MARCVSÍVENETIÍ. U središtu krilati lav.

4 Venecija, dužd Michele Steno (1400. – 1413.), soldino, 13,6 mm; 0,23 g, CNI VII, str. 115, br. 17–18, Vrana, Jankolovica – Vrbica.Av. [+MICHAEL] - STE[N’ DVX]. Dužd sa zastavom ulijevo. Desno u polju ë/znak u obliku zakrivljene crte. Rv. +•S•M[ARCVS•VEN]ETI•. U središtu krilati lav.

5 Venecija, dužd Francesco Foscari (1423. – 1457.), grosso o grossetto, 18,3 mm; 1,13 g, CNI VII, str. 129, br. 47, Vrana, Vadila.Av. [FRA•F]OSCARI - S•M•VE[NETI] D/V/X. Dužd i sv. Marko drže zastavu. U polju N-C. Rv. +•[TIBI•LAVS•] - •3•GLORIA. Krist na prijestolju.

99 98


6 Venecija, dužd Francesco Foscari (1423. – 1457.), grosso o grossetto, 18 mm; 1,05 g, CNI VII, str. 129, br. 48, var., Vrana, Vadila.Av. FRA[•]FOSC[ARI - S•M•]VENE[T]I D/V/X. Dužd i sv. Marko drže zastavu. U polju N-C. Rv. •+•T[IBI•LAVS•-•] ET • GLORIA•. Krist na prijestolju.

7 Venecija, dužd Francesco Foscari (1423. – 1457.), soldino, 13,2 mm; 0,40 g, CNI VII, str. 128, br. 37, Vrana, Vadila.Av. FRA•FOSCA - RI•DVX. Dužd sa zastavom, ulijevo. U polju desno M/M. Rv. [+•S•M]ARCVS•[VENETI•]. U središtu krilati lav.

8 Venecija, dužd Nicolò Tron (1471. – 1474.), soldino, 13 mm; 0,31 g, CNI VII, str. 144, br. 2, Vrana, Vadila.Av. NI•TRONV-S•DVX•. Dužd sa zastavom ulijevo. U polju desno K/P. Rv. Krilati lav u središtu polja u obliku četverolista s četiri kružnice.

9 Venecija, dužd Agostino Barbarigo (1486. – 1501.), soldino, o marchetto col Redentore, 13 mm; 0,33 g, CNI VII, str. 197, br. 125, Vrana, Vadila.Av. AV•BAR-•S•M•V•. Sv. Marko stoji i predaje zastavu duždu koji kleči. U odsječku •DVX•. Rv. •LAVS•TI-BI•SOLI•. Isus stoji na podnožju u kojemu su sigle M•D.

10 Venecija, dužd Andrea Gritti (1523. – 1539.), bezzo, o mezzo soldo, 13,2 mm; 0,28 g, CNI VII, str. 281, br. 365, Vrana, Jankolovica – Vrbica.Av. •ANDREAS•G[RITI•]DVX. U središtu pizanski križ. Rv. IN HOC •S •VINCIT•. Krilati lav s križem ulijevo.


11 Venecija, dužd Marcantonio Memmo (1612. – 1615.), soldino, 15 mm, 0,46 g, CNI VIII, str. 34. br. 62, Vrana, utvrda. Av. ÕM•[ANT]ON•MEMO•DVX. Križ s krakovima u obliku listova. Rv. ÕS[A]NCT•MARCVS•VE•. Krilati lav ulijevo.

12 Venecija, dužd Francesco Contarini (1623. – 1624.), soldo da 12 gabattini, 21,5 mm; 1,65 g, CNI VIII, str. 102, br. 108, Vrana, Vadila. Av. •S•M•V•FRANC•CON. Krilati lav i dužd koji kleči sa zastavom. U odsječku à12à. Rv. ÍDEFENS•-•NOSTERÍ. Isus stoji frontalno.

13 Venecija, dužd Giovanni Corner (1625. – 1629.), soldo da 12 gabattini, 21,5 mm; 1,91 g, CNI VIII, str. 120, br. 126, var., Vrana, Maškovića han. Av. àS M•V CO•CORN. Krilati lav i dužd koji kleči sa zastavom. U odsječku à12à. Rv. ÍDEFENS•-•NOSTERÍ. Isus stoji frontalno.

14 Venecija, dužd Francesco Erizzo (1631. – 1646.), soldo da 12 gabattini, 20 mm; 1,58 g, CNI VIII, str, 173, br. 260–261, Vrana. Av. S•M•V•FRA•ERI•. Krilati lav i dužd koji kleči sa zastavom. U odsječku [Ú12Ú]. Rv. ÍD[EFEN]-NOSTEÍ. Isus stoji frontalno.

15 Venecija, anonimno kovanje, bagattino, (1520. – 1521.), 17 mm; 1,52 g, CNI VIII, str. 562, br. 25, Vrana, Vadila. Av. •R•C•-•L•A•. Bogorodica s malim Isusom. U odsječku •M•[C•]. Rv. Krilati lav u kvadratnom polju. Uokolo četiri rozete.

101 100


16 Venecija, da due gazzette o grossetto, anonimno kovanje prema zakonu od 10. travnja 1570., 19 mm; 1,47 g, CNI VIII, str. 612, br. 431, var., Vrana, Maškovića han. Av. Õ PAX • TIBI • MARCE • EVANG • M•. U središtu krilati lav, ulijevo. Rv. ÕIVDICIV•M RECTVM. Justicija s mačem i vagom ispred dva lava. U odsječku ÕIIÕ.

17 Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta (dva solda), po dekretu Senata od 17. lipnja 1684., 29 mm; 7,68 g, CNI VI, str. 622, br. 30, Vrana, Maškovića han. Av. {DALMA/ET/ALBAN/{. Rv. ëS•MARC•VENë. U središtu krilati lav. U odsječku ëIIë.

18 Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, soldo, 17. st. – početak 18. st., 24 mm; 3,44 g, CNI VI, str. 630, br. 110, Vrana, Maškovića han. Av. {DALMA/ET/ALBAN/{. Rv. {S•MARC•VEN{. U središtu krilati lav. U odsječku {I{.

19 Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, mezzo soldo o bezzo, po dekretu Senata od 9. svibnja 1626., 21 mm, 2,53 g, CNI VI, str. 636, br. 160–165, var., Vrana, Maškovića han. Av. {DALM/ET•/ALB/{. Rv. ëS•MARC•V[ë]. U središtu krilati lav. U odsječku [ë]6[ë].

20 Venecija, za vojsku i Peloponez, gazzetta (dva solda), po dekretu Senata od 10. veljače 1691., 29 mm; 6,75 g, Papadopoli, str. 940, br. 104, Vrana, Maškovića han. Av. {/ARMATA/ET/MOREA/{. Rv. {SAN•MARC•VEN{. U središtu krilati lav. U odsječku {II{.


21 Venecija, za vojsku i Peloponez, soldo, po dekretu Senata od 24. siječnja 1688. i 10. veljače 1691., 24 mm; 3,41 g, Papadopoli, str. 940–941, br. 105–106, Vrana, Maškovića han. Av. {/ARMATA/ET/MOREA/{. Rv. S•MARC•VEN. Natpis počinje i završava rozetom ili zvjezdicom. U središtu krilati lav. U odsječku I između dvije rozete ili zvjezdice.

22 Venecija, za Krf, Kefaloniju i Zakint, gazzetta (dva solda), 28 mm; 4,13 g, Papadopoli, str. 941, br. 110–113, Vrana, Maškovića han. Av. {/CORF•/CEFAL[•]/ZAN[T]/{. Rv. ëS[•]MARC[---]ë. U središtu krilati lav. U odsječku ëIIë.

23 Akvileja, patrijarh Antonio II. Pancie-ra (1402. – 1411.), denar, 17,5 mm, 0,62 g, CNI VI, br. 1, 4 ili 7, Bernardi, 1975., str. 156, br. 67, Vrana, Vadila. Av. + ANTONIVS-PATRIARCA. Rije-či su razdvojene zvjezdicom sa sedam krakova. U središtu je grb vodoravno razdijeljen u dva polja: u donjem je zvijezdica, a u gornjem troredi motiv u obliku šahovskoga polja postavljen dijagonalno od gornjega lijevog kuta prema donjem desnom. Rv. AQV-ILE-GEN-SIS. Unutar nat-pisa su zvjezdaste rozete. U središtu je orao raširenih krila, s glavom ulijevo.

24 Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412. – 1420.), denar, 17 mm; 0,60 g, CNI VI, str. 38, br. 2, Bernardi, 1975., str. 159, br. 69, Vrana, Vadila.Av. + LODOVICVS ○ DVX ○ D ○ TECH. Grb s motivom u obliku romboidnih polja. Rv. PATHA – AQVILE. Bogorodica s malim Isusom u naručju.

103 102


25 Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412. – 1420.), denar, 17 mm; 0,52 g, CNI VI, str. 38, br. 2, Bernardi, 1975., str. 159, br. 69, Vrana, Vadila.Av. + LODOVICVS ○ DVX ○ D ○ TECH. Grb s motivom u obliku romboidnih polja.Rv. PATHA – [AQ]VILE. Bogorodica s malim Isusom u naručju.

26 Ferrara, markiz Niccoló III d’Este (1393. – 1441.), bagattino o picciolo, 13 mm; 0,40 g, CNI X, str. 424, br. 20–22, Vrana.Av. [M]ARCHIO, u središtu je gotičko slovo N između četiri točke. Rv. *F[E]•RA•RIA. U središtu je grb vodoravno podijeljen na dva polja.

27 Padova, republika, (1271. – 1328.), denaro piccolo (scodellato), 13,5 mm; 0,21 g, CNI VI, str. 182–184, br. 1–17, Vrana. Av. X CIVIT[AS]. U središtu šesterokraka zvijezda. Rv. [X D]E PADVA. U središtu šesterokraka zvijezda.

28 Verona, Federico II di Svevia (1218. – 1250.), denaro piccolo (scodellato), 14 mm; 0,35 g, CNI VI, str. 264, br. 5, Vrana, Vadila. Av. Fs-D-Is-D. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu. Rv. VE-RO-N-A. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu.

29 Verona, Federico II di Svevia (1218. – 1250.), denaro piccolo (scodellato), 13,2 mm; 0,31 g, CNI VI, str. 264, br. 5, Vrana, Vadila. Av. Fs-D-Is-D. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu. Rv. VE-RO-N-A. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu.


30 Verona, Federico II di Svevia (1218. – 1250.), denaro piccolo (scodellato), 14 mm; 0,23 g, CNI VI, str. 264, br. 5, Vrana, Vadila.Av. Fs-D-Is-D. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu. Rv. VE-RO-N-A. Križ proširenih krakova s kružnicom u središtu.

31 Ladislaus Posthumus (1439. – 1457.), Wien, pfenig, (1452. – 1457.), 14,5 mm; 0,50 g, CNA, F a 9, Vrana, Vadila.Av. U trolisnom polju gotička slova L-R, u središtu grb, iznad kruna. Rv. Bez prikaza.

32 Friedrich IV. von Emmerberg (1441. – 1452.), Salzburg, pfenig, 15,2 mm; 0,46 g, CNA, A 67, Vrana, Vadila.Av. U središtu grb Salzburga. Rv. Štap između dva kružića.

33 Ernst I. (1397. – 1438.), Bayern, München, pfenig, 18 mm; 0,52 g, Wittelsbach (=Beierlein), 1897., str. 24, br. 168–169, Vrana, Vadila.Av. Gotička slova E A. Rv. Glava redovnika, ulijevo.

34 Heinrich IV. (1393. – 1450.), Ötting, pfenig, 15 mm, 0,30 g, Wittelsbach (=Beierlein), 1901., str. 509, br. 3433, Vrana, Vadila. Av. Gotičko minuskulno H između dvije zvijezde petokrake. Rv. Pas ulijevo, iznad cvijet.

35 Heinrich IV. (1393. – 1450.), Landshut, pfenig, 16 mm, 0,44 g, Wittelsbach (=Beierlein), 1901., str. 509, br. 3427, Vrana, Vadila.Av. Gotičko minuskulno H između dvije rozete s pet latica. Rv. U središtu je kaciga.

105 104


36 Ludwig IX. (1450. – 1479.), Ötting, pfenig, 15 mm, 0,35 g, Wittelsbach (=Beierlein), 1901., str. 511, br. 3451, Vrana, Vadila.Av. Gotičko minuskulno L između dva kružića. Rv. Pas ulijevo, iznad cvijet.

37 Peter v Schaumburg (1424. – 1469.), biskupija Augsburg, pfenig, 15,5 mm; 0,26 g, Windisch-Grätz III, 16355-16358, Vrana, Vadila.Av. Slovo B. Rv. Glava biskupa, frontalno.

38 Split, denarić, sredina 13. st., 14 mm, 0,32 g, Dolenec 1993., br. 130; Dimnik, Dobrinić 2008., str. 204, 4.1.1.1, Vrana, Vadila. Av. U središtu E, gore O s križićem, dolje motiv u obliku slova A s križićem. Na bočnim stranama geometrijski motivi. Rv. U središtu križ unutar kružnice, uokolo točkice i motivi u obliku pravokutnika.

39 Split, denarić, sredina 13. st., 13 mm; 0,36 g, Dolenec 1993., br. 130; Dimnik, Dobrinić 2008., str. 204, 4.1.1.1, Vrana. Av. U središtu E, gore O, dolje motiv u obliku polumjeseca. Na bočnim stranama geometrijski motivi. Rv. U središtu križ unutar kružnice, uokolo točkice.

40 Split, denarić (oštećen), sredina 13. st., 8,8 mm, 0,27 g, Dolenec 1993., br. 130; Dimnik, Dobrinić 2008., str. 204, 4.1.1.1, Vrana. Av. U središtu E, gore V s križićem, dolje O. Na bočnim stranama geometrijski motivi. Rv. U središtu križ unutar kružnice, s geometrijskih motivom unutar krakova. Uokolo različiti geometrijski motivi.


41 Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, 1485., 1491. i 1499., 19 mm, 1,44 g, Dolenec 1993., str. 94–95, br. 192; Dimnik, Dobrinić 2008., str. 204, br. 2.1.1.2, Vrana, Vadila.Av. S• MICHAEL• - •SIBENIC. Sv. Mihovil, frontalno. Rv. + •S• MARCVS • VENE[TI]•. Krilati lav, frontalno.

42 Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, 1485., 1491. i 1499., 17 mm; 1,04 g, Dolenec 1993., str. 94–95, br. 192; Dimnik, Dobrinić 2008., str. 204, br. 2.1.1.2, var., Vrana, Vadila.Av. •S MICHAEL-SIBNIC. Sv. Mihovil, frontalno. Rv. + •S•MARCVS VENETI. Krilati lav, frontalno.

43 Dubrovnik, dinarić, 18 mm; 0,45 g, Dolenec, 1993., br. 111, Vrana, Maškovića han. Av. S BLASIVS - RAGVSII. Sv. Vlaho stoji frontalno, drži model grada i blagoslivlja. Godina 16-[..]. Rv. TVTA – SALVS. Isus stoji frontalno i blagoslivlja, uokolo zvjezdice.

44 Dubrovnik, dinarić, 18 mm, 0,56 g, Dolenec, 1993., br. 111, Vrana, Maškovića han. Av. S BLASI[VS] - RAGVSII. Sv. Vlaho stoji frontalno, drži model grada i blagoslivlja. Godina 16-[.]4.Rv. TV[T]A - S[AL]VS. Isus stoji frontalno i blagoslivlja, uokolo zvjezdice.

45 Sulejman II. (1687. – 1691.), mangir, 1100 AH, Saraj (Sarajevo), Srećković, 1987., str. 198, Vrana. Av. Turga Sulejmana II. Rv. Be (s ornamentom) / duri / fi / Sara / j (ispred ornament) / 1100. (Kovano u Saraju 1100).

107 106


Summary

NEW FINDS OF THE MEDIEVAL AND EARLY MODERN ERA COINS FROM THE VRANA AREA

Forty-five individual numismatic finds dating from the 13th to the 18th century originate from the Vrana area (northern Dalmatia). These coins have not been published so far, and are kept in two private collections. They were collected within Vrana fortress (cat. no. 11) and the han of Jusuf Mašković (cat. no. 13, 16-22, 43, 44) as well as elsewhere in the town (cat. no. 14, 26, 27, 39, 40, 45) and outside of it; on the location Vadila south of the site Cr-kvine on the west coast of Lake Vrana (cat. no. 1-3, 5-9, 12, 15, 23-25, 28-38, 41, 42) and on the location Vrbice in Jankolovica (cat. no. 4, 10). All of the coins contribute to a better understanding of money circulation in the Middle Ages and early modern era in the Vrana area. They also provide us with new information on numismatic topography. In whole, most of the discovered coins originate from Venice (cat. no. 1-22, 41, 42). They belong to the peri-od from 13th to 18th century. Medieval coinage from other cities in northern Italy has been discovered as well. These include coins from Aquileia (cat. no. 23-25), Ferrara (cat. no. 26), Padua (cat. no. 27) and Verona (cat. no. 28-30). Various late medieval Pfennigs minted for religious and secular gentlemen from Austria and Bavaria follow (cat. no. 31-37). Commu-nal money of the city of Split from the mid 13th century has been found as well. (cat. no. 38-40). Seventeenth century silver coins from Dubrovnik are also represented. (cat. no. 43, 44). A single turkish imperial copper coin dates to the same period (cat. no. 45).

key words: early modern era coins, medieval coins, Vrana (northern Dalmatia).

Ivna Anzulović

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

Srednjovjekovna sela vranskoga distrikta(od 1409. g. do dolaska Osmanlija)

U ovom radu odredit ćemo i ubicirati sela vranskoga distrikta, kao i posjede koji su se nalazili izvan toga distrikta. Nastojat ćemo odrediti položaje i ostatke srednjovje-kovnih naselja i crkava na području tih sela, kao i njihove titulare. Posebno ćemo obraditi Vranu, koja se sastojala od utvrde s podgrađem (varošem) i predgrađa s po-ljem. Također ćemo prikazati stanovništvo kako Vrane tako i svakoga pojedinog sela njezina distrikta uglavnom tijekom 15. i na početku 16. st.

ključne riječi: Vrana, distrikt, srednjovjekovna sela, posjedi, crkve, stanovništvo

Poznato je da su srednjovjekovna sela današnjega šireg biogradskog pod-ručja prije 1409. g. uglavnom pripadala ili Rogovskoj opatiji ili vranskoj utvrdi, odnosno vranskom prioratu. Nakon 1409. g. mletačka će vlast po-sjede Rogovske opatije uklopiti u područje zadarskoga distrikta, dok će od posjeda vranske utvrde formirati poseban vranski distrikt. Vranska utvr-da, kao i novigradska i ljubačka, odnosno vranski, novigradski i ljubački distrikt, nakon 1409. g. pretežno će sačuvati svoje prvotne granice i posjede te će sa zadarskim distriktom činiti šire zadarsko područje pod jurisdikci-jom zadarskoga kneza. U tom širem području zadarske jurisdikcije zadarski distrikt bio je posebno odijeljen i pripadao je zadarskoj komuni, dok su se u novigradskom, vranskom i ljubačkom distriktu pretežno nalazili komorski, odnosno državni posjedi s kojih je Mletačka Republika ubirala prihode i poreze, ali ne izravno, nego preko zakupnika ovih posjeda (Raukar, Petri-cioli, Švelec, Peričić 1987: 48–49, 54). Osim toga, u vranskom i novigrad-skom distriktu dio tih posjeda davan je kao feud vranskim i novigradskim feudatarima uz određene obveze prema ovim utvrdama, odnosno državi u čijim su se rukama nalazile.

Područje koje je bilo pod vranskom utvrdom početkom 15. st. u izvori-ma se naziva vranskim komitatom, a nakon 1409. g. pod mletačkom vlasti sve više prevladava naziv distrikt, dok se krajem 15. st., odnosno početkom 16. st. pojavljuje i naziv vranska kastelanija.

Izvorni znanstveni rad

Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti...Iz Vrane i s njezina širega područja...

Documents

Transcript of Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti...Iz Vrane i s njezina širega područja...